Plava gajeta i sivi beton

Plava gajeta
Plava gajeta

Dokumentarni film Plava gajeta i sivi beton biće premijerno prikazan u velikoj sali Centra za kulturu Tivat, u petak 20. novembra u 19 sati.

Nakon godinu i po dana završen je dokumentarni film Plava gajeta i sivi beton. Film je, sopstvenim sredstvima, proizveo, Centar za kulturu Tivat, a scenarista i reditelj je Vladimir Perović.

Plava gajeta
Plava gajeta

Ovo je četvrta uspješna saradnja između Centra za kulturu i Vladimira Perovića. Krenulo je filmom „Ribar Đorđe razgoni mrak“, uslijedio je „Život, priključenija i održivi razvoj jednog kokota“, nastavilo se filmom „Život je“.

Film Plava gajeta i sivi beton je nastao na inicijativu tadašnje direktorke Milene Radojević i tadašnjeg urednika programa Nevena Staničića.

Radilo se sa onoliko sredstava koliko je bilo dostupno. U 2014 godini CZK je mogao da pokrije samo neposredno snimanje, pa je montaža i postprodukcija čekala do momenta kad se obezbijede sredstva. Onda su određeni tehnički problemi odložili premijeru prvobitno predviđenu za ovo ljeto. I evo konačno i dugo očekivane „Plave gajete“.

Plava gajeta
Plava gajeta

Film govori i na konkretnoj i na simboličnoj ravni. Konkretno, junakinja filma je Vjera Raičković, iz Krtola, žena koja se već preko trideset godina bavi samo jednim poslom: ribanjem. Riba na puno lijepih starinskih načina, tako da je film u izvjesnom smislu i mali izlog određenih ribarskih metoda.

Ali u to njeno starinsko, vječno, uselilo je, kao i u mnogo šta, novo doba. Novo doba, nove, navike, novi materijali, nov odnos prema gradnji, prostoru, ambijentu. Nekadašnje ponte sad su zabetonirani bunkeri, morem krstare gliseri, skuteri, jahte i jahtetine, kruzeri. I u samom moru nešto se izmijenilo, ništa više nije isto kao prije. Ulov je vidno opao. A ulov i ribanje znače život. U smislu privređivanja, ali možda i više u psihološkom smislu vječne vezanosti i predanosti moru.

Plava gajeta
Plava gajeta

I kroz sve to plovi, tiho klizi preko sto godina stara plava gajeta, divna starinska ribarska barka. Klizi kao simbol jednog vremena, jedne predanosti, jedne ljepote, i jedne harmončne uklopljenosti u bokeško more.

A beton, beton ovdje postaje zajednički imenitelj, ili simbol, za sve te nepodopštine oko nje. Hoće li ribe biti i sjutra!? Kakav će život biti sjutra…!?

No, ribar jednom – ribar uvijek. Vjera se ne predaje: Dokle god budem mogla da uđem u barku, ja ne odustajem… Barka, moja gajeta, je meni život. Život, život život!…“

Snimatelj filma je Dragan Pejić, dizajnerka zvuka Dora Filipović, a montažer, stari saradnik i Perovića i CZK-a, Aleksandar Uhrin.

Radio Kotor promocijom knjige „Dva minuta Kotora“ obilježio jubilej

0

“Dva minuta Kotora” naziv je knjige radijskih kolumni Radio Kotora, koja je predstavljena sinoć u crkvi Svetog Duha, povodom obilježavanja dvadesetosam godina postojanja i rada ovog medija.

Urednica Jelena Vukasović došla je na ideju da kreira radijsku kolumnu sa željom da građanski aktivizam u Kotoru ne bude povremen, parcijalan, iznuđen, kratkotrajan, već savim suprotno. Na taj način Kotorani su dobili priliku da kroz svoje kolumne kažu što mislie i kako vide svoj Grad.

„Pružati Kotoru trebala bi biti misija svakog našeg sugrađanina. Zato iskoračimo“ napisala je u svojoj kolumni direktorica javnog servisa Radio Kotora Vjera Banićević.

U subotu 21.novembra obilježava se Dan opštine Kotor kao i dvadesetosmi rođendan naše medijske kuće. Tim povodom Radio Kotor je objavio knjigu radijskih kolumni „Dva minuta Kotora, kazala je pozdravljajući brojen goste direktorica Banićević.

U „Dva minuta Kotora“ objavljeno je sedamdeset kolumni koje su emitovane na valovima Radio Kotora od 21.aprila 2014. do 24.avgusta 2015.godine.

Dva minuta Kotora
Dva minuta Kotora

„Uvjeren da su vaše profesionalne ambicije usmjerene podjednako ka visokim novinarskim standardima tako i na izgradnji društva kulture i tolerancije kako i dolikuje drevnom gradu Kotoru. Iskrene čestitke povodom dvadesetosam godina rada i promocije knjige“ – kaže se između ostalog u telegramu direktora Direktorijata za medije Željka Rutovića.

U muzičkom dijelu programa nastupili su Kristijan Đuranović, Đurđa Petrović Poljak i Branko Marković.

Martinovićev roman preveden i objavljen u Albaniji

0
Miraš Martinović
Miraš Martinović

Roman Miraša Martinovića “Poslednji Eshilov dan“ „Dita e fundit e Eskilit“u prvodu Qazima Muje i redakturi Dimitrova Popovića koji je objavila najpoznatija izdavačka kuća u Albaniji, Onufri iz Tirane izazvao je veliku pažnju na nedavno održanom Sajmu knjiga u glavnom gradu Albanije.Albanski čitaoci prije ovog, imali su priliku da se upounaju i sa Martinovićevim romanom Teuta.

“Veoma sam radostan i imponuje mi što je moj roman objavljen u izdanju jedne tako velike izdavačke kuće koja je, između ostalog, i ovlašćeni izdavač  najvećeg alabanskogh pisca Isamilja Kadarea.  Dugo i pažljivo je pripreman prevod moje knjige, suptilno i sa puno ljubavi t je učinio Qazim Muja, uz redaktoreske finese Dimitrova Popovića. Bujar Hudhri, direktor i glavni urednik ove izdavačke kuće, bio je strpljiv, i veoma mu je satalo da prevod bude urađen do prefekcije. Prilika je da se zahvalim  Bujaru, Qazimu, Dimitrovu, za prevod i objavljivanje romana”, kazao je novinarima Miraš Martinović..

On ističe da “objavljivanje njegove knjige smatra dobrom poveznicom između alabanske i crnogorske kulture”.

“Zapravo, knjige i umjetnost, najljepši su i najtrajniji mostovi između naroda i njihovih kultura. Albanci su za moju literaturu pokazali veliko intresovanje, objavljujući me i u poznatim književnim časopisima. A alabanska literatura je danas sigurno jedan od značajnijih u Evropi, zato je treba više prevoditi,  a države, Crna Gora i Albanija,  treba da izdvajaju sredstava za prevođenje, kao značajan most u povezivanju literatura”, kazao je Martinović.

Roman Poslednji Eshilov dan  bavi se  sudbinom i izgnanstvom.

“Eshila tragičara kojim se bavim, onda i sada, stalno ga iščitavam, stalno je aktulena. U vrijeme koje slovi kao Perkilov zlatni vijek, vrijeme demokratije, kada se demokratrijom viče na sva usta, na svakom mjestu i u savkoj prilici (a viče se uglavnom tamo gdje nešto treba pokriti i čega nema!)  biva prognan najveći helenski pjesnik. To je vrijeme kada Atina ratuje, vodi osvajačke ratove, kada stižu transporti mrtvih, pod velom noći i uz šutnju. O mrtvima se ćuti. Eshil se usudio da to osudi, kao besmislni rat… što ga je koštalo izgnanstva. Njegov sud se kosio sa zvaničnom državnom politikom, čija on biva žrtva”, pojašnjava Martinović.

“Devedesete godine, kada pišem roman, godine su kada se kod nas, na prostorima Ex yu, dešavaju sličen stvari, ratovi i mrtvi,koji kroz moj roman defiluju, uz veliko vikanje i odobrenje tolikih žrtava. Samo rijetki se usuđuju da dignu glas…. I oni bivaju satanizovani, proganjani i likividarni…Dakle, istorija se ponavlja, Ratovi se ponavljaju. Ali i glasovi, iako usamljeni, dragocjeni glasovi, koji se tada ućutkuju, ali im kasnije vrijeme daje za pravo”.

Roman Miraša Martinovića
Roman Miraša Martinovića

“Sudbina jednog pjesnika, u ovom slučju Eshila, toliko puta ponovljena, prije i poslije njega, Od Sin lek unija, tvorca Epa o Gilgamešu, prvog  epa u svjetskoj književnosti, koji je svoje djelao platio glavom, do Brodskog i drugih  koji su doživjeli sličnu sudbinu.Sudbina glasnih i sudbina hrabrih.  Tih malih ali značajnih svjetiljki u mračnim vremnima. A tih vreman i tih  svjetlećih tačaka je i bilo i biće ih.Eshil je i danas nasušno potreban, koliko i u svom vremenu”, uvjeren je Martinović.

Antika stalno nadahnuće

Poslednji Eshilov dan je prvi Martinovićev roman  kojim započinje korpus kasnije objavljenih romana sa antičkim temama: Vavilonski mudraci, Putevi Preavlise (objavljen u Italiji sa naslovom Pietre di Montenegro)),Otvaranje Agruvijuma, Teuta (nekoliko izdanja  i intrenacionalna pozorišna predstava), Snovi u Doklei, Dioklitijsko zavještanje, Antički gradovi/snovi i sudbine i Povratak u Aleksandriju.

 

Delegacija EU podržala kandidaturu H. Novog za Evropsku prijestonicu kulture

0
Delegacija EU
Delegacija EU

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, na čelu sa ambasadorom Mitjom Drobničem, sastala se danas sa predsjednicom Opštine Herceg Novi Natašom Aćimović, predsjednikom Skupštine opštine Andrijom Radmanom i njihovim saradnicima.

Tema sastanka bila je kandidatura Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture 2021. godine.

Predsjednica Opštine Nataša Aćimović nakon sastanka je kazala da podrška koju je lokalna uprava dobila od Delegacije EU, uz podršku drugih gradova i zajednica u Evropi, učvršćuje kandidaturu Herceg Novog.

Delegacija EU
Delegacija EU

„Jesmo nosioci, ali je projekat značajan ne samo na lokalnom, već i na nacionalnom i regionalnom nivou“ – kazala je Aćimović, koja očekuje nastavak dobre saradnje Herceg Novog i Delegacije EU.

Ambasador EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič kazao je da je Crna Gora najviše odmakla u pregovorima o punopravnom članstvu među svim državama na Zapadnom Balkanu.
„Nadam se da će ta činjenica pomoći i kandidaturi Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture. Poznato je da je ta titula značajna za promociju grada i države, tako da navijamo za Herceg Novi. Želimo da uspijete sa kandidaturom, da kroz nju povećate prepoznatljivost grada i Crne Gore“ – poručio je Drobnič.

Delegacija EU
Delegacija EU

U okviru zvanične posjete Herceg Novom, Delegacija EU je u hotelu Palmon Bay organizovala i javnu debatu na temu ribarstva (pregovaračko poglavlje 13), u saradnji sa EU Info Centrom i lokalnom upravom. Govorili su, pored Drobniča, generalna direktorka Direktorata za poljoprivredu i ribarstvo Danijela Stolica i rukovodilac Laboratorije za ihtiologiju i morsko ribarstvo Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović, a učestvovali su i predstavnici Opštine Herceg Novi.

“Filomena Marturano”

0
Filomena
Filomena

Pozorišna predstava “Filomena Marturano” u koprodukciji Centra za kulturu Tivat i Gradskog pozorišta iz Podgorice, biće izvedena u četvrtak 19.novembra sa početkom u 20 sati u velikoj dvorani tivatskog Centra za kulturu, u sklošpu manifestacije “Novembarski dani”.

Komična melodrama “Filomena Marturano” italijanskog glumca i reditelja Eduarda de Filippea je priča o braku, ljubavi i strasti. Nova interpretacija teksta u režiji Jagoša Markovića, pršti od strasti, emocija i humora koji obavija intimnu dramu dvoje ljudi emocija i strašću spojenih u jedno, a životnim i socijalnim prilikama otrgnutim jedno od drugog. Likovi u predstavi kreću se između humora, satire, cinizma i duboke i istinske drame.

U ovom komadu igraju Anita Mančić, Branimir Popović, Jelisaveta Seka Sablić, Božidar Stošić, Momčilo Otašević, Emir Ćatović, Božidar Zuber, Marija Bergam, Andrea Mugoša, Simo Trebješanin.

Kotor organizuje drugačiji doček Nove godine

0
TO Kotor press
TO Kotor press

„Kotor je prva opština koja je još davne 1997. godine organizovala doček Nove godine na otvorenom. Za razliku od drugih gradova imamo obavezu da ponudimo nešto drugačiji doček…“ – kazao je danas na press konferenciji, na kojoj je predstavljen program Dočeka nove 2016. godine u Kotoru, direktor Turističke organizacije Mirza Krcić.

Program dočeka uz muziku rock’n’roll koncert, počet će u 20 sati, 31.decembra, na Trgu od oružja, nastupom The Best Beat (The Beatles tribute band), Artan Lili i Sacri Cuori, dok će druge noći, 1.januara 2016., svirati Light Under the Black Mountain, Repetitor i The Bambi Molesters.

Urađen je i promotivni video spot „Đede mraz dolazi barkom u Kotor”, koji je režirao Dušan Vuleković. Biće obezbijeđen besplatan prevoz za sve zainteresovane iz Bara, Podgorice, Nikšića i Herceg-Novog, kazao je koordinator programa Ivan Krivokapić.

TO Kotor press
TO Kotor press

Sam doček Nove godine koštati će 40.000 eura po dvadeset hiljada obezbjeđuju organizatori opština Kotor i TO Kotor. Dakle, ukupna finansijska konstrukcija manifestacije „Od Božića do Božića” sa dočekom Nove godine koštaće 60.000 eur-a, kazala je Tijana Čađenović predstavnica opštine Kotor.

TO Kotor press
TO Kotor press

Posebna pažnja biće posvećena sigurnosnom aspektu, usklađenom sa procjenom nadležnih policijskih službi, istakao je Srđan Dragomanović menadžer opštine Kotor.

Novi kredit – 11 miliona za nastavak gradnje kanalizacije

0
Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

Glasovima 17 odbornika vladajuće DPS-SDP koalicije, SO Tivat danas je usvojila odluke o podizanju dva nova velika kredita za nastavak gradnje kanalizacione i vodovodne infrastrukture, a za koje će građani Tivta vratiti ukupno 11 miliona eura, ne računajuči kamate. Za „realizaciju Projekta izgradnje sekundarne kanalizacione mreže u Krašićima, izgradnju nedostajuće sekundarne i tercijalne kanalizacione mreže u gornjem centru grada (naselja Mažina, Tripovići; Donja i Gornja Župa) i izgradnju solarnih staklenika za isušivanje kanalizacionog mulja, Opština Tivat će preko Vlade, od njemačke KfW banke, uzeti kredit od 5 miliona eura. Za „realizaciju Projekta vodosnadbijevanja i odvođenja otpadnih voda u primorskom regionu – Faza V“ uzima se kredit od 6 miliona eura, a ta sredstva trošiće se na plaćanje izgradnje zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Kotor i Tivat koje se već skoro deset mjeseci gradi na tivatskoj teritoriji, na lokalitetu Klačina u Krtolima.

„Riječ je o najpovoljnijikm kreditima koji se trenutno nude na finasijskom tržištu. Vodili smo računa o dinamici otplate koja počinje 2021 godine, kada nam dospijevaju poljednje rate aktuelnih kredita sada vraćamo“- kazao je gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) dodajući da je Vlada do sada plaćala izgradnju PPOV „čekajući da Opština donese odluku o kreditom zaduživanju“.

„Vlada izvođaču nije platila posljednju dospjelu situaciju od oko 450 hiljada eura, zbog čega prijeti naplata penala, pa je neophodno da odmah usvojimo ovu doluku kako bi PPOV bilo završeno u planiranom roku do kraja naredne godine.“- objasnio je Novosel koji je izbjegao da direktno odgovori na pitanje Miomira Abovića (Tivatska akcija), zašto Tivat mora da vraća kompletan iznos kredita za PPOV kada je ono bilo uvršteno u tzv. Fazu 4 projekta poboljšanja vodovodne i kanalizacione infrastrukture na primorju, za koji je Vlada trebala da vraća glavnicu, a Opštine samo kamatu.

Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

„To ste eksplicitno i vi sami rekli u ovom pralamentu kada smo donosili odluku o gradnji PPOV, a sada to netačno predstavljate kao tobožnju Fazu 5 u kojoj ima samo kredita, a ne i grantova, kako bi teret sa Vlade prebacili na građane Tivta. Ovako zamazujete javnosti oči da tobože nećete vraćati kredit koji vam je Vlada već isplanirala da uzmete za gradnju pristupnog puta „Orascomu“ na Luštici, a u suštini opet pare uzimate iz džepova Tivćana samo ne za taj, već ovaj projekat. To je vaš lukav pokušaj da odradite posao za svog gospodara u Podgorici, a Tivćanima prodate rog za svijeću. Građani su prepoznali vaš podanički odnos prema Vladi.“- poručio je Abović na što je Novosel uzvratio da je to „politikantska priča“ i ponovio već 2014. dato obećanje da će gradnja kanalizacionog sistema u Donjoj Lastvi „početi naredne godine“.

„Kanalizacionog sistema nema u Lastvi i nizu rubnih naselja Tivta. Kanalizaciju gradite godinama, utrošili ste do sada 30 miliona eura, a njome pokrili samo 25 odsto stanovništva opštine. Recite ljudima istinu koliko će ih sve ovo još koštati i koliko ćete im povećati cijenu vode da bi vraćali kredite.“- istako je Vlado Arsić (Demokretre) a sličnog su mišljenja bili i Vlado Samardžić (SNP), Ilija Janović (HGI) i Neven Staničić (CDU) i predstavnik NVO „Matica Boke“ Ivan Starčević.

„Ovo je populistička priča usmjerena protiv razvoja Tivta, jer to neće biti veliko opterećenje za poreske obveznike.Ovo ne radimo ni za Vladu ni za velike investitore, već za dobro svih nas. Vama nikad ništa ne valja“- uzvratio je Novosel, na što je Samardžić odgovorio da ga je strah da „poslije aktuelnog gradonačelnika, u Tivtu ne bude stečajna uprava kao u Budvi gdje je godinama spinovana ista priča o razvoju i investicijama“.

Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

„Ovo nije politika. Već priča o nečijoj neodgovornosti i nespsobnosti.“- istakao je Neven Staničić, a Arsić je naglasio da je „DPS voli priču oko provoizja, ali ne i oko kamata“. Menadžer Opštine Zoran Petranović kazao je da će nakon izgradnje sve infrastrukture, građani u Tivtu kubik vode sa uračunatom cijenom kanalizacije plaćati 2,5 eura, što je više nego duplo veća cijena od aktuelne, ali da lokalna uprava „radi da se ona smanji“.

Opet o komunalijama, izvještaj ne daju ni predstavniku EU

Odbornička pitanja bila su usmjerena na aferu „Komunalije“ i činjenicu da Novosel već pola godine od javnosti skriva izvještaj interne Komsije koju je u januaru osnovao sa zadatkom da provjeri ispravnost svih obračuna komunaija u posljendjih pet godina. On je i danas ponovio da je u pitanju „interni izvještaj rađen za njegove potrebe“ koji „nije za javnost jer ona te informacije često zloupotrebljava“. On je odćutao pitanja zašto je pokrenut disciplinski postupak protiv službenice Marije Samardžić koja je radila obračune komunalija, ali ne i njenog šefa Peđe Obradovića koji je te ugovore potpisivao sa investitorima i zašto protiv njih nisu podnesene krivične prijave zbog nesavjesnog rada u službi. Na pitanje Abovića zašto Opština nije obavijestila javnost da ju je nedavno pohodio i izvjestilac EU za borbu protiv korupcije u lokalnoj upravi i predsjednik Regionalne antikorupicije inicijative Davor Dubravica, koji je takođe tražio taj izvještaj i nije ga dobio, glavna administartorka Jovanka Laličić (DPS) kazala je da je Dubravičina posjeta nevezana za aferu „Komunalije“ i ticala se lokalnog akconog plana za borbu protiv korupcije.

„To nije ništa dramatično kako vi insinuirate i na Ministarstvu inostranih poslova i Ministarstvu finasnsija koji su tu posjetu organizovali, je bilo da o njoj obavijeste javnos, a ne na nama.Ne plašim se ja ničega, a ponajmanje vas Aboviću i vaših istomišljenika koji pucate iz prazne sačmarice na nas. Istina će brzo izaći na vidjelo.“- poručila je odborniku TA, vidno nervozna Laličićeva.

Nova godina u „Regent Porto Montenegru“ u duhu agenta 007

0
Hotel Regent
Hotel Regent

Hotel „Regent Porto Montenegro“ u Tivtu organizovaće doček Nove 2016. godine uz tri različita novogodišnja događaja.

„Svečana „Novogodišnja večera“ biće upriličena 31. decembra, sa početkom u 20 sati, u elegantnom hotelskom restoranu Dining Room. Ljubitelje gastronomije obradovaće večera od 6 gangova. Tartar od lososa, lazanje sa škampima, zubatac sa pečenim vrganjima, goveđi terin, samo su dio bogate novogodišnje trpeze. Prisutni će uz čašu šampanjca uživati u živom izvođenju prepoznatljivih klasičnih melodija.“- kazala je juče novinarima portparolka „Regent Porto Montenegra“ Elena Ljiljanić.

U jedinstvenom prostoru hotelskog „Library bara“ iste večeri, priprema se „Novogodišnji koktel parti“, koji takođe počinje u 20 sati. Bogata karta pića, zalogajčići sa tapas-menija i nastup DJ-a, obilježiće ovu proslavu.

Regent
Regent

„Najglamuroznija od svih opcija za doček Nove godine u „Regentu“ je tematska zabava inspirisana filmskim herojem Džejms Bondom, koja će se održati u najprostranijem hotelskom prostoru – banket sali „Teodo“. Gosti će od 20 sati uživati u delicijama sa švedskog stola, pripremljenom paketu pića, pop & rock domaćim i internacionalnim evergreen hitovima u izvođenju gostujućeg benda, ali i u jedinstvenom pogledu na zaliv Boke i spektakularnu marinu Porto Montenegro“-naglasila je Ljiljanić.

Nakon ponoći cjelokupna zabava se seli u banket salu „Teodo“, gdje će za sve goste hotela biti upriličena žurka do zore. Prisutne će u prvim časovima 2016. godine zabavljati gostujući bend i DJ, a u ponudi će se naći širok izbor koktela i drugih pića.

Nagrada 21. novembar Fakultetu za pomorstvo Kotor

0
Fakultet za pomorstvo Kotor
Fakultet za pomorstvo Kotor

Fakultet za pomorstvo Kotor ovogodišnji je dobitnik nagrade grada Kotora “21. novembar” za izuzetan doprinos u razvoju savremenog obrazovanja i usavršavanja kadrova u pomorstvu.

Nagrada će biti dodijeljena na Svecanoj sjednici Skupstine Opstine Kotor u subotu, 21. novembra 2015. godine u Centru za kulturu „Nikola Đurkovic“ Kotor, sa pocetkom u 13 sati.

Žiri je radio u sastavu: predsjednica Tatjana Stanovčić i članovi Ilija Mlinarević, Ranka Komar, prof. dr Darko Antović, Martin Popović, Olga Duhović i Nenad Radunović.

„Galeb“ treba potopiti za ronilački turizam

Brod Galeb
Brod Galeb

Jedini način da se ovaj brod sačuva je da se namjerno potopi, komentarisala je jučer saborska zastupnica HNS-a i gradonačelnica Kraljevice Nada Turina Đurić činjenicu da se rebalansom riječkog proračuna u održavanje Titovog brod Galeb namjerava potrošiti dodatnih pola milijuna kuna.

“Predlažem da to bude u akvatoriju ispred Kraljevice koja ima povijesnu poveznicu s Titom. A i prostornim planom imamo definirane čak tri lokacije za potapanje, pa bi to bilo relativno jednostavno. Od toga bi se mogla napraviti dobra priča za ronilačkih turizam Kvarnera, a i brod bi se sačuvao od propadanja te bi relativno jeftino bio sačuvan, a istovremeno i koristan!

Znam da se nekima neće dopasti ta ideja zbog sentimentalnosti, ali bojim se da je sve drugo bacanje novaca unedogled, zaključuje Turina Đurić.

Galeb
Galeb