Akvatorijum Petrovca smatra se očišćenim

Petrovac
Petrovac

Projekat “Opasne vrste našeg mora” realizuje se već četiri godine, a primarni cilj mu je održavanje i čišćenje morskog dna na teritoriji Budve i Petrovca. Ove godine projekat je odrađen u samo jednoj fazi, za razliku od prethodnih kada se radio u dvije pa čak i u tri faze, kaže se u saopštenju iz Turističke organizacije Budve.

Najveća količina otpada izolovana je prve godine, tačnije, tada je 25 kubika otpada izvađeno iz mora ispred Petrovca. Naredne godine je izolovano 27 kubika. Ove godine izvađeno je samo 5 kubika otpada što govori o rezultatima prethodno realizovanih akcija!

Akvatorijum Petrovca se sada smatra očišćenim.

Turistička organizacija opštine Budva, kao društveno odgovorna organizacija, uvijek vodi računa o prirodnoj sredini, posebno o morskom ekosistemu na teritoriji opštine Budva. Nizom ekoloških akcija u našoj organizaciji u toku godine podiže se svijest o značaju održavanja istih, i takođe, stvara se dobra osnova za realizaciju širokog profila turističke ponude.

Petrovac
Petrovac

Najčešći zagađivači mora su hemijska jedinjenja organskog porijekla i nutrijenti, nerazgradive hemijske materije, nafta kao i neracionalno i nekontrolisano izolovanje ekonomski važnih vrsta – ribe, rakovi, školjke i glavonošci.

Pri odabiru lokaliteta za čišćenje, vodili smo se informacijama koje smo dobili od naših sugrađana, koji se, sudeći po broju mail-ova koji su nam poslati, veoma interesuju za ovu temu i brinu o stanju morskog ekosistema u Budvi. Takođe, građani Budve su zainteresovani da pomognu i uključe se u akcije, što je više nego pohvalno i značajno, kaže se u saopštenju TO Budva.

Hladne noći, topli dani – kiše nema do kraja sedmice

0
Gondola ljubavi
Boka Kotorska – foto Z.Nikolić

U novembar smo ušli sa stabilnim vremenom. Na Jadranu i natprosječno toplim vremenom, dok je u unutrašnjosti noću bilo mraza. Danju su temperature na Jadranu posvuda iznad prosjeka i prelaze toplih 20 stepeni.

Ciklone i fronte tokom cijele sedmice, a vjerovatno i duže, držat će se podalje od Jadrana, javlja Cro Meteo.

Zbog toga u toku ove sedmice neće biti kiše, danju će dominirati sunce, osim u predjelima gdje će se javljati magla, osobito u drugom dijelu tjedna.

Zadržat će se toplije od prosjeka za dio godine na Jadranu, a u unutrašnjosti će temperatura uvelike ovisiti o trajanju magle i količini sunca.

Regata Arsenal kup
Regata Arsenal kup

Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 13 do 24 stepena.

Mamula i Prevlaka - Foto Boka News
Mamula i Prevlaka – Foto Boka News

Knjižara “So”- novi naslovi

0
Knjižara So
Knjižara So

Jubilarni 60. međunarodni beogradski sajam knjiga juče je zvanično završen primopredajom Otvorene knjige koju je ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Čepurin predao predstavniku Irana koji će 2016. biti počasni gost sajma.

Mnogi sajamski hitovi već se šepure u izlogu hercegnovske Knjižare So, odakle nam ovoga puta, u formi preporuka za čitanje dolaze naslovi u nastavku…

U prozi Viktora Peljevina, savremenog ruskog pisca svjetskog glasa, uvijek se prepliću tipično ruski i univerzalni sadržaj, realno i virtualno, pa je to tako i u knjizi Kristalni svet. Sve što je u njoj napisano predstavlja briljantnu minijaturu i zaokružen sažetak nenapisanog romana. Izdavač je Laguna.

Najnoviji roman Umberta Eka Nulti broj, pravi triler koji se čita u jednom dahu, otkriva nam kako je novinarstvo još tokom 90-ih godina prošlog vijeka poprimilo tabloidnu formu i postalo oružje u rukama onih koji žele da se dokopaju moći i bogatstva. Novine su se, naime, pretvorile u mašine za blaćenje, zarad lične koristi vlasnika. Radnja romana dešava se u Musolionijevoj Italiji i pomaže nam da skinemo ružičaste naočare kada posmatramo sve što se oko nas dešava. Izdavač je Nova knjiga.

Teslin čudesni svet autora Branimira Jovanovića na preko 300 bogato ilustrovanih stranica približava nam i oslikava život, djelo i doktrinu nenadmašnog genija. Knjiga ima visok dokumentaristički nivo kome su umješno udahnuti život i emocija. Fokus je na tri stvari. Prva je cjelovita rekonstrukcija Teslinog života. Druga stvar je bila proniknuti u njegovu unutrašnjost, kao osnov za objašnjenje naučnikovog psihološkog portreta. Treća, po riječima samog autora i najvažnija stvar, bila je sintetisanje Teslinih ključnih misli o budućnosti civilizacije. I pored toga što je gotovo cijeli život posvetio tehničkim otkrićima Tesla je proročki tvrdio kako ona ipak ne mogu ići u pravcu istinske kulture i prosvjetljenja bez rješavanja socijalnih, moralnih i duhovnih pitanja. Izdavač ove svojevrsne enciklopedije o Tesli je Vulkan.

Kako govoriti o knjigama koje nismo pročitali francuskog autora Pijera Bajarda britka je, duhovita i nepretenciozno napisana studija koja će u svakom pogledu revidirati naše poglede na knjigu. Proučavanje različitih načina na koje možemo ne pročitati neku knjigu, delikatnih situacija u kojima se nađemo kad o njoj treba govoriti te načina na koje se u takvim situacijama možemo snaći, pokazuje da je, suprotno opšteprihvaćenom mišljenju, moguće strastveno razgovarati o knjizi koju nismo pričitali. Izdavač je V.B.Z.

Zavisnost od video-igara knjiga je za djecu Dženifer Mur-Malinos obogaćena sjajnim ilustracijama. Niko nije bolje od Jovana Vujovića znao koliko neumjerenost može biti loša, a naročito kad je u pitanje igranje video-igara. Opsjednut pobjedom, Jovan postaje žrtva video-vampira. Potpuno iscrpljen, blijedog lica i praznog pogleda on ostaje čak i bez prijatelja. Tek na kraju knjige saznaćemo da li će Jovan ostariti sam pred kompjuterom ili će pobijediti zavisnost od video-igara. Izdavač je Pčelica.

Tradicionalna čajanka u knjžari So

Svakog drugog petka po okončanju beogradskog Sajma knjiga, knjižarski tim hercegnovske Knjižare So organizuje tradicionalnu čajanku – uvijek novim sajamskim naslovima u čast.

Tradicionalna Čajanka predstavlja srećno pronađeni model knjižarskog gostoprimstva, jedno unikatno veče – kada se na 550 km od Beograda mogu da prelistaju, omirišu i kupe hvale vrijedni izdavački hitovi. Razne arome, kriške limuna, šolje sa stilizovanim ribama u mnogim toplim rukama, te razgovor o novim knjigama – povlašćeni su, rekli bismo – trenuci u kalendaru Knjižare So ali i u vansezonskom kalendaru grada Herceg Novog. Knjižarska čajanka, 11. po redu, biće održana 13. novembra u 18.sati.

Maginja, zaboravljeno voće

1

Maginja ili planika, (Arbutus unedo), je zimzeleni grm na kojem upravo ovih dana dozrijevaju jestivi i vrlo ukusni plodovi koji su nažalost zanemareni i gotovo isključeni iz prehrane. Osim što je zanimljiva kao voćna vrsta, maginja je zanimljiva i kao ukrasna biljka. Na svakom se pojedinom grmu maginje istovremeno u kasnu jesen i zimu nalaze i cvjetovi, i nedozreli i zreli plodovi, što ovaj grm zaista čini posebnim.

Poluostrvo Luštica izuzetno je bogato ovom zaboravljenom mediteranskom biljkom čiji plodovi ovih dana sazrijevaju. U početku plodovi maginje su zelene boje, potom žute i narančaste te naposljetku, u zrelom stanju, žarko crvene boje. Maginju se preporučuju konzumirati umjereno, budući da ovisno o stepenu zrelosti, sadrže određeni postotak alkohola. Mogu se koristiti za proizvodnju marmelade, rakije, likera, kolača i sl. Plodovi obiluju vitaminom C, koji je u zimske dane svakako preporučljivo konzumirati.

Marmelada ili džem koji se od njih tradicionalno priprema vrhunskog su kvaliteta i prepuni C vitamina, drugim riječima, prava delikatesa.

Marmelada od maginja priprema se jednostavno. Na 2 do 3 kg plodova dodaje se 1 kg šećera i 2 na kockice narezana limuna. Maginje ne treba pasirati jer su mekane i lako se gnječe pa kod kuvanja treba samo paziti da se masa ne zalijepi po dnu. Preporuka za originalan, profinjen okus koji odlično pristaje kolačima. A što se tiče vrta i hortikulturne prava je šteta što je u vrtovima naše obale gotovo posve zaboravljena.

Šetališta Pet Danica – rekonstrukcija planiranom dinamikom

0
Pet Danica šetalište
Pet Danica šetalište

Rekonstrukcija Šetališta Pet Danica, od “Galeba” u Igalu do restorana “Mimoza” na Toploj, odvija se planiranom dinamikom, javlja portal hercegnovi.me

Radovi su počeli 20. oktobra, postavljanjem cijevi za glavni kanalizacioni kolektor u trup staze. Cijevi će biti postavljene od “Galeba” do Milašinovića plaže u dužini od 460 metara. Do sada je završena dionica od 102 metra, od “Galeba” do restorana “Ponta” i urađena su dva kišna propusta.

Zahvaljujući ovim radovima ubuduće će kišna kanalizacija biti razdvojena od kanalizacionog kolektora. Planirano je da radovi budu završeni za dvadesetak dana.

Nakon ove faze, počeće radovi na proširenju postojeće šetališne staze, popločavanje, izgradnja javne rasvjete, postavljanje ograde, klupa i ostalog urbanog mobilijara.

Pet Danica šetalište
Šetalište

Dužina dionice koja se rekonstruiše iznosi oko 365 m, a površina 1600 kvadratnih metara. Projekat je izradila hercegnovska firma „R&S Arhitekti“. Ukupna vrijednost je preko 350.000 eura. Za izvođača radova na tenderu je izabrana kompanija “Đokić grupa” iz Bara.

Pet Danica šetalište
Pet Danica šetalište

Ovo je zajednička investicija Opštine Herceg Novi – Agencije za izgradnju i razvoj i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.

Zevs maskota hotela “Pine”

1

Osim po bez konkurencije, najboljim krempitama u Boki, hotel „Pine“ u Tivtu odnedavno je prepoznatljiv i po Zevsu. Ne, nije u pitanju vrhovni Bog iz grčke mitologije, ali ni ništa manje od svog grčkog imenjaka, upečatljiv vladalac prostora u kome obitava. Tivatski je Zevs veliki sivo-braon-bijeli mačor, u perfektnoj kondiciji, a koji već mjesecima živi u drugom po luksuzu, ovdašnjem hotelu.

„Pine“ sa četiri zvjezdice, dom je ovog neobičnog mačka koji je postao i nezvanična maskota hotela gdje svraćaju uglavnom strani turisti sa dubljim džepom.

„Zevs je tu već mjesecima. Živi sa nama, svi ga hranimo i volimo, a reakcije gostiju na njega najčešće su vrlo pozitivne jer on svojom pojavom, svuda izazova simpatije.“- kaže Toni Bošković, konobar u „Pinima“ koji je Zevsa ovdje prihvatio kad je bio tek malo i slabašno mače. Pažnja osoblja hotela predvođenog direktoricom Nevenom Šakotić, koja je i sama veliki ljubitelj mačaka, očito je prijala Zevsu koji je odrastao u izuzetno lijepog, čistog, njegovanog i snažnog mačora (neki bi rekli, možda i pomalo debelog). Razlog za to što Zevs po širini struka, nalikuje čuvenom Garfildu, sigurno je u odličnoj kuhinji hotela „Pine“ čiji ga radnici stalno časte raznim đakonijama, a ni gosti hotela nerijetko ne mogu da odole porivu da mu, dok ručaju na terasi, dobace nešto iz sopstvenog tanjira. Sit i zadovoljan, Zevs inače, uopšte nije dosadan poput drugih mačaka koje se često napadno umiljavaju ljudima, tražeći hranu. Mrtav-hladan, on šeta terasom najpopularnijeg tivatskog hotela, njegovim restoranom i najbližom okolinom na gradskoj rivi Pine gdje je ovaj simpatični mačor nesporni „gospodar situacije“ koji se ne plaši čak ni pasa što ih građani ovuda često šetaju.

„On je definitivno naša maza i sve bolja reklama. „Pine“ je inače, jedini hotel u Tivtu u kome su dobrodošli i kućni ljubimci naših gostiju koje takođe prihvatamo na smještaj i ishranu kada ih ljudi sa sobom dovedu. Logično je bilo onda da prihvatimo našeg Zevsa kada nam je kao malo mače ovdje došao.“- sa osmjehom na licu komentariše direktorka hotela „Pine“ Nevena Šakotić, dok se Zevs ispred nje, proteže na tepisima u recepciji hotela ili lješkari na nekoj od fotelja u predvorju. Neobični mačak redovno uveče spava na recepciji, a ljetos je, dok su još trajale vrućine, „krevet“ imao u jednom od velikih pitara za cvijeće pred ulazom u hotel.

Da su mačke zaista harizmatična bića, Zevs pokazuje skoro svakodnevno svojim specifičnim, istančanim osjećajem za „borbu protiv društvenih i ekonomskih nejednakosti“. Naime, on ličnim primjerom ruši barijere između „patricija“ – ultrabogate klijentele obližnjeg Porto Montenegra i običnog „plebsa“. Bogatuni koji su izbrojili po milin-dva eura za ultraluskuzni stan u zgradi „Ksenija“ Porto Montenegra, i koji uživaju u potpunom komforu i diskreciji, odvojeni kapijama što spriječavaju „obične“ posjetioce Porto Montenegra da uđu u privatno dvorište „Ksenije“ u kome je veliki otvoreni bazen, nerijetko na skupim i udobnim ležaljkama uz ivicu bazena, zatiču upravo Zevsa. Njihove primjedbe zbog toga što ležaljke moraju djeliti sa jednim tako običnim lokalnim mačorom, služba obezbjeđenja Porto Montenegra do sada nije uspjela da eliminiše. I pored svih video kamera, kapija sa gustim rešetkama, glatkih zidova nepovoljnih za veranje i zaštitara koji stalno diskretno patroliraju Porto Montenegrom, još niko nije otkrio kako Zevs uspijeva da se „probije“ u strogo zaštićenu zonu i potom druži sa elitnim klijentima tivatske marine. Ipak je on bog…

Predstavljen Sistem za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja

Predstavljen Sistem za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja
Predstavljen Sistem za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja

“Sistem za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja i hitne intervencije u slučaju iznenadnog zagađenja mora sa plovila”, predstavljen je u petak u Baru.

Uprava pomorske sigurnosti ubuduće će imati precizan nadzor i kontrolu nad čitavom crnogorskom obalom, što će omogućiti sigurnost plovidbe i zaštitu mora od zagađenja. Nova oprema koja to omogućava i kompletna logistika obezbjeđeni su u okviru  projekta vrijednog 3.500.000 €, koji je podržan iz fondova EU.

Višegodišnji napori Ministarstva pomorstva i saobraćaja na povećanju sigurnosti plovidbe u našem moru i njegove zaštite od zagađenja, zaokruženi su nabavkom i instaliranjem nove opreme, za koju je 2.800.000 € obezbjeđeno u okviru IPA projekata, a 700.000 € kroz nacionalnu kontribuciju.

Predstavljen Sistem za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja
Predstavljen Sistem za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja

Savremena oprema za kontrolu i nadzor naše obale postavljena je na poluostrvu Luštica, u Boki, na Crnom rtu kod Sutomora, kod Luke Bar i Mavrijanu kod Ulcinja.

“Montirani su radari dugog dometa, VHV oprema za komunikaciju sa brodovima, meteo senzori, potrebni radio linkovi i drugo, da bi sve te informacije sa senzorskih lokacija dolazile u kontrolni centar u Dobroj vodi”, kazao je Nedžat Kapidani, rukovodilac projekta i zamjenik direktora UPS. On je istakao da Uprava pomorske sigurnosti ima i obučen kadar koji stalno dežura i ima kompletan uvid u stanje na našem moru.

Predstavljen Sistem za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja
Predstavljen Sistem za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja

Svaka država – članica EU obavezna je da vrši nadzor nad plovidbom i van njenih teritorijalnih voda, obezbjedi sigurnost i spriječi ekološke katastrofe, poruka je iz EU.

“Ovo je izuzetno važan projekat, jer podrazumijeva implementaciju istih standarda u ovoj oblasti koje imamo i u zemljama EU”, kazao je Andre Lys, šef Odjeljenja za saradnju delegacije EU u Crnoj Gori.

Da je naša obala sada pokrivena savremenim nadzorom koji omogućava potpunu bezbjednost i sigurnost plovidbe uvjerili su se predstavnici resornog Ministarstva, Vojske, policije, te kolege iz Hrvatske i Italije, na licu mjesta – Obalnoj stanici u Dobroj vodi, gdje je smješten centralni sistem.

“Veliko mi je zadovoljstvo što konačno imamo apsolutnu kontrolu nad čitavom našom obalom, što ranije nije bio slučaj. Takođe, nabavili smo novu opremu za hitne intervencije u slučaju izlivanja ulja ili nafte u more, jer poznato je da samo brza reakcija može spriječiti ekološke incidente”, kazao je ministar saobraćaja i pomorstva Brajović, naglasivši da je tome prethodilo donošenje nove zakonske regulative – Zakona o sigurnosti plovidbe, Zakona o zaštiti mora od zagađenja i ratifikovanje međunarodnih konvencija i direktiva EU.

Svečanosti su prisustvovali i gosti iz Albanije, Hrvatske i Italije kao i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Vojske Crne Gore, Lučke Uprave, Lučkih kapetanija Kotor i Bar, Luke Bar i drugi.

Ljuta – akcija čišćenja obale i morskog dna, poziv nadležnima

Nakon visegodišnjeg čisćenja obalnog i morskog dna, lokacije od mosta rijeke Ljute do vodovodne stanice Orahovac-Kotor, preduzeće „Školjke Boke” i „Boka Gard” u saradnji sa ronilačkim klubom „Arsenal“, ponovo je prethodnih dana održalo akciju čisćenja ovog pojasa, koje posjeti veliki broj turista iz svjeta i regiona kao i naših sugrađana.

„Mišljenja smo da bi krajnje vrijeme bilo da neko od nadležnih institucija preduzme aktivnosti-mjere zastite ovog prelijepog dijela Bokokotorskog zaliva gdje se ne zadrzava samo veliki broj turista nego i ptica, patki, guski, postaviti panoe upozorenja, klupe za sjedanje ,kante za otpatke, kontejner..“ – kaže se u saopštenju organizatora akcije preduzeća „Školjke Boke” i „Boka Gard”

Omaž skulptoru Andriji Krstuloviću

0

U organizaciji Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, Matice crnogorske ogranak Kotor i Hrvatske matice iseljenika ogranak Split, u petak je upriličen omaž skulptoru Andriji Krstuloviću, u galeriji Solidarnosti – Kotor.

O liku i djelu Andrije Krstulovića govorile su mr. Vesna Vičević, Tihomila Krstulović Becker, i Branka Bezić Filipović, a u muzičkom dijelu programa nastupila je violinistkinja Dušica Kordić. Prikazan je i film o ovom splitskom umjetniku koji je uradila Branka Bezić Filipović a u galeriji je bila izložena Krstulovićeva košulja, kapa i dio alata.

Goste i zvanice pozdravili i Tripo Šubert u ime Hrvatskog građanskog društva i Dragan Radulović u ime Matice crnogorske.

„Impresivna figura Njegoša i figure dvije Crnogorke, karijatide, nose u sebi i umjetnički žar i visoko klesarsko umijeće hrvatskog kiparskog velikana Andrije Krstulovića koje im je on udahnuo živeći i radeći na njima pune četiri godine, od 1954 – 1958. godine.

Istorija kaže da je još na stogodišnjicu Njegoševe smrti 1951. godine Vlada NR Crne Gore donijela odluku da se na Lovćenu, umjesto postojeće kapelice, podigne mauzolej dostojan imena i djela vladike i najvećeg crnogorskog pjesnika. Za izradu projekta angažovan je poznati hrvatski vajar Ivan Meštrović, arhitektonska rješenja uradio je sa arhitektom Haroldom Bilinićem, a vajarsku obradu povjerio je kiparu Andriji Krstuloviću. Ipak, do izgradnje i otvaranja došlo je tek nakon 23 godine, Mauzolej je otvoren 1974.godine.

U punom sjaju zablistao je mauzolej Njegošev, Meštrovićev, Krstulovićev, naš i svjetski i Njegošev Lovćen, zablistao za estetski, umjetnički ugođaj stotinama hiljada posjetilaca, a za Crnu Goru zablistao kao krajnji simbol njenog postojanja i vječnog opstajanja. Vrsni hrvatski istoričari umjetnosti visoko su vrijednovali kiparsku veličinu Krstulovića naglašavajući da njegov ukupni opus nije dovoljno prezentovan ni prisutan u umjetničkom miljeu Hrvatske.

Pridružujući se tom stavu za našu sredinu upravo ovim omažom umjetniku željeli smo podsjetiti kotorsku i crnogorsku kulturnu javnost na velikog umjetnika koji je obogatio svojim radom i naš umjetnički milje smatrajući da je ovo samo prvi neophodni korak u izražavanju poštovanja velikom umjetniku u našoj sredini. Sljedeći korak, koji zaslužuju i umjetnik i umjetnička javnost Crne Gore, bila bi jedna velika reprezentativna izložba cjelokupnog njegovog opusa koju će organizatori omaža pokrenuti kao inicijativu”– kazala je predsjednica kotorskog ogranka Matice crnogorske mr. Vesna Vičević.

„Mene osobno boli da Andrija Krstulović nema svoju galeriju, da su njegovi radovi još uvijek kod kuće, kod Tihomile Krstulović, u privatnom ateljeu, a svi znamo da skulpture i terakote nisu za držat kod kuće nego u nekoj instituciji koja će o njima vodit računa. U posljednje vrijeme Hrvatska matica iseljenika aktivna je po pitanju skretanja pažnje javnosti na značaj Krstulovića i stvaranja uslova da njegov umjetnički rad bude izložen na jednom mjestu, dostupan javnosti ” kazala je Branka Bezić Filipović iz Hrvatske matice iseljenika – ogranka Split

„Često sam bila na Mejama, u donjem ateljeu gdje je klesan Njegoš. Tačno se sjećam imena svih meštara – klesara koji su pomagali. U to doba klesanja Njegoša sjećam se da je tata u ateljeu imao malenu kozu Sivku koja mu je služila kao živi model kad je radio za sebe. S njom sam se stalno igrala i penjala po Njegošu. Bio mi je poseban užitak skakutati s kozicom po skelama dok jednog dana moj otac nije rekao – Tiho, oko moje, od sjutra nema više penjanja po Njegošu jer kreće poliranje i možeš oštetiti kip. Poliranje je značilo da je došao i kraj njegovom radu na Njegošu, pa neka ovim večeras završi i ovo moje sjećanje na oca” – prisjetila se Tihomila Krstulović Becker, kćerka Andrije Krstulovića.

Andrija Krstulović 1912-1997

Andrija Krstulović rođen je 1912. godine u Splitu. Od 1948. godine do 1954. godine predaje na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu, a od 1959. do 1983. na Višoj pedagoškoj školi u Splitu. Od 1970. godine posvetio se skulpturama malog formata u terakoti.

Još kao srednjoškolac upoznao je Ivana Meštrovića, koji ga je nakon završetka studija, kao rektor Akademije, odabrao za specijalizaciju. Krstulović je klesao neke od Meštrovićevih najpoznatijih monumentalnih skulptura: karijatide na beogradskoj Avali, Njegoša i karijatide na Lovćenu. Krstulovićeva Djevojka s jaretom iz 1963. godine u vlasništvu je britanske kraljice Elizabete II; skulpture, Majka i dijete, spomenik Anti Trumbiću, reljef Krista (skulpture za crkvu sv. Marka).., trajno su obogatile grad Split, koji mu je 1982. dodijelio nagradu za životno djelo.

Pravi spektakl u Splitu bio je 1954. godine kad su iz jablaničkog kamenoloma stigli golemi granitni monoliti iz kojih je Krstulović pune četiri godine klesao lik Petra Petrovića Njegoša težak 28 tona i dvije karijatide visoke preko četiri metra, prema zamisli Ivana Meštrovića za mauzolej na Lovćenu.

Andro Vid Mihičić, povjesničar umjetnosti i pjesnik, o Andriji Krstuloviću je zapisao: „Kad jednom istupi pred javnost čitavim svojim djelom, bit će to otkriće ne samo za našu malu sredinu, nego i za svijet“.

Vinćenco del Monako – prepoznao sam znakove Italije i Crne Gore

0

„Zapazio sam te tople boje, tako da sam prepoznanao znakove Italije i Crne Gore. U jednom trenutku te fotografije su me otele, na isti način kao i trenutak koji je bio potreban umjetniku da ih stvori“, kazao je u petak u Galeriji solidarnosti u Kotoru, Vinćenco del Monako, ambasador Italije u Crnoj Gori, otvarajući izložbu fotografija, „The act of seeing with one`s other eyes“, autora Damira Murseljevića.

„Kad sam upoznao Damira Murseljevića, odmah sam prepoznao njegovu skromnost. Svoje fotografije predstavio mi je prirodno i jednostavno. Zašto Kotor? Kotor sažima sve ono što ove fotografije žele poručiti. Kotor u svom DNK sadrži instinkt da njegovi ljudi gledaju preko, da se suoče sa dalekim zemljama i mediteranskim narodima. Kotor je najbolji znak prijateljstva Italije i Crne Gore, a to ste i svi Vi koji ste došli večeras, dokaz tog prijateljstva. ” – kazao je između ostalog ambasador Del Monako.

Brojne goste i zvanice u ime domaćina OJU „Muzeji“ Kotor, pozdravio je direktor Andro Radulović, koji je podsjetio da izložba predstavlja nastavak uspješne saradnje koju ova ustanova ima sa ambasadom Italije u Crnoj Gori.

„Nakon Kunelisa, izložbe o Trstu i Pistoleta predstavljamo radove Murseljevića koji je godinama živio i radio u Italiji” –  kazao je Radulović.

Predstavljajući autora njegovu umjetnost i biografiju, istoričarka umjetnosti mr. Marija Mihaliček kazala je da su fotografije rađene analognom tehnologijom, višestrukom ekspozicijom, preklapanjem kadrova portreta djevojaka sa prirodnim crnogorskim i italijanskim ambijentom.

Kroz moje fotografije su na nekin način isprepletani Italija i Crna Gora, u jednom specifičnom socijološkom kontekstu.

„Svima se zahvaljujem koji su pomogli da se ova izložba realizuje a posebno bi se zahvalio jednoj humanističkoj komuni u Italiji, koja se zove San Patrignano. Izložba na neki način i posvećena tim ljudima koji tamo žive i rade“, kazao je autor Damir Murseljević.

Izložba fotografija Damira Murseljevića
Izložba fotografija Damira Murseljevića

Izložba se može pogledati narednih deset dana.

Damir Murseljević je rođen 1979. godine u Podgorici.Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju na Odsjeku za grafički dizajn. U ljeto 2001. godine učestvovao je u radionici stripa na Cetinju, koju je vodio istaknuti francuski dizajner Pascal Rabaté, i napravio strip ”Tago Mago na Hot Rock” objavljen 2002. godine i predstavljen u gradu Angoulême, u Francuskoj, na Međunarodnom festivalu stripa. Ljubav prema fotografiji rodila se još na samom početku studija, i vremenom prerasla u njegov glavni umjetnički izražaj. Priredio je tri samostalne izložbe fotografija (2007. i 2009. u Podgorici i 2007. u Kotoru) i učestvovao na nekoliko kolektivnih. U proljeće 2015. godine realizovao je audio-vizuelni multimedijalni projekat pod nazivom ”Life’n’perspectives on abstract travels of a genuine crossover“ koji je predstavio autorov fotografski rad od 2000. godine. Damir je bio jedan od dva predstavnika

Crne Gore na drugim Svjetskim umjetničkim igrama ”World Art Games 2015, septembra ove godine u Bratislavi, Slovačka. U okviru Međunarodnog festivala alternativnog teatra FIAT 2015 održanog u Podgorici, predstavio je radove iz serije ” Analog troublebath ”. Proteklih 15 godina Damir je posvetio i marketingu, pozorištu, filmskoj kritici, radijskoj produkciji, a u poslednje vrijeme i socijalnom radu.