Knjižara “So” – Čajanka sa novim naslovima

0
Knjižara So Herceg - Novi
Knjižara So Herceg – Novi

Otprilike je potrebno 15-ak dana po okončanju Beogradskog Sajma knjiga da bi se najnoviji naslovi uvezli i slegla papirologija, formirale cijene i knjige se našle u izlogu obalnih knjižara. Istini za volju, neki su sajamski hitovi već oslonjeni jedni na druge u izlogu hercegnovske Knjižare So, i biće predmet današnjih Preporuka. Po drugi put, valja kazati kako će u petak 13. XI 2015. s početkom u 18 sati u Knjižari So održati 11. tradicionalna čajanka novim sajamskim naslovima u čast.

Od dobitnika NIN-ove nagrade, Aleksandra Gatalicem, dolazi nam roman Sonata za lošeg čoveka na koji se dugo čekalo. Poslije romana Veliki rat u kojem je oživio doba Prvog svjetskog rata, Gatalica se uhvatio u koštac sa potresnim 90-im godinama 20. vijeka u Srbiji, sa najbližom savremenošću, i to je ono što je neodoljivo, jer je tako rijetko. Izdavač je Vulkan.

Gordana Kuić se osmim romanom, Romanom u slikama, vraća u epicentar vlastitog književnog kosmosa. Ovoga puta riječ je o životu bitoljskih Jevreja i Roma, kao i Jevreja i Srba u Beogradu. Da nema nedvosmislene vremenske naznake na početku pripovijesti (kraj treće decenije 20. vijeka), čitalac bi spokojno uživao u mnoštvu autentičnih likova, vrcavim dijalozima, živopisnoj mješavini jezika, običaja, iskustava, mentaliteta. Ali, nad iskonskom životnom energijom, nacionalnom, porodičnom i individualnom, nadvija se mračan oblak najstrašnijeg zločina u istoriji čovečanstva – Holokausta. Izdavač je Vulkan.

U antologiji savremene kineske priče U prvom licu obuhvaćeno je 16 pisaca koji su 80-ih i 90-ih godina prošlog vijeka u svojoj prozi, na osoben način, nastojali da nadoknade izgubljene godine, da progovore o svojim iskustvima tokom revolucije i da opišu stvarnost u Kini, ili da se upuste u eksperimente koji su prkosili dotadašnjoj knjiženoj praksi. Spremno dočekavši kraj Kulturne revolucije kineski su pisci oslobodili sopstveni stvaralački duh i tako započeli sasvim novu epohu u kineskoj književnoj istoriji. Izdavač je Geopoetika.

Mali džepni panteon Alena Badijua knjiga je koja predstavlja omaž preminulim francuskim filozofima 20. vijeka. Autor ne opisuje samo intelektualni odnos koji je imao sa naslijeđem preminulih filozofa, već mu je stalo i do isticanja filozofskih visina koje je njihova misao dosegla, čime kritikuje savremenu filozofsku scenu u Francuskoj. U svakom od Badijuovih tekstova odaje se počast velikim umovima, a povodi su uglavnom njihove smrti, godišnjice ili naučni skupovi. Izdavač je Karpos.

Knjiga Trnovit put do Higsovog bozona Slobodana Popovića bavi se spletom istorijskih i filozofskih pitanja vezanih za strukturu Standardnog modela fizike elementarnih čestica, vjerovatno najuspješnije savremene fizičke teorije. Nakon pobjedonosnog otkrića Higsovog bozona 2012. godine, Standardni model je postao poznat van uskog kruga stručnjaka i na putu je da zaume sličan status kakav teorija relativnosti ili kvantna mehanika već imaju. Trnovit put do Higsovog bozona otkriva nevidljivi sklop koji leži u pozadini naših saznanja o svijetu kvarkova i leptona i može da posluži kao uvod u savremenu fiziku. Izdavač je Heliks.

Upoznakmo kućne ljubimce
Upoznakmo kućne ljubimce

Upoznajmo kućne ljubimce Nikolete Novak knjiga je u kojoj će se najmlađi čitaoci upoznati sa Mašom, Lukom, Ninom, ali i sa mačkama, psima, kunićima, kornjačama hrčcima i papagajima. Svi će oni zajedno pokušati da nauče djecu kako da se ponašaju prema kućnim ljubimcima i kao da ih njeguju. Između ostalog saznaćemo kako se ponašati kad se sretnemo sa čoporom lutalica, kako se ponašati sa životinjama koje imaju mladunce, kada i kako se životinje vakcinišu i još mnogo toga interesantng. Izdavač je Pčelica.

101 činjenica koju treba da znaš o srednjovjekovnim zamkovima knjiga je koja nam otkriva fascinantni svijet zamkova. Saznaćemo mnogo o odbrambenim sistemima i tajnim oružjima te ko su bili stanovnici i kako se živjelo u ovim spektakularnim tvrđavama. Neobične činjenice o tome kad su napravljeni prvi zamkovi, kakvi su se sve turniri, proslave i banketi organizovali u njima, propraćene su brojnim zanimljivim ilustracijama. Izdavač je Laguna.

Nagrada za scenario Mariji Čolpi

0
Marija Čolpa
Marija Čolpa

Na Međunarodnom festivalu filmskog scenarija „Skrip fest“ koji će od 10. do 12. novembra biti održan u Skoplju biće uručeno specijalno priznanje za scenario filma „Lov na vepra“ Mariji Čolpi, magistrici dramaturgije, dramskom piscu i scenaristi iz Herceg-Novog. Priznanje dodjeljuje Kinoteka Makedonije.

Scenario „Lov na vepra“ bio je najbolji od pristiglih na konkurs a nagrada se dodjeljuje za najznačajniji scenaristički doprinos i angažman.

Marija Čolpa je nagrađivana na međunarodnim festivalima u Sarajevu i Vrači (Bugarska).

Stolivska „Kostanjada“ – izuzetna ponuda i posjećenost

0

Lijepo i toplo vrijeme izmamilo je veliki broj posjetilaca na tradicionalnoj manifestaciciji “Kostanjada”, koja je danas održana na platou ispred stolivskog Doma kulture “Niko Bilafer”, u organizaciji Udruženja “Kamelija” i Mjesne zajednice Stoliv.

Kao i prethodnih godina gosti su bili u prilici uživati u degustaciji proizvoda od kostanja, zdrave hrane, maslina, sira, kao i domaćih “mladih” vina.

Tradicionalno, vrijedne Stolivljanke spremile su brojne delicije, slatke i slane, bilo je kolača, torti, pogača… Domaćini su ispekli oko tristo kilograma kostanja, koji su besplatno podjelili uz vino.

Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv

U ime organizatora, NVO „Kamelija“ posjetioce je pozdravio Vinko Vujović. Manifestaciju je otvorio podpredsjednik Opštine Kotor Tvrtko Crepulja.

„Ova manifestacija na jedinstven način integriše tradicionalne karakteristike našeg kraja, sa savremenim načinom života. Kostanjada pokazuje da imamo ljude koji mogu i znaju da iskoriste prednosti i ljepotu Boke, ponudu koju priroda nesebično pruža i tako privući brojne posjetioce“ – kazao je Crepulja.

Pripremljen je bogat kulturno-zabavni program u kojem su učestvovali, folklorni ansambl „Boka“, članovi plesnog studijia Infinity dance iz Kotora, učenici OŠ „Drago Milović“ iz Tivta, OŠ „Veljko Drobnjaković“ iz Risna, Resurnog centra za sluh i govor Kotor, kao i brojni drugi izvođači. U ime organizatora, učesnicima programa i svima koji su pomogli da se manifestacija održi zahvalnice je uručio Rome Mihović.

Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv

U sklopu „Kostanjade“ članovi Planinarskog kluba „Vjeverica“ organizovali su izlete pješačkim stazama kroz kestenovu šumu u Gornji Stoliv.

Manifestaciju su pomogli Turistička organizacija Kotor i Opština Kotor.

Više fotografija na našoj Facebook stranici.

Održana pilot-akcija prikupljanja izgubljenih mreža na moru

1
Mreža
Mreža

Prikupljanje ribolovnih alata izgubljenih ili odbačenih u moru, predviđena je u okviru IPA ADRIATIC CBC PROGRAMA 2007-2013; PROJEKT: Sustav gospodarenja napuštenom ribolovnom opremom u Jadranskoj regiji / Derelict Fishing Gear Management System in the Adriatic Region – DeFishGear; u sklopu radnog paketa 6 – Sustav upravljanja odbačenim ribolovnim alatima i morskim otpadom.

DeFishGear projekt se bavi širim kontekstom problematike morskog otpada i u konačnici bi trebao rezultirati strateškom procjenom na regionalnoj razini. Veliki problem morskog otpada predstavljaju tzv. „ghost nets”, odnosno ribolovni alati slučajno izgubljeni, namjerno ostavljeni ili odbačeni u moru od strane ribara. U ovakve se alate i dalje nastavljaju zaplitati i stradavati brojni morski organizmi. Obzirom na njihove količine u moru, te dugovječnost sintetičkih materijala od kojega su napravljene, jedna su od glavnih vrsta otpada koja utječe na morski okoliš.

U razdoblju od 20. do 24 listopada 2015. DeFishGear tim sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita (dr.sc. Nika Stagličić i Mišo Pavičić mag. biol. i ekol. mora, pod vodstvom dr.sc. Pera Tutman) u suradnji sa tvrtkom za podvodne radove Krka Sub Maris d.o.o. iz Splita, vlasnika Hrvoja Krstulovića, proveli su akciju pronalaženja i vađenja ribarskih mreža i drugih ribolovnih alata koji su izgubljeni ili odbačeni u moru. Pilot aktivnosti su provedene u akvatorijima ispred Rogača (Šolta), Crvene stine (Čiovo), te Viškom akvatoriju kao jednom od najatraktivnijih ribolovnih područja na Jadranu. Kontaktirajući lokalne ribare i ronilačke centre, potvrđeno je da se u podmorju oko Visa i okolnih otočića nalaze brojni ribolovni alati izgubljeni na morskom dnu. Pretražena su područja oko otočića Host, rt Bok termole, uvala Mala Travna, uvala Velika Travna, uvala Taleška.

Ukupno je ovim pilot-akcijama prikupljeno oko 450 kg zaostalih raznovrsnih priobalnih ribolovnih alata, koji su u povratku odloženi u poseban kontejner predviđen za takvu vrstu otpada, smješten u ribarskoj luci Vira na otoku Hvaru. Ovo je druga ovakva pilot-akcija provedena u splitskom okružju od početka projekta krajem 2014. godine., kojima je ukupno izvađeno oko 1 tone raznovrsnih priobalnih ribolovnih alata izgubljenih u moru.

Glazbeno prosvjetno društvo Tivat slavi 106. rođendan

0
GPD Tivat
GPD Tivat

Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, danas će obilježiti Dan društva 8.novembar, nastupom ulicama grada u 12,30 sati. Promenadni nastup započeti će ispred Doma „Gracija Petković“.

Glazbeno prosvjetno društvo Tivat (GPD) na današnji dan 8.novembra 1944. godine kolektivno je napustilo okuprani Tivat i pod vodstvom kapelnika Krsta  Vuksanovića, pridružilo se partizanima. U partizane je otišlo 19 članova. Na oslobođenju teritoriju u zaleđu Boke krenuli su u uniformama Društva, noseći sa sobom instrumente i notne zapise, koje su pod okriljem noći uzeli iz opštinske zgrade. Svojim instrumentima GPD Tivat oglasilo se sa oslobođene teritorije u Boki.

GDP Tivat osnovano je davne 1909.godine, ove godine slavi 106.godina postojanja.

GPD Tivat
GPD Tivat

Balkan Wine Expo 2015. – „Italijanske regije vina”

0
Balkan wine expo 2015.
Balkan wine expo 2015.

Seminar pod nazivom „Italijanske regije vina” biće organizovan u Kotoru u crkvi Svetog Pavla u petak 13. novembra sa početkom u 11 sati. Seminar će biti organizovan u okviru ovogodišnjeg Sajma vina – Balkan Wine Expo 2015.

U prvom dijelu programa pod nazivom „Terre di Venezia” govoriće Arturo Stocchetti iz Unije konzorcijuma „Vini Veneti”. Tema drugog dijela programa je „Vinograd zvan Italija”.

Program će voditi novinar i somelijer Bartolomeo Roberto Lepori i potpredsjednik Nacionalnog udruženja vinara i vinogradara Crne Gore Nenad Vujošević.

Manifestacija Balkan Wine Expo, promoviše italijanska vina iz oblasti Pijemonta, Lombardija, Veneto, Toskana, Abruzzo, Puglia i Sardinije.

Kostanji – plod neopravdano zapostavljen u Boki Kotorskoj

Kostanj - Gornji Stoliv
Kostanj – Gornji Stoliv

Vrmac, na čijim se padinama prostire teritorija Gornjeg i Donjeg Stoliva, prekriven je raznovrsnom mediteranskom vegetacijom koja ga u tom pogledu čini potpuno različitim od okolnih planinskih masiva Lovćena i Orjena. Ova vegetacija je tokom vjekova često bila predmet istraživača – botaničara koji su pojedine biljne vrste na ovim terenima prvi put pronašli i opisali. Među najvrjednijim biljnim vrstama ovog područja, pored masline, svakako je kostanj – kesten (Castanea sativa-Mill.), kojeg je 1768. na ovom lokalitetu opisao i čuveni italijanski botaničar Visiani.

Pored Stoliva i još nekih manjih lokaliteta na brdu Vrmac, na teritoriji Boke Kotorske poznati su nasadi kostanja u Kostanjici i Herceg – Novom (Savinska Dubrava). Nažalost, danas je ova mediteranska biljka u Boki neopravdano zapostavljena.

Poznati svjetski istraživači ukazali su na činjenicu da je stablo kestenja oboljelo, napadnuto od gljivice Cryphonectria parasitica – rak kore, te da se u prošlom vijeku bolest proširila na čitavu Evropu. Istraživanja i nalazi koji su obavljeni od nadležnih institucija države Crne Gore, potvrdili su da  su stabla kestenja i u Boki oboljela, a bolest je posebno izražena na onima u Stolivu. Rak kore uzrokuje oštećenje stabala i djelimično ili potpuno sušenje, zbog čega se površine kestenovih šuma smanjuju.

Kostanj
Kostanj

U regionu se već odavno poklanja velika pažnja ispitivanju zdravstvenog stanja ove značajne voćne vrste, preduzimaju se fitosanitarne i druge mjere zaštite i revitalizuju areali pod ovom kulturom. Ali, to nije slučaj i kod nas!

Gornji Stoliv
Gornji Stoliv

Prije dvije godine MZ “Stoliv” i NVO “Kamelija” organizovali su stručni skup, predavanje na temu „Stanje i valorizacija plantaža kestena u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na lokalitet Stoliva”.Stručnjaci iz Hrvatske i Makedonije su tom prilikom obišli  lokalitete kestenove šume do Gornjeg Stoliva, analizirajući stepen oboljelosti stabala.

„Problem bolesti je rak kore kestena. Uzročnik je gljivica Cryphonectria parasitica, stoga je potrebna zaštita, izdvajanje stabala teško oboljelih sječom i biološka zaštita korišćenjem pesticida. S nekih plantaža, kojih nije puno u Hrvatskoj, stabla kestena, koja su jako oboljela nakon sječe izvoze se u Sloveniju i koriste se za proizvodnju tanina. Kesten se koristi u prehrambene i farmaceutske svrhe” – kazala je tada dr Sanja Novak Agbaba sa Šumarskog instituta iz Zagreba.

Photo: Boka News
Photo: Boka News

Ona je predložila monitoring i saradnju s Crnom Gorom kroz zajedničke projekte zaštite šuma pitomog kestena. Istakla je i da bi za istraživanja valjalo iskoristiti sredstva EU.

Nažalost i pored upozorenja, organizacija iz Stoliva i Ostrosa kod Bara, nadležni državni organi koji sprovode fitosanitarne mjere, ni do danas ništa nisu uradili.

Na pomenutom  skupu o stanju kestenovih šuma u regionu, govorio je i Sašo Matovski iz Makedonije.

“Nažalost, naše kestenje otkupljuju razne kompanije, koje ga kasnije preprodaju farmakološkim kompanijama. Naša organizacija “Bela Vista” – Institut za održivi regionalni i ruralni razvoj, namjerava napraviti zajedničku strategiju zaštite kestena od raka kore. Kestenove šume koje imate, trebalo bi zaštiti i proglasiti spomenikom prirode, kao i da država napravi strateške planove, tako da dio Vrmca pod kestenom bude zaštićen i očišćen. Vi biste trebali valorizirati vaše autohtone proizvode, kao što je kesten i ponuditi ga kroz gastro ponudu turistima, koji posjećuju Kotor, Boku. Mi smo u Tetovu od naših baka iskoristili recepte i u poslastičare kao brend vratili stare kolače od kestena, a vi na taj način možete dopuniti turističko – gastronomsku ponudu.

Sve se danas prska, tretira pesticidima, jedino kesten ne i to je pravi ekološki proizvod, dar prirode i to morate prepoznati i zaštiti” – kazao je Sašo Matovski iz Instituta za održivi regionalni i ruralni razvoj “Bela Vista” – Tetovo.

Kostanj-Gornji Stoliv
Kostanj-Gornji Stoliv

Bez sumnje, stabla domaćih, bokeljskih kostanja se moraju što prije zaštiti! Istraživanjima bi trebalo utvrditi  broj i stanje stabala i  predložiti mjere integralne zaštite.  Stručnjaci kažu da kada se područje Vrmca zaštiti kao regionalni park, pristupiće se integralnoj zaštiti ne samo stabala kestena, nego i čitavog područja Vrmca. Ali, do tada…

Kostanj
Kostanj

Plantaže kestena

U Evropskoj uniji najveći je proizvođač i prerađivač plodova kestena Italija, s proizvodnjom od oko 50.000 tona godišnje. Nakon nje, najveći proizvođači su Španija i Francuska.

Kod nas se pitomi kesten praktično ne uzgaja, već je njegovo iskorištavanje svedeno na eksploataciju u šumi.

Do 2009. godine, u Republici Hrvatskoj nije bilo plantaža kestena, da bi se te godine počelo s plantažnim uzgojem na manjim površinama u Istri.

Novosel – Možda smo malo pretjerali…

1
Možda smo malo pretjerali - Novosel sa saradnicama
Možda smo malo pretjerali – Novosel sa saradnicama

Opšte nezadovoljstvo, ogorčenost, veoma emotivna izlaganja, čak i podignute strasti, obilježile su sinoć centralnu javnu raspravu u Tivtu o nacrtu odluke o izmjenema i dopunama odluke o porezu na nepokretnosti. Njome je administracija gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) namjerila da značajno poveća u Tivtu ionako visok porez na nepokretnosti, a stopa povećanja, zavisno od kategorije imovine, kreće se od 27 do čak 150 odsto.

„Ovo je samo usklađivanje sa stopama koje je odredio Zakon o porezu na nepokretnosti što na snagu stupa 1.januara. Intencija je da porez na nepokretnosti bude dominantni izvor priohoda opština, pogotovo od 2020. kada se ukidaju komunalije. Nije to baš toliko veliko povećanje kako na prvi pogled izgleda, jer se iznos poreza koriguje i umanjuje nizom faktora -koeficijentom zone, kvaliteta, amortizacijom, primarni stambeni objekat, umanjenje po članovima domaćinstva… Dobro sdmo vagali i ranije da ovakvim odlukama ne opteretimo građane, ali da ne oštetimo ni budžet Opštine.”- poručio je Novosel okupljenim i ozlojeđenim građanim, a među kojima je, prvi put u posljednjih desetak godina, bio i veliki broj pristalica, čak i poznatih aktivista vladajuće DPS.

Uslijedilo je pravo “bombardovanje” po gradonačelniku – građani, predstavnici NVO sektora i poneke opozicione partije ukazali su na niz loših riješenja u odluci koja treba da ”do neba” podigne poreze, pogotovo na poljoprivredno, šumsko, neplodno ili zemljište zahvaćeno DUP-ovima, a na kojem se uopšte ne može graditi jer ga Opština nije opremila nikakvom infrastrukturom.

“Povećavate poreske stope od 27 do 150 posto bez ikakvog osnova jer rast BDP-a i plata nije ni probližan tolikom poskupljenju. U tri godine ste prihod od poreza na nepokretnosti sa 1,37 miliona digli na prošogodišnjih 2,54 miliona eura i hoćete još. Ugroženi su starosjedioci jer je povećanje poreza od 150 odsto za šumsko i nepolodno zemljište potpuno neprihvatljivo. Sa druge strane, smanjujete i ukidate komunalije i tako častite bogate investitore preko leđa građana.”- kazao je Mirko Kovaćević iz “Tivatske antikorupcijske akcije”. Rato Brajković (NOVA) izračunao je da neko ko ma 10.000 kvadrata šume koja nije ni šuma već beskorisna makija, treba da plati 200 eura poreza godišnje, što je po njemu previše, posebno za starosjedioce koji su naslijedili velika imanja od svojih predaka.

Sa javne rasprave
Sa javne rasprave

Ivan Starčević iz “Matice Boke” i MZ Krtoli iznio je niz predloga kako bi se stanje moglo iznivelisati i učiniti prihvatljivim i za Opštini i za građane, zaprijetivši da će ukoliko se to ne uradi, odluku oboriti na Upravnom sudu jer nije ispoštovana predviđena procedura učešća NVO sektora u izradi njenog nacrta. Ukazao je da kao sredstvo borbe, imaju i institute građanske inicijative i lokalnog referenduma i opštinare prozvao da se ne oglašavaju kada treba – onda kada se u Podgoroci donose zakoni i odluke koje štete primorcima.

Đorđe Živković iz Gradiošnce naveo je da već plaća 1.790 eura poreza godišnje na svoju imovinu, a ako se nova odluka usvoji, dadžbina će narasti na 2.440 eura na godinu, Anđelka Lukšić iz Lepetana ukazala je da su joj godišnje fiskalne obaveze za neiskoristivu zemlju koju ima po obrncima Vrmca mnogo veće nego za stambeni objekat u kome živi, a Budimir Cupara iz NVO “Arsenal” ukazao da se istim porezom opterećuje i prava građevinska parcela na kojoj se može graditi i ona koja je to samo formalno, ali ne u praksi ,jer preko nje prelaze dalekovodi I druga infrastruktura od opšte značaja, pa je građani praktično ne mogu koristiti.

“Vi treba da vidite računa I štitite interese građana jer Vlada vodi računa samo o biznismenima i investitorima, a građani su joj na zadnjem mjestu. Ne bih ja volio da Tivat bude kao Monako jer su iz Monaka svi starosjedioci otišli, baš zbog visokih cijena I poreza koje su im nametnule bogate pridošlice. Trebamo privuči ulagače, ali ne treba da baš mi građani “hranimo” investiture.”- poručio je Matko Petković (URA).

“Stvarno mi je žao ljude-starosjedioce koji imaju puno imanja jer vi već godinama ovako porezima “koljete” starosjedioce. Nešto tu ne štima i čija je to politika da se ovako radi.”- pitao je Joško Božinović iz Vrijesa, a nekoliko Krtoljana je bijesno mašući poreskim riješenjima, ukazalo da im je Oština prije dvije godine već za čak 500 posto, podigla porez na nepristupačne I infrastrukturno potpuno neopremljene parcele po brdu, samo zato što ih je DUP-om uvrstila u građevinsko zemljište.

“Koliko ja trebam da platim za svoju djedovinu koju izgleda hoćete ovako da me natjkerate da je prodam. Ovdje se građanima zavlači duboko ruka u džep, hoćete narodu dušu da uzmete. – rekao je Zoran Đurišić dok je Mirko Kovačević ukazao da Opština nije spremna da većim porezima optereti strane državljane koji u Tivtu kupuju lukuszne nekretnine za odmor I uživanje.

“Porez je kategorija koja mora da se plaća, veže se za vlasnika nepokretnosti, a ne za stranog ili domaćeg državljanina, članove DPS, pozicije ili opozicije. Moramo odluku zasnovati na zakonu. Nije nam cilj da ugrozimo građane niti nam je cilj da pravimo konflikte. Mogu da pohvalim građane Tivta da su uredne platiše. Pitanje je samo da nađemo pravu mjeru koja neće opteretiti građane, a mislim da smo možda malo pretjerali sa ovcim stopama. Sagledaćemo sve primjedbe I ugraditi ono što je opravdano u predlog odluke.”- kazao je gradonačelnik Novosel. On je priznao da veliki investitori poput “Orascoma” godinama ne plaćaju porez na nepokretnosti na skoro 7 miliona kvadrata zemljišta koje su zakupili na Luštici, ali je obećao da će se to promijeniti stupanjem na snagu novog zakona od 1.januata, jer će tada “obveznici poreza pored vlasnika, biti i korisnici- zakupci imovine”.

Novosel: “Vijesti” lažu, građani mu pokazali da pišu istinu

Gradonačelnik se u uvodnom izlaganju, obrušio na “neke novine koje su pisale dezinfomacije i neistine da je porez u Tivtu već višestruko veći nego u drugim gradovima na primorju”. O tome su inače, pisale samo “Vijesti”.

“To nije tačno i takve dezinformacije niko ne služe na čast.”- kazao je Novosel koga efektno demantovao mještanin Ilko Petković.

“Za parcelu “šume treće kategorije” od 6.320 kvadrata u Gradiošnici u Tivtu ja plaćam 66 eura poreza godišnje, moj prijatelj za parcelu iste kulture, povšine 5.282 kvadrata u Pobrđu, Grbalj, opština Kotor godišnje plaća 9,51 euro, a drugi čovjek za parcelu iste kulture, 5.333 kvadarata u Zabrđu na Luštici u Herceg Novom godišnje plaća porez od 1,12 eura. Nisu novinari ništa slagali.”-istakao je Petković.

Film – “Ulcinjska solana kao ekoturistička destinacija”

0
Solana Ulcinj
Solana Ulcinj

Kratki dokumentarni film “Ulcinjska solana kao ekoturistička destinacija” je za potrebe Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), snimljen uz podršku Partnerskog fonda za ugrožene ekosisteme, a sve u cilju što bolje promocije prirodnog bogatstva ovog ptičijeg raja. Ovaj dokumentarac autora Gregora Šubica i Kawka Production sadržao je najbolje argumente CZIP-a u kampanji za zaštitu ovog područja, posebno u dobijanju podrške međunarodnih institucija, ambasada i organizacija za zaštitu prirode. Zahvaljujući njemu rješavanje problema Ulcinjske solane postao je uslov Evropske Unije za nastavak daljih pregovora sa Crnom Gorom.

Ljepote Ulcinjske solane našle su se u užem krugu takmičenja na 6. Međunarodnom festivalu zelene kulture “Green Fest” u rekordnoj konkurenciji prijavljenih 695 filmova iz 89 država. Najbolji filmovi iz kategorije amaterskog i kratkog filma među kojima je i film o Ulcinjskoj solani biće prikazani 18-20. novembra, u Domu omladine Beograda.

U maju 2015. godine Festival je prošao akreditaciju i dobio oznaku EFFE (Europe for Festivals Festivals for Europe) za kvalitet manifestacije i značaj na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. EFFE je projekat Evropske komisije za razvoj evropske platforme za festivale iniciran od strane Evropske asocijacije festivala.

Pogledajte film

Vrijeme – Boka i dalje okupana suncem

0
Zalazak sunca foto Boka News
Zalazak sunca foto Boka News

Boka, kao i prethodnih dana i dalje će biti okupana suncem.

Vjetar slab do umjeren, tokom jutra i noći na jugu i u centralnim predjelima ponegdje pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 11 do 23 stepena.

Period subota-srijeda:

Pretežno sunčano, uz jutarnju maglu i slab do umjeren mraz u sjevernim predjelima. U nedjelju na sjeveru, a u utorak i na jugu umjerna oblačnost. Vjetar slab do umjeren, u subotu ujutru i tokom noći subota na nedjelju na jugu povremeno pojačan, sjeverni i sjeveroistočni, preko dana uz obalu zapadni. Temperatura vazduha bez bitnije promjene, na sjeveru u ponedjeljak u blagom porastu, a zatim uz manja kolebanja.

Prognoza vremena za pomorce

Vjetar NE i N, preko dana NW, uz obalu i W, 4-18, na udare ponegdje do 30 čvorova. More 2-3. Vidljivost oko 20 km, ponegdje zbog magle i sumaglice ispod 5km. Pretežno vedro. Najviša dnevna temperatura vazduha do 23 stepena.