Novosel – Možda smo malo pretjerali…

1
Možda smo malo pretjerali - Novosel sa saradnicama
Možda smo malo pretjerali – Novosel sa saradnicama

Opšte nezadovoljstvo, ogorčenost, veoma emotivna izlaganja, čak i podignute strasti, obilježile su sinoć centralnu javnu raspravu u Tivtu o nacrtu odluke o izmjenema i dopunama odluke o porezu na nepokretnosti. Njome je administracija gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) namjerila da značajno poveća u Tivtu ionako visok porez na nepokretnosti, a stopa povećanja, zavisno od kategorije imovine, kreće se od 27 do čak 150 odsto.

„Ovo je samo usklađivanje sa stopama koje je odredio Zakon o porezu na nepokretnosti što na snagu stupa 1.januara. Intencija je da porez na nepokretnosti bude dominantni izvor priohoda opština, pogotovo od 2020. kada se ukidaju komunalije. Nije to baš toliko veliko povećanje kako na prvi pogled izgleda, jer se iznos poreza koriguje i umanjuje nizom faktora -koeficijentom zone, kvaliteta, amortizacijom, primarni stambeni objekat, umanjenje po članovima domaćinstva… Dobro sdmo vagali i ranije da ovakvim odlukama ne opteretimo građane, ali da ne oštetimo ni budžet Opštine.”- poručio je Novosel okupljenim i ozlojeđenim građanim, a među kojima je, prvi put u posljednjih desetak godina, bio i veliki broj pristalica, čak i poznatih aktivista vladajuće DPS.

Uslijedilo je pravo “bombardovanje” po gradonačelniku – građani, predstavnici NVO sektora i poneke opozicione partije ukazali su na niz loših riješenja u odluci koja treba da ”do neba” podigne poreze, pogotovo na poljoprivredno, šumsko, neplodno ili zemljište zahvaćeno DUP-ovima, a na kojem se uopšte ne može graditi jer ga Opština nije opremila nikakvom infrastrukturom.

“Povećavate poreske stope od 27 do 150 posto bez ikakvog osnova jer rast BDP-a i plata nije ni probližan tolikom poskupljenju. U tri godine ste prihod od poreza na nepokretnosti sa 1,37 miliona digli na prošogodišnjih 2,54 miliona eura i hoćete još. Ugroženi su starosjedioci jer je povećanje poreza od 150 odsto za šumsko i nepolodno zemljište potpuno neprihvatljivo. Sa druge strane, smanjujete i ukidate komunalije i tako častite bogate investitore preko leđa građana.”- kazao je Mirko Kovaćević iz “Tivatske antikorupcijske akcije”. Rato Brajković (NOVA) izračunao je da neko ko ma 10.000 kvadrata šume koja nije ni šuma već beskorisna makija, treba da plati 200 eura poreza godišnje, što je po njemu previše, posebno za starosjedioce koji su naslijedili velika imanja od svojih predaka.

Sa javne rasprave
Sa javne rasprave

Ivan Starčević iz “Matice Boke” i MZ Krtoli iznio je niz predloga kako bi se stanje moglo iznivelisati i učiniti prihvatljivim i za Opštini i za građane, zaprijetivši da će ukoliko se to ne uradi, odluku oboriti na Upravnom sudu jer nije ispoštovana predviđena procedura učešća NVO sektora u izradi njenog nacrta. Ukazao je da kao sredstvo borbe, imaju i institute građanske inicijative i lokalnog referenduma i opštinare prozvao da se ne oglašavaju kada treba – onda kada se u Podgoroci donose zakoni i odluke koje štete primorcima.

Đorđe Živković iz Gradiošnce naveo je da već plaća 1.790 eura poreza godišnje na svoju imovinu, a ako se nova odluka usvoji, dadžbina će narasti na 2.440 eura na godinu, Anđelka Lukšić iz Lepetana ukazala je da su joj godišnje fiskalne obaveze za neiskoristivu zemlju koju ima po obrncima Vrmca mnogo veće nego za stambeni objekat u kome živi, a Budimir Cupara iz NVO “Arsenal” ukazao da se istim porezom opterećuje i prava građevinska parcela na kojoj se može graditi i ona koja je to samo formalno, ali ne u praksi ,jer preko nje prelaze dalekovodi I druga infrastruktura od opšte značaja, pa je građani praktično ne mogu koristiti.

“Vi treba da vidite računa I štitite interese građana jer Vlada vodi računa samo o biznismenima i investitorima, a građani su joj na zadnjem mjestu. Ne bih ja volio da Tivat bude kao Monako jer su iz Monaka svi starosjedioci otišli, baš zbog visokih cijena I poreza koje su im nametnule bogate pridošlice. Trebamo privuči ulagače, ali ne treba da baš mi građani “hranimo” investiture.”- poručio je Matko Petković (URA).

“Stvarno mi je žao ljude-starosjedioce koji imaju puno imanja jer vi već godinama ovako porezima “koljete” starosjedioce. Nešto tu ne štima i čija je to politika da se ovako radi.”- pitao je Joško Božinović iz Vrijesa, a nekoliko Krtoljana je bijesno mašući poreskim riješenjima, ukazalo da im je Oština prije dvije godine već za čak 500 posto, podigla porez na nepristupačne I infrastrukturno potpuno neopremljene parcele po brdu, samo zato što ih je DUP-om uvrstila u građevinsko zemljište.

“Koliko ja trebam da platim za svoju djedovinu koju izgleda hoćete ovako da me natjkerate da je prodam. Ovdje se građanima zavlači duboko ruka u džep, hoćete narodu dušu da uzmete. – rekao je Zoran Đurišić dok je Mirko Kovačević ukazao da Opština nije spremna da većim porezima optereti strane državljane koji u Tivtu kupuju lukuszne nekretnine za odmor I uživanje.

“Porez je kategorija koja mora da se plaća, veže se za vlasnika nepokretnosti, a ne za stranog ili domaćeg državljanina, članove DPS, pozicije ili opozicije. Moramo odluku zasnovati na zakonu. Nije nam cilj da ugrozimo građane niti nam je cilj da pravimo konflikte. Mogu da pohvalim građane Tivta da su uredne platiše. Pitanje je samo da nađemo pravu mjeru koja neće opteretiti građane, a mislim da smo možda malo pretjerali sa ovcim stopama. Sagledaćemo sve primjedbe I ugraditi ono što je opravdano u predlog odluke.”- kazao je gradonačelnik Novosel. On je priznao da veliki investitori poput “Orascoma” godinama ne plaćaju porez na nepokretnosti na skoro 7 miliona kvadrata zemljišta koje su zakupili na Luštici, ali je obećao da će se to promijeniti stupanjem na snagu novog zakona od 1.januata, jer će tada “obveznici poreza pored vlasnika, biti i korisnici- zakupci imovine”.

Novosel: “Vijesti” lažu, građani mu pokazali da pišu istinu

Gradonačelnik se u uvodnom izlaganju, obrušio na “neke novine koje su pisale dezinfomacije i neistine da je porez u Tivtu već višestruko veći nego u drugim gradovima na primorju”. O tome su inače, pisale samo “Vijesti”.

“To nije tačno i takve dezinformacije niko ne služe na čast.”- kazao je Novosel koga efektno demantovao mještanin Ilko Petković.

“Za parcelu “šume treće kategorije” od 6.320 kvadrata u Gradiošnici u Tivtu ja plaćam 66 eura poreza godišnje, moj prijatelj za parcelu iste kulture, povšine 5.282 kvadrata u Pobrđu, Grbalj, opština Kotor godišnje plaća 9,51 euro, a drugi čovjek za parcelu iste kulture, 5.333 kvadarata u Zabrđu na Luštici u Herceg Novom godišnje plaća porez od 1,12 eura. Nisu novinari ništa slagali.”-istakao je Petković.

Film – “Ulcinjska solana kao ekoturistička destinacija”

0
Solana Ulcinj
Solana Ulcinj

Kratki dokumentarni film “Ulcinjska solana kao ekoturistička destinacija” je za potrebe Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), snimljen uz podršku Partnerskog fonda za ugrožene ekosisteme, a sve u cilju što bolje promocije prirodnog bogatstva ovog ptičijeg raja. Ovaj dokumentarac autora Gregora Šubica i Kawka Production sadržao je najbolje argumente CZIP-a u kampanji za zaštitu ovog područja, posebno u dobijanju podrške međunarodnih institucija, ambasada i organizacija za zaštitu prirode. Zahvaljujući njemu rješavanje problema Ulcinjske solane postao je uslov Evropske Unije za nastavak daljih pregovora sa Crnom Gorom.

Ljepote Ulcinjske solane našle su se u užem krugu takmičenja na 6. Međunarodnom festivalu zelene kulture “Green Fest” u rekordnoj konkurenciji prijavljenih 695 filmova iz 89 država. Najbolji filmovi iz kategorije amaterskog i kratkog filma među kojima je i film o Ulcinjskoj solani biće prikazani 18-20. novembra, u Domu omladine Beograda.

U maju 2015. godine Festival je prošao akreditaciju i dobio oznaku EFFE (Europe for Festivals Festivals for Europe) za kvalitet manifestacije i značaj na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. EFFE je projekat Evropske komisije za razvoj evropske platforme za festivale iniciran od strane Evropske asocijacije festivala.

Pogledajte film

Vrijeme – Boka i dalje okupana suncem

0
Zalazak sunca foto Boka News
Zalazak sunca foto Boka News

Boka, kao i prethodnih dana i dalje će biti okupana suncem.

Vjetar slab do umjeren, tokom jutra i noći na jugu i u centralnim predjelima ponegdje pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 11 do 23 stepena.

Period subota-srijeda:

Pretežno sunčano, uz jutarnju maglu i slab do umjeren mraz u sjevernim predjelima. U nedjelju na sjeveru, a u utorak i na jugu umjerna oblačnost. Vjetar slab do umjeren, u subotu ujutru i tokom noći subota na nedjelju na jugu povremeno pojačan, sjeverni i sjeveroistočni, preko dana uz obalu zapadni. Temperatura vazduha bez bitnije promjene, na sjeveru u ponedjeljak u blagom porastu, a zatim uz manja kolebanja.

Prognoza vremena za pomorce

Vjetar NE i N, preko dana NW, uz obalu i W, 4-18, na udare ponegdje do 30 čvorova. More 2-3. Vidljivost oko 20 km, ponegdje zbog magle i sumaglice ispod 5km. Pretežno vedro. Najviša dnevna temperatura vazduha do 23 stepena.

Tivat turisti uživaju u sunčanom vremenu

0
Tivat
Tivat

U predivnom i relativnom toplom vremenu „Miholjskog ljeta“ na Tivatskoj rivijeri, trenutno uživaju 524 zvanično prijavljena turista – saopštila je juče Turistička organizacija najmanjeg bokeljskograda. Broj posjetilaca za 10 odsto je veći od onog u isto vrijeme lani.

Od ukupnog broja gostiju njih 499 su stranci, a samo 25 turisti iz Crne Gore. Podatak o turističkoj posjeti Tivta ipak, treba uzeti sa rezervom jer u ovaj opbračun nisu ušli brojni članovi posada velikih jahti koje borave na zimovniku u marini Porto Montenegro, a samo na najvećoj od njih – 124 metra dugoj „Golden Odyssey“ koja je stigla prije par dana, ima čak 59 članova posade.

Inače, po zvaničnoj statistici, u tivatskim hotelima trenutno ima 87 gostiju, dok 437 turista koriste usluge privatnih izdavalaca smještaja.

URA: Krađa arheološkog blaga bez sankcionisanja

0

Odneseno sidro galijuna sa dubine 20 m_resizeGrađanski pokret Ujedinjena reformska akcija (URA) saopštenjem skreće pažnju javnosti na probleme sa krađom arheološkog blaga i neadekvatnim ponašanjem nadležnih državnih organa, koji su o tome obaviješteni.

Krađa sidra sa broda „Galijun“ iz XVI vijeka, propelera sa parobroda „Arpad“ i brojni drugi primjeri dovode u sumnju spremnost i sposobnost kulturnih poslanika Herceg Novog za odgovornost preuzimanja ovako krupnog tereta na njihova “kulturna” pleća, navodi se u saopštenju OO URA.

„Nema stanovnika Herceg Novog, Boke Kotorske i Crne Gore koji ne bi podržao inicijativu da se Herceg Novi kandiduje za “Evropsku prijestonicu kulture 2021”, ali je upitno kolike su šanse da se tako nešto ostvari imajući u vidu sveukupne menadžmentske kapacitete kulturnih poslenika našeg grada. Bilo bi šteta dobru ideju potrošiti na promociju političke stranke ili pojedinaca, a za neuspjeli pokušaj račun ispostaviti građanima. Koliko su kulturni poslenici Herceg Novog nesposobni vidi se i po tome što sam, roneći na rtu Kabala u Boki Kotorskoj, utvrdio da na tom hidroarheološkom lokalitetu nedostaje veliko brodsko sidro sa potopljenog broda tipa “Galijun” iz 16. vijeka. Sidro je pronađeno u dvorištu kuće ruskog državljanina u Herceg Novom, gradu koji se kandidovao za “Evropsku prijestonicu kulture 2021”. O tome je 15.09.2014.godine pisanim putem obaviješteno Ministarstvo kulture Crne Gore, a u Centru bezbjednosti je data izjava. Nakon godinu dana Ministarstvo kulture, u odgovoru na zahtjev da nam kažu što su uradili, navodi da je pokrenuta krivična prijava protiv NN lica te da je ostalo na pravosuđu da pronađe počinioca ovog krivičnog djela. Brodsko siro se i dalje nalazi na istom mjestu gdje je bilo i prošle godine.

Sidro foto Boka News
Sidro foto Boka News

Istoga dana prošle godine Ministarstvu kulture Crne Gore je prijavljen nestali propeler parabroda “Arpad” sa lokaliteta kod rta Arza na ulazu u Boku Kotorsku. Propeler je odnešen iz podmorja Herceg Novog, grada kojeg kandidujemo za “Evropske prijestonicu kulture 2021”. Reakcija Ministarstva kulture Crne Gore na ovu i slične prijave su neadekvatne i razočarajuće. Slikovit primjer nebrige nadležnih institucija daje brodski top u Zavičajnom muzeju Herceg Novog izvađen sa hidroarheološkog lokaliteta rta Kabala na kom je potopljen brod Otomanskog carstva u opsadi Herceg Novog u 16. vijeku. On se nalazi u raspadnutom stanju na ulazu u muzej i prvi je eksponat sa kojim se posjetioci ove ustanove susrijeću.Ovi i brojni drugi primjeri dovode u sumnju spremnost i sposobnost kulturnih poslanika Herceg Novog za odgovornost preuzimanja ovako krupnog tereta na njihova “kulturna” pleća,navodi se u saopštenju koje je potpisao član OO URA Herceg Novi Dragan Gačević.

„Teatar 303“ gostuje u Dubrovniku

0
Teatar 303
Teatar 303

Prvi put nakon rata u bivšoj SFRJ, poznati humoristički “Teatar 303” iz Kotora, u subotu će gostovati u Dubrovniku.

Kotorani preko Debelog brijega idu na poziv Kazališne družine “Kolarin” iz Dubrovnika koja je “Teatar 303” pozvala da uveliča njihovu rođendansku proslavu.

“Ovaj poziv je za nas velika čast, a i obaveza, jer ovo je prvi put da gostujemo u Hrvatskoj. Kao nekad i sada “Teatar 303” je ostao dosljedan svom stilu u pozorišnom životu i evo smijehom prelazi granice.”- kazao je čelnik kotorske pozorišno-humorističke trupe, Dragan Buzdovan.

“Teatar 303” u Dubronik ide sa svojom najnovijom hit-prestavom “na kotorskom dvoru” koja obiljem humora i satire, do “najsitnijih djelova” razlaže sve dosege crnogorske i kotorske vlasti u proteklih desetak godina. U predstavi igraju: Dragan Buzdovan, Nađa Mirković, Neđeljko Kustudić, Iva Kernec, Miljan Stešević, Katarina Igić, Ranko Ristovski i Savo Miljenović. Muzičke numere u predstavi izvode Zoran Dragović i Danica Nikić.Video materijal za ovaj komad odradila je „ Kotor Tv“ , koja je ideje “Teatra 303” vjerodostojno prenijela i uklopila u scenario.Tekst i režiju je uradio Dragan Buzdovan.

Predstava je do sada izvođena sedam puta u Kotoru , a igrana je i u Budvi, Tivtu, Herceg Novom i Podgorici.

Teatar 303
Teatar 303

“Sa Kotorskog dvora se selimo u Dubrovački stari grad u velikoj sali ” Sloboda” da 7.novembra u 18 sati smijehom spojimo dva dvora.”- kazao je Buzdovan, aludirajući na čuveni dubrovački Knežev dvor u Starom gradu.

 

„Viktor Lenac“ pliva u novcu – JBB odbrojava posljednje dane

0
Bijela - JBB foto Boka News
Bijela – JBB foto Boka News

Dok „Jadransko brodogradilište“ Bijela (JBB) praznih dokova i pustih hala, odbrojava svoje posljednje dane jer je Vlada odlučna u namjeri da likvidira brodogradnju u Boki u korist razvoja jahtinga, nekada glavni konkurent JBB na istočnoj obali Jadrana, remontno brodogradilište „Viktor Lenac“ iz Kostrene kod Rijeke, bilježi neke od najboljih poslovnih rezultata u svojoj istoriji.

„Lenac“ je tako treći kvartal ove godine, prema izvještaju zagrebačkog „Poslovnog dnevnika“, završio sa ostvarenim ukupne poslovnim prihodom od 436,2 miliona kuna (57,7 miliona eura), što je 93 posto više nego u istom razdoblju lani. Neto dobit na kraju septembra iznosila je 20,8 miliona kuna (2,75 miliona eura). Ostvarena dobit je čak 57 puta veća nego u istom periodu lani.

Članica Uprave “Lenca” Sandra Uzelac u izjavi za Hinu, istakla kako je riječ o istorijskim rezultatima, jer u posljednjih 20-ak godina nije ostvaren takav nivo prihoda i dobiti. U poslovodstvu tog remontnog brodogradilišta očekuju da bi do kraja godine ukupni prihodi “Lenca” mogli doseći 65 milijuna eura.

Brodogradilište “Viktor Lenac”, koje zapošljava gotovo 500 radnika, nema značajnijih teškoća u podmirenju obaveza, skraćeni su rokovi plaćanja dobavljačima, te se sve obaveze prema državi, bankama i radnicima podmiruju bez kašnjenja. U tom brodogradilištu je tokom prvih devet mjeseci ove godine obavljeno 57 remonta brodova, a krajem septembra radilo se na još 11 remonta, vrijednih više od dva miliona eura.

Viktor Lenac
Viktor Lenac

Sa druge strane, u JBB polako odumire jer je od 1.jula na snazi stečajni postupak uveden na zahtjev Poreske uprave, bez naznaka da će iz tog procesa nekada najjače remontno broodgradilište na istočnoj obali Jadrana izaći makar i djelimično ličeći na firmu koja je uspješno radila 88 godina. Vlada Crne Gore inače, već duže vrijeme bezuspješno pokušava da JBB proda na tenderima, a sada je u opticaju prodaja njegove imovine partnerima kanadskog biznismena Pitera Manka koji namjerava da na prostoru JBB ugasi klasičnu brodoremontnu djelatnost i otvori manji centar za remont jahti, dopunjujući tako ponudu svoje obližnje marine Porto Montenegro u Tivtu. Uprkos tome što su im dokovi, do uvođenja stečaja, stalno bili puni brodova na kojima su se radili remonti i što su neke velike kompanije poput italijanskog MSC-a iskazale interesovan je za dugoročnu saradnju i remont svoje brojne flote u Bijeloj, JBB je posljednjih nekoliko godina konstantno bilježio gubitke, što je bio i okidač Vladinim zvaničnicima da konstatuju da “brodoremont u Bijeloj nema perspektivu” i da firmu osnovanu 1927, treba ugasiti u korist malog remontnog centra za jahte koji će upošljavati daleko manje radnika.

Jadransko brodogradilište Bijela
Jadransko brodogradilište Bijela

Oni su to već uradili 2007 sa tivatskim vojnim brodogradlištem Arsenal koje je prodato Manku i srušeno da bi kanadski biznismen na tom mjestu gradio marinu i luksuzne nekretnine za prodaju na tržištu, čime je izgubljeno 490 radnih mjesta. Uz stečaj koji je 1.jula uveden u JBB, u crnogorskoj brodograđevnoj industriji je tako u proteklih osam godina izgubljeno skoro 900 stalnih radnih mjesta, većinom zanatskih I stručnih inženjerskih profila koja se više ne mogu supstituisati u aktuelnoj strukturi privrede naše države, orijentisanoj na usluge I turizam.

Krivične prijave protiv rukovodilaca JBB

MANS je početkom septembra državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv 14 lica, koji su u prethodnih šest godina obavljali najviše funkcije u upravljačkoj strukturi kompanije JBB. Prijavom su obuhvaćeni bivši predsjednici i članovi Odbora direktora kompanije Stanko Zloković, Savo Parača, Asim Telaćević, Vladimir Vukmirović, Radoica Luburić, Vladimir Žmukić, Veljko Zarubica, Aleksandar Tičić, Dragan Mitrović, Mijat Jocović, Ivana Vojinović i Maja Baćović, kao i dva bivša izvršna direktora Petar Zvicer i Petar Tušup.

Oni se sumnjiče za krivično djelo prouzrokovanje stečaja, odnosno da su nesavjesnim i nezakonitim vođenjem poslovanja u brodogradilišnoj kompaniji, suprotnim dobrim poslovnim običajima i pažnji dobrih privrednika, prouzrokovali stečaj, čime je nastupila materijalna šteta za zaposlene radnike i akcionare preduzeća. Krivično djelo prouzrokovanje stečaja iz člana 273. Krivičnog zakonika Crne Gore postoji kada odgovorno lice neracionalnim trošenjem sredstava ili njihovim otuđenjem u bescjenje, prekomjernim zaduživanjem, preuzimanjem nesrazmjernih obaveza, lakomislenim zaključivanjem ugovora sa licima nesposobnim za plaćanje, propuštanjem blagovremenog ostvarivanja potraživanja, uništenjem ili prikrivanjem imovine, ili drugim radnjama suprotnim savjesnom poslovanju prouzrokuje stečaj i time drugog ošteti. Za ovo krivično djelo zaprijećena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a ukoliko je učinjeno iz nehata onda je kazna zatvor od tri mjeseca do tri godine.

Najveći prihod od remonta ratnih brodova

Da je priča Vladinih zvaničnika da Arsenal ne može opstati jer nema tržište za remont ratnih brodova bila netačna, pokazuje i činjenica da je “Viktor Lenac” najveći dio svog ovogodišnjeg rekordnog prihoda, ostvario remontom upravo ratnih brodova. I to samo jednog jedinog – USS “Mount Whitney”, komandnog broda američke Šeste flote koja dejstvuje u Mediteranu. Umjesto prvobitno ugovorenih 20,9 miliona dolara, na remontu tog broda hrvatsko brodogradilište je, zbog povećanog obima radova, ostvarilo prihod veći od 30 miliona dolara. Značajan dodatni prihod od 27,4 miliona kuna (3,62 miliona eura) ostvaren je i od najma drugog broda za smještaj članova američke posade, tokom izvođenja radova na “Mount Whitneyu”.

Sa druge strane, ekipa od dvadesetak bivih radnika i inženjera tivatskog Arsenala koji sada rade za jednu srbijansku firmu, proteklih mjeseci u Mombasi u Keniji je privela kraju posao vrijedan skoro 5 miliona dolara na remontu i prenaoružavaju patrolnog broda “Jasiri” Ratne mornarice Kenije.

Krcić pozvao lokalnu upravu da saopšti što je preduzela u vezi koncesije za Luku Kotor

Mirza Krcić
Mirza Krcić

Funkcioner Opštinskog odbora Liberalne partije Kotor i direktor lokalne turističke organizacije Mirza Krcić pozvao je kotorsku lokalnu upravu, ali i menadžment Luke Kotor da se izjasne šta su u koordinaciji sa Vladom preduzeli u vezi sa budućeg upravljanja nad operativnom obalom podno Starogradskih zidina.

Razlog je to što privremena koncesija koju je Vlada donjela opštinskom preduzeću Luka Kotor ističe krajem ove godine, pri čemu nije izmjenjen Zakon o lukama koji za upravljanje obalom predviđa raspisivanje međunarodnog tendera za izbor koncesionara, čime bi gazdovanje najprometnijom crnogorskom putničkom lukom bilo omogućeno drugoj kompaniji.

„U julu su SDP i LP na državnom nivou tražili promjene zakona kako bi se uklonila pravna praznina u vezi sa odrebama o koncesijama,međutim, nedpstajao je jedan glas da se to izglasa. Sada imamo zakon kojni je takav da da se raspiše međunarodni tender. Postavlja se pitanje kakvo ćemo uslove postaviti, jer ako raspušete međunarodni tender pojaviti će se neko ko će kupiti ne samo Kotor i „Luku“ , nego će kupiti i državu, budući da su to moćne kompanije koje barataju sa milijardama. Ukoliko se to desi Kotor može da doživi sudbinu da vrata grada nijesu naša- kazao je Krcić za „Dan“ najvljujući da će Liberali vjerovatno opet inicirati izmjenu zakona.

On je kazao da su spremni da preuzmu odgovornost.

Ukoliko se dogodi da se raspiše međunarodni tender, podnosim ostavku na mjesto direktora Turističke organizacije jer nemam više tu šta da tražim – kazao je Krcić.

Upozorijo je da su uslovi za raspisivanje međunarodnog tendera aktuelnog zakona limitirajući za domaće firme, jer za učešće je neophodna i bankarska garancija, koju ni jedna banka u Crnoj Gori ne može dati.

„Uslovi predviđaju ulaganja od preko četri miliona, što Luka Kotor realno ne može, ali može grad.“

Luka Kotor - foto Ivka Janković
Luka Kotor – foto Ivka Janković

Šta je u interesu države i grada?

„Ako se raspiše raspiše međunarodni tender i pojavi se novi koncesionar nad operativnom obalom njemu ne treba imovina Luke Kotor, poslovna zgrada, lučki terminal, plovila, zaposleni…

Suština priče je ako nemate upravljanje nad operativnom obalom, samo preduzeće vam vrijedi dva do tri miliona, a čak je i pilotaža koja čini preko pedest odsto prihoda Luke Kotor, sporna, jer se po mojim saznanjima, lučka uprava priprema da raspiše tender za tu djelatnost. Dakle nije samo u pitanju koncesija, već set oduzimanja djelatnosti“ – kazao je Krcić.

Luka Kotor - Foto Ivka Janković
Luka Kotor – Foto Ivka Janković

Prilagoditi zakonska riješenja

Krcić je istakao da je izmjenama Zakona o lukama postojala mogućnost da se postojećem koncesionaru Luci Kotor, čiji je većinski vlasnik Opština Kotor sa 57 odsto akcijskog kapitala, dodjeli prioritetna koncesija na 12 godina.

Neophodno je sva zakonska riješenja prilagoditi kako bi „Luka Kotor“ i dalje upravljala operativnom obalom, ali i da se izvrši dokapitalizacijatog opštinskog preduzeća kupovinom akcija“ naveo je Krcić

Vlada je preduzeću Luka Kotor prvobitno dodjelila privremenu koncesiju za privredno korišćenje operativne obale od 17.maja do 17.sepembra, nakon čega je produžila do kraja godine.

B.M

Lažna dojava o postavljenoj bombi evakuisala Trg magnolija u centru Tivta

0
Tivat dojava o bombi
Tivat dojava o bombi

Zahvlajujuči kako se na kraju ispostavilo, lažnoj prijetnji o postavljanju bombe u nekom od objekata na Trgu magnolija u centru Tivta, zaposleni u Oopštini Tivat dobili su produženi vikend jer danas nisu radili. Naime, zbog prijetnje bombom, oko 9.30 sati evakuisana je zgrada Opštine, kao i svi poslovni objekti na Trgu magnolija.

Prema nezvaničnim informacijama, oko 9.26 sati dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Tivat primila je telefonski poziv u kojem je anonimni muški glas saopštio da je na Trgu magnolija postavljena bomba koja će eksplodirati za 40 minuta. Cio kompleks je odmah evakuisan, a na lice mjesta izašli su policija, Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat i ekipe Hitne pomoći. Svi prilazi na centralni tivatski trg su blokirani, a policija je za saobraćaj zatvorila i dio ulice Druge dalmatinske brigade.

Iz Podgorice je hitno dovedena ekipa pirotehničara i kontradiverzionih stručnjaka Uprave policije koji su detaljno pretražili sve objekte na trgu, pri čemu im je pomagao i policijski pas, specijalno obučen za pronalaženje eksploziva. Tokom pretrage koja je okončana nešto prije 13 časova, ništa sumnjivo nije pronađeno, pa je utvrđeno da je u pitanju lažna dojava. Nakon toga policija je uklonila blokade i život se na centralnom tivatskom gradskom trgu brzo vratio u normalu. Jedino se na posao nisu vraćali opštinari koji su juče ujutro, dok je trajala pretraga njihovih kancelarija, uživali u lijepom vremenu, ispijajuči kafe na terasama ugostiteljskih lokala na Pinima.

Tivat dojava o bombi
Tivat dojava o bombi

Dok je trajalo „vanredno stanje“, građani su sa zanimanjem zastajkivali pred blokadama i posmatrali policajce i ostale aktere pretrage koja se odvijala u centru grada. Pretpostavljajući da se radi o lažnoj prijetnji, Tivćani su pokazali i veliku duhovitost šaleći se na račun motiva i mogućih počinilaca prijetnje bombom – od toga da su najviše koristi od svega imale kafedžije na Pinima gdje se juče tokom cijelog jutra, tražilo mjesto više u kafićima, preko toga da su zaposleni u Opštini svi ovako na jednom mjestu, posljednji put zajedno viđeni na tribini za NATO održanoj prije mjesec dana, do toga da su bombom na trgu gdje on ima stan, zaprijetili protivnici ulaska Crne Gore u Alijansu, pogođeni velikim doprinosom koju promociji NATO-a daje načelnik Generalštaba VCG, admiral Dragan Samardžić.

Tivat dojava o bombi
Tivat dojava o bombi

Dojava o postavljenoj bombi u Tivtu: Blokirani prilazi Trgu magnolija

1

Prema nezvaničnim saznanjima, dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Tivat je u 9:26 časova primila je tefonski poziv i muški glas je tom prilikom uputio prijetnju da je na trgu postavljenja “eksplozivna naprava koja će eksplodirati u narednih 20 minuta”.

Evakuisana je i zgrada Opštine Tivat iz koje su izašli svi zaposleni lokalne uprave.

Policija i vatrogasci blokirali su prilaze Trgu magnolija.

“Prijetnja je bila da će naprava eksplodirati za 40 minuta,a taj rok je istekao.Nadamo se da je ovo bila lažna prijetnja, što  će provjeriti specijalne jedinice policije koje očekujemo iz Podgorice”, kazao  je predsjednik opštine Tivat Ivan Novosel.

Tivat - dojava o bombi
Tivat – dojava o bombi

Za saobraćaj je zatvoren dio ulice Druge dalmatinske brigade, a na terenu je prisutna i ekipa hitne pomoći.

Čeka se dolazak ekipe pirotehničara MUP-a iz Podgorice koji će pregledati objekte na Trgu magnolija, a do tada je čitav kompleks iz sigurnosnih razloga zbranjen za pristup.