Tradicionalna veče Rotari kluba Budva Ladies’ Night biće održano 28. novembra sa početkom u 19.30 sati, u hotelu „Queen of Montenegro“ u Budvi. Na svečanoj večeri biće predstavljena akcija “Moj prvi dom”, inaugurisani novi članovi Rotari kluba Budva, organizovati aukcija klupskih slika i dobrotvorna lutrija.
Kompletan prihod od ove večeri namijenjen je humanitarnoj akciji Moj prvi dom – nabavci opreme za dječije i porodiljsko odjeljenje Opšte bolnice Kotor (istovremeno i bolnica opštine Budva), koju Rotari klub Budva organizuje posredstvom Global Grant projekta u kome su partneri Rotari klubovi iz Crne Gore, Rotary Club Budapest City, Rotary club Oklahoma City i Rotary club Minhen.
Na “Rotary Summer Party”, održanom 22. avgusta ove godine, prikupljeno je za ovu namjenu 13.043 eura, a očekuje se da će se sa manifestacijom „Ladies’ Night“ preći suma od 20.000 eura.
Ukupna suma od 75.000 dolara, koliko se planira da u naredna tri mjeseca obezbijede Rotari klubovi iz zemlje i inostranstva, te Rotary International, podići će nivo bolničkih usluga na porodiljskom odjeljenju na značajno viši i savremeniji nivo, primjeren 21. vijeku.
Na okupljanje rotarijanaca dobrodošli su svi prijatelji Rotarija, Budve i Crne Gore i ljudi dobre volje spremni da pomognu drugima.
Dobročinitelji koji nisu u mogućnosti da prisustvuju Partiju, a žele da pomognu, odgovarajući iznos donacije mogu uplatiti na račun Rotari kluba Budva 530-11957-32, sa naznakom MOJ PRVI DOM.
O Rotariju
Rotary predstavlja globalnu mrežu lidera koji se volonterski posvećuju rješavanju naj- oštrijih humanitarnih izazova u svijetu. Rotary povezuje 1.2 million članova posredstvom 34.000 Rotari kluba u preko 200 zemalja i geografskih regiona. Njihov rad utiče na život kako na lokalnom tako i na međunarodnom nivou, od pomoći porodicama u potrebi u svojim zajednicama do borbe za svijet oslobođen dječije paralize (polio-free world).
Humanitarni koncert “Stari kapetan i Rock & roll za Martina”, biće održan u subotu 7. novembra 17 sati na platou ispred Dvorane Park – Herceg-Novi. Nastupiti će klapa Stari kapetan i bendovi: Boka Band, Sinhro, Happy Hour Band, Low Voltage, Fast Women & Slow Horse.
Koncertom i aukcijskom prodajom slika u foajeu Dvorane prikupljaće se novac za pomoć malom sugrađaninu Martinu Stepanoviću, kojem je dijagnostifikovana bronhopulmonarna displazija i za liječenje u Beogradu potrebno je 15.000 eura. Organizaciju su pomogli Klub dobrovoljnih davalaca krvi Herceg Novi, NVO Hercegnovsko pozorište, NVO Ruke, hercegnovski Strip festival, moto klub MC Cruiser i JUK Herceg Fest.
Stanovnici Krtola i Krašića odlučno su protiv nacrta odluke o porezu na nepokretnosti koju je pripremila administracija tivatskog gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) i traže da se njeno usvajanje u lokalnom parlamentu odgodi i pokuša naći način za smanjenje udara na džepove građana koje će ona u aktuelnoj formi, sigurno izazvati – čulo se sinoć na javnoj raspravi o nacrtu nove odluke o porezima koja je priređena u Radovićima.
Javna rasprava o ovoj „vrućoj temi“ u Tivtu privodi se kraju, a građani, pojedine partije i NVO sektor do sada su po pravilu, kritikovali odluku kojom lokalna DPS-SDP vlast namjerava da poveća poresko opterećenje za od 27 do čak 150 odsto, zavisno od kategorije nekretnina.
Sekretarka za finansije, budžet i ekonomski razvoj Opštine Tivat Rajka Jovićević kazala je okupljenima da Opština novu odluku mora usvojiti jer od 1.januara stupa na snagu Zakon o porezu na nepokretnosti, usvojen u martu u Skupštini Crne Gore, a kojim je drastično podignuta minimalna poreska stopa.
Usklađivanje poreskih stopa sa zakonom, u slučaju Tivta, trebalo bi da rezultira sa oko pola miliona eura više u gradskoj kasi naredne godine – izračunali su u Sekretarijatu koji vodi Jovićevićeva, naglašavajući da su spremni da saslušaju sve sugestije koje će doprinijeti amortizovanju ovog novog finansijskog udara na standard građana. Jovićević je odbacila tvrdnje da je porez na napokretnosti u Tivtu već i sada drastično veći u odnosu na druge primorske opštine, ističući da će on i nakon usvajanja novih stopa, biti na nivou dadžbina koje plaćaju i ostali primorci.
Učesnici rasprave iznijeli su niz primjedbi na nove poreske stope, nepreciznost granica fiskalnih zona u kojima će važiti različiti koeficijenti i metodologiju kojom se izračunava prosječna cijena stambenog prostora u Tivtu, a koju kako se čulo, vještački „naduvavaju“ ogromne cijene po kojima se luksuzni stanovi prodaju u Porto Montenegru ili Luštici bay gdje ih kupuje ultrabogata, većinom inostrana klijentela. Građani su stoga tražili da se sagleda mogućnost većeg poreskog opterećivanja bogatih stranaca koji u Tivtu kupuju sekundarne nekretnine i da se promijeni metodologija za obračun poreza na poljoprivredno, šumsko neplodno ili građevinsko zemljište koje je neizgrađeno, a što najviše pogađa lokalno stanovništvo.
„Ovo je harački porez i nije razvojni jer povećavate i stope za proizvodne pogone i poljoprivredno zemljište i destimulišete one koji bi možda uložili u kakvu privrednu djelatnost. Jednako poreski opterećujete građevinsko zemljište samo zbog toga što je ono pokriveno DUP-om, a ne gledajući ima li ono uopšte ikakvu infrastrukturu i može li se u njemu u praksi graditi ili ne.“- kazao je predsjendik MZ Krtoli Ivan Starčević sa kojim se složio i njegov kolega iz Krašića Anton Petrović.
„Ovo nije primjereno i ekonomski održivo za građene koji to ne mogu i neće prihvatiti.“- kazao je Petrović, a rezervu prema namjerama lokalne uprave u povećanju poreza iskazala je i odbornica DPS iz Krašića Kristina Petrović.
„Ovakva odluka o porezima je apolutno udar na starosjedioce jer oni imaju dosta zemljišta koje su naslijedili od predaka a koje ne mogu valorizovati jer nema infrastrukture ili je realizacija DUP-ova fazna. Gubimo ogroman novac oslobađajući investitore kondo-hotela 70 odsto iznosa komunalija i onda ovako finansijski teret pokušavate prebaciti na građane.“- kazao je Mirko Kovaćević iz NVO „Tivatska antikorupcijska akcija“, na što se nadovezao mještanin Neđo Starčević:
„Do prije tri godine na zemlju koju ima na Krickovini i koja se tretira kao građevinska iako nema ni puta, ni struje, ni vode, plaćao sam 16 eura poreza godišnje, a onda je odjednom to dignuto na 80. Sad to još treba da poskupi za trećinu, a tamo ni zec ne može doći, a kamoli da se bilo što gradi.“- kazao je Starčević.
Odbornik NOVE Savo Klakor poručio okupljenima da „promijene vlast koja ne radi u interesu građana“.
Radnici Komunalno stambenog preduzeća počeli sa sa radovima na izgradnji vidikovca na velikoj krivini na ulazu u naselje Podi, odakle se pruža predivan pogled na ulaz u Boku i Herceg-Novi.
Trenutno se izvode grubi građevinski radovi, a posao bi trebalo da bude završen za oko mjesec dana, kazao direktor tog preduzeća, Branislav Božović, za portal Opštine.
U planu je postavljanje klupa i novih bankina, kao i ozelenjivanje prostora. Za ovaj projekat angažovani su, pored radnika Komunalno stambenog preduzeća, i radnici “Čistoće”, lokalne firme “Fortis Mont” i “Eko-gradnja”.
Posljednja fotografija pulske Adriane, na kojoj se u odrazu na morskoj površini vidi pogled uginule životinje usmjeren u nebesko plavetnilo, nastala je 25. avgusta 2014. u uvali Velika draga pokraj Ližnjana
Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) pripada redu perajara (Pinnipedia), porodici pravih tuljana (Phocidae), rodu morskih medvjedica (Monachus).
Zovu je još medvid, morski čovik i morski fratar, a mnogi je se sjećaju i kao Adriane, maskote Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine. Prvi put je znanstveno opisana 1779. godine (Hermann) na temelju lešine pronađene kod Osora na otoku Cresu.
Sredozemna medvjedica
Stanište i brojnost
Ova dobroćudna životinja jedna je od najugroženijih i najmalobrojnijih vrsta sisavaca u svijetu. Nekada je nastanjivala velika područja Sredozemnoga mora, Crnog mora i sjevernog Atlantika uz zapadnu obalu Afrike. Živjela je u kolonijama koristeći prostrane plaže. Povećanje ljudske populacije, turizam, industrija, onečišćenje mora i pretjerani izlov ribe uzrokovali su smanjenje njihovog ukupnog broja, koji se danas procjenjuje na svega oko 350 jedinki. Kako bi preživjela, morala je promijeniti način života i stanište. Danas za noćenje i razmnožavanje koristi morske špilje daleko od ljudi, najčešće s podmorskim ulazom i žalom ili kamenim pločama. Nekada je u Jadranu obitavalo 60-ak jedinki.
Izgled i građa tijela
Odlično je prilagođena za život u moru. Ima vretenasto, hidrodinamično tijelo prekriveno kratkom, mekanom dlakom i debeli potkožni sloj masti. Udovi su evolucijom preobraženi u peraje pomoću kojih brzo i elegantno pliva. Na kopnu se kreće teško i nespretno, podupirući se prednjim udovima. Glava s krupnim očima joj je okrugla, smještena na jakom i debelom vratu. Najveća je među tuljanima, naraste preko 2,5 metra dužine i 300 kilograma težine, a doživi 50 godina. Mužjaci su nešto krupniji od ženki.
Ugroženost i zaštita
Sredozemna medvjedica je kritično ugrožena (vrsta pred izumiranjem). Zaštićena je “Dalmatinskim dekretom” još od 1935. godine. Ribari su je smatrali “štetočinom” koja uništava ribolovne alate i smanjuje njihov ulov. Danas je vrsta zaštićena brojnim hrvatskim i međunarodnim propisima kojima su predviđene visoke kazne za njihovo uznemiravanje ili ubijanje (do 100 000 kuna).
Sredozemna medvjedica
Pulski “morski čovik”
Medvjedica koja se 2013. i 2014. godine učestalo pojavljivala na pulskim plažama uginula je 25. kolovoza 2014. godine u uvali Velika draga pokraj Ližnjana. Znakovi prepoznavanje jedinke bili su ožiljak na glavi u znaku slova “V”, tamna mrlja na desnom boku i okrugli ožiljak na lijevoj repnoj peraji. Često je viđana duž zapadne i istočne obale Istre te na području Kvarnera. Posljednjih godinu dana nije pokazivala strah od ljudi, ponašala se pitomo, gotovo svakodnevno je zalazila među kupače i sunčala se na plažama, a zanimanje ljudi za Adrianu (kako su je zvali od milja) bilo je ogromno. Čim bi je ugledali, hvatali su se mobitela i javljali drugima, tako da se vijest brzo proširila po cijelom gradu. Zanimljivo je bilo promatrati njihove reakcije pri susretu s medvjedicom. Nisu mogli vjerovati svojim očima, a ushićeni izraz dugo nije silazio s njihovih lica. U početku su ljudi vrlo malo znali o ovoj vrsti. Pri susretu s medvjedicom dolazili su na ideju da je treba polijevati vodom ili odvući nazad u more. Drugi su pak bili zabrinuti za svoju sigurnost ili su je htjeli malo pomaziti. Postavljanjem info-ploča s osnovnim podacima o vrsti i pravilima ponašanja na mjestima gdje se medvjedica pojavljivala, ovakvi problemi su u velikoj mjeri riješeni.
Adriana je bila svojevrstan rekorder u maratonskom plivanju, ali i u ljenčarenju. Znalo se desiti da u jednom danu prepliva nekoliko desetaka kilometara (relacija Pula – Šišan), ali je zabilježeno i kako se odmara u svojoj špilji na Kamenjaku (uvala Mala Kolumbarica) neprekidno tri dana i tri noći. Sredinom svibnja 2014. uočeno je prvo krvarenje u slini, nakon čega je slijedio drastičan pad tjelesne težine. Procjenjuje se da je posljednjih mjeseci izgubila najmanje polovicu tjelesne mase tako da je na kraju imala svega 115 kilograma.
Na obdukciji koja je izvršena 26. avgusta 2014. na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu utvrđeno je da se radilo o jedinki ženskog spola starije životne dobi, čiji uzrok smrti su bili zatajenje rada pluća i srca uzrokovano kroničnom upalom pluća (uzročnik: bakterija Pseudomonas aeruginosa). Na rendgenskim snimcima uočeno je 11 zrna lovačke sačme u području glave i 51 zrno u području slabina, križa i repa. Pošto se radi o dva različita promjera kuglica sačme, vjerojatno je medvjedica nastrijeljena dva puta, što nije dovelo do uginuća životinje, ali puno govori o nama kao ljudskoj vrsti.
Tradicionalna manifestacija Kostanjada 2015. biće održana u Stolivu 8. novembar (nedjelja) u 11 sati.
Program manifestacije:
Svečano otvaranje manifestacije
– Prezentacija i degustacija proizvoda od kostanja i zdrave hrane
– Degustacija domaćih „mladih“ vina
– Kulturno zabavni program
– Izložba radova likovnih umjetnika i dječjih školskih radova
– Sportski program na terenima „Pod kostanje“
– Izleti pješačkim stazama u G. Stoliv i na brdo Vrmac ( 08h i 13h )
Kostanjada
Svojim učešćem pomažete očuvanju naših tradicionalnih vrijednosti poručili su organizatori NVO „Kamelija“ i MZ Stoliv.
Turistička organizacija opštine Budva predstavila je turističku ponudu budvanske rivijere na najznačajnijoj međunarodnoj turističkoj berzi World Travel Market (WTM), koja se održala od 2. do 5. novembra u Londonu.
Tokom sajma drzavni sekretar i direktorica NTOCG održali su sastanake sa turoperatorima i predstavnicima medija (BBC, Lonely Planet, CNN, Euronews i dr). U razgovorima sa partnerima posebno je istaknuto da medijske aktivnosti predstavnika velikih projekata u našoj zemlji, kao što su Luštica Bay, Porto Montenegro, Dukljanski vrtovi, Aman rizort i druge investicije cija je realizacija u toku, utiču na rast interesovanja turista za našu zemlju, kao i na ukupno poboljšanje imidža Crne Gore kao turističke destinacije u Velikoj Britaniji.Takodje, bolja avio povezanost sa ovim trzistem, pored ostalih aktivnosti, utice na rast turistickog prometa.
Drugog dana trajanja sajma na crnogorskom štandu je organizovan „Happy Hour“ gdje su partneri iz Velike Britanije i Crne Gore imali priliku da u neformalnom okruženju uspostave bolje kontakte i saradnju. Crnogorski štand su tokom ovog događaja posjetili i predstavnici Ambasade Crne Gore u Londonu. Štand su posjetili i predstavnici kompanije Winning Moves koji su najavili novo izdanje popularne društvene igre Monopol sa motivima iz Crne Gore.
Na štandu Crne Gore, pored TO Budve, svoju ponudu predstavile su lokalne turističke organizacije Bara, Herceg Novog, Kotora, Podgorice, Cetinja, hoteli HG “Budvanska Rivijera”, “Montenegro Stars Hotel Group”, “Beppler and Jacobson”,“The Queen of Montenegro” i „Palmon Bay Hotel & Spa“.
World Travel Market u Londonu je jedan jedan od vodećih globalnih događaja za svjetsku turističku industriju, koji je ove godine okupio oko 5.000 izlagača iz preko 180 zemalja svijeta, preko 50.000 profesionalaca iz oblasti turizma i preko 2 000 predstavnika medija.
U upravi hercegnovske luke Škver zadovoljni su poslovanjem od jula do početka novembra. Kako bi sledeću sezonu spremno dočekali i ostvarili još bolje rezultate u Agenciji za gazdovanje Gradskom lukom nastavljaju da rade na poboljšanju kvaliteta usluga, a prostora za to ima dosta, ističe direktor Vladimir Zloković.
U julu je u luci bilo usidreno 430 plovila, u avgustu 459. Septembar i oktobar su, što je bilo i za očekivati, donijeli slabije poslovanje, sa usidrenih 317, odnosno 106 plovila. Najbrojnije su bile jedrilice dužine 10 do 15 metara, uglavnom stranih državljana. Prihodi od sezone biće utvđeni finansijskim presjekom na kraju godine, kazao je Zloković.
„Uglavnom su nam dolazili nautičari iz Italije i mediteranskih zemalja, ali i iz Rusije, a raduje nas i dolazak nautičara sa sjevera Evrope. Finci su dolazili u par navrata i bili su izuzetno zadovoljni uslugom koju smo im pružili. Usluge Gradske luke su koristili i lokalni prevoznici, koji u ljetnjem periodu obavljaju prevoz putnika. Luku su posjećivali i veći turistički izletnički brodovi koji primaju i do 250 putnika, uglavnom stranaca – Vesna, Vesna 5, Vesna 7, Budva, Marija D i Knez Lipovac“, rekao je Zloković. On podsjeća da je u maju održana regata „EST 105“ koja je privukla veliki broj jedriličara iz zemlje i inostranstva. U septembru je luka na Škveru bila domaćin i jedan od sponzora ribarskog takmičenja „Big Gejm Fišing“, a u oktobru je organizavana akcija čišćenja podmorja luke „Čisto prijateljski“.
Vladimir Zloković
Upita za vezove tokom zimskog perioda ima, i to bi trebalo iskoristiti, kaže Zloković. To je i bio dodatni motiv da Uprava luke od nadležnih opštinskih struktura zatraži lokaciju za izdavanje, kako bi bio postavljen suvi zimski vez – nešto što Gradska luka sada nema. Broj suvih vezova zavisiće od veličine parcele koja bude data u zakup.
Sekretarijatu za prostorno planiranje, izgradnju, komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine predata je i inicijativa za postavljanje sanitarnog čvora i novih prostorija, odnosno nabavke većeg kontejnera koji bi bio radni prostor zaposlenih. Jedna od mogućnosti je, kako kaže Zloković, i da se u okviru novog kontejnera postavi sanitarni čvor za nautičare i zaposlene.
„U planu je i izrada novog cjenovnika, koji bi trebalo da startuje sledeće godine, a cijena vezova će biti viša. Naravno, trudićemo se da taj skok cijena opravdamo i kvalitetnijom ponudom“, uvjerava Zloković.
Herceg-Novi Foto Miro Marušić Boka News
Još jedna važna stavka koja se rješava u saradnji sa Sekretarijatom za prostorno planiranje je određivanje lokacije za reklamiranje i prodaja karata lokalnih prevoznika u toku ljetnje sezone, koju će svi prevoznici koristiti pod jednakim uslovima. Iako odluka još nije donesena, Zloković kaže da će za tu namjenu najvjerovatnije biti izabran plato kod spomenika osnivaču grada, Tvrtku I Kotromaniću.
Čelnici opštine se sastali sa novim župnikom don Ivanom Vargecom
Predsjednica opštine Herceg Novi Nataša Aćimović, predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Andrija Radman i sekretar za društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu Vladimir Dželetović sastali su se danas sa novim župnikom župe Sv. Jeronima, Herceg – Novi, don Ivanom Vargecom.
Tokom prvog sastanka potvrđeno je da će se nastaviti otvorena komunkacija i dobra saradnja Župnog ureda i lokalne uprave, u skladu sa tradicijom tolerancije i razumijevanja.
Razgovarano je i o postavljanju ploče Sv. Leopoldu Mandiću na njegovoj rodnoj kući na Škveru, što don Vargec pozdravlja, te smatra veoma važnim i uvjeren je da će taj posao biti uskoro završen.
Brod STATENGRACHT koji vozi jahte iz Boke za Karibe- foto shipspotting.com
Specijalni brod za prevoz teških tereta „Statengracht“ holandske kompanije „Sevenstar Yacht Transport“, danas je na sidrištu luke Zelenika u Boki Kotorskoj, ukrcao ukupno šest jahti koje se za zimsku sezonu, iz Jadrana sele na Karibe.
Prema podacima tivatske kompanije „MRM Maritime“ koja u saradnji sa „Sevenstarom“ nudi usluge brodskog transporta jahti iz Crne Gore do svih djelova svijeta, šest jahti koji su danas ukrcane na holanski teretnjak, će za petnaestak dana ponovno zaploviti na drugoj strani Atlantika, jer će biti iskrcane u lukama Palm Bič na Floridi i Sent Tomas na Karibima.
Na palubu „Statengrachta“ su u Boki ukrcane dvije jahte duge po 14 metara, jedna od 19, jedna od 22 metra, te jedna od 30 metara, a najveći izazov bio je ukrcaj 41,5 metara duge jahte „Hargrave“ teške 190 tona.
