Krcić pozvao lokalnu upravu da saopšti što je preduzela u vezi koncesije za Luku Kotor

Mirza Krcić
Mirza Krcić

Funkcioner Opštinskog odbora Liberalne partije Kotor i direktor lokalne turističke organizacije Mirza Krcić pozvao je kotorsku lokalnu upravu, ali i menadžment Luke Kotor da se izjasne šta su u koordinaciji sa Vladom preduzeli u vezi sa budućeg upravljanja nad operativnom obalom podno Starogradskih zidina.

Razlog je to što privremena koncesija koju je Vlada donjela opštinskom preduzeću Luka Kotor ističe krajem ove godine, pri čemu nije izmjenjen Zakon o lukama koji za upravljanje obalom predviđa raspisivanje međunarodnog tendera za izbor koncesionara, čime bi gazdovanje najprometnijom crnogorskom putničkom lukom bilo omogućeno drugoj kompaniji.

„U julu su SDP i LP na državnom nivou tražili promjene zakona kako bi se uklonila pravna praznina u vezi sa odrebama o koncesijama,međutim, nedpstajao je jedan glas da se to izglasa. Sada imamo zakon kojni je takav da da se raspiše međunarodni tender. Postavlja se pitanje kakvo ćemo uslove postaviti, jer ako raspušete međunarodni tender pojaviti će se neko ko će kupiti ne samo Kotor i „Luku“ , nego će kupiti i državu, budući da su to moćne kompanije koje barataju sa milijardama. Ukoliko se to desi Kotor može da doživi sudbinu da vrata grada nijesu naša- kazao je Krcić za „Dan“ najvljujući da će Liberali vjerovatno opet inicirati izmjenu zakona.

On je kazao da su spremni da preuzmu odgovornost.

Ukoliko se dogodi da se raspiše međunarodni tender, podnosim ostavku na mjesto direktora Turističke organizacije jer nemam više tu šta da tražim – kazao je Krcić.

Upozorijo je da su uslovi za raspisivanje međunarodnog tendera aktuelnog zakona limitirajući za domaće firme, jer za učešće je neophodna i bankarska garancija, koju ni jedna banka u Crnoj Gori ne može dati.

„Uslovi predviđaju ulaganja od preko četri miliona, što Luka Kotor realno ne može, ali može grad.“

Luka Kotor - foto Ivka Janković
Luka Kotor – foto Ivka Janković

Šta je u interesu države i grada?

„Ako se raspiše raspiše međunarodni tender i pojavi se novi koncesionar nad operativnom obalom njemu ne treba imovina Luke Kotor, poslovna zgrada, lučki terminal, plovila, zaposleni…

Suština priče je ako nemate upravljanje nad operativnom obalom, samo preduzeće vam vrijedi dva do tri miliona, a čak je i pilotaža koja čini preko pedest odsto prihoda Luke Kotor, sporna, jer se po mojim saznanjima, lučka uprava priprema da raspiše tender za tu djelatnost. Dakle nije samo u pitanju koncesija, već set oduzimanja djelatnosti“ – kazao je Krcić.

Luka Kotor - Foto Ivka Janković
Luka Kotor – Foto Ivka Janković

Prilagoditi zakonska riješenja

Krcić je istakao da je izmjenama Zakona o lukama postojala mogućnost da se postojećem koncesionaru Luci Kotor, čiji je većinski vlasnik Opština Kotor sa 57 odsto akcijskog kapitala, dodjeli prioritetna koncesija na 12 godina.

Neophodno je sva zakonska riješenja prilagoditi kako bi „Luka Kotor“ i dalje upravljala operativnom obalom, ali i da se izvrši dokapitalizacijatog opštinskog preduzeća kupovinom akcija“ naveo je Krcić

Vlada je preduzeću Luka Kotor prvobitno dodjelila privremenu koncesiju za privredno korišćenje operativne obale od 17.maja do 17.sepembra, nakon čega je produžila do kraja godine.

B.M

Lažna dojava o postavljenoj bombi evakuisala Trg magnolija u centru Tivta

0
Tivat dojava o bombi
Tivat dojava o bombi

Zahvlajujuči kako se na kraju ispostavilo, lažnoj prijetnji o postavljanju bombe u nekom od objekata na Trgu magnolija u centru Tivta, zaposleni u Oopštini Tivat dobili su produženi vikend jer danas nisu radili. Naime, zbog prijetnje bombom, oko 9.30 sati evakuisana je zgrada Opštine, kao i svi poslovni objekti na Trgu magnolija.

Prema nezvaničnim informacijama, oko 9.26 sati dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Tivat primila je telefonski poziv u kojem je anonimni muški glas saopštio da je na Trgu magnolija postavljena bomba koja će eksplodirati za 40 minuta. Cio kompleks je odmah evakuisan, a na lice mjesta izašli su policija, Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat i ekipe Hitne pomoći. Svi prilazi na centralni tivatski trg su blokirani, a policija je za saobraćaj zatvorila i dio ulice Druge dalmatinske brigade.

Iz Podgorice je hitno dovedena ekipa pirotehničara i kontradiverzionih stručnjaka Uprave policije koji su detaljno pretražili sve objekte na trgu, pri čemu im je pomagao i policijski pas, specijalno obučen za pronalaženje eksploziva. Tokom pretrage koja je okončana nešto prije 13 časova, ništa sumnjivo nije pronađeno, pa je utvrđeno da je u pitanju lažna dojava. Nakon toga policija je uklonila blokade i život se na centralnom tivatskom gradskom trgu brzo vratio u normalu. Jedino se na posao nisu vraćali opštinari koji su juče ujutro, dok je trajala pretraga njihovih kancelarija, uživali u lijepom vremenu, ispijajuči kafe na terasama ugostiteljskih lokala na Pinima.

Tivat dojava o bombi
Tivat dojava o bombi

Dok je trajalo „vanredno stanje“, građani su sa zanimanjem zastajkivali pred blokadama i posmatrali policajce i ostale aktere pretrage koja se odvijala u centru grada. Pretpostavljajući da se radi o lažnoj prijetnji, Tivćani su pokazali i veliku duhovitost šaleći se na račun motiva i mogućih počinilaca prijetnje bombom – od toga da su najviše koristi od svega imale kafedžije na Pinima gdje se juče tokom cijelog jutra, tražilo mjesto više u kafićima, preko toga da su zaposleni u Opštini svi ovako na jednom mjestu, posljednji put zajedno viđeni na tribini za NATO održanoj prije mjesec dana, do toga da su bombom na trgu gdje on ima stan, zaprijetili protivnici ulaska Crne Gore u Alijansu, pogođeni velikim doprinosom koju promociji NATO-a daje načelnik Generalštaba VCG, admiral Dragan Samardžić.

Tivat dojava o bombi
Tivat dojava o bombi

Dojava o postavljenoj bombi u Tivtu: Blokirani prilazi Trgu magnolija

1

Prema nezvaničnim saznanjima, dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Tivat je u 9:26 časova primila je tefonski poziv i muški glas je tom prilikom uputio prijetnju da je na trgu postavljenja “eksplozivna naprava koja će eksplodirati u narednih 20 minuta”.

Evakuisana je i zgrada Opštine Tivat iz koje su izašli svi zaposleni lokalne uprave.

Policija i vatrogasci blokirali su prilaze Trgu magnolija.

“Prijetnja je bila da će naprava eksplodirati za 40 minuta,a taj rok je istekao.Nadamo se da je ovo bila lažna prijetnja, što  će provjeriti specijalne jedinice policije koje očekujemo iz Podgorice”, kazao  je predsjednik opštine Tivat Ivan Novosel.

Tivat - dojava o bombi
Tivat – dojava o bombi

Za saobraćaj je zatvoren dio ulice Druge dalmatinske brigade, a na terenu je prisutna i ekipa hitne pomoći.

Čeka se dolazak ekipe pirotehničara MUP-a iz Podgorice koji će pregledati objekte na Trgu magnolija, a do tada je čitav kompleks iz sigurnosnih razloga zbranjen za pristup.

 

Gvozdenović izdao UTU za manastir na Ostrvu cvijeća

0

Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) izdalo je Mitropoliji crnogorsko-primorskoj (MCP) urbanističko-tehničke uslove (UTU) za izgradnju manastirskog kompleksa na „Ostrvu cvijeća“ – Prevlaci kod Tivta. MCP je vlasnik oko 13 hiljada kvadrata zemljišta na ostrvu čiji je ostatak po planskoj dokumentaciji i programskim opredjeljenjima Vlade, predviđen za visoki turizam, odnosno izgradnju hotela i vila visoke kategorije.

Izdavanje UTU je prvi korak u pravcu dobijanja građevinske dozvole za veliki manastirski kompleks kojeg MCP želi da napravi na svom zemljištu što obuhavta oko četvrtine ukupne površine Prevlake, na zapadnom dijelu ovog ostrva. Ovdje se nalaze se ostaci srednjevjekovnog manastira Svetog Arhangela Mihaila, nastalog na temeljima još starijeg benediktinskog samostana. Na ovom mjestu 1219.godine Sveti Sava je uspostavio sjedište Zetske episkopije.

Pored ostataka samog manastirskog kompleksa kod kojih je MCP prije nekoliko godina napravila i novi objekat konaka za monahe, te crkve Svete Trojice iz 19.vijeka, zemljište u vlasništvu Crkve na Prevlaci obuhvata i dvije urbanističke parcele na kojima se nalazi ukupno 13 bungalova nekadašnjeg vojnog odmarališta „Ostrvo cvijeća“.
Po UTU koje je u skladu sa Državnom studijom lokacije „Sektor 15 – Kalardovo, Ostrvco cvijeća, Brdišta“, MCP izdao resor ministra Branimira Gvozdenovića, planirana je sanacija tih bungalova „za manastirske potrebe“ ili eventualna gradnja novih ako se sanacija pokaže neisplativom, dok je na centralnoj parceli planirana „rekonstrukcija postojećeg objekta – manastirskog kompleksa uz dogradnju do planom definisanih kapaciteta“.

Po UTU, MCP će moći da izgradi ili sanira ukupno 1.108 kvadrata bruto-građevinske površine bungalova, odnosno da napravi 2.676 kvadrata ukupne bruto građevisnke površine postojećih i novih vjerskih objekata. Spratnost bungalova ograničena je na prizemlje, dok se predviđena spratnost za vjerske objekte kreće od prizemlja do prizemlja i dva sprata. Prema zakonu, MCP je obavezana da kod Agencija za zaštitu životne sredine, prije nastavka procedure dobijanja građevinske dozvole,sprovede postupak procijene uticaja izgradnje manastirskog kompleksa na životnu sredinu.

MCP je prije mjesec ipo dana u Tivtu priredila međunarodni naučni skup pod nazivom „Obnovimo Prevlaku“ na kome se razgovaralo o mogućnostima obnove nekadašnjeg srednjevjekovnog manastirskog kompleksa Svetog Arhangela Mihaila. Pritom su pokazivane skice kako je taj kompleks, na osnovu arheoloških istarživanja i starih zapisa, nekada mogao izgledati prije nego što su ga Mlečani razorili u 15.stoljeću. Tom prilikom istaknuto je da je zvonik starog manastira, po predanju, „bio toliko visok da se sa njegovog vrha moglo preko Krtola, vidjeti otvoreno more u Traštama“.

Amfilohije: Manastir da bude živi organizam, a ne mrtvačnica

„Među svim drevnim svetinjama ovih primorskih prostora a i šire, posebno mjesto zauzima manastir Svetih Arhangela na Prevlaci. Svojom istorijskom vertikalom on spaja sveukupno hrišćansko predanje Istoka i Zapada još od vremena rimskog cara Konstantina. Mjesto gdje se nalazio manastir vezano je i za kulturu antičkog Rima, dakle za dohrišćansko vrijeme, pa time ono dobija još i više na značaju. Sveti Sava je rekao da smo mi Istok na Zapadu i Zapad na Istoku i upravo je ova svetinja vjekovno svjedočanstvo te njegove istine. Stručnjaci treba da kažu kako se taj manastir najbolje može obnoviti, ali ne kao konzervirani spomenik kulture, već kao živo kulturno dobro, duhovni centar koji nije mrtvačnica, već živi organizam koji se obnavlja. Treba vidjeti kako, što Jevanđelje kaže, novo vino sipati u stare mjehove.“- kazao je na skupu o obnovi Prevlake mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.

Iz manastirskog kompleksa na Prevlaci
Iz manastirskog kompleksa na Prevlaci

Nema zainteresovanih ulagača

Vlada Crne Gore do sada nije uspjela da nađe zainteresovanog investitora da na tri četvrtine Prevlake koje pripadaju državi, izgradi planirane hotelsko-turitičke sadržaje visoke klase. Stoga ovdje i dalje egzistira ruinirano nekadašnje vojno odmaralište u malim i propalim bungalovima u kojima živi 80-tak porodica, mahom pripadnika nekadašnje JNA koji su početkom devedestih ovdje doselili iz Hrvatske. Iako je „državni dio“ Prevlake i dalje opterećen brojnim neriješenim imovinsko-pravnim sporovima, prodaja „vojno-turističkog kompleksa Ostrvo cvijeća i zemljišta Prevlaka“ nalazi se u i ovogodišnjem Planu privatizacije koji je prihvatila Vlada.

“Južni Jadran” – Lazaret u Meljinama – zašto svjesno krše zakon?

0
Kompleks Lazaret u Meljinama
Kompleks Lazaret u Meljinama

Iz nevladine organizacije “Južni Jadran” konstatovali su da kompanija ruskih državljana Imperio Holding Limite ne može biti vlasnik 5.000 kvadrata zemljišta Lazaret u Meljinama.
Oni su podsjetili da je firma Carine Čedomira Popovića privatizovala Turističko preduzeće Južni Jadran, u sklopu kojeg je bio i Lazaret, ali da tada nijesu platili tržišnu cijenu za zemljište koje mu je pripalo na korišćenje.

Predstavnici NVO podsjećaju da je Ministarstvo finansija usvojilo žalbu ruske firme i donijelo rješenje koje je Imperio Holding umjesto korisnik, postao vlasnik vrijedne zemlje na morskoj obali.

“Uspio je Popović da obmane i rusku firmu Imperio i proda im objekat Lazaret za 12 miliona eura. Problemi su nastali kada su u Upravi za nekretnine Herceg Novi vidjeli da je napravljena greška i njihovim Rješenjem ispravili što je potvrdio i Upravni sud. Nijedna od ovih institucija nije obavijestila državnog tužioca i prijavila moguću zloupotrebu. To je, prije godinu dana, uradila NVO “Južni Jadran” koja zastupa manjinske akcionare, ali odgovora do sada nema”, piše u saopštenju koje potpisuje Nada Popović.

“Pritisak je bio vrlo jak kada se državni organ svjesno opredijelio da krši zakon”

Ona je ocijenila da drugostepeni organ – Ministarstvo finansija nije interesovala ni činjenica da u tom predmetu postoji zabilježba da se vodi upravni postupak i da se po tom pitanju već izjasnio Upravni sud.

“Nema sumnje da je pritisak, kako prodavca i povezanih lica koja stoje iza njega tako i kupca, bio vrlo jak kada se državni organ svjesno opredijelio da krši zakon”, tvrdi se u saopštenju.

Lazaret
Lazaret

Ona je podsjetila da je Popović 2001. godine kupio 31 odsto akcija TUP “Južni Jadran” za oko 237.000 DEM ili za pet odsto od ponuđene početne cijene.

Akcija “Moj prvi dom” posvećena Bolnici Kotor

0
Rotary Budva
Rotary Budva

Tradicionalna veče Rotari kluba Budva Ladies’ Night biće održano 28. novembra sa početkom u 19.30 sati, u hotelu „Queen of Montenegro“ u Budvi. Na svečanoj večeri biće predstavljena akcija “Moj prvi dom”, inaugurisani novi članovi Rotari kluba Budva, organizovati aukcija klupskih slika i dobrotvorna lutrija.

Kompletan prihod od ove večeri namijenjen je humanitarnoj akciji Moj prvi dom – nabavci opreme za dječije i porodiljsko odjeljenje Opšte bolnice Kotor (istovremeno i bolnica opštine Budva), koju Rotari klub Budva organizuje posredstvom Global Grant projekta u kome su partneri Rotari klubovi iz Crne Gore, Rotary Club Budapest City, Rotary club Oklahoma City i Rotary club Minhen.

Na “Rotary Summer Party”, održanom 22. avgusta ove godine, prikupljeno je za ovu namjenu 13.043 eura, a očekuje se da će se sa manifestacijom „Ladies’ Night“ preći suma od 20.000 eura.

Ukupna suma od 75.000 dolara, koliko se planira da u naredna tri mjeseca obezbijede Rotari klubovi iz zemlje i inostranstva, te Rotary International, podići će nivo bolničkih usluga na porodiljskom odjeljenju na značajno viši i savremeniji nivo, primjeren 21. vijeku.

Na okupljanje rotarijanaca dobrodošli su svi prijatelji Rotarija, Budve i Crne Gore i ljudi dobre volje spremni da pomognu drugima.

Dobročinitelji koji nisu u mogućnosti da prisustvuju Partiju, a žele da pomognu, odgovarajući iznos donacije mogu uplatiti na račun Rotari kluba Budva 530-11957-32, sa naznakom MOJ PRVI DOM.

O Rotariju

Rotary predstavlja globalnu mrežu lidera koji se volonterski posvećuju rješavanju naj- oštrijih humanitarnih izazova u svijetu. Rotary povezuje 1.2 million članova posredstvom 34.000 Rotari kluba u preko 200 zemalja i geografskih regiona. Njihov rad utiče na život kako na lokalnom tako i na međunarodnom nivou, od pomoći porodicama u potrebi u svojim zajednicama do borbe za svijet oslobođen dječije paralize (polio-free world).

“Stari kapetan i Rock & roll za Martina”

0

Humanitarni koncert  “Stari kapetan i Rock & roll za Martina”, biće održan u subotu 7. novembra 17 sati na platou ispred Dvorane Park – Herceg-Novi. Nastupiti će klapa Stari kapetan i bendovi: Boka Band, Sinhro, Happy Hour Band, Low Voltage, Fast Women & Slow Horse.

Koncertom i aukcijskom prodajom slika u foajeu Dvorane prikupljaće se novac za pomoć malom sugrađaninu Martinu Stepanoviću, kojem je dijagnostifikovana bronhopulmonarna displazija i za liječenje u Beogradu potrebno je 15.000 eura. Organizaciju su pomogli Klub dobrovoljnih davalaca krvi Herceg Novi, NVO Hercegnovsko pozorište, NVO Ruke, hercegnovski Strip festival, moto klub MC Cruiser i JUK Herceg Fest.

Stanovnici Krtola i Krašića protiv povećanja poreza

0
Sa javne rasprave u Krtolima
Sa javne rasprave u Krtolima

Stanovnici Krtola i Krašića odlučno su protiv nacrta odluke o porezu na nepokretnosti koju je pripremila administracija tivatskog gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) i traže da se njeno usvajanje u lokalnom parlamentu odgodi i pokuša naći način za smanjenje udara na džepove građana koje će ona u aktuelnoj formi, sigurno izazvati – čulo se sinoć na javnoj raspravi o nacrtu nove odluke o porezima koja je priređena u Radovićima.

Javna rasprava o ovoj „vrućoj temi“ u Tivtu privodi se kraju, a građani, pojedine partije i NVO sektor do sada su po pravilu, kritikovali odluku kojom lokalna DPS-SDP vlast namjerava da poveća poresko opterećenje za od 27 do čak 150 odsto, zavisno od kategorije nekretnina.

Sekretarka za finansije, budžet i ekonomski razvoj Opštine Tivat Rajka Jovićević kazala je okupljenima da Opština novu odluku mora usvojiti jer od 1.januara stupa na snagu Zakon o porezu na nepokretnosti, usvojen u martu u Skupštini Crne Gore, a kojim je drastično podignuta minimalna poreska stopa.

Usklađivanje poreskih stopa sa zakonom, u slučaju Tivta, trebalo bi da rezultira sa oko pola miliona eura više u gradskoj kasi naredne godine – izračunali su u Sekretarijatu koji vodi Jovićevićeva, naglašavajući da su spremni da saslušaju sve sugestije koje će doprinijeti amortizovanju ovog novog finansijskog udara na standard građana. Jovićević je odbacila tvrdnje da je porez na napokretnosti u Tivtu već i sada drastično veći u odnosu na druge primorske opštine, ističući da će on i nakon usvajanja novih stopa, biti na nivou dadžbina koje plaćaju i ostali primorci.

Učesnici rasprave iznijeli su niz primjedbi na nove poreske stope, nepreciznost granica fiskalnih zona u kojima će važiti različiti koeficijenti i metodologiju kojom se izračunava prosječna cijena stambenog prostora u Tivtu, a koju kako se čulo, vještački „naduvavaju“ ogromne cijene po kojima se luksuzni stanovi prodaju u Porto Montenegru ili Luštici bay gdje ih kupuje ultrabogata, većinom inostrana klijentela. Građani su stoga tražili da se sagleda mogućnost većeg poreskog opterećivanja bogatih stranaca koji u Tivtu kupuju sekundarne nekretnine i da se promijeni metodologija za obračun poreza na poljoprivredno, šumsko neplodno ili građevinsko zemljište koje je neizgrađeno, a što najviše pogađa lokalno stanovništvo.

„Ovo je harački porez i nije razvojni jer povećavate i stope za proizvodne pogone i poljoprivredno zemljište i destimulišete one koji bi možda uložili u kakvu privrednu djelatnost. Jednako poreski opterećujete građevinsko zemljište samo zbog toga što je ono pokriveno DUP-om, a ne gledajući ima li ono uopšte ikakvu infrastrukturu i može li se u njemu u praksi graditi ili ne.“- kazao je predsjendik MZ Krtoli Ivan Starčević sa kojim se složio i njegov kolega iz Krašića Anton Petrović.

„Ovo nije primjereno i ekonomski održivo za građene koji to ne mogu i neće prihvatiti.“- kazao je Petrović, a rezervu prema namjerama lokalne uprave u povećanju poreza iskazala je i odbornica DPS iz Krašića Kristina Petrović.

„Ovakva odluka o porezima je apolutno udar na starosjedioce jer oni imaju dosta zemljišta koje su naslijedili od predaka a koje ne mogu valorizovati jer nema infrastrukture ili je realizacija DUP-ova fazna. Gubimo ogroman novac oslobađajući investitore kondo-hotela 70 odsto iznosa komunalija i onda ovako finansijski teret pokušavate prebaciti na građane.“- kazao je Mirko Kovaćević iz NVO „Tivatska antikorupcijska akcija“, na što se nadovezao mještanin Neđo Starčević:

„Do prije tri godine na zemlju koju ima na Krickovini i koja se tretira kao građevinska iako nema ni puta, ni struje, ni vode, plaćao sam 16 eura poreza godišnje, a onda je odjednom to dignuto na 80. Sad to još treba da poskupi za trećinu, a tamo ni zec ne može doći, a kamoli da se bilo što gradi.“- kazao je Starčević.

Odbornik NOVE Savo Klakor poručio okupljenima da „promijene vlast koja ne radi u interesu građana“.

Herceg Novi dobija uređeni vidikovac, na Podima

0
Podi
Podi

Radnici Komunalno stambenog preduzeća počeli sa sa radovima na izgradnji vidikovca na velikoj krivini na ulazu u naselje Podi, odakle se pruža predivan pogled na ulaz u Boku i Herceg-Novi.

Trenutno se izvode grubi građevinski radovi, a posao bi trebalo da bude završen za oko mjesec dana, kazao direktor tog preduzeća, Branislav Božović, za portal Opštine.

U planu je postavljanje klupa i novih bankina, kao i ozelenjivanje prostora. Za ovaj projekat angažovani su, pored radnika Komunalno stambenog preduzeća, i radnici “Čistoće”, lokalne firme “Fortis Mont” i “Eko-gradnja”.

Podi
Podi

Sredozemna medvjedica – vrsta pred izumiranjem

0
Sredozemna medvjedica
Sredozemna medvjedica

Posljednja fotografija pulske Adriane, na kojoj se u odrazu na morskoj površini vidi pogled uginule životinje usmjeren u nebesko plavetnilo, nastala je 25. avgusta 2014. u uvali Velika draga pokraj Ližnjana

Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) pripada redu perajara (Pinnipedia), porodici pravih tuljana (Phocidae), rodu morskih medvjedica (Monachus).

Zovu je još medvid, morski čovik i morski fratar, a mnogi je se sjećaju i kao Adriane, maskote Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine. Prvi put je znanstveno opisana 1779. godine (Hermann) na temelju lešine pronađene kod Osora na otoku Cresu.

Sredozemna medvjedica
Sredozemna medvjedica

Stanište i brojnost

Ova dobroćudna životinja jedna je od najugroženijih i najmalobrojnijih vrsta sisavaca u svijetu. Nekada je nastanjivala velika područja Sredozemnoga mora, Crnog mora i sjevernog Atlantika uz zapadnu obalu Afrike. Živjela je u kolonijama koristeći prostrane plaže. Povećanje ljudske populacije, turizam, industrija, onečišćenje mora i pretjerani izlov ribe uzrokovali su smanjenje njihovog ukupnog broja, koji se danas procjenjuje na svega oko 350 jedinki. Kako bi preživjela, morala je promijeniti način života i stanište. Danas za noćenje i razmnožavanje koristi morske špilje daleko od ljudi, najčešće s podmorskim ulazom i žalom ili kamenim pločama. Nekada je u Jadranu obitavalo 60-ak jedinki.

Izgled i građa tijela

Odlično je prilagođena za život u moru. Ima vretenasto, hidrodinamično tijelo prekriveno kratkom, mekanom dlakom i debeli potkožni sloj masti. Udovi su evolucijom preobraženi u peraje pomoću kojih brzo i elegantno pliva. Na kopnu se kreće teško i nespretno, podupirući se prednjim udovima. Glava s krupnim očima joj je okrugla, smještena na jakom i debelom vratu. Najveća je među tuljanima, naraste preko 2,5 metra dužine i 300 kilograma težine, a doživi 50 godina. Mužjaci su nešto krupniji od ženki.

Ugroženost i zaštita

Sredozemna medvjedica je kritično ugrožena (vrsta pred izumiranjem). Zaštićena je “Dalmatinskim dekretom” još od 1935. godine. Ribari su je smatrali “štetočinom” koja uništava ribolovne alate i smanjuje njihov ulov. Danas je vrsta zaštićena brojnim hrvatskim i međunarodnim propisima kojima su predviđene visoke kazne za njihovo uznemiravanje ili ubijanje (do 100 000 kuna).

Sredozemna medvjedica
Sredozemna medvjedica

 Pulski “morski čovik”

Medvjedica koja se 2013. i 2014. godine učestalo pojavljivala na pulskim plažama uginula je 25. kolovoza 2014. godine u uvali Velika draga pokraj Ližnjana. Znakovi prepoznavanje jedinke bili su ožiljak na glavi u znaku slova “V”, tamna mrlja na desnom boku i okrugli ožiljak na lijevoj repnoj peraji. Često je viđana duž zapadne i istočne obale Istre te na području Kvarnera. Posljednjih godinu dana nije pokazivala strah od ljudi, ponašala se pitomo, gotovo svakodnevno je zalazila među kupače i sunčala se na plažama, a zanimanje ljudi za Adrianu (kako su je zvali od milja) bilo je ogromno. Čim bi je ugledali, hvatali su se mobitela i javljali drugima, tako da se vijest brzo proširila po cijelom gradu. Zanimljivo je bilo promatrati njihove reakcije pri susretu s medvjedicom. Nisu mogli vjerovati svojim očima, a ushićeni izraz dugo nije silazio s njihovih lica. U početku su ljudi vrlo malo znali o ovoj vrsti. Pri susretu s medvjedicom dolazili su na ideju da je treba polijevati vodom ili odvući nazad u more. Drugi su pak bili zabrinuti za svoju sigurnost ili su je htjeli malo pomaziti. Postavljanjem info-ploča s osnovnim podacima o vrsti i pravilima ponašanja na mjestima gdje se medvjedica pojavljivala, ovakvi problemi su u velikoj mjeri riješeni.

Adriana je bila svojevrstan rekorder u maratonskom plivanju, ali i u ljenčarenju. Znalo se desiti da u jednom danu prepliva nekoliko desetaka kilometara (relacija Pula – Šišan), ali je zabilježeno i kako se odmara u svojoj špilji na Kamenjaku (uvala Mala Kolumbarica) neprekidno tri dana i tri noći. Sredinom svibnja 2014. uočeno je prvo krvarenje u slini, nakon čega je slijedio drastičan pad tjelesne težine. Procjenjuje se da je posljednjih mjeseci izgubila najmanje polovicu tjelesne mase tako da je na kraju imala svega 115 kilograma.

Na obdukciji koja je izvršena 26. avgusta 2014. na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu utvrđeno je da se radilo o jedinki ženskog spola starije životne dobi, čiji uzrok smrti su bili zatajenje rada pluća i srca uzrokovano kroničnom upalom pluća (uzročnik: bakterija Pseudomonas aeruginosa). Na rendgenskim snimcima uočeno je 11 zrna lovačke sačme u području glave i 51 zrno u području slabina, križa i repa. Pošto se radi o dva različita promjera kuglica sačme, vjerojatno je medvjedica nastrijeljena dva puta, što nije dovelo do uginuća životinje, ali puno govori o nama kao ljudskoj vrsti.

Napisao/la Marinko Babić; foto: Marinko Babić