Vaterpolo reprezentacija Crne Gore plasirala se u finale Evropskog prvenstva u Beogradu, pošto je savladala Mađarsku 8:5 (2:2, 2:1, 1:1, 3:1). I što je još važnije, “ajkule” su izborile plasman na Olimpijske igre u Riju.
U subotu od 17.45 Srbija – Crna Gora za zlato!
“Presudila je fantasitčna odbrana pošto nismo imali baš dobar napad u početku, ali smo se kasnije stabilizovali. Igrači su dali maksimum od početka do kraja. Dali smo gol ni iz čega za vođstvo kojim smo prelomili utakmicu”, rekao je Vladimir Gojković, prenosi Blic.
Foto Beta
“Mi smo ostvarili cilj i plasman u Rio, a sada nam ostaje da se spremimo za finale u prelijepom ambijentu. Niko ne može da prijeti Srbiji pred domaćom publikom, ali niko neće da se preda u finalu. Moramo da damo 130 odsto kako bismo mogli da pariramo i probaćemo da napravimo iznenađenje”.
Kratko je prokomentirao i svoj debi na klupi “ajkula”.
“Ovo je nestvarno! Sada nam treba opomena da ne poletimo”, istakao je selektor Gojković.
CRNA GORA- MAĐARSKA 8:5 (2:2, 2:1, 1:1, 0:0)
Sudije: Alesandro Severo (Italija), Radoslav Korizna (Poljska), Gledalaca oko 7000
Igrač više: Crna Gora 7 (3), Mađarska 7 (3), Peterci: Crna Gora 1 (0), Mađarska 1 (1).
NIKOLA JANOVIĆ: ‘’Sve čestitke. Cilj smo ispunili samim prolaskom u polufinale. Još jedan istorijski uspjeh. Nevjerovatno je odigrati ovakve dvije utakmice u četiri dana. Zahvalio bih se armiji naših navijača, i onima koji su bili ovdje I onima pored malih ekrana. Pokazali smo veliki inat, osvetili smo im se za Barselonu. Tada smo nezasluženo izgubili, nosily smo to u sebi. Znali smo da ne smijemo da pregorimo u toj želji. Pokazali smo kakav potencijal ova ekipa još uvijek ima. Odlična odbrana, to je ono što nas krasi. Nema što, idemor asterećeno u finale. Očekujem pravi spektakl u finalu. Nema priče, oni su favorite, igraju pred domaćom publikom. Mi smo pokazali da možemo, biće zanimljivo. Pozdravljam sve u Crnoj Gori, idemo u finale.’’
MILOŠ ŠĆEPANOVIĆ:‘’Ogroman uspjeh. Jako važna stvar za samopouzdanje. Nijesmo svjesni koliko je ovo bitno. Igraćemo finale u fantastičnom ambijentu, jedina smo ekipa koja može da se suprostavi ovako moćnoj Srbiji. Daćemo maksimum I ono najbolje od nas za kraj. Probaćemo da osvojimo zašto da ne. Što se tiče meča, svi su bili sjajni, ne bih nikoga izdvojio. U svakom segment igre plijenimo agresivnošću, borbenošću. Ima grešaka, ali se one na kraju I ne vide. Igramo kao tim, imamo fantastičnu energiju. Da u tom duhu odigramo I finale.
VJEKOSLAV PASKOVIĆ: ”Obezbijedili smo olimpijsku vizu. Jedna jako teška utakmica, igra živaca. Od početka smo kontrolisali meč, ta koncentracija nam nije padala do kraja. Zasluženo smo u finalu. Nadam se da će Olimpijske igre biti kruna ove generacije. Ulazimo u finale bez ikakvog pritiska. Da uživamo zajedno sa ovom divnom podrškom koju smo večeras imali.”
DARKO BRGULJAN: ”Nije još sve gotovo, čeka nas finale, nijesmo došli do njega da ga izgubimo. Daćemo sve od sebe u tom meču. Šanse su pola-pola kada igramo sa Srbijom. Odlična utakmica, velika pobjeda. Rasterećeni smo kada je u pitanju olimpijska viza. Cijeli turnir smo igrali dobro, nema razloga da tako ne bude i u finalu. Nijesu nepobjedivi. Mi smo jedini pokazali da se sa njima može igrati. Cilj još nije ispunjen.
PETAR POROBIĆ: ‘’Presrećni smo. Ispunili smo dva cilja. Savladali smo Mađare, prošli u finale, dakle glavno je obezbjeđeno a to je plasma na Olimpijske igre. Sa jednom utakmicom dva pogotka, više smo nego zadovoljni. Ovo je pokazalo koliku snagu ima ova ekipa. To se vidjelo protiv Italije, važno je das mo sačuvali taj duh. Ovo je pobjeda ekipe, karaktera, volje I velike motivacije.
Na listi najboljih evropskih destinacija za 2016. godinu našlo se 20 kandidata, a među njima je i Kotor.
Tako se naš dragulj našao u trci s Madridom, Nantom, Briselom, Zadrom, Novim Sadom, Nikozijom, Plovdivom, Bečom, Milanom, Atinom, Berlinom, Amsterdamom, Edinburgom i Azorskim ostrvima.
Takmičenje po sedmi put zaredom organizuje European Best Destinations, organizacija sa sjedištem u Briselu, koja se bavi razvojem i promocijom kulture i turizma u Evropi.
Nakon Bordeaux (2015.), odaberite svoje najbolje europske destinacije za 2016. nema potrebe da se registrujete, jedan klik i vaš glas je tu, poručuju organizatori.
Polaganjem vijenaca i cvijeća na Podima i Savini, danas je obilježena 73. godišnjica od pogibije narodnih heroja Nikole Đurkovića, Sava Ilića, prvoboraca Daša Pavičića i Stijepa Šarenca.
Stradalim borcima poštu su odali predstavnici Udruženja boraca i antifašista iz Herceg-Novog, Kotora i Tivta, predsjednica Opštine Herceg-Novi, Nataša Aćimović, predsjednik Skupštine opštine Herceg-Novi, Andrija Radman.
„Hrabri junaci, hvala vam za veličanstveni doprinos u borbi i na pobjedi fašističkog okupatora naše zemlje. Na vašem djelu utemeljena je državnost Crne Gore, vaše i naše svete otadžbine. Antifašizam je vodilja Crne Gore i u evroatlanskim integracijama – kazao je Jovo Bećir, u ime Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor.
Odata pošta palim borcima Orjenskog bataljona
Članovi Mjesnog Komiteta za Herceg Novi i rukovodioci Orjenskog partizanskog bataljona, narodni heroji, Nikola Đurković i Savo Ilić, kao i prvoborci Dašo Pavičić i Stijepo Šarenac poginuli su prije 73 godine, u borbi protiv stotinjak italijanskih vojnika, pedesetak četnika Grahovskog bataljona i 150 nacionalista Antikomunističkog bataljona Orjen.
Žene u pomorstvu, posebno na vodećim pozicijama, tradicionalno su vrlo rijetka pojava, no kako se u tom poslu kojim još uvijek dominira muški rod, stvari sve brže mijenjaju, tako su i tri Riječanke – Marina Ćoza Sudulić, Nikolina Ugrin i Sanja Vakanjac, pokazale da se itekako mogu nositi sa svim izazovima posla, te danas zauzimaju vodeće položaje u trima pomorskim agencijama, koje zastupaju ugledne svjetske brodarske tvrtke, piše Novi list.
Marina Ćoza Sudulić direktorica je riječke ispostave Adriatikagenta, zastupnika Hapag Lloyda, Nikolina Ugrin je direktorica prodaje i predstavnik za hrvatsko tržište Maersk Croatia, dok je Sanja Vakanjac direktorica podružnice Tradewaysa, koji zastupa Evergreen. Sve tri školovanje su završile u Rijeci, nakon čega su se zaposlile u pomorstvu. Praktički isključivo muško okruženje na počecima njihovih karijera nije im, ističu sve tri, bilo zapreka za ostvarivanje profesionalnih ciljeva i napredovanje u dinamičnom, ali vrlo zahtjevnom poslu pomorskih agenata.
Ćoza Sudulić: Ostvarili zadane ciljeve
– Nikad me to što sam žena nije priječilo u tome da budem ono što jesam. Volim ovaj posao i nikad mi ništa nije bilo teško, kaže Marina Ćoza Sudulić, koja je na poziciji direktora Adriatikagenta tri godine, otkad je u Hrvatskoj otvoreno predstavništvo ove agencije sa sjedištem u Sloveniji, koje danas zapošljava osmero ljudi.
Po struci je diplomirana ekonomistica, a u pomorstvu je otkad je diplomirala. Prvo zaposlenje pronašla je u danas nažalost ugasloj Transadriji, nekad najvećoj špediterskoj kući u ovom dijelu Europe, gdje je obavljala poslove agenture za jednog izraelskog brodara. Karijeru je nastavila u MSC-u, da bi prije tri godine prešla na mjesto direktorice Adriatikagenta.
– U ove tri godine poslujemo vrlo uspješno, te smo ostvarili zadane ciljeve matične kuće, ali i brodara kojeg zastupamo, Hapag Lloyda. Izazov je bio velik, jer smo osnivali firmu, educirati zaposlenike, a već nekoliko dana kasnije sve je moralo biti spremno za uplovljavanje broda. Svake godine od osnivanja smo rasli, te ćemo ovu godinu završiti s otprilike deset tisuća TEU-a u uvozu i izvozu. Inače je ovo vrlo izazovan i zahtjevan posao, često i stresan, jer svaki dan je nešto novo, nepredvidivo, od napuštenog tereta pa nadalje, uz probleme uzrokovane lokalnim razlozima, te rješavanje zahtjeva brodara. Ali izazove volim i spremna sam ih prihvatiti, a kad se riješe zadovoljstvo je tim veće, kaže Ćoza Sudulić, koja je kroz višegodišnji rad u agencijama radila na praktički svim pozicijama, a to vrijedno iskustvo danas joj je, ističe, izuzetno značajno.
Na početku njezine karijere, ističe, žena je u »branši« bilo vrlo malo, što je iziskivalo dodatno dokazivanje.
– I danas mi žene na sastancima malo »stršimo«, među uglavnom muškim kolegama, ali ne mogu reći da sam ikada doživljavala neugodne situacije. U mom slučaju dodatno mi olakšava i činjenica da je direktorica središnjice Adriatikagenta također žena. Ponekad se, od starijih kolega, kad sam počinjala raditi, znao osjetiti neki prijekorni pogled u smislu da sam nedorasla poslu, ali evo, dokazala sam da im mogu parirati. Uvijek nastojim svoje zadaće odraditi maksimalno profesionalno i pošteno pa se ne bojim muške konkurencije. Odnos prema ženama i prema zapošljavanju žena u ovom našem poslu poprilično se promijenio i dolaskom stranih kompanija u Hrvatsku, te razvojem svijesti o jednakosti spolova. S odlaskom starijih kadrova u mirovinu, zaista se sve manje na to gleda, i to je dobro. Osobno se nadam da će sve više mladih žena odabrati pomorstvo kao zanimanje, ističe Ćoza Sudulić.
Ugrin: Jedina konstanta – promjena
Nikolina Ugrin pomorstvo je odabrala već tijekom obrazovanja, kada je upisala Tehnologiju prometa na riječkom Pomorskom fakultetu, na kojem je uspješno diplomirala, no nakon diplome nije odmah počela raditi u pomorstvu.
– Moja velika strast oduvijek su bila putovanja. Nakon fakulteta tako sam odlučila otići živjeti u London, gdje sam živjela tri godine. Vratila sam se u Rijeku, neko vrijeme radila na raznim radnim mjestima, da bi se 2005. prijavila na oglas Maerska, objavljen baš u Novom listu, te na moje veliko zadovoljstvo, dobila posao, i tu sam već gotovo jedanaest godina. U to vrijeme bilo nas je svega nekoliko u uredu, a kako volim putovati, vidjeti i doživjeti različite sredine, osim u Rijeci, za Maersk sam tijekom tog razdoblja radila i u Rotterdamu i u Varšavi, kaže Ugrin, dodajući kako je u poslu pomorske agencije jedina konstanta – promjena.
– Posao se stalno mijenja. Otkad radim u Maersku bila sam na šest radnih mjesta, a i sada prelazim na novu dužnost. Mijenja se i posao i ljudi, u jedanaest godina imala sam ukupno deset nadređenih, ali ta konstantna promjena odgovara mom karakteru, kaže Ugrin.
O tome kako joj je kao ženi bilo početi karijeru u tradicionalno muškom poslu, kaže kako tome nije nikad pridavala previše pozornosti, već se fokusirala na posao, učenje i razvijanje u profesionalnom smislu.
– Zaista nisam u početku percipirala te razlike. Danas, s ovim iskustvom, definitivno vidim da postoje određene olakšavajuće okolnosti za muškarce, ali to nikako nije razlog da bilo tko ne uspije u karijeri, neovisno o spolu. Biti žena u ovom poslu je možda malo drugačije, ali mogu reći da je bilo odlično iskustvo raditi i sa ženama i sa muškarcima, i čini mi se da su žene nekako više fokusirane na ljude i komunikaciju, a muškarci više na čisti »biznis«, što kada se spoji daje odličnu kombinaciju. No najvažnije je shvatiti da je ovo posao na kojemu se puno radi.
Pomorska industrija možda je manje dinamična od nekih novijih, poput IT-a, u odnosu na njih pomalo je i dinosaur, ali treba jako puno znanja i iskustva. Treba znati što se događa na tržištu, poznavati klijente, znati što se zbiva u njihovim branšama, jer to utječe na njihovo poslovanje, a posljedično i na naše. S godinama to postaje nešto lakše, jer rekla bih da se stvari ponavljaju u ciklusima pa se iz prethodnih iskustava do neke mjere da predvidjeti što će se dalje događati, kaže Ugrin.
Iako je posla sve više, a zbog tehnološkog napretka ljudi u branši sve manje, ipak smatra kako su upravo ljudi najznačajniji resurs.
– Nama koji radimo u Maersku, samo to ime najvećeg kontejnerskog brodara u svijetu često znatno olakšava posao i otvara mnoga vrata, no ljudi su ti koji čine razliku. Oni su najveće bogatstvo svake firme, i kod nas se puno ulaže u edukaciju i profesionalni razvoj svakoga od 15 zaposlenih, koliko nas je trenutačno u Rijeci. No, jednako tako, u ovoj se branši očekuju i rezultati. Uspjeh ili neuspjeh mjere se konkretnim brojkama i tu nema puno priče, već se samo traži rezultat na kraju godine, kada se podvuče crta, te o tome u prvom redu ovisi daljnje napredovanje i uspjeh u karijeri. Pritom treba u počecima biti skroman, otvoriti se iskustvima, a ako se ukaže prilika i otići raditi negdje u inozemstvo, jer nova znanja, ljudi i mjesta čovjeka mogu samo oplemeniti, kaže Ugrin.
– Ovdje ima mnogo pametnih, obrazovanih i iskusnih ljudi koji se zaista trude i uložili su puno u promociju prometnog pravca. Sve nas veže ljubav prema gradu i vjerujemo u potencijal Rijeke. Prepreka je puno, ali ih je s godinama ipak sve manje. Mislim da trebamo biti strpljivi, ali i da je potrebna podrška s viših, državnih razina, te da će biti napretka, kaže Ugrin.
Posao joj ne ostavlja previše slobodnog vremena, ali ipak ima hobije.
– Pjevam u Riječkom komornom zboru Val. Uživam u tome, većina članova su također ljudi koji rade, pa probe imamo samo jednom tjedno, ali mi je to veliko zadovoljstvo. Kako sam već rekla, velika su mi strast putovanja, tako da svake godine nastojim otputovati na neku novu destinaciju, a osim toga volim i planinarenje te rock koncerte koje također redovito pohodim, kaže Ugrin.
Vakanjac: Zavoljela sam ovaj posao
Hobi zauzima važno mjesto i u životu direktorice Tradewaysa, Sanje Vakanjac, no njezin je slikanje. Osim posla i hobija, s Ugrin je povezuje i to što je i ona nakon završenog školovanja otišla živjeti u London.
– Po povratku iz Londona u pomorskoj agenciji Capris trebali su nekog s dobrim znanjem engleskog jezika, pa sam tamo dobila posao. I ostala tamo punih jedanaest godina. Radila sam na svim radnim mjestima, od kurira, preko financija pa do kontejnerskog prijevoza. Radila sam baš za Maersk koji je kasnije otvorio vlastitu agenciju u Rijeci. Tu mi se otvorila prilika da steknem iskustvo u kontejnerskom prometu, tako da sam se profesionalno razvijala u tom smjeru od samih početaka. Zavoljela sam taj posao, i danas bi mi bilo neobično da radim nešto drugo. Nakon Caprisa prelazim u Tradeways, gdje sam također već jedanaest godina, prvo jedno kraće vrijeme na poslovima komercijale, a vrlo brzo na mjestu direktorice gdje sam i danas, kaže Vakanjac, dodajući kako nikad nije osjetila neku posebnu razliku u odnosu kolega prema njoj zbog toga što je žena.
– Učila sam od muškaraca, jer naprosto nisam ni imala od koga drugog. Ne mislim da sam u ičemu bila zakinuta. Počela sam vrlo mlada, stvarala temelje, iskustvo i stjecala znanja tako da sam uglavnom bila usredotočena na to. Ponekad su se stariji kolege znali malo zaštitnički ponašati, ali mislim da smo mi žene karakterno pristupačnije. Sada kada sam na poziciji direktorice mogu čak reći da muškarci više cijene žene na rukovodećim položajima nego mi žene same, ističe Vakanjac.
Turistička organizacija opštine Budva predstavila je turističku ponudu budvanske rivijere na sajmu MICE turizma “Conventa – 8th New Europe Exhibition For Meetings, Events & Incentives” u Ljubljani.
Sajam je održan 20. i 21. januara i tom prilikom prezentovana je Budva kao destinacija i posebno kongresna ponuda Budve, kroz unapred zakazane sastanke sa predstavnicima agencija i turoperatora iz Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD, Španije, Njemačke, Italije, Francuske, Poljske, Hrvatske, Albanije i Mađarske.
Učešće Turističke organizacije opštine Budva na ovom sajmu je od značaja za dalji razvoj poslovnog turizma, koji je za Budvu posebno važan iz aspekta produžetka turističke sezone i razvoja cjelogodišnjeg turizma.
TO Budva na sajmu kongresnog turizma u Ljubljani
Pored Turističke organizacije opštine Budva, svoju ponudu predstavile su i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, Turistička organizacija Podgorice, zatim hotel Regent Porto Montenegro i Talas Montenegro DMC.
“Conventa” se održava po osmi put u Kongresnom centru u Ljubljani, i okuplja predstavnike kongresnih biroa, agencija i hotela iz zemalja regiona jugoistočne Evrope, i stotine kupaca iz cijelog sveta koji planiraju da organizuju poslovne skupove u našem regionu.
Nagrada Najbolji luksuzni hotel za kongrese i konferencije (Top Luxury Resort Meetings hotel) dodijeljena od strane renomirane slovenske revije Kongres pripala je hotelu Regent Porto Montenegro. Nagrada je uručena na ceremoniji u okviru berze MICE turizma Conventa 2016, koji se 20. i 21. januara održava u Ljubljani (Slovenija).
Nagradu je u ime hotela preuzeo direktor prodaje i marketinga hotela Regent Porto Montenegro, Roko Palmic. Informacija o ovoj nagradi objavljena je krajem 2015. godine, a ista je dodijeljena od strane žirija koji je hotel posjetio tokom 2015. bez prethodne najave. U ukupnom bodovnom sistemu, hotelu Regent Porto Montenegro dodijeljena je ocijena 4,9 od ukupno 5 bodova.
„Nagrada u ovoj kategoriji predstavlja potvrdu da pružamo kvalitetnu, šta više, izuzetnu uslugu kada su u pitanju poslovni, korporativni događaji, da smo u radili mnogo na njihovoj promociji, te da ćemo svakim narednim korakom opravdati stečenu reputaciju. Conventa je idealna prilika da se predstavimo poslovnom svijetu i profesionalcima iz MICE oblasti turizma, čime stičemo priliku da popunimo hotelske kapacitete i u izazovnom dijelu godine“, istakao je ovom prilikom Roko Palmic.
Pored nagrade, predstavnici hotela Regent Porto Montenegro učestvovali su na redovnom dijelu berze Convente 2016.
Ovogodišnja Conventa, osma po redu, okuplja više od 140 izlagača iz 14 zemalja, a svi oni imaju priliku svoju ponudu prezentovati profesionalcima iz oblasti poslovnog turizima. Već provjereni sistem susreta „jedan na jedan“, omogućava direktno i efikasno predstavljanje hotelskih potencijala kada su u pitanju poslovni sadržaji, organizacija poslovnih događa, kongresa i seminara.
OO Demokrstske Crne Gore Tivat prozvao je juče lokalnu DPS-SDP vlast zbog toga što Opština opet izdvaja 700 hiljada eura za gradnju novog vodovoda od kotorske raskrnice do Solila jer je postojeći vodovod, star samo nekoliko godina, izuzetno nekvalitetno napravljen zbog čega je na njemu u proteklom periodu bilo čak 50-tak većih havarija.
“U mnoštvu sumnjivih radnji koje tivatska vlast sprovodi godinama u nazad, na red je došla i još jedna, ovoga puta u sferi vodovodne infrastrukture. Novoizgrađena milionska vodovodna infrastruktura na potezu od kotorsko-tivatskog kružnog toka do Solila, stara svega 4 godine, moraće ponovo da se radi. Zbog neodgovornog nadzornog organa, izvođača radova, investitora i lokalnog preduzeća “Vodovod” Tivat, iz budzeta Opštine moraće ponovo da se izdvoji više od 700 hiljada eura. Ako ovome dodamo vrijednosti radova na sanacijama vodovodne infrastrukture koja je u ovom vremenskom periodu vršena “samo” pedeset puta na toj novoizgrađenoj vodovodnoj trasi, onda dolazimo do sume od oko milion eura koja će se potrošiti na nečije bahanalije u toku izgradnje.”- saopštio je predsjednik OO Demokrata Tivat Vladimir Arsić.
On je podsjetio da je na njihove ranije kritike, menadžer za izgradnju vodovodno-kanalizacione mreže, aktuelni predsjednik SO Tivat, Krsto Bošković (SDP), lakonski kazao saopštio da “on nije menadžer za popravku nego menadžer za izgradnju infrastructure, te da ga po tim pitanjima ne treba da konsultujemo.” Arsić navodi da se vodovodna i kanalizaciona infrastruktura u Tivtu gradi već više od sedam godina i da cijelo to vrijeme tim aktivnostima koordinira Bošković, iako kao predsjendik SO, nije dio lokalne izvršne, već zakonodavne vlasti.
“Aktuelni gradonačelnik Ivan Novosel (DPS), nijemo posmatra novonastalu situaciju koju vodi Bošković, a obojica zajedno ne vide jasno rješenje i rok za završetak izgradnje vodovodne i kanalizacione infrastrukture u opštini. Na žalost, moramo podsjetiti da je Tivat zahvaljujući SDP-DPS vlasti, grad koji na sedamdeset posto svoje teritorije u 21 vijeku, kao značajan turistički centar, nema izgrađenu kanalizacionu infrastrukturu, a i onde gdje je ona završena, nije priključeno više od 20 posto građana.”- stoji u saopštenju tivatskih Demokrata.
Na jugu malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima. Na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, uz uslove za rijetku pojavu slabog provijavanja snijega.
Jutro veoma hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren i jak mraz. Vjetar krajem dana i tokom noći sjeverni i sjeveroistočni, povremeno umjeren i jak. Jutarnja temperatura vazduha od -17 do 2, najviša dnevna od -3 do 11 stepeni.
Period četvrtak-ponedjeljak:
U južnim predjelima malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uslovima za rijetku pojavu slabog provijavanja snijega, nešto više oblačnosti i češća pojava sniježnih padavina očekuje se tokom nedjelje.
Vjetar od četvrtka popodne sjeverni i sjeveroistočni, krajem dana u pojačanju, tokom petka i nedjelje, povremeno umjeren do jak.
U većini predjela, u jutarnjim satima, umjeren do jak mraz. Najviša dnevna temepratura vazduha u petak u padu, a od subote u blagom porastu.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo je dva predmeta u kojima je akter bivši gradonačelnik Tivta, Dragan Kankaraš (DPS). Riječ je o dijelu tzv „Afere komunalije“ koju je NVO „Tivatska antikorupcijska akcija“ (TAA) otkrila prije nešto više od godinu dana, kao i tzv. „Aferi Vračar“ u kojoj je Opština Tivat pod čudnim okolnostima, ostala bez milionski vrijednog placa u centru grada.
„U Specijalnom državnom tužilaštvu je formiran predmet povodom krivične prijave koju je podnijela NVO TAA. Zbog interesa izviđajnog postupka koji je u toku ne možemo saopštiti konkretne podatke o toku postupka i radnjama preduzetim do sada”- rečeno je iz SDT.
TAA je podnijela krivilnu prijavu protiv bivšeg predsjednika Opštine Tivat Dragana Kankaraša, i Peđe Obradovića, načelnika Direkcije za investicije i razvoj Opštine Tivat, zbog sumnje da su počinili zloupotrebu službenog položaja prilikom obračuna i naplate naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za stambeno-poslovni objekat na lokaciji bivšeg supermarket “C Vračara”, čime je budžetu Opštine nanesena šteta od oko 190.000 eura.
U SDT je formiran i predmet u kojem se provjerava poslovanje firme “C Vračar” iz Herceg Novog, koja je prije nekoliko godina volšebno postala vlasnik placa u centru Tivta, a koji je prethodno bio vlasništvo Opštine Tivat.
“Predmet se nalazi u fazi izviđaja zbog čega vam ne možemo dostaviti više infoemacija.”- potvrđeno je iz kabineta specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
NVO TAA je ranije u medijima objavila detalje o navodnim zloupotrebama službenog položaja, zahvaljujući kojima je firma “C Vračar” 2010. godine protivzakonito i bez ikakve naknade dobila pravo svojine nad katastarskom parcelom 2285 KO Tivat, površine 1594 kvadrata. Opština Tivat volšebno je ostala bez te imovine koja se na nju vodila još od početka šezdesetih godina prošlog vijeka kada je ekspropiisana oprivatnim vlasnicima. Iz lokalne kase je 2013, tri godine nakon što se na tu zemlju upisao “C Vračar”, bivšim vlasnicima isplaćena nadoknada za ekspropijaciju.
Iz SDT nije odgovoreno da li su se interesovali da iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, preuzmu postupak koji je po krivičnoj prijavi TAA protiv Kankaraša iz maja prošle godine, rezultirao pokretanjem izviđaja zbog sumnje da je bivši gradonačelnik navodno zloupotrebio službeni položaj na štetu Opštine, i Porto Montenegru nezakonito za preko milion eura, umanjio obračun komunalija za objekat koji je kasnije postao hotel “Regent”. Nije odgovoreno ni na pitanje da li je SDT po službenoj dužnosti preduzimalo radnje na utvrđivanju eventualnih zloupotreba službenog položaja u slučaju javno-privatnog partnerstva između Opštine Tivat i d.o.o “Građevinar” prilikom izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa na Trgu Magnolija, kojom prilikom je Opština firmi “Građevinar” pristala da isplati oko 2 miliona eura na ime naknadnih i nepredviđenih radova u tom kompleksu.
Britanski državljanin Bernard Saliven, koji u Crnoj Gori ima svoj drugi dom, smatra da bi kompanija „Orascom“ kojoj je Vlada pod izuzetno povoljnim finansijskim uslovima, dala u zakup na 49 godina ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula na ulazu u Boku, morala da tu povlasticu adekvatno nadoknadi državi kroz sopstveno ulaganje u obnovu drugog jednog sličnog forifikacionog objekta – tvrđave Goražda na prevoju između Tivta iznad Kotora.
Saliven je penzionisani radnik britanskih televizijskih kuća BBC i BskyB i oduševljen je austrougarskim fortifikacijama u širem reonu Boke, pa je već o njima već napisao i poseban vodič za turiste i planinare koji je izdat kako u Velikoj Britaniji tako i Crnoj Gori. On se prije dvije godine založio da se oklopljeni for – tvrđava Goražda koja je pod udarom vandala i lopova što sa nje kradu metalne djelove i kamen, zaštiti, obnovi i pretvori u muzej.
„Nakon glasanja u parlamentu gdje je ugovor za Mamulu dobio „zeleno svjetlo“, jasno je da će “Orascom” krenuti sa svojim projektom koji će po meni, potuno promijeniti suštinu tvrđave Mamula iako će možda njena fizička struktura biti koliko-toliko zadržana. Ovo sasvim razumljivo, izaziva veliko uznemirenje porodica zatočenika logora Mamula koji su tamo bili zlostavljani, čak i ubijani tokom Drugog svjetskog rata, i koje ovo što će se sada događati sa ostrvom i tvrđavom, doživljavaju kao skrnavljenje bivšeg koncentracionog logora. Takav osjećaj će osim njih, dijeliti i potomci mnogih drugih sličnih koncentracionih logora u svijetu jer će stvaranje “Mamula Island Resorta” biti doživljeno kao pomaganje postepenom brisanju iz kolektivne svijesti, sjećanja na period holokausta. Po meni, ovo je i glavni razlog zašto priča o Mamuli trenutno dobija i međunarodnu medijsku pažnju.”- kazao je Bernard Saliven.
O kontroverznim planovima “Orascoma” i Vlade Crne Gore da malo ostrvo sa najbolje sačuvanom austrougarskom tvrđavom u regionu, podignutom 1853 godine, pretvore u luksuzni rizort za superbogatu klijentelu, sa malom “muzejskom sobom” koja će podsjećati na prošlost tvrđave što je u Drugom svjetskom ratu korištena kao logor i zatvor za protivnike okupatora, pisao je ovih dana i britanski “Daily Mail”.
Tvrđava Goražda
“Kao posjetilac Crne Gore koji ima Iiposebno zanimanje za veličanstvene fortifikacione i druge ostatke vojne arhitekture iz druge polovine 19. i početka 20.vijeka a koje su dio crnogorske obale i istorije ove države, želim da predložim nešto što bi moglo doprinijeti ublažavanju bola koji su ovakvim projektom prouzrokovali kako Vlada Crne Gore, tako i kompanija “Orascom”. Naime, blizu Kotora nalazi se predivna tvrđava Goražda koja je idealno mjesto za formiranje muzeja o vojnoj prošlosti ovog kraja i austro-ugarskog fortifikacionog graditeljskog nasljeđa. Sa izložbenim postavkama, vodičima, audio-vizuelnim turama za turiste, parkingom za automobile i drugim sličnim sadržajima, Goražda bi bila sjajan muzej, koji će govoriti ne samo o periodu Austro-Ugarske uprave nad Bokom, već i o tome kako su neke od tih tvrđava poput Mamule, tokom Drugog svjetskog raza korištene kao zatvor za rodoljube.”- istakao je Saliven dodajući da bi sređivanje i opremanje Goražde trebalo da najvećim dijelom, finansira upravo kompanija Orascom”.
“Ta će kompanija zaraditi mnogo, mnogo miliona eura od svog projekta na Mamuli, pa je mislim, razumno očekivati da bi država trebala usloviti “Orascom da kao dio tog svog projekta, ta kompanija da novac i ekspertizu za obnovu Goražde i njeno pretvaranje u muzej!”- smatra britanski zaljubljenik u bokeške tvrđave i autor dvije knjige o njima, Bernard Saliven.
