Dobrovoljno čistili Španjolu

2
Tvrđava Španjola
Tvrđava Španjola

Sportski klubovi, nevladine organizacije i ljudi dobre volje zajedničkom akcijom juče su očistili prostor tvrđave Španjola.

Pored organizatora, hercegnovskog Triatlon kluba “X”, učestovala je i opštinska Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, Planinarski klub “Subra”, koji je prošle zime inicirao istu akciju, zatim sportski klubovi „Niskogorci“ i „Orjen Outdor“ i nevladina organizacija „Klub zdravlja“ Boka.

Čišćenje Španjole, ili Gornjeg grada, je obavljeno kao priprema za predstojeću „Novsku skalinadu“, jedinstvenu trku od Škvera do vrha utvrđenja koje dominira našim gradom.

Španjola 19. januar 2016.
Španjola 19. januar 2016.

Španjola, izgrađena u 15-om vijeku, bila je važan dio odbrambenog sistema Herceg Novog. Ovakve akcije pružaju mogućnost da se tvrđava održava i da se umanji šteta koju uzorkuju vrijeme i nesavjesni pojedinci, dok se ne pronađe održivi model njenog budućeg funkcionisanja.

Španjola 19. januar 2016.
Španjola 19. januar 2016.

Tvrđava Španjola – Ćutanjem istoriju priča

Kada kažemo „tvrđava“, prvo na šta nas ta riječ asocira je neosvojiva kamena kula, visoki bedemi preko kojih su vijekovima unazad prelazili vojnici vrebajući ko zna kog neprijatelja, asocira nas na kule koje su uvijek građene na teško pristupačnim mjestima, tako da im se moglo prići samo sa jedne strane, dok su ih sa drugih čuvale prirodne prepreke poput mora, stijena, rijeka. U mnoge tvrđave ljudska noga nikad više neće kročiti, na mnoge od njih ne postoji čak ni sjećanje, a neke su naizgled napuštene i zaboravljene, ali opet nisu potpuno napustile svijest čovjeka. S vremena na vrijeme u njih se vrati tek pokoji potomak onih osvajača ili branilaca, ili neko potpuno treći i ponovo, na trenutak, postane gospodar tih visokih bedema. U tom trenutku, tvrđava makar na kratko oživi, odupire se zaboravu i odvaja se iz zagrljaja prirode.

Jedna od tih tvrđava je i Španjola, koja se uzdiže na brdu Bajer iznad Herceg Novog. Kameni bedemi, koji se nalaze iznad Herceg Novog, bude znatiželju posjetilaca koji tragaju za pričama o bitkama, uspijesima i padovima koji su vječno uklesani u svaki kamen ovog grada. Građena je za vrijeme turske vladavine u 15. I 16. vijeku, ali je svoj današnji izgled dobila zahvaljujući Špancima, koji su je tokom svoje jednogodišnje vladavine obnovili i nastavili sa njenom gradnjom. Prvobitno ime joj je bilo tvrđava “Gornji grad”, međutim njeno sadašnje ime potiče još iz 16. vijeka, kada su njome zagospodarili Španci, iako je njihova vladavina trajala svega godinu dana, njen naziv se zadržao sve do danas. Nekada se na tom mjestu nalazila tvrđava “Karla V” koju su turci srušili i na tom utvrđenju sagradili novu tvrđavu. Na ploči iznad ulaza , na arapskom jeziku piše: “Ovu tvrđavu, po sultanovoj naredbi, podigao Sulejman, sin velikog emira Selimana Hana, moćnog i čestitog viteza, čiji je brat Sinan – beg, veliki vezir sultanov – neka bi poživio dugo ljeta i napredovao u sreći i imanju pod zakriljem i uz pomoć milostivog boga. A pjesnici koje put ovuda nanese, neka bi gledajući me, zanosno kliktali: da, krasna ti si, divna zgrado”.

Španjola
Španjola

Zajedno sa Bokom, tvrđava je bila pod Mletačkom vlašću sve do propasti republike 1797. Godine, a nekoliko godina kasnije odigrala je bitnu ulogu u odbrani Herceg Novog od Napoleonovih trupa, kada je došlo do borbe u dolini Igala, gdje je bilo četiri hiljade ruskih vojnika i kada su dejstvovali ruski topovi sa Španjole. U toku dvodnevnih borbi Francuzi su stigli do Starog grada u koji su se povukle kombinovane Crnogorsko – Ruske trupe, ali nisu mogli da ih osvoje. Jula 1807. godine Rusi prepuštaju Boku Francuzima koji zauzimaju Španjolu 10. avgusta iste godine. U rukama Francuza ostala je sve do 1814. godine kada su Herceg Novi i Boka potpali pod Austrijsku vlast. Sredinom 19. Vijeka, tačnije 1853. godine, Španjola gubi strateški položaj izgradnjom tvrđava „Mamula“, „Arza“ i „forte Prevlaka“ na Prevlaci, ali je svojim dominantnim položajem i dalje igrala bitnu ulogu u odbrani Boke.

Španjola je uvjek imala svojstvo utvrđenja vojnog karaktera, sve do početka 20. vijeka, pa je u Drugom svjetskom ratu neko vrijeme bila zatvor. Postojao je i podzemni tunel kojim je Španjola bila povezana sa Donjim gradom, današnjim Starim gradom, međutim taj prolaz je turska vlast najviše koristila kao tamnicu, pa je upravo nad tim tunelom izgrađena Kanli Kula. Sama tvrđava Španjola sastoji se iz četiri kule povezane zidinama u čijem centru se nalazi nekoliko različitih struktura koje su u prošlosti imale različite namjene i sa kojih se pruža prekrasan pogled na Bokokotorski zaliv.

Tvrđava Španjola
Tvrđava Španjola

Danas, šetajući između njenih zidina pored izuzetnog pogleda na zaliv, vidjećete nažalost brojne natpise na zidinama kojim se skrnavi njen izgled, polomljeni kameni bunar u koji najčešće bacaju smeće, obrušeni vojni hangar na čijem se kraju nalaze dva kamena objekta. U kakvom se stanju nalazi Španjola, ponajviše govori to da iz unutrašnjosti njenih objekata dopire smrad buđi, alkohola i fekalija dok su odbačene staklene i plastične ambalaže vidljive skoro svuda. Španjola je danas prepuštena prirodi, i skoro potpuno obrasla u rastinje, njene zidine su danas obavijene puzavicama, napuštene i obrasle u bršljan i korov, dok su krovovi u nekoliko soba sačinjeni od krošnji drveća, a centralni dio ispunjen šibljem. Iako predstavlja jednu od najljepših tvrđava u samom Herceg Novom, isto tako je i najzapuštenija tvrđava, prepuštena prirodi na milost i nemilost. Duboki hodnici kojima su odzvanjali glasovi Turaka, Španaca, Mlečana, Austrougara, Francuza, ali i domaćih rodoljuba, danas su zapušteni, oštećeni, prepušteni zubu vremena koji ih iz godine u godinu sve više izjeda. Pokušaji da se nešto popravi ili rekonstruiše uglavnom ostaju na obećanjima, jer za restauraciju potrebno isuviše novca da bi ona mogla i biti obnovljena. Prethodnih godina, aktivisti NVO EKO Fest bili su jedini su se malo ozbiljnije bavili stanjem u ovoj tvrđavi, pa su tako organizovali festivale kako bi ukazali na potencijale ove tvrđave. Članovi PK „Subar“, u januaru su organizovali akciju čišćenja Španjole od smeća i vegetacije, i tako makar na kratko pokušali da vrate njen sjaj. Zidine obavijene gustim rastinjem i izvaljeni betonski blokovi – samo su neki od “simptoma” Španjoline bolesti, za koje novca u budžetu još uvijek nema. Malo je prostora da bi se ispričala istorija Španjole, koja nas svojim današnjim izgledom uči lekciji nemarnosti, nepoznavanja prošlosti, nebrizi. Prepuštena prirodi, Španjola svojim ćutanjem podjseća nas na prošlost, u isto vrijeme šaljući nam signale da moramo gledati u našu, ali i u njenu budućnost.

Nataša Mihajlović

Kotor – prijem za predstavnike Bokserskog saveza Crne Gore

0
Stjepčević sa predstavnicima BSCG

Predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević sa saradnicima – glavnim administratorom Petrom Abramovićem, sekretarkom Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tijanom Čađenović, primio je danas predstavnike Bokserskog saveza Crne Gore.

Delegaciju Bokserskog saveza predvodio je selektor bokserske reprezentacije Crne Gore Dragan Đuričković, zajedno sa mladim bokserskim reprezentativcima Milovanom Sekulovićem, Stefanom Savkovićem, Mirkom Grujičićem i dvostrukim olimpijcem Boškom Draškovićem.

Nakon što je pozdravio predstavnike BSCG, predsjednik Stjepčević izrazio je veliko zadovoljstvo što je u prilici da primi i ugosti predstavnike državne reprezentacije, pogotovo iz sporta koji je odavno okarakterisan kao plemenita vještina, sporta sa velikom tradicijom u našoj zemlji koji je u svojoj bogatoj istoriji iznjedrio mnoge šampione, osvajače medalja na najvećim svjetskim takmičenjima-Olimpijskim igrama, svjetskim i evropskim prvenstvima.

Ističući zadovoljstvo zbog saznanja da naša bokserska reprezentacija u Kotoru ima sve potrebne uslove za rad – kvalitetan smjestaj, teretanu i halu na raspolaganju, predsjednik je naglasio da je Kotor – iako nije bogata opština – spreman da izađe u susret i pruži pomoć u okviru svojih mogućnosti našoj bokserskoj reprezentaciji, kako za vrijeme njihovog boravka u našem gradu tako i kasnije.

Stjepčević sa predstavnicima BSCG

Nakon kratkog prisjećanja na slavne dane naše bokserske prošlosti, u ime delegacije BSCG, selektor Dragan Đuričković je zahvalio na srdačnom prijemu, istakao zadovoljstvo boravkom i uslovima u Kotoru i naglasio značaj sporta za pravilan psihofizički razvoj mladih.

 

 

Moj je hobi rijedak, ali ljubav prema betinskoj gajeti nije

0
16.01.2016., Betina - Darko Skevin-  Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
16.01.2016., Betina – Darko Skevin-
Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Odrastanje u Betini, gdje je tradicija ribolova, ljubavi prema brodovima i moru u krvi svakog stanovnika, za Darka Škevina prije tridesetak godina urodila je strašću izrade betinske gajete, ali ne one kojom se plovi, već minijaturne brodice satkane od najfinijih drvenih dijelova, kako bi svaki posjetitelj malog mjesta u blizini otoka Murtera sa sobom mogao ponijeti pečat povijesti koja je obilježila Betinu.

– Jedan čovjek iz Betine izradio je prije tridesetak godina maketu kampanela, i ja sam rekao da ću napraviti boljeg od njegovog. Nakon što sam se okušao u izradi, shvatio sam da bih htio stvoriti pravi betinski suvenir, a što je bolje od betinske gajete – pita se 62-godišnji Darko.

Jasen, mahagonij ili bukva, najčešći je Skevinov glavni pribor za izradu minijaturnih težačkih brodica. Kada sjedne za svoj radni stol, desetak sati stvara ono što će naposljetku naći put do polica i vitrina betinskih turista.

– Do penzije sam radio na brodogradilištu na kojem se uvijek nađe nešto otpadnog materijala.

Ne radim puno toga, važna mi je kvaliteta. Za izradu koristim drvo koje u tom trenutku imam pri ruci, ali trudim se uvijek naći kvalitetne komade – govori Škevin.

 Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL – Darko Skevin

Betinsku gajetu u kojoj je, kaže, odrastao i naučio voljeti svaki pedalj mora, više nema, ali je zato ljubav prema njoj utkao u svoje rukotvorine.

– Iz Muzeja betinske drvene brodogradnje tražili su me da napravim primjerke koji će biti izloženi u muzeju, a oni koji žele mogu u suvenirnici kupiti gajetu. Moj je hobi možda rijedak, ali ljubav prema betinskoj gajeti nije. Nema Betinjana koji ne poznaje gajetu, a rijetki su oni koji nemaju svoju brodicu. U krvi nam je ljubav prema njoj i svi poznajemo svaki njezin dio – skroman je Škevin.

Od Paška Filipa, korčulanskog brodograditelja koji je sa sinovima utemeljio betinsko brodogradilište davne 1745. godine, pitoreskno mjesto postalo je rasadnik majstora brodogradnje. Ni Darka Škevina nije zaobišla sudbina odrastanja i rada među brodovima, a kada je upoznao dušu betinske gajete, hvatišta vesala, ‘skalu’ na pramcu i ‘kantun’ na mankulu, nije mu preostalo ništa drugo nego da na svoje rukotvorine stavi i pečat – registarsku oznaku kako bi svaka znala odakle potječe.

Završen foto konkurs „Morski otpad u Jadranu”

0
More
More

Fo­to-kon­kurs na te­mu „Mor­ski ot­pad u Ja­dra­nu”, ko­ji su or­ga­ni­zo­va­li Eko­lo­ški po­kret „Ozon” i kom­pa­ni­ja „Co­ca Co­la He­le­nik” za­vr­šen je 31. de­cem­bra.

Do­sta­vlje­ne su nam 34 fo­to­gra­fi­je od ko­jih će tri naj­bo­lje bi­ti na­gra­đe­ne, u to­ku je se­lek­to­va­nje pris­ti­glih fo­to­gra­fi­ja na­kon če­ga ćemo iza­bra­ti naj­bo­lje, kazala je Je­le­na Ba­ćo­vić iz „Ozo­na”.

Ži­ri će iz­bra­ti tri naj­bo­lje fo­to­gra­fi­je na osno­vu nji­ho­vih teh­nič­kih ka­rak­te­ri­sti­ka i kva­li­te­ta. Pr­va na­gra­da je ta­blet ra­ču­nar, a za dru­go i tre­će mje­sto na­gra­da je kom­plet ka­ra­ta za mu­zič­ki fe­sti­val „Lejk fest” ko­ji će se odr­ža­ti od 5. do 7. av­gu­sta – ka­za­la je Ba­ćo­vi­će­va.

Na kon­kur­su su mo­gli uče­stvo­va­ti svi gra­đa­ni Cr­ne Go­re i to sa fo­to­gra­fi­ja­ma mor­skog ot­pa­da duž cr­no­gor­ske oba­le ko­ji je, ka­ko is­ti­ču u „Ozo­nu”, sve pri­sut­ni­ji. Ba­ćo­vi­će­va je na­gla­si­la da su iz­u­zet­no za­do­volj­ni kva­li­te­tom pri­sti­glih fo­to­gra­fi­ja, po­seb­no zbog či­nje­ni­ce što je kon­kurs tra­jao to­kom de­cem­bra ka­da je pro­blem sa mor­skim ot­pa­dom ma­nje vi­dljiv. Pro­ble­ma­ti­ka mor­skog ot­pa­da, sma­tra ona, glo­bal­ni je iza­zov, pri­su­tan u svim mo­ri­ma svi­je­ta.

Na­gra­đe­ne fo­to­gra­fi­je uz in­ter­na­ci­o­nal­nu iz­lo­žbu „Mor­ski ot­pad”, bi­će pre­mi­jer­no pred­sta­vlje­ne u Ozo­no­vom Cen­tru za edu­ka­ci­ju o ži­vot­noj sre­di­ni i kli­mat­skim pro­mje­na­ma u Pod­go­ri­ci.

Perfomans ANIME – “Godine počinju preuzimanjem odgovornosti“

0
ANIMA
ANIMA

Iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje – ANIMA obavještavaju da će u srijedu 20. januara u 17 sati na Trgu od oružja u Kotoru organizovati performans “Godine počinju preuzimanjem odgovornosti“.

Performans će biti održan u sklopu akcija za mir koje Anima realizuje povodom aktuelne političke krize u zemlji, svake srijede, sve dok se kriza ne razriješi.

Pozivamo sve građanke i građane da doprinesu mirnom rješavanju političke krize. Svi imamo odgovornost da se ova kriza razriješi na nenasilan i miran način, poručuju iz Anime.

„Početak nove godine nije nas obradovao promjenom politika vladajućih i opozicionih partija. Glasovi vodećih ljudi partija ne donose konstruktivne ideje, niti jasnu i odgovornu strategiju razvoja Crne Gore. Izviru iz polja ličnih sujeta i partikularnih partijskih interesa. Preračunavanje, nadmudrivanje, optuživanje i manipulacija su naša politička realnost u kojoj se najviše aktera brine i prijeti podrškama sa strane (Rusija ili NATO), stavljajući sve nas u poziciju “topovskog mesa” koje treba da hrani njihova opredjeljenja. Svakodnevno isplivavaju novi indikatori kompromisa i kalkulacija apanažama koje bi trebalo da im donesu novi izbori. Potrebe i želje građana/ki su nevidljive u njihovim proračunima, ali se sa svih strana projektuje teren za odstrel neistomišljenika koji neće u njihove busije u podijeljenoj Crnoj Gori.

Iako ovakav početak ne daje mnogo razloga za optimizam, on se mora tražiti u nadi da će ljudi u Crnoj Gori znati da sačuvaju svoje dostojanstvo i mir uprkos svih nastojanja političara da ih usmjere jedne protiv drugih i protiv drugačijih. U nadi da će ljudi znati da prepoznaju svoje interese, oslobode se straha i brane slobodu od bahatih i nemoralnih političara, nastavljamo sa uličnim akcijama“ – kaže se u saopštenju.

Tivat – Boško Piper prvi do krsta

0

Treću godinu za redom vaterpolista „Cattara“ iz Kotora Boško Piper pobijednik  je u plivanju za Časni krst povodom hrišćanskog prazika Bogojavljenje, koje je danas priređeno u moru kod Miholjske Prevlake u Tivtu.

Lijepo, ali hladno vrijeme na plažu sa jugozapadne strane ostrva ispod manastira Svetog Arhangela Mihaila, dovelo je 40-tak učesnika koji su ušli u hladno more i zaplivali prema krstu što je u more spušten sa barke, na tridesetak metara od obale. Najmlađi među njima bio je devetogodišnji Krsto Kikanović iz Krtola, a najstariji 70-to godišnji Niko Ljesar, a takmičenje je sa obale pratio veliki broj gledalaca.

Manastir Miholjska Prevlaka za sve učesnike plivanja za bogojevljanskim krstom, priredio je trpezu ljubavi u svom duhovnom centru, a iguman prevlačkog manastira, arhimandrit Benedikt, blagoslovio je vjernike i pobjedniku Bošku Piperu uručio umjetničku sliku.

Kad dodirneš dno

0
Kad dodirnes dno
Kad dodirnes dno

Promocija knjige “Kad dodirneš dno” autora Josipa Tripovića biće održana u srijedu 20.januara u tivatskoj Galeriji ljetnjikovca Buća, u 20 sati.

Josip Tripović pokazuje kolika je snaga čovjeka u njegovom duhu, a bogatstvo u duši. Knjiga o hrabrosti i istrajnosti kao i , o pretrpljenom bolu, zbog pogrešne ljekarske dijagnoze.

Posije sedmogodišnjeg liječenja , gubitka koljena života po bolnicama Josip Tripović je spreman javno da iznese detalje svoje sedmogodišnje borbe.

„Arsenal REM“ transformiše topovnjaču u patrolni brod

0
Topovnjača u zavrsnoj fazi remonta u Bijeloj
Topovnjača u zavrsnoj fazi remonta u Bijeloj

Kompanija „Arsenal REM“ iz Kraljeva dobila je posao rekonstrukcije i konverzije raketne topovnjače 405 u patrolni brod na tenderu koga je krajem prošle godine raspisalo Ministarstvo odbrane (MO). Za ove svrhe MO je planiralo iznos od 600 hiljada eura, a posao rekonstrukcije ovog ratnog broda MVCG, biće obavljen narednih mjeseci u Baru.

„Arsenal REM“ okuplja većinom iskusne inženjere i majstore bivšeg vojnog brodogradilišta Arsenal iz Tivta, a ovom firmom koja je i proteklih godina radila za MO, rukovodi nekadašnji tehnički direktor Arsenala, mornaričko-.tehnički potpukovnik u penziji Vasilije Pecić. Njegova firma do sada se pokazala na više komplikovanih remontnih i poslova rekonstrukcije ratnih brodova u Crnoj Gori, Srbiji, Libiji, Egiptu i Keniji.

Iz MO su potvrdili da će posao konverzije topovnjače 405 u patrolni brod biti urađen shodno tehničkom riješenju koje je napravio renomirani Brodarski institut iz Zagreba. Planirano je da se tokom ove godine raspiše i tender za izbor izvođača koji će identičan zahvat obaviti i na drugom istom ovakvom brodu, raketnoj topovnjači 406.

Inače, obje ove topovnjače lani su u Bijeloj dokovane i na njima su obavljeni najosnovniji radovi na obnovi limova brodskog trupa i podvodnom dijelu broda. Prema remontnom iskazu po kojem će raditi „Arsenal REM“, na topovnjači 405 narednih mjeseci u Baru, slijedi demontaža lansera protivbrodskih raketa „Styx“ i krmene filter-kućice na čijem će se mjestu ugraditi hidraulična dizalica nosivosti 3 tone i ležaj za brzi RHIB čamac dužine 6,5 metara koji će koristiti tzv.bording’tim prilikom kontrole i ukrcaja na druge brodove na moru. Rekonstruisana topovnjača dužine 45 metara i širine 7,7 metara, zadržaće svoje aktuelno glavno artiljerijsko naoružanje – dva topa „bofors“, kalibra 57 mm. Oba glavna pogonska motora MTU biće demontirana, remontovana i vraćena u brod koji će dobiti i tri nova pomoćna motora, dizel-agregata za proizvodnju struje. Dvije „Rols Royce Proteus“ plinske turbine koje su topovnjači služile za postizanje maksimale brzine plovidbe od 40 čvorova, biće konzervisane i više se neće koristiti zbog visoke potrošnje goriva, ali će brod zadržati osovine i propelere koje pogone te turbine, pa bi se one u slučaju potrebe, opet mogle aktivirati. Kao patrolni brod, topovnjača 405 ubuduće će, vozeći samo na dizel motore, postizati maksimalnu brzinu od preko 22 čvora.

U sklopu predstojeće rekonstrukcije, brod će umjesto aktuelne od čelik-čela na nosačima, dobiti novu čeličnu ogradu punog profila cijelom dužinom glavne palube, modernizovane i sređene prostorije za posadu, novu kuhinju sa lednicom dovljnom za smještaj hrane za 30 ljudi,obnovljen sistem klimatizacije kao i novu moderrnu elektronsku navigacijsku opremu. U skladu sa najnovijim međunarodnim standardima ona će sadžravti i ECDIS uređaj za prikazivanje elektronskih karti, AIS transponder i tzv. brodsku „crnu kutiju“, odnosno voyage data recorder, a brod će dobiti i novu sigurnosnu i opremu za spašavanje u skladu sa najnovijim SOLAS zahtjevima.

Brodski sistem za upravljanje vatrom 9LV-209 koji je od presudne vanosti za efikasno dejstvo topova kalibra 57 mm, biće modern izovan ugradnjom infracrvene kamere i laserskog daljinometra.

 

Daily Mail : Od logora do luksuznog ljetovališta

0
Mamula kompijuterska simulacija
Mamula kompijuterska simulacija

Projektom na ostrvu Mamula u Crnoj Gori bavio se i Daily Mail. List piše da je crnogorska vlada dala je zeleno svjetlo za projekat na ostrvu Mamula, nekadašnjem koncentracionom logoru za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Mamula će postati luksuzno ljetovalište s hotelom, noćnim klubom, spa centrom i restoranima.

Ova odluka, piše list, izazvala je bijes porodica onih koji su bili zatvoreni na ostrvu dok se nalazilo pod okupacijom fašista predvođenih Benitom Musolinijem.

Cilj kompanije Orascom, koja vodi projekt je da Mamulu pretvori u destinaciju za bogataše, koji će uživati u pogledu na more i palme, večerama na prostranim otvorenim terasama, klubovima u kojima će biti organziovane zabave, a na raspolaganju će im biti i marina za superjahte.

Cijena projekta iznosi 15 miliona eura, a Vlada Crne Gore navodi da će zahvaljujući njemu biti otvoreno 200 novih radnih mjesta.

Animacija kompleksa

Ostrvo se nalazi na ulazu u Boku Kotorsku, blizu granice s Hrvatskom. Njime dominira tvrđava sagrađena 1853. godine, koja je sagrađena pod austro-ugarskom vlašću i služila za odbranu od pomorskih napada.

Mamula nije nastanjeno ostrvo niti je na njemu bilo šta u upotrebi, a tokom rata je predstavljalo logor za više od 2.000 ljudi. Stotine logoraša na ovom mjestu je mučeno, izgladnjavano i ubijeno, a prema “Balkan insajtu”, najmlađi zatvorenik bila je beba stara samo osam dana.

Bili su zatvarani antifašisti i civili iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

JPMD: Tender za postavljanje terasa, privremenih objekata…

0
Đuraševići
Đuraševići

U nastojanju da se obezbijedi blagovremena priprema i produži trajanje turističke sezone kao i poštovanje dinamike koju je utvrdilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma koje je krajem godine usvojilo Plan objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za period 2016. – 2018. godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom najavljuje raspisivanje tendera za ustupanje lokacija za postavljanje primemenih objekata, terasa, objekata marikulture i lokacija za sportsko- rekreativne aktivnosti.

Na osnovu Odluke o objavljivanju Javnog poziva za prikupljenje ponuda za zakup djelova morskog dobra prema Planu objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra u periodu od 19.01.2016. do 26.01.2016. godine biće objavljeni Javni pozivi za učešće u postupcima aikcija/licitacija za zakup djelova morskog dobra i to sledećim redosledom: Budva, Herceg Novi, Kotor, Bar, Ulcinj i Tivat.

Prema dinamici aktivnosti prijave za aukcija/licitacije i licitacije za svaku pojedinačnu lokaciju će se sprovesti u periodu od 12.02.2016. do 26.02.2016. godine u terminimna koji će se precizirati Javnim pozivima.

Tenderi za usutpanje lokacija za postavljanje privremenih objekata, terasa, objekata marikulture i lokacija za sportsko- rekreativne aktivnosti pripremljeni su u skladu sa važećim cjenovnikom početnih naknada i neće se bitno razlikovati od prošlogodišnjih postupaka.

Plan objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za period od 2016. do 2018. godine objavljen je na web stranici www.mrt.gov.me.

Sve potrebne informacije nakon objavljivanja Javnih poziva možete dobiti u službama Javnog preduzeća.