Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno biće sutra u Crnoj Gori. Ujutru će biti jako hladno – na primorju će biti slab do umjeren, a u kontinentalnim djelovima zemlje jak mraz.
Slab do umjeren vjetar će izjutra duvati sa sjevera, a onda će mijenjati smjer.
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se u interval od -20 do -2, a najviša dnevna od -6 do 8 stepeni.
Narednih dana će takođe biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno. U četvrtak će na sjeveru zemlje biti umjereno do potpuno oblačno, ponegdje sa slabim snijegom.
Od četvrtka će duvati umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač ambasador Andrija Pejović smatra da je kandidatura Herceg Novog za grad kulture važan projekat, koji doprinosi promociji grada, ali i Crne Gore.
Pejović je danas primio predsjednicu opštine Herceg Novi Natašu Aćimović s kojom je razmijenio mišljenje o preduzetim mjerama i daljim koracima koji se odnose na kandidaturu Herceg Novog za grad kulture 2016.
“Istakao je da bi dobijanje ove prestižne titule omogućilo Herceg Novom pristup novim fondovima i u tom kontekstu istakao potrebu da Opština uzme veće učešće u pripremi i sprovođenju projekata prekogranične saradnje koji su na raspolaganju u okviru trans-nacionalnih i bilateralnog programa”, navodi se u saopštenju MVPEI.
Aćimović je informisala o planovima koji se odnose na uspostavljanje organizacione strukture, koja podrazumijeva učešće predstavnika civilnog i poslovnog sektora. U tom smislu je ukazala na značaj sastanka koji je na ovu temu održan s nevladinim organizacijama.
“Istakla je da se u ovoj fazi očekuje veća angažovanost i razrada zahtjeva za Evropsku prijestonicu i naglasila da Herceg Novi, kao mediteranski grad, ima bogatu ponudu i brojne šanse koje treba iskoristit”, dodaje se u saopštenju.
Predsjednica Opštine je pozdravila skoro formiranje filijale za trilateralni program Crna Gora – Hrvatska – Bosna i Hercegovina koja će biti smještena u Herceg Novom.
Sastanku su prisustvovale generalna direktorica za bilateralne poslove u MVPEI Ljiljana Tošković i savjetnica u Kabinetu predsjednika Opštine Herceg Novi Nataša Martić.
Javna ustanova Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor uključila se u akciju pomoći Fondaciji “Živko Nikolić“.
Tim povodom Kulturni centar organizovao je omaž tom velikom reditelju i projekcije tri njegova ostvarenja: Beštije, Jovana Lukina, Smrt gospodina Goluže.
“Na inicijativu Kulturnog centra, zajedničkim sredstvima institucija kulture i nosilaca kulturnih aktivnosti u gradu Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Kotor, OJU Muzeji Perast, Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, Turističke organizacija Kotor i JU Kulturni centar Nikola Đurković finansijski je pomognut rad Fondacije, a Fondacija je u znak zahvalnosti poklonila sliku – ulje na platnu Živkova šarena laža autora Petra Nikolića (sina pokojnog reditelja) koja krasi foaje Kina Boka kao sjećanje na jednog od najvećih crnogorskih stvaralaca iz oblasti kinematografije. Iskreno zahvaljujemo svim institucijama za solidarnost i učešće u ovom projektu”, saopštio je direktor Kulturnog centra Miloš Dževerdanović.
Jedan od osnovnih problema sa kojima se Tivćani suočavaju jeste što pravo na normalan život, dostojan čovjeka, egzistenciju i zaposlenje ne mogu naći usvom gradu. To u Tivtu, čini se iz perspektive „Bokeškog Foruma“, mnogo lakše polazi od ruke ljudima koji dolaze sa strane, naročito kad je riječ o poslovima od javnog interesa, odnosno u organima lokalne uprave, kao i kod stranih partnera – investitora.
Svojevremeno, dok je sinonim za turizam u Tivtu bilo ostrvo „Sveti Marko“, firma „Putnik- Crna Gora“ i najrenomiraniji tur operater na svijetu u tom trenutku „Klub Mediterane“ sklopili su ugovor u kojem se nalazi jedan zanimljiv član u kojem stoji: – Prednost prilikom zapošljavanja na ostrvu Sveti Marko, u slučaju postojanja istih uslova, imaće stanovnici Opštine Tivat. Ovaj član morao je biti primjer aktuelnoj tivatskoj vlasti prilikom pravljenja ugovora sa firmama koje posluju na teritoriji naše opštine i insistiranja na tome da Tivćani imaju prioritet prilikom zapošljavanja u Tivtu.
Zašto to lokalna vlast nije uradila? Nameću se samo dva odgovora: ili ne znaju ili ne smiju !!! Koji god razlog bio,
DPS/SDP koalicija napravila je krupan propust, kakav se ni u kom slučaju ne smije ponoviti u budućnosti. Čak ni slučajevi u kojima visokoškolovani tivatski kadar kod stranih poslodavaca dobija poslove trećeg reda ne mogu biti prihvatljivi. Tivćani jednostavno u gradu u kojem žive i u kojem plaćaju porez, moraju biti prvi na listi za dobijanje radnih mjesta, u skladu sa svojim obrazovnim, intelektualnim i moralnim potencijalom. U suprotnom, ako se nastavi sa dosadašnjom praksom, aktuelna vlast biće jedini krivac za sve učestalije socijalne anomalije koje se javljaju, i za sve oblike destruktivnog ponašanja mladih ljudi nezadovoljnih svojim društvenim statusom. Tada slučajevi poput uništavanja osmatračnica za ptice na Solilima, koje „Bokeški Forum“ kao čin vandalizma najoštrije osuđuje, neće više biti usamljeni. Oni će postati sve češći i javiće se kao revolt i svojevrsni bunt protiv društva koje im nije izašlo u susret. Ili će, u blažoj varijanti, rezultirati odlaskom mladih ljudi iz Tivta.
A ako bokeška mladost napusti Boku i Tivat, onda vam, poštovana gospodo, sve zgrade i bulevari koje ste uz strana ulaganja podigli, neće vrijediti ništa, kaže se u u zvaničnom saopštenju NVO „Bokeški Forum“.
Turistička organizacija opštine Tivat uspješno se predstavila na najvećem austrijskom turističkom sajmu od 14-17. januara u Beču.
Ovaj sajam održava se već 38 godina i učestvovalo je 800 izlagača iz više od 70 zemalja koji su prezentovali popularne turističke destinacije i širok spektar ponude iz oblasti putovanja i razonode.
Istovremeno sa sajmom turizma, na bečkom sajmu održavala se manifestacija ,,Svijet gurmanluka,, i sajam automobila ,,Vienna autoshow” tako da je bilo vise od 150000 posjetilaca.
Posebno interesovanje posjetilaca bilo je usmjereno na letove MGX-a ka Crnoj Gori, kao i za saobraćajnice kojima se na brz i siguran način mogu doći do Crne Gore, te za uređene hiking staze.
TO Tivat svoje sljedeće aktivnosti planira za sajam turizma u Bratislavi.
Opština Tivat raspisala je javni konkurs za izradu idejnog arhitektonskog riješenja za parterno uređenje javnih otvorenih površina i uređenje ugostiteljskih terasa.
Lokalna uprava najmanjeg bokeljskog grada od arhitekata i dizajnera traži da predlože najbolje riješenje koje će se primijeniti za uređenje otvorenih javnih površina i ugostiteljskih terasa na javnim, ali i privatnim površinama u centru grada. Cilj konkura koji se zatvara 19.februara je, kako se navodi, „poboljšanje estatskog izgleda grada, racionalnije korišćenje javnih površina za kretanje i okupljanje ljudi, kao i poboljšanje estetskog izgleda ugostiteljskih terasa“.
„Idejnim arhitetsktonskim riješenjem potrebno je sagledati i analizirati prostor otvorenih javnih površina u svrhu njihovog uređenja. Takođe je potrebno predvidjeti javnu rasvjetu, urbani mobilijar i sve ostale sadržaje po sopstvenom nahođenju. U pogledu likovnog i vizuelnog kvaliteta potrebno je ostvariti jednostvanost, čitljivost ali i prepoznatljivost i jedinstvo prostora. Svaka cjelina treba da predstavlja prostor za sebe, ali istovremeno i prepoznatljivu cjelinu što se postiže uvođenjem karakterističnog motiva, simbola, koji se provlači kroz sve elemente, a koji će učesnik sam osmisliti ili iskoristiti neki od već prepoznatljivih.“- stoji u propozicijama konkursa.
Opštnari traže arhitekstonska i dizajnerska riješenja za uređenje prostora malog parka u Ulici 21.novembra, parka kod Trga Dara Petkovića, prostora Trga magnolija, te ukupno osam terasa ugostiteljskih objekata na Trgu od kulture i ulicama Njegoševoj, Druge dalmatinske brigade i Palih boraca.
Prvorangirano riješenje biće nagrađeno sa 2.200 eura, drugome će pripasti iznos od 1.700, a treće mjesto donosi nagradu od 1.200 eura
Akcija spašavanja članice trebinjskog Planinarskog društva “Vučji zub“ koja je juče pala sa grebena u provaliju na vrhu Orjena završena je rano jutros. Povrijeđena je u bolnici u Meljinama.
Trebinjski planinari iz društva “Vučji zub” zatražili su oko 15 sati pomoć za njihovu članicu. Ubrzo su reagovali iz planinarskog kluba Subra, te Službe hercegnovske i kotorske zaštite, koji su poslali svoje ekipe do planinarke iz Trebinja.
Planinarka je, u momentu kada si spasioci stigli do nje, bila svjesna, a u padu je povrijedila glavu.
Spašavanje je trajalo satima jer je teren nepristupačan. Posao spasiocima otežavalo je i nevrijeme propraćeno jakom burom.
U spašavanju su učestvovali planinari PK Subra, Služba zaštite Herceg Novi, planinari iz Trebinja, a svoju pomoć su nudile i kolege iz Kotora (PK Vjeverica) i Danilovgrada (PK Prekornica).
Knjižara So donosi koji su naslovi trenutni hitovi, ili po nečem važni, manirom za svakog po nešto.
Sonata za lošeg čoveka novi je roman Aleksandra Gatalice. Godina je 2015. U njoj zatićemo gospodina Petrovića i povijest jednog smutnog vremena. On je elitista, ljevičar, desničar i revanšista u istom trenutku. Mizantropiju poznih godina boji novim izgovorima i neizbježnim odlukama. Jednog jutra budi se na stranicama romana i ne vidi ništa čudno u tome što će, kao Sizif, i tog dana gurati svoj kamen uz uzbrdicu koju su mu odredili drugi. Ovo je roman u kome je kreiran gotovo nevjerovatan junak – junak u kome je sažeta čitava epoha. Izdavač je Vulkan.
Zapisi o prodavcu krvi kineskog pisca Ju Hue roman je koji se ironično i duhovito poigrava konfučijanskom idejom o ritualizaciji tradicije, ali i izrekama koje tu tradiciju prate. Višedecenijska praksa prodaje krvi u siromašnim područjima Kine izrodila je sasvim novu ’tradiciju’ koja podrazumijeva odgovarajuće običaje, ritualne obrasce ponašanja i sujevjerje. Spletom životnih okolnosti, glavni junak Sju Sanguan, postaje inicijant, a zatim i prenosilac nove tradicije. U vrijeme kad ne postoji privatnost krv postaje jedini privatni posjed i valuta kojom može da se obezbijedi egzistencija cijele porodice. Izdavač je Geopoetika.
Moj otacPabloEskobar Huana Pabla Eskobara biografija je koja činjenice crpi sa samog izvorišta i u kojoj su rasvjetljene mnoge dobro čuvane tajne. Autor nam otkriva čime je Eskobar uticao na mnoge mafijaše iz drugih zemalja, pa i sa Balkana, i kako je stvoren kult njegove ličnosti kod mnogih Kolumbijaca koji i dan-danas masovno posjećuju njegov grob. Kontroverzni Eskobarov život i teško nasljeđe skrojili su uzbudljivo štivo koje je za vrlo kratko vrijeme postalo latinoamerički i planetarni bestseler. Izdavač je Laguna.
Biografija Čarlsa Bukovskog autora Hauarda Saunsa baca novu svjetlost na život pisca koji je stvarao iz egzistencijalne nužnosti, da bi preživio buđenje svakog novog dana. Neiscrpan tematski izvor za mnogobrojne priče, pjesme i romane pronašao je u vlastitom životnom iskustvu, u proživljenim dramama iz djetinjstva, mladosti i vremena kad je lutao Amerikom, klošario, opijao se, radio besmislene poslove da bi preživio. Iako je sebe doživljavao kao stidljivog i povučenog čovjeka, kome je alkohol potreban da bi živio sa ljudima i da bi stvarao, ipak je otkrio najsitnije detalje svoje intime. Posebna vrijednost ove knjige su originalni crteži Čarlsa Bukovskog i preko 60 fotografija, od kojih većina nikada ranije nije objavljena. Izdavač je Lom.
Srpski sir i kajmak knjiga Zaharija Milanovića ilustrovani je vodič koji će nas upoznati sa spravljanjem i korišćenjem ova dva proizvoda. Slikama u boji sa opisom ukusa i mirisa prikazani su domaći i drugi evropski sirevi – u manjoj ili većoj mjeri poznati našim potrošačima. U središtu pažnje su recepti sa spravljanje više tipova sireva i kajmaka u domaćinstvima i malim zanatskim radnjama. Tu su i mnogobrojni korisni savjeti kao i recepti za razne vrste jela od sira i sa sirom: zakuske i delikatesi, salate, čorbe i glavna jela kao i poslastice. Izdavač je Institut zaekonomiku poljoprivrede Beograd.
Jason i zlatno runo još je jedna od intersantnih priča iz serijala Korak po korak namijenjenog djeci koja su uspješno savladala slova i vještinu čitanja. Jasona stric šalje u potragu za zlatnim runom letećeg ovna. Jason je znao da će imati težak zadatak, ali nije mogao ni da zamisli da će se suočiti sa stijenama koje se sudaraju, pticama ljudožederkama i podmuklim kraljem. Od osrtva Jolk do Kolhide pratimo Jasonove neobične i više nego zanimljive avanture. Izdavač je Laguna.
Napoleon Bonaparta bogato je ilustrovana i najmlađim čitaocima prilagođena knjiga o najmoćnijem čovjeku svoga vremena i jednom od najuspješnijih vojskovođa koje istorija poznaje. Napoleon Bonaparta je bio car Francuske i kralj Italije. Iza sebe je ostavio građanski zakon kakav i danas koristi većina zemalja. Međutim, vođen željom da pokori čitav svijet i dokaže da ništa nije nemoguće, čovječanstvu je donio i mnogo zla. Nakon neuspjelog pohoda na Rusiju biva prognan na ostrvo Sveta Jelena. Izdavač je Pčelica.
Generalni remont najvrijednijeg broda Mornarice VCG- jedrenjaka „Jadran“ ušao je u završnu fazu i u Ministarstvu odbrane očekuju da jedrenjak bude spreman za probne vođnje krajem februara ili početkom marta.
„Jadran“ je na remont u Jadransko brodogradilište Bijela stigao u septembru 2013, a prema prvobitnom planu, svi poslovi na vrijednom, 83 godine starom jedrenjaku, trebalo je da se završe do sredine ljeta 2014. To se međutim, nije desilo, prvenstveno zbog problema u Brodogradilištu u kome je u međuvremenu pokrenut stečajni postupak, ali i zbog širenja obima posla na „Jadranu“ što je podrazumijevalo da se u hodu mijenjaju i projektna riješenja i obavljaju tehničko-tehnološka prilagođavanja.
„U toku je završna faza remonta i trenutno se izvode finalni radovi na ugradnji brodskih cjevovoda sistema goriva i ulja, a uskoro se očekuje ugradnja nastavaka jarbola. Ostali radovi na novougrađenim sistemima završeni su u obimu oko 90%.”- potvrđeno je nam je u Ministarstvu odbrane. “Jadran” je u protekle dvije godine bukvalno rastavljen do “golog korita” i nanovo sastavljan, sa ugradnjom potpuno nove opreme i sistema.
Umjesto dobre, stare “Burmeister Alpha-e” od 480 konja koja je u njegovoj strojarnici radila još od davne 1967 godine, “Jadran” je tokom remonta u Bijeloj dobio novi glavni pogonski motor “Caterpillar” snage 650 konja sa reduktorom, novom propelerskom osovinom i novim, četvorokrakim propelerom. Ugrađena su i tri nova „Caterpillarova“ pomoćna motora-agregata za proizvodnju struje, nova glavna elektro-razvodna ploča sa elektro- instalacijama, instalacije morske i slatke vode, a „Jadran“ je dobio i klimatizacioni sistem koji će ubuduće hladiti i grijati unutrašnjost klasičnog starog broda koji i sada izgleda kao jedrenjaci sa kraja 19.vijeka. Ugrađena je i nova moderna kontrolna soba strojarnice koja će obezbjediti, osim komfornijih uslova posada, i mogućnost praktične obuke učenicima i studentima brodomašinske struke. Za posadu i studente koji se obučavaju na njemu, “Jadran” je dobio i novu moderno opremljenu kuhinju, obnovljene sanitarne čvorove i novi namještaj u mornarskim prostorijama.
Jadran na remontu
Daleko najveći dio tereta oko dosadašnjih radova na brodu podnijela je sama posada “Jadrana” koja je u veoma teškim uslovima, vrijedno i sa ljubavlju radila na jedrenjaku koga oni doživljavaju svojim drugim domom. Koliki je to fizički napor bio, pored ostaloga,svjedoči i činjenica da je posada sama, ručno iz broda iskrcala i onda nakon okončanih radova na trupu ponovno ukrcala, jednu po jednu, svaku gajandru tzv. stalnog balasta ukupne težine 125 tona. Pojedinačno, ove metalne šipke teške su između 25 i 60 kilograma, a iz broda su izvađene i u njega vraćene po sistemu “ruka ruci”. Značajan doprinos uspješnom okončanju komplikovanih radova, dala je i komanda Mornarice VCG na čelu sa komandantom, kapetanom bojnog broda Darkom Vukovićem koji je i sam lično često obilazio brod i nadgledao radove.
U narednih mjesec dana preostali su poslovi na povezivanju novougrađene opreme i završetku snasti broda, odnosno postavljanju novih drvenih nastavaka na tri jarbola, novih križeva i opute.
Uslijediće i završno dokovanje i farbanje broda, nakon čega će „Jadran“ ponovno zaploviti.
„Do sada je utrošeno oko 1.420.000 eura za remont školskog broda „Jadran“. Očekuje se da probna ispitivanja broda počnu krajem februara ili početkom marta.“- kazali su nam u Ministarstvu odbrane.
Predstavljamo Vam film produkcijske kuće Vice iz istraživačkog serijala o decenijskoj tradiciji ribarenja dinamitom na crnogorskoj obali.
Kada je Alfred Nobel 1867. godine izmislio dinamit, verovatno mu ni na kraj uma nije bilo da će se generacije ljudi koji u Crnoj Gori ilegalno love ribu eksplozivom međusobno nazivati Nobelovcima.
Iako je lovljenje ribe dinamitom izričito zabranjeno zakonom, jer ne samo što uništava životnu sredinu, već ozbiljno ugrožava i ljude, ova tradicija i dalje postoji. U sukobu između klase i očuvanja životne sredine, krije se priča ljudi koji su od ovog fenomena stvorili način života.
U ovom uzbudljivom filmu Galeb Nikačević na obali Jadranskog mora otkriva ko, kako i zašto „riba“ dinamitom…
dinamit
Norvežani finasiraju projekat
Projektom pod nazivom „Održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema posredstvom zaštite i odgoja morske faune“ koji finansira Kraljevina Norveška, u Ulcinju lokalna uprava u saradnji sa nadležnim državnim institucijama pokušava da eliminiše ovaj višegodišnji problem koji ugrožava ekosistem.
Ciljevi projekata su promovisanje zaštite okoline, u cilju bolje zaštite i monitoringa zajedničkog morskog ekosistema i poboljšanje potencijala u ribarstvu za lokalno stanovništvo kroz održivi razvoj morskih resursa u obalnom pojasu.
Dinamitaši u CG
Projekat je finansiran od strane Ministarstva vanjskih poslova Norveške iznosom od ukupno 118,866 eura, uz kofinansiranje od strane Opštine Ulcinj u vrijednosti od ukupno 23,760 eura, odnosno kroz radno osoblje, konkretnije implementacijom koja se vrši od osoblja Kancelarije za međunarodnu saradnju i projekte. Projekat traje ukupno dvije godine. U cilju što efikasnije implementacije, Opština Ulcinj je stupila u partertsvo sa: Ministarstvom unutrašnjih poslova, Upravom Policije odnosno Sektorom granične policije, Upravom za inspekcijske poslove, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja – Direktorat za poljoprivredu i ribarstvo te Klubom sportskih ribolovaca „Bojana”.
