Dan kamenica - Ston 2017. - Foto Denis Jerković/HANZA MEDIA
1 od 12
Ston 2017.
Ston 2017.
Ston 2017.
Ston 2017.
Ston 2017.
Ston 2017.
Ston 2017.
Ston 2017.
Ston 2017.
Ston 2017.
Ston 2017.
Ston 2017.
Uz Dan kamenica i blagdan Svetog Josipa svi putovi vode u Mali Ston, gdje se tradicionalno degustiraju nadaleko poznate kamenice. A kamenica je najslađa i najpunija upravo sredinom marta što znaju brojni poklonici ove delicije kojom su se u prošlosti sladile okrunjene glave na europskim dvorovima.
Za kamenicu se vežu mnogi mitovi i legende a najpoznatiji je onaj o njezinim afrodizijačkim svojstvima. Je li stonska kamenica eliksir ljubavi nisu nam otkrili gastronauti iz čitave Dalmacije, koji su degustirali kamenice iz čistog Malostonskog zaljeva, tek su se zagonetno smješkali odmahujući rukama.
Međutim, svi se slažu da je kamenica je najbolja sirova, premda ima još na dosta načina da se konzumira ova delicija. Zapravo Stonjani tvrde da se kamenica može pripremiti na jedanaest različitih način ali ipak najbolja je ona sa ledom, friško izvađena iz mora i poškropljena sa nekoliko kapljica limunova soka ili soka od ljute naranče.
Dan kamenica Ston 2017.
Blagdan Svetog Josipa je stađun od kamenice, ona je tada najpunija i najspremnija za konzumaciju. Jedna kamenica može izbaciti do dva milijuna ličinki koje plutaju po moru i prihvaćaju se za mreže, dok su prije ljudi za prihvate koristili granje česmine, rekli su nam školjkari iz Malog Stona pokazujući obližnja uzgojna polja i stotine pergolara u Malostonskom zaljevu, koji je najpogodniji za uzgoj kamemnica s obzirom na salinitet morske voda koja se u idealnim omjerima miješa sa slatkom vodom iz Neretve.
A degustacija kamenica ne ide bez peljeških vina. Ona se dobro slaže sa pjenušavim bijelim i crnim vinima, pa su se na rivi u Malom Stonu točili Dingač i Postup, autohtona pelješka vina.
Dan kamenica svečana je prilika kada pelješki školjkari prezentiraju svoje proizvode ali i ističu probleme sa kojima se susreću u svakodnevnom uzgoju kamenica. Osim što je to težak i mukotrpan posao koji zahtijeva puno truda i odricanja uzgoj im otežava najezda riba orada ili ovrata kako kažu Pelješčani. Slabo im pomažu mreže koje razvlače da zaštite uzgajališta jer tog predatora nije lako spriječiti i pohodu na kamenice.
Ston 2017.
Školjkar, Mario Radibratović kaže da je proizvodnja dagnji u padu, dok se proizvodnja kamenica povećala i kreće se oko tri milijuna konzumnih kamenica, pojasnio je.
– Školjkari imaju dva velika problema, orade koja uništavaju nasade te radna snaga koje nema. Prodaja ipak ide dobro, govori Radibratović, koji je kamenice izvozio i u Španjolsku, Crnu Goru te Francusku. Za kamenicu ima interesa i moglo bi se puno proizvoditi ali su prostorni uvjeti ograničeni. Naime, prva i druga zona proizvodnje u Malostonskom kanalu su popunjene a tu je i nedostatak slatke vode, kaže Radibratović, naglašavajući problem izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju u obližnjem Dubrovačkom Primorju.
Na ovo je upozorila i građanska inicijativa „Pravo na zavičaj“, koji su prosvjedovali protiv odluke Dubrovačko neretvanske županije da gradi regionalni deponij u Lučinom razdolju.
Nevenka Đirlić u ime inicijative kaže da je predloženo odlagalište jedan od najgorih mogućih scenarija za uništenj izgradnjom centra za otpad to sve uništavamoe posebnog rezervata Malostonskog zaljeva.
Ston 2017.
– U kršu ne može ići mehaničko-biološka obrada otpada to će biti pogubno za stonske kamenice. Ako će Ston graditi svoju turističku priču na kapi vode i zrnu soli a da nije svjestan koliko je ugrožen od Lučinog razdolja, onda ova priča pada u vodu bez obzira što se financira sredstvima iz EU fondova. Stonska kamenica je biser sa kojim se dičimo pa kako možemo dopustiti izgradnju odlagališta u Lučinom razdolju. Školjkari se boje za svoje koncesije koje daje Dubrovačko neretvanska županija i šute a ja ih pitam, što će im koncesije ako se uništi ovaj prirodni rezervat, rezolutna je Nevenka Đirlić.
Ipak, na dan kamenica problemi su pali u drugi plan. Ljubitelji kamenica guštali su na rivi u Malom Stonu uz dobru glazbu, kamenice i kapljicu pelješkog vina.
Dan Muzeja grada Perasta – “Zmajevići – pod plaštom opata i kapetana”
Ministarstvo kulture po Programu zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore za 2017. odobrilo devet projekata OJU „Muzeji“ Kotor.
Na sjednici održanoj u petak u Ministarstvu kulture Crne Gore na Cetinju upriličeno je svečano potpisivanje ugovora koje su potpisali prof. mr Janko Ljumović, ministar kulture i realizatori projekata koji su obuhvaćeni i finansijski podržani Programom za 2017.
U ime OJU“Muzeji“ Kotor ugovore je potpisao direktor Andro Radulović.
Podržani projekti su izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera nad kulturnim dobrima Etnografske zbirke (oružje, tekstilni predmeti, nakit, torbice i pokućstvo) u iznosu od 6000 eura, Muzej grada Perasta – konzervatorski tretman biste Tripa Kokolje ispred crkve Svetog Nikole u Perastu u iznosu od 400 eura kao i sprovođenje konzervatorskih mjera na arhivskoj knjizi „Peraške privilegije“ u iznosu od 2000 eura.
Dan Muzeja grada Perasta – “Zmajevići – pod plaštom opata i kapetana”
Popularizacija i prezentacija kulturne baštine po Programu za 2017. godinu obuhvata sledeće projekte: Lapidarijum – Crkva Svetog Mihaila-Stari grad Kotor, izrada brošure u iznosu od 500 eura; Crkva Svetog Pavla-Stari grad Kotor, izrada brošure u iznosu od 500 eura; Izložba“ Proglasi u raznim prilikama u Perastu u periodu od XVIII, XIX i XX vijeka“ u iznosu od 1 000 eura, Kulturna baština Perasta „Prevod i publikacija rukopisne knjige Draga Martinovića – O istoriji peraške porodice Martinović“ u iznosu od 4 000 eura, ; Izložba fotografija „Stećci Boke i Zaleđa“ u iznosu od 1500 eura i izložba „Odlikovanja“ u iznosu od 1000 eura, Muzej grada Perasta
Osnovni cilj Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara je da doprinese unapređenju stanja kulturnih dobara i širenju svijesti o njihovom značaju, očuvanje, zaštita, valorizacija, prezentacija i popularizacija.
Muzej grada Perasta
Kroz realizaciju projekata ujedno će se doprinijeti širenju i razumijevanju različitih kultura i obezbijediće se uslovi da se ista koriste u naučne, edukativne i kulturne potrebe kako pojedinca tako i šire javnosti kako je i istaknuto na svečanoj sjednici u Ministarstvu kulture Crne Gore na Cetinju saopštavaju iz OJU“Muzeji“Kotor.
TO Kotor na standu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i predstavnicima turisticke privrede po prvi put predstavlja svoju ponudu na međunarodnom sajmu turizma “Mediterranean panorama” koji se odrzava po prvi put ove godine u Stokholmu, Švedska.
Tema sajma je Mediteran i sve ono što ga karakteriše – turizam, hrana, običaji i kultura. U skladu sa tim i Crna Gora je usmjerila svoju ponudu, pa posjetioci sajma imaju priliku da se upoznaju sa ponudom za predstojeću sezonu: kulturnim i etno – gastronomskim rutama, plažama, kao i raznovrsnom ponudom za aktivan odmor u prirodi. Primjetno je veliko interesovanje posjetilaca kada su u pitanju organizovana putovanja za Crnu Goru, avio dostupnost, cijene aranžmana i izbor smještajnih kapaciteta.
Imajući u vidu da je za skandinavske turiste karakteristično da putuju tokom cijele godine, a prema najnovijem relevantnom švedskom istraživanju 66% stanovništva planira putovati u toku ove godine, cilj je ostvariti bolju posjećenost sa ovog tržišta u periodu pred i postsezone.
Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić, kao i predstavnici turističke privrede i lokalnih turističkih organizacija tokom sajma održaće sastanke sa predstavnicima turoperatora, marketinških agencija i medija, u cilju daljeg unapređenja promocije Crne Gore na ovom značajnom tržištu.
Da interesovanje za Crnom Gorom sa skandinavskog tržišta raste govore i očekivanja turoperatora i privrede. TUI Nordic je ove godine u svoju ponudu uvrstio posebne aranžmane za Crnu Goru i u periodu od sredine maja do oktobra, u saradnji sa partnerima iz naše zemlje, direktnim čarter letovima dovodiće turiste iz 4 nordijske zemlje Švedske, Norveške, Danske i Finske. Letovi TUI Nordic-a za Crnu Goru obavljaće se jednom sedmično iz gradova Štokholm, Oslo, Kopenhagen, Helsinki, a prema trenutnom stanju bukinga preko 40% aranžmana TUI Nordic-a za Crnu Goru u 2017.godini je već prodato.
Za dobru povezanost tokom sezone sa skandinavskim zemljama svakako imaju uticaj i letovi niskobužetskih aviokompanija „Ryanair” i „Norwegian”, dok nacionalna avio kompanija „Montenegro Airlines”, pored redovne linije ka Kopenhagenu, prvi put od ove godine najavljuje čarter letove za Helsinki u periodu od maja do oktobra.
Posjetioci sajma su iskazali posebno interesovanje za Kotor i nasu cjelokupnu kulturnu ponudu. Zanimaju se takodje i za pjesacke ture kotorskim zaledjem. Osim toga posjetioci se interesuju za cijene u svim vidovima smjestaja a posebno kampovima, kao i za duzinu kupalisne sezone.
S obzirom na veoma dobru avio povezanost sa skandinavskim zemljama, ovo je veoma vazno emitivno trziste za Kotor.
Otvorena Aquatika, prvi slatkovodni akvarij u Hrvatskoj – foto HINA
Karlovački slatkovodni akvarij i muzej rijeka, koji potpisuje projektni tim studija 3LHD, kandidat je za nagradu Architizer A + Awards, koju već petu godinu dodjeljuje američki magazin Architizer.
Prvi slatkovodni akvarij u Hrvatskoj svečano je otvoren u oktobru prošle godine, sufinancirala ga je Europska unija, a na Architizerovoj listi nominiranih našao se u kategoriji Architecture + Landscape (Plus).
Za nagradu se natječu arhitektonski projekti i dizajnerski proizvodi, a do kraja marta na stranicama Architizera otvoreno je glasanje za javnost.
Bjelotin otkriva svoje čari - foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
1 od 10
Bjelotina
Bjelotina
Bjelotina
Bjelotina
Bjelotina
Bjelotina
Bjelotina
Bube prodefilovale Tivtom
Bjelotina
Bjelotina
Krajni jugozapadni dio Orjena – Bjelotina, decenijama je bio jedino sinonim za podosta zapuštenu pograničnu oblast sa Hrvatskom. Blizina granice do juče nikako nije bila prednost, naprotiv!
Nekadašnje katune, skrivene dolove i drevne staze, vremenom je krenula da pokriva sitna šuma, a čitav ovaj kraj da postepeno pada u zaborav.
Ipak, Bjelotinu zadnjih godina Novljani ponovo otkrivaju kroz sport i rekreaciju. Primjera radi, prošle nedelje na makadamskom putu od Mokrina ka Sitnici, u organizaciji NVO Orjen Outdoor, održano je peto kolo Novske sky MINI trail lige, sa 32 takmičara iz iz Bara, Podgorice, Budve, Dubrovnika i Herceg Novog, uz učešče Rusa i Italijana koji rade u Crnoj Gori.
Ovaj kraj ima i odlične vidikovce, gdje se ističu Ravni brijeg i susjedni Vidov vrh, kao tačke sa pogledom na ulaz u Boku, ali i susjedno Konavle i sam masiv Orjena. Makadamski put od Mokrina, pored Vidovog vrha i Ravnog brijega, sa izlaskom pred Sitnicu, osnovna je komunikacija. Probijan je početkom 90-ih iz vojno-strategijskih razloga, ali danas srećom dobija novu ulogu, te služi, osim malobrojnom preostalom stanovništvu i lokalnom kamenolomu, za šetnju, vožnju bicikla i trčanje prirodom.
Bjelotina
Agencija planira da ga dodatno označi mountainbiking signalizacijom, te ga tako učini poznatim i sigurnijim za upotrebu u sportu i rekreaciji. Ujedno, na taj način nastavljamo širiti turističku ponudu našeg zaleđa, za šta Orjen kao cjelina ima veliki potencijal.
Spiridon Gopčević izložba – Astronomsko društvo Veli Lošinj
Mnogi znameniti Bokelji svojim su djelima tokom minulih vjekova ostavljali neizbrisiv trag u istoriji svog kraja, ali i brojnih država koje su znale iskoristiti njihovu pamet, sposobnosti ili junaštvo. Istorija ruske mornarice nezamisliva je bez imena admirala Matije Zmajevića ili grofa Marka Vojnovića, luka Aleksandrije izgradjena je u velikoj mjeri po nacrtima inženjera Antona Lukovića, jedan od utemeljivača modernog pomorstva Argentine bio je Miloš Vukasović – da nabrojimo samo neke iz te plejade slavnih. Ipak, jedan Bokelj je svoje zemljake nadmašio „upisavši se na nebo“, preciznije na sam Mjesec.
Naime, jedan od najvećih kratera na vidljivoj strani Zemljinog satelita nosi ime
– pseudonim iza kojeg se krije jedan od najslikovitijih i najinteresatnijih Bokelja iz 19. i prve polovine 20.stoljeća – Spiridon Gopčević.
Rođen je 19.jula 1855. u Trstu u porodici jednog od najbogatijih i najmoćnijih tršćanskih brodovasnika – Spiridona Gopčevića starijeg, porijeklom iz sela Podi kraj Herceg Novog. Njegov otac sredinom 19.vijeka posjedovao je 33 jedrenjaka i 2 parobroda, odnosno oko 10 posto tonaže svih trgovačkih brodova registrovanih u Trstu, tadašnjoj glavnoj luci Austrije, gdje je imao i velelepnu palatu u centru grada. Mali Spiridon međutim, nije bio dugo u prilici da uživa u materijalnom bogatstvu jer je njegov otac tokom Krimskog rata zbog nemogućnosti da svojim brodovima sa Crnog mora izveze već kupljene ogromne količine žita iz Rusije bankrotirao, a nedugo potom i umro 1861. godine.
Brigu o šestogodišnjem dječaku i njegovoj sestri preuzima majka – Njemica koja Spiridona odvodi u Beč gdje Gopčević mladji nastavlja školovanje. Poslije završene gimnazije posvetio se istorijskim, zemljopisnim, vojničkim i mornarskim studijama, pri čemu je pokazao nevjerovatnu svestranost, širinu uma i intelekt koji mu je omogućio da pored ostaloga, nauči da tečno govori i piše čak 13 jezika! Pored toga, mladi Gopčevic je potpuno ili djelimično, razumio i služio se sa još dodatnih 14 jezika.
Po izbijanju crnogorsko-turskog rata 1875 godine obrazovani, ali vrlo nemirnog duha, 20-godišnji Gopčević stupa u konakt sa crnogorskim knjazom Nikolom tražeći mu bataljon vojnika kojim bi Gopčević komandovao u borbama sa Turcima. Nepovjerljiv u mladog državljanina Austrije, crnogorski vladar to medjutim, odbija pa Gopčević umjesto kao vojni komadant, naredni period na ratištu provodi kao vojni izvještač za nekoliko bečkih novina i pisac. Već 1877 u Lajpcigu izdaje svoje prvo djelo – knjigu nazvanu „Crna Gora i Crnogorci“ . To djelo prevedeno i na francuski jezik otkriva Gopčevićev nesumnjiv književni ali i vojno-analitički dar, pa on u narednih godinama piše i analitička djela poput „Istorije crnogorsko-turskog rata 1876- 1878“, sa kojima dostiže evropsku slavu. Napisao je i knjige „Gornja Albanija i njena liga“ (1881), „Srbija i Srbi“ (1888), Stara Srbija i Makedonija“ (1889), „Istorija Crne Gore i Albanije“ (1914), Rusija i Srbija 1804-1815“ (1916), „Turci i njihovi prijatelji“, „Bugarska i Rumelija“. Kao dopisnik raznih autrijskih i njemačkih listova sa ratišta na Balkanu, već tada se potpisivao i sa svojim kasnije čuvenim pseudonimom Leo Brener.
Gopćević je tih godina razvio mnogostuku djelatnost kao geograf, etnograf, istoričar, vojni i politički pisac, pomorski stručnjak, putopisac, pripovjedač, pjesnik i humorista. Kao takvog pominju ga razne encilkopedije. Istoričar Ignjatije Zloković navodi i jedan istina neprovjeren, ali fascinanatn podatak o Gopčevićevom stvaralačkom elanu – za 30 godina svog naučnog i publicističkog rada, Gopčević je napisao 77 knjiga i 836 rasprava u 775 svjetskih novina, te oko 1,5 hiljada većih i manjih priloga u 11 vojnih i pomorskih listova.
Brenner
Zbog protivrežimskog pisanja, Gopčević 1882. dospijeva u zatvor nakon čega napušta novinarsku karijeru. Oženio se bogatom austrijskom plemkinjom Franciskom Praskovic (Franziska Praskovwitz) sa kojom se 1893 godine seli na Mali Lošinj gdje na 15 godina zakupljuje reprezentativnu kuću sa velikim dvorištem. Na krovu vile gradi poseban prostor namijenjen astronomskoj opservatoriji površine 16 kvadrata i na njemu novu drvenu kulu koja se mogla okretati u osnovi, čime stvara sopstvenu opservatoriju nazvanu „Manora“ (Manora Sternwarte) po pseudonimu svoje žene. Zahvaljujući supruginim vezama, uspio je da dobije i novčanu pomoć Ministarstva prosvjete u Beču i austro-ugarske Akademije nauka. Gopčević počinje svoju novu životnu karijeru – astronoma pod imenom Leo Brener. Nabavio je dosta opreme za astronomska osmatranja medju kojom je najvažniji veliki teleskop minhenskog proizvodjača „Reinfelder & Hertel” sa objektivom prečnika 178 mm, pa uz specijalističku biblioteku sa preko 4 hiljade naslova, zvjezdarnica “Manora”, osim što je bila druga najstarija na teritoriji današnje Hrvatske, postaje i jedna od većih i poznatijih u jugoistočnoj Evropi.
Prva osmatranja Gopčević iz “Manore” obavlja 9.maja 1894, a predmet njegove pažnje u narednim godinama su Mjesec i planete Venera, Mars, Jupiter, te Saturn sa svojim prstenovima. Za vrlo kratko vrijeme po rezultatima svojih opažanja Spiridon Gopčević alias Leo Brener postaje poznat i priznat u astronomskom svijetu, na njegovu zvjezdarnicu dolaze brojni astronomi, a on održava redovnu korespodenciju sa najznačajnijim astronomima svog vremena poput Lovela, Volfa, Palise ili Fota. Brener objavljuje i brojne članke o svojim istraživanjima u najpriznatijim stručnim časopisima tog vremena poput “Astronomische Nachrtrichten”, “Observatory”, “The Journal of the British Astronomical Association”, “The English Mechanic” i “World od Science”.
Spiridon Gopčević
Pored ostaloga, Gopčević 1895. objavljuje da je izračunao period rotacije Venere koji po njemu iznosi 23 sata 57 minuta i 36,2396 sekundi, da bi godinu dana kasnije rezultat revidirao kod sekundi na 36, 3773. U naredne dvije godine intenzivno se bavi proučavanjem površine Marsa objavljujući i svoju mapu te planete sa ucrtane 164 velike klisure i kanjona na njenoj površini. Medjutim, neki njegovi rezultati poput mjerenja Venerine rotacije pokazali su se pogrešnim što Gopčeviću veoma teško pada pa on sve češće počinje ulaziti u sukobe sa kolegama. Nastojeći održati svoj renome priznatog astronoma, Gopčević počinje pretjerivati i dokazivati nedokazive podatke u svojim radovima, što dovodi do pada njegovog ugleda pa mu “Astronomische Nachrtrichten” otkazuje saradnju. Revoltirani Gopčević 1899 na to uzvraća pokretanjem sopstvenog stručnog mjesečnog časopisa nazvanog “Astronomische Rundschau”, prve astronomske revije u jugoistočnoj Evropi, a publikuje i knjige “Sparziergange durch das Himmelseitz” (Šetnja nebeskim svodom) od 399 strana i “Hanbuch fur Amater-Astronomen” (Priručnik za astronome-amatere) od 186 strana, izdate u Lajpcigu 1898 i “Neue Sparziergange durch das Himmelseitz” (Nova šetnja nebeskim svodom) od 352 stranice u Beču 1903 godine. Na poziv kolega iz francuskih astronomskih krugova, Gopčević 28.maja 1900. u Alžiru osmatra pomračenje Sunca, a 1906 uz potporu njemačkih brodovlasnika, obilazi opservatorije u Meksiku i SAD. Medjutim, njegove finansijske teškoće rastu jer je od 1900. “Manori” obustavljena državna novčana pomoć, a nerazumijevanje vladinih činovnika, ali i kolega naučnika je sve veće. Zbog toga Gopčević 1909 zatvara svoju opservatoriju, rasprodaje opremu i napušta Mali Lošinj preselivši se u SAD.
U posljednjem broju svog “Astronomiches Rundschau-a” Leo Brener objavljuje da je on zapravo konte (iako nije imao plemićku titulu) Spiridon Gopčević i da “nestaje iz svijeta astronomije zbog sramnog načina na koji ga je tretirala Vlada i naučnička klika”.
Njemački istoričar Mihel Hajm koji je istraživao Gopčevića napisavši o njemu i knjigu “Spiridom Gopcevic – Leben und Werk” (Život i djelo Spiridona Gopčevića), tvrdi da je nesvakidašnji Bokelj bio vrlo inteligentan, ali i ogorčen zbog finansijske propasti porodice svog oca, zbog čega je imao ogromnu ambiciju i želju da se istakne”. Koji god motivi bili iza Gopčevićeve astronomske karijere, ostaju fakta da je on tokom rada svoje opservatorije “Manora” od 1894 do 1908 zabilježio 1.644 dana naučnih posmatranja nebeskih tijela, odnosno 3.888 sati boravka za teleskopom tokom kojih je napravio i dokumentovao 4.066 opažanja i 1.780 mapa i crteža. Njegov doprinos astronomiji bio je dovoljan da Gopčevićev prijatelj, čuveni njemački astronom Filip Fot (1867-1941) imenom Leo Brener nazove jedan od najvećih kratera na Mjesecu.
Zanimljivo je da je Gopčevićev teleskop 1926. godine kupio don Nikola Miličević (1887-1963), posljednji upravitelj čuvenog franjevačkog samostana u pustinji Blaca na ostrvu Brač. Ovaj sveštenik se u Beču školovao za astronoma, u Blacama se bavio astronomskim posmatranjima, opažanjima dvojnih zvijezda i tragao za kometama, a Gopčevićev teleskop kojim se pritom služio, u muzejskog zbirci samostana čuva se i danas. Ulica u Malom Lošinju u kojoj je bila zvjezdarnica “Manora” danas nosi ime Spiridona Gopčevića, a “Leo Brener” naziv je lokalnog astronomskog društva.
Nakon preseljenja u SAD, Gopčević je nekoliko godina živio u San Francisku gdje je ponovno dokazao nesvakidašnju raznovrsnost svog umjetnčkog i naučnog dara, komponovavši 1912. godine dvije opera “The Paris September Days” i “The Life Saver”.
Neposredno pred Prvi svjetski rat Gopčević se vraća u Evropu i u Berlinu uredjuje jedan vojni časopis, a kasnije piše i političke pamflete sa idejom ujedinjenja svih južnoslovenskih naroda pod okriljem Austro-Ugarske. Nakon rata pada u siromaštvo i jedva preživljava u Beču pišući romane i novele, ali ga istraživački duh ne napušta pa se 1922 po tamošnjim novinama bavio i problematikom potonulih civilizacija i zemalja Atlantidom i Lemuriom. Ovaj nemirni istraživač, analitičar, kompozitor, plodan pisac i pustolov umire 1936. godine u Bešu, daleko od svog zavičaja i materijalnog bogatstva koje mu je otac priuštio na početku života.
Mjesec
Među Gopčevićevim naučnim studijama je i djelo “Seeschifahrt Gopcevic” (Parobrodarstvo Gopčević) iz 1905. godine, štampano u 5 hiljada primjeraka. U toj stručnoj knjizi najvećim dijelom usmjerenoj na opovrgavanje navodnih koristi koje država ima od tadašnjeg monopola najveće austro-ugarske brodarske kompanije “Austrijski Lojd” (Osterreichischen Lloyd), Gopčević skreće pažnju na potrebu tehničkog unapredjivanja parobrodske plovidbe na svim linijama iz Austro-Ugarske i reorganizacije pomorske trgovine.
On je Vladi u Beču predložio osnivanje nove pomorske kompanije ponudivši da u tome nadje i finansijsku podršku kod svojih bogatih rodjaka u SAD. Po Gopčevićevoj zamisli, novoosnovano Austrijsko-američko parobrodarsko društvo sa sjedištem u Trstu preuzelo bi brodovima bržim od onih “Austrijskog Lojda” obalnu plovidbu na Jadranu, dok bi velikim parobrodima brzine 20 čvorova nova kompanija preuzela i liniju Trst-Amerika, konkurišući čak I čuvenoj britanskoj kompaniji “Cunard”. Zalažući se za gradnju bržih i udobnijih brodova Gopčević je do detalja razradio i čak 16 linija koje bi držala plovila novog preduzeća širom svijeta.
“Kada bi se ovaj program cjelovito sproveo, to ne bi bilo svjetske luke u koju ne bi zalazila “Paroplovidba Gopčević”, koja će kao što se nadati, ploviti pod austrijskom zastavom. Naša bi država došla tada u vezu sa cijelim svijetom i to na način najbrži, najudobniji i najjeftiniji tako da ja pravom očekujem od našeg društva preokret u našoj trgovačkoj mornarici, a sa time i u našoj pomorskoj trgovini, čim bi tada vjerovatno hodio uporedo i takav napredak našeg obrta, napredak koji se sada smatra nemogućim.”- zapisao je Gopčević predvidjajući na jadranskim brodskim linijama i pojavu jedne tada nove, ali unosne djelatnosti – turizma.
Nažalost, razumijevanja kod Vlade u Beču za njegovu vizionarsku ideju nije bilo, iako je Gopčević već u osvit 20.vijeka predvidio ono što će se u svjetskom pomorstvu i ekonomiji dogadjati sve do početka 60-tih, kada su primat u prevozu putnika na interkontinentalnim linijama od brodova preuzeli avioni.
U organizaciji NIP ART PRESS iz Budve, u ponedjeljak, 20. marta, u galeriji hotela Queen of Montenegro u Bečićima u 19 sati, biće otvorena izložba karikatura, poznatog crnogorskog karikaturiste Luke Lagatora sa Cetinja. Lagator će se predstaviti, sa 20 radova, koji su poslednjih godina, nagradjeni širom svijeta, u konkurenciji najvećih majstora karikature na planeti, a biće izloženi, prvi put u Crnoj Gori, saopštio je ime organizatora, Ranko Pavićević, rukovodilac galerije Queen u Bečićima.
“Riječ je o izboru radova, koji na najbolji način predstavljaju širok opus ovog umjetnika, koji spada u svjetski vrh karikature”, kazao je Pavićević.
Luka Lagator je do sada imao 27 samostalnih izložbi karikature u zemlji i inoostranstvu. Objavio je preko šest hiljada radova u raznim časopisima i festivalima u svijetu, a dobitnik je i brojnih domaćih svjetskih nagrada. Dva puta je proglašavan za karikaturistu godine u bivšoj Jugoslaviji, a za svoj dugogodišnji rad dobitnik je i najviše državne Trinaestojulske nagrade.
Izložbu karikatura Luke Lagatora u galeriji Queen u Bečićima, otvoriće poznati crnogorski karikaturista Darko Drljević, dok će dogadjaj uveličati kantautor Marinko Pavićević, saopšteno je iz budvanskog Art Press-a.
Dvanaestogodišnja Novljanka Iva Bijelić koja se posljednju godinu liječila od sarkoma –tumora kostiju, jutros je preminula u bolnici za onkologiju u Njemačkoj.
Nije postojao niti jedan Novljanin i građanin Crne Gore, sportski klub, muzička grupa, akademski građanin, niti jedna škola, mali privrednik…..koji je ostao imun na Ivinu priču.
Zato je u akciji “Srcem za Ivu” prikupljen sav potreban novac za njeno liječenje u inostranstvu, koje nažalost nije , kako su se svi nadali, donjelo poboljšanje.
Kada će Ivini pomrtni ostaci stići u Herceg Novi i kada će biti organizovana sahrana, nije poznato.
Odbornički saziv budvanskog parlamenta danas je jednoglasno je usviojio preporuku kojom se od Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost traži da preduzmu dodatne napore u okviru raspoloživih kapaciteta I zakonskih ovlašćenja, kao i da preventivno djeluju na suzbijanju kriminaliteta u toj opštini.
Opština je, kako je rečeno na sjednici, koju je na predlog gradonačelnika Dragana Krapovića, po hitnom postupšku zakazao šef parlamenta Đorđe Vujović, zbog pogoršanja bezbjednosne situacije, spremna da finansijski podrži projekat MUP-a i Centra bezbjednosti Budve, da se budvanska opštine “pokrije” video nadzorom, kao jedini način da se metropola turizma učini bezbjednijim gradom, a stopa kriminaliteta smanji na najmanju moguću mjeru.
Gradonačelnik Dragan Krapović pozvao je državne instuticije da vrate osjećaj bezbjednosti građanima u Budvi.
“Zahtijevamo od državnih organa, da svim raspoloživim sredstvima, situaciju u Budvi stave pod kontrtolu i da se to uradi momenatalno. Država mora imati snage da se s ovim izbori. U posljednja tri mjeseca desilo se nekoliko tragičnih događaja. Imamo obračune kriminalnih bandi, ubistva… Sada je vrijeme pred turističku sezonu da se energičnije radi. Nešto mora biti urađeno kako bi ovo stalo. Ogroman je interes države, možda više nego u bilo kojoj drugoj opštini, jer je ovdje je 55 odsto turitičkog prometa, da se stanje stabilizuje, jer osim ugroženosti građana, ugrožen je državni budžet i interes svih nas”, poručio je Krapović.
On je naglasio da je Opština spremna da podrži projekat postvaljanja video nadzora na ključnim mjestima u Budvi i da se to učini do početka turističke sezone.
Marko Vuković iz Demokratske partije socijalista (DPS) kazao je da je izjava Krapovića da je bezbjednosna situacija u Budvi loša, samo sedam dana prije početka turističke sezone, izuzetno zabrinjavajuća.
“Mogu misliti kako će ovo gosti koji dolaze u Budvu, da prime kao dobrodošlicu, kada predsjdnik Opštine poručuje da je grad nebezbjedan. Ako je namjera ove preporuke da se u gradu uspostavi video nadzor, mi je podržavamo, ali bojim se da iza ovoga stoji politikanstvo. Počnite više nešto da radite, jer za ovih 100 dana nijeste ništa uradili. Nijeste pripremili grad za turističku sezonu, već samo obilazite sajmove. Ne znam na šta će ličiti Budva za četiri gpdine, ako ostanete na vlasti, kada ste uspjeli za 100 dana vladavine da otjerate investitore iz marine i Sea dance-a”, poručio je Vuković prvom čovjeku Budve.
Mijomir Pejović odbornik Demokratske Crne ustvrdio je da je za seriju likvidacija u Budvi treba da snose nadležni u MUP- u i tužilaštvu.
“Sjednicu je trebalo organizovati mnogo ranije, jer se u Budvi godinama dešavaju likvidacije. Kolika je odgovornost tužilaštva za brojna nerasvijetljena ubistva. Jedan od svjedoka sradnika je pričao o ubistvu ispred zidina Staroga grada, gdje je gliserom ubijen naš sugrađanin. Šta je urađeno po tom pitanju. Imali smo situciju da su uhvaćeni ljudi koji su pripremali likvidaciju našeg sugrađanina.,koji je par mjeseci nakon toga ubijen snajperom ispred svoga lokala”, naveo je Pejović.
Mladen Franović, takođe odbornik Demokrata zapitao je kako je majkama čija su djeca ubijena i kako njima pogledati u oči, ako odbornici razmatraju da im je važnija sezona od njihove smrti.
Nagašavajući da je u politički nestabilnim zemljama izražen organizovani kriminal i korupcija, Božena Jelušić (URA) je kazala u Crnoj Gori ppostoje samo dva puta kojim mladi ljudi kreću – kriminal i politika, jer su to jedino dva unosna zanimanja.
“Ovo je krvava stvarnost u kojoj žive naša djeca i nama je u najmanju ruku potrebna ozbiljnost”, kazala je Jelušić.
Pozivajući kolege da se ostave ubiranja političkih poena, Đorđe Pribilović iz Demokratskog fronta (DF) kazaao je da trenutna bezbednosna situacija nije problem na nivou Centra bezbjendosti Budva, već na državnom niovu.
“Ginu nevini ljudi, puca se rafalima. Ovo treba da se prekine”, kazao je Pribilović.
Potpredsjednik Opštine Mihailo Đurović ocijenio je da ubistva koja se dešavaju u Budvi rezultat duboke ekonomske krize koja je zadesila našu državu.
Budva – foto Boka News
Navodeći da budvanska policija ima skromne tehničke mogućnosti, kao i mali broj službenika u odnosu na broj stanovnika, koji se tokom ljeta više puta uveća, načelnik budvanskog Centra bezbjednosti Darko Ćorac kazao je da je postvaljanje video nadzora jedini način da Budva može da bude bezbjednosno stabilna.
“Prije nekoliko godina smo inicirali postvaljanje video nadzora na teritoriji opštine. Tada smo napravili projekat kojim su definisane lokalcije na kojima je poptrebno postaviti video nadzor. Prva prepreka na koji smo naišli je Zakon o zaštiti ličnih podataka, koji nije dozvoljavao snimanje na javnim površinama. Na našu inicijativu MUP je izmjenio pomenuti Zakon, koji je dobio saglasnost Vlade i naći će se na narednoj sjednici Skupštine Crne Gore. Druga prepreka su finanijska sredstva, morate znati da Uprava policije nema novca da sama finansira video nadzor na teritoriji Budve. Prvi projekat je predvidio 64 pozicije od Petrovca do Lastve Grbaljske kojim bi se pokrila kompletna teritorije opštine. Kada smo vidjeli da nemamo novca, smanjili smo da se video nadzor postavi na 16 pozicija, kako bi lakše pronašli novac za realizaciju projekta”, kazao je Ćorac.
Na opsake pojedinih odbornika da se ne mogu saglasiti da se javne površine konstatno snimaju, Ćorac je pojasnio da najveće svjetske demokratije, poput Velike Britanije imaju postvavljene sisteme.
“London je pokriven najsavremenijim video nadzorom. Ako oni imaju najsavrmenije sisteme, zbog čega mi ne bismo mogli imati to u Budvi”, naglasio je Ćorac uvjeren da će Opština finansijski podržati projekat.
Ćorac: Policija preduprijedila nekoliko ubistva, likvidatori uglavnom stranci
Ćorac je napomenuo da je budvanska policija uspjela da rasvijetli ubistva u Budvi koja su se desila u decembru i januaru, te da se intezivno radi na otkrivanju ubica u slučajevima koje su se nedavno dogodila.
On je napomenuo da je riječ o klasičnim likvidacijama, te da je riječ o krivičnim djelima koje imaju elemente organizovanosti i inostranosti.
“Prisutan je stepen inostranosti. Ono što imamo podataka ne samo za ova, nego i za više krivičnih djela koja se dešavaju i u susjednim opštinama i na teritoriji Crne Gore, dešava se da su lica koja su egzekutori dovedena sa strane. Da su došla iz drugih država u Crnu Goru kako bi počinili ova krivična djela”, naveo je Ćorac.
On je naglasio da je budvanska policija tokom prošle godine spriječila nekoliko teških krivičnih djela , te da je pronađeno nekoliko motorcikala, u jednom je bila zolja, a koja su trebala da posluže za likvidacije.
“Nažalost u posljednjih nekoliko mjeseci desila su se četiri slučaja u kojima je smrtno stradalo pet osoba, a dvije osobe su ranjene. Radi se o takozvanim “klasičnim egzekucijama”. Kada govorimo o krivičnim djelima izvršenim na ovakav način , žrtvi se ne dozvoljava ni jedan promil da preživi. I pored toga što izvršioci do tančina planiraju izvršenje krivičnih djela, uništenje materiijalnih tragova i skrivanje izvršenja, moram napomenuti da je krivična djela koja su se dogodila 7. decembra prošle godine i ono od 4. januara ove godine policija preduzimala mjera i aktivnosti zajedno za tužilaštvom rasvijetlila i došla do materijačlnih dokaza o izvršiocima. Neke je uspjela da uhapsi, a za nekima su raspisane potjernice”,naglasio je Ćorac navodeći da je kompletna dokumentacija sa dokazima dostavljena tužilaštvu.
On je naglasio da se intezivno radi na rasvjetljavanju nedavnih događaja, ranjavanja Budvanina Z.D, vlasnika “Piste” te likvidacije Slobodna Šaranovića.
“Policija ima jedna broj podataka što se tiče izvršenja ovih krivičnih djela , ali vam ne mogu dalje govoriti zbog istrage koja se intezivno vodi”, kazao je Ćorac odbornicima.
Marina Budva
Krapović savjetuje policiji da kontroliše informacije koje idu ka medijima
Krapović se osvrnuo i na novinske članke u svijtelu najnovijih likvidacija, koji svakodnevno Budvu stavljaju na naslovnice, što šalje negativnu sliku uoči sezone.
On je preporučio MUP-u i Upravi policije da institucionalno kontrolišu izlazak informacija iz tih državnih institucija prema medijima.
Preporuka – tekst koji je jednoglasno usvojio parlament
Po ocjeni javnosti bezbjednosna situacija u opštini Budva nije na zadovoljavajućem niovu. Na to ukazuju brojni krvni delikti, izvršena ili pokušana ubistva, a što implicira veliku zabrinutost i nesigurnost kod građana, kao i nepovjerenje u institucije koje su dužne da vode brigu o bezbjednosti i životu ljudi. Lokalna samouprava prinuđena je da reaguje u okviru zakonskih ovlašćenja.
Ovim aktom ističemo zabrinutost i preporučujemo Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije i Agenciji za nacionalnu bezbjednost da preduzmu dodatne napore u okviru raspoloživih kapaciteta i zakonskih ovlašćenja, kao i da preventivno djeluju na suzbijanju kriminaliteta u našoj opštini. Posebno naglašavamo zabrinutost činjenicom da još uvijek nije rasvijetljen slučaj prijavljenog nestanka našeg sugrađanina Nemanje Medina i apelujemo na rasvjetljavanje ovog slučaja. Da se što hitnije stvore uslovi kako bi se život u našem gradu vratio u normalne tokove i kako bi se stanovnici i posjetioci Budve ponovo osjećali bezbjedno.
Podsjećamno da je na osnovu Zakona o policiji nadležnost Uprave policije između ostalog i zaštita bezbjednosti građana i njihove imovine, sprječavanje vršenja i otkrivanja krivičnih djela i počinilaca, pronalaženja I hvatanje učinilaca krivičnih djela i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim organima, održavanje javnog reda i mira i obezbjeđivanje određenih lica i objekata. Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost jasno utvrđuje da je nadležnost Agencije da prikuplja, evidentira, analizira, procjenjuje, koristi, razmjenjuje, čuva i štiti podatke od značaja za sprječavanje djelatnosti usmjerenih protiv bezbjednosti Crne Gore, sprječavanja organizovanog kriminala i drugih mogućih prijetnji po nacionalnu bezbjednost.
Naglašavamo da smo na pragu turističke sezone i posljednji tragični događaji mogu potencijalno da štete ugledu Budve kao turističke destinacije. Značaj turističke privrede Budve i njen uticaj na ukupan privredni rast i razvoj Crne Gore, kao i finanijski ekonomski značaj ove privredne grane je neupitan. Nepreduzimanje dodatnih napora na rješavanje bezbjedonosne situcije u Budvi imalo bi štetne posljedice po državni i budžet lokalne samouprave.
Opština Budva izražava jasnu namjeru da preko svojih organa, službi, javnih preduzeća i ustanova, a u skladu sa njihovomm nadležnostima, sprovede aktivnu kampanju u prevenciji i smanjenu stope kriminaliteta.
Kako u zajedničkom interesu države Crne Gore i Opštine Budva da se građanima vrati osjećaj sigurnosti i povjerenje javnosti u državne institucije, u cilju poboljšanja sveukupne bezbjedonosne situcije lokalna smaouprava izražava spremnost da, u domenu svojih nadležnosti i u skladu sa svojim finansijskim kapacitetima, ubuduće pruži svu neophodnui pomoć I logistiku nadležnim institucijama.
