Kompanija Luštica Development doniralaje šest hiljada eura za sufinansiranje izrade projekta za opravku sistema grijanja u SMŠ „Mladost“ i OŠ „Drago Milović“. Izrada projekta će podrazumijevati popravku sistema grijanja, instalacija i tijela za zagrijavanje u obje škole ukupne površine više od deset hiljada kvadrata.
„Zahvaljujemo se na podršci kompaniji Luštica Development koja će svojim učešćem doprinijeti da izrada projekta bude završena, što je preduslov za početak rekonstrukcije sistema grijanja“ saopštile su direktorice tih obrazovnih ustanova, Jovanka Vujačić i Ružica Lazarević.
Ministarstvo prosvjete je u saradnji sa Opštinom Tivat dogovorilo kofinansiranje generalne opravke zajedničkog sistema za grijanje u objektima ove dvije obrazovne institucije.
U okviru programa podrške lokalnoj zajednici kompanija Luštica Development, koja nadomak Tivta razvija novu turističku zajednicu Luštica Bay, tokom ove godine je donirala oko 200 hiljada eura u različite oblasti, institucije, ustanove i projekte.
„Mogućnost da pomognemo i podržimo važne projekte u našoj zajednici pričinjava nam veliko zadovoljstvo. Naročito nam je važno kada podrška koju obezbjeđujemo pomaže rješavanju nekog od ključnih problema u školama, kakav je ovaj sa grijanjem, a koji doprinosi poboljšanju materijalno-tehničkih uslova u školama“, saopštila je Nevin Kautri /Nevine Coutry/, direktorka marketinga Luštica Development.
Kulturni centar „Nikola Đurković” iz Kotora, organizuje ciklus filmova reditelja Živka Nikolića od 16. do 18. decembra u kinu „Boka”.
U srijedu 16. decembra u 19 sati počeće Omaž Živku Nikoliću na kome će govoriti reditelj i sin slavnog reditelja Petar Nikolić i Dragan Starović u ime organizatora, a potom će u 20 sati uslijediti projekcija filma „Beštije”.
U četvrtak 17. decembra u 20 na programu je film „Jovana Lukina”, a u petak 18. decembra u isto vrijeme film „Smrt gospodina Goluže”.
Muzej grada Perasta, na ovogodišnjem konkursu Ministarstva finansija Crne Gore – Sredstava od igara na sreću, za projekt pod nazivom „Muzej grada Perasta – kulturno nasleđe bez barijera” dobio je 12.500,00 eura kaže se I saopštenju iz ove institucije.
Projekat ima za osnovni cilj doprinos podizanja kvaliteta života osoba sa invaliditetom uz poštovanje osnovnih principi izjednačavanja mogućnosti, te su projektom planirane sledeće aktivnosti:
Izrada plana pristupačnog okruženja (u skladu sa tehničkim standardima pristupačnosti)
Izrada prilaza do Muzeja grada Perasta
Adaptacija unutrašnjosti Muzeja (slobodno kretanje i boravak, opremanje prostorija za audio-vizuelne prezentacije)
Izrada video promotivnog materijala (zbirki i određenih predmeta)
Izrada audio promotivnog materijala
Izrada brošure „ Vodić za muzeje i galerije za potrebe osoba sa invaliditetom“
Organizovanje Radionice o povećanju pristupačnosti muzeja i galerija OSI-om
Prevod i snimanje audio materijala na engleskom, ruskom, italijanskom i njemačkom jeziku.
Na osnovu podataka koje navodi MONSTAT, osobe sa invaliditetom (OSI) čine 11% ukupne populacije u Crnoj Gori. Tome treba dodati činjenicu da ne postoje u potpunosti precizne informacije o broju OSI u Kotoru. Evidentno je da je OSI-om otežana integracija u društvo zbog fizičkih, socijalnih i psiholoških barijera, te će realizacija ovog Projekta, u Muzeju grada Perasta, biti još jedan doprinos u rješavanju problema.
Muzej grada Perasta
Takođe, Muzej grada Perasta se prijavio i na konkurs, Nacionalne Turističke organizacije Crne Gore, za podnošenje zahtjeva za dobijanje podrške, za projekte iz oblasti turizma za 2015/2016. godinu, a sve u okviru MJERA II – UNAPREĐENJE PONUDE U OBLASTI KULTURNOG TURIZMA.
Po ovom Programu, Muzej grada Perasta, dobio je sredstva u iznosu od 2.750,00 €, i to po osnovu dva prijavljena projekta.
Prvi projekat pod nazivom “Perast – Legenda na Legendama”, dobio je 800,00 €, a glavna aktivnost ovog projekta je Izrada Legendi na inovativan način, te samim tim i unapređenje ponude Muzeja grada Perasta, kroz bolju i detaljniju prezentaciju zbirki i unutrašnjosti Palate Bujović, na crnogorskom i engleskom jeziku.
Drugi projekat “Perast i Muzej grada Perasta u direktnom kontaktu sa svijetom”, po ovom pozivu dobio je 1.950,00 €, a cilj ovog projekta je izrada inoviranog WEB sajta, koji bi takođe predstavljao korak napred u ponudi i prezentaciji kako Perasta, tako i Muzeja. Sajt će biti izrađen na crnogorskom i engleskom jeziku, a inovativnost u odnosu na dosadašnji sajt, predstavljaće mogućnost virtuelnog obilaska Muzeja.
Muzej Perast
Ovim Projektima i njihovom skorom realizacijom, Muzej grada Perasta, još jednom će potvrditi svoje zalaganje, da se približi evropskim i svjetskim standardima, te na taj način odgovori sve značajnijem broju posjetilaca, koji su prepoznali Crnu Goru, kao destinaciju, koju ne žele da propuste.
Pitanje koje se često postavlja je šta je „Bokeški Forum“? Da li ima ambicija da preraste u političku partiju? Šta u stvari predstavlja poruka „Boka Bokeljima“?.
Bokeški Forum je organizacija, nadvjerska, nadnacionalna, čiji je osnovni cilj očuvanje bokeškog identiteta, kulture i tradicije i spriječavanje daljeg pljačkanja Boke, koju oni koji je očigledno najmanje i znaju i cijene, doživljavaju kao područje za pokrivanje svih mogućih gubitaka i loših investicija.
Bokeški Forum nikada neće prerasti u političku stranku, jer ne želimo da partijskim okovima stegnuti izgubimo širinu, ljepotu, individualnu nezavisnost uhvaćenu u okove partijskih stega. Ali, Bokeški Forum izaći će,vjerovatno, na lokalne izbore, sa željom da glasom u tivatskoj (a nadamo se i glasom u drugim bokeškim skupštinama) ustanemo u odbranu Boke i bokeških interesa čvrsto se obavezujući da ostanemo vjerni osnovnim principima vrijednim Boke. Vrijednim života !!!
To prije svega znači beskompromisnu borbu protiv surovih i diskriminatorskih zakona Morskog dobra, protiv pljačkaših poreza na nepokretnosti, protiv privatizacije preduzeća koja lako mogu da funkcionišu kao javna, čime bi se obezbijedila i zarada i otvorila radna mjesta za domaće stanovništvo. Zar su Tivćani, zar su Bokelji nesposobni da sami upravljaju autobuskom stanicom ili sjutra parking servisom? Naravno da nisu, neko jednostavno od toga i te kako ima vajde, a ceh plaćaju Bokelji.
Poruka „Boka Bokeljima“ je poziv i apel, praktično molba upućena svim dobronamjernim ljudima da sačuvaju bokešku autentičnost, pri čemu posebno ističemo da biti Bokelj ne znači roditi se u Boki, nego je poštovati i cijeniti sa svim njenim specifičnostima.
Došlo je tako u Tivat i Boku mnogo ljudi koji su je svojim radom i dušom oplemenili. Na žalost ima i onih čije porodice u Boki žive vjekovima, a nisu Bokelji, jer Boku vole debljinom svoga novčanika. Bokeški Forum i takve lako prepoznaje. I oni jesu neprijatelji Bokeškog foruma. Jer su i neprijatelji Boke !
Bokeški Forum
Javno se obavezujemo, da nikada nikakve predizborne i postizborne koalicije nećemo i ne možemo praviti sa onima koji Boku djele kao prćiju, koji nam oporezuju ono što nam nisu poklonili niti pomogli da napravimo, već naprotiv… Žele da nam uzmu ono što su generacije prije nas krvavim radom stekle i ostavile nam da čuvamo. Sa onima koji su vještački izazivali podjele kako bi lakše vladali i krčmili našu imovinu. Sa onima kojima je Boka samo krava muzara, a ne podneblje koje baštini više od 70 % kulturnog blaga Crne Gore. Zato, apel „Boka Bokeljima“ nije i ne može biti diskriminatorski, jer uključuje sve one koji Boku doživljavaju kao svoj dom, kao mjesto na kom su se susrele nacije, vjere i kulture, da grade sebi život dostojan čovjeka.
Vlada CG je krajem protekle sedmice usvojila Prijedlog koncesionog akta za dodijelu koncesije za privredno korišćenje brodogradilišne luke na području katastarske opštine Bijela.
Koncesioni akt sadrži podatke i informacije vezane za davanje koncesije za privredno korišćenje brodogradilišne luke, u skladu sa odredbama zakona o koncesijama i o lukama, prenosi agencija MINA-business.
Kako se navodi u tom dokumentu, ciljevi dodjele koncesije su da osigura adaptaciju, rekonstrukciju, izgradnju i opremanje brodogradilišne luke za obavljanje poslova savremene međunarodne luke sa naglaskom na izgradnju i opravku jahti i megajahti, čamaca za odmor i razonodu i sportskih čamaca.
“Ciljevi koncesije su i da se ugovor o koncesiji zaključi sa ponuđačem koji posjeduje relevantno iskustvo u poslovima predmeta koncesije i da se organizuje administracija i rukovođenje operacijama u luci saglasno svim domaćim i međunarodnim propisima i standardima”, navodi se u dokumentu.
Ciljevi koncesije su i da primjenom preventivnih i korektivnih mjera spriječi ili otkoloni posljedice akcidenta na području koncesije koji može dovesti do zagađenja životne sredine i uvede međunarodne standarde u oblasti zaštite životne sredine.
Koncesiono područje obuhvata prostor u ograđenenom krugu brodogradilišne luke sa operativnom obalom i gatovima, ukupne površine 108,29 hiljada metara kvadratnih.
“Polazeći od stanja postojećeg kapaciteta, kao i neophodnih ulaganja u razvoj Brodogradilišta biće potrebno investirati iznos ne manji od 20 miliona eura, za period od tri godine od stupanja na snagu ugovora o koncesiji”, dodaje se u dokumentu.
Koncesija se daje na rok od 30 godina.
Ponuđač je obavezan da dostavi poslovnu strategiju, biznis plan, sa procjenom finansijske i tehničke izvodljivosti izgradnje infrastrukture i suprastrukture po BOT sistemu.
Koncesionar se, kako se navodi u Predlogu koncesionog akta, obavezuje da rekonstruiše, izgradi, opremi i iskorišćava brodogradilišnu luku, na koncesionom području u periodu na koji je zaključen ugovor o koncesiji.
Brodogradilište Bijela
“Koncesionar je u obavezi da za period do tri godine od dodjele koncesije zadrži postojeću djelatnost remonta i popravke svih vrsta brodova i drugih plovnih i plutajućih objekata. Osim toga, koncesionar se obavezuje da iskorišćava brodogradilšnu luku na najmoderniji i produktivan način, u skladu sa propisima, obezbjeđujući adekvatnu zaštitu životne sredine po nacionalnim i međunarodnim standardima iz ove oblasti”, navodi se u dokumentu.
Koncesionaru, kako se dodaje, nije dozvoljeno da mijenja namjenu brodogradilišne luke bez prethodno pribavljenog pisanog odobrenja koncedenta.
“Svako odstupanje od ovih odredaba mora biti uređeno posebnim ugovorom koji će predstavljati aneks uz ugovor o koncesiji”, dodaje se u dokumentu.
Ponudu na tenderu može podnijeti učesnik, ako ispunjava određene uslove, među kojima su da je ukupan prihod po poslednjem revizorskom izvjestaju bio ne manji od 25 miliona eura na godišnjem nivou u posljednje tri poslovne godine, koje su predhodile javnom pozivu.
Osnovna djelatnost ponuđača su poslovi izgradnje i opravke jahti i megajahti, čamaca za odmor i razonodu i sportskih čamaca.
“Potrebno je da ponuđač posjeduje najmanje pet godina neprekidnog dokazanog iskustva u poslovima osnovne djelatnosti”, navodi se u dokumentu.
Godišnja fiksna naknada za korišćenje koncesionog područja se određuje na iznos od 123,3 hiljada eura, čija će se visina nakon 31. decembra 2025. godine razmotriti.
“Godišnja fiksna koncesiona naknada će se korigovati na godišnjem nivou na osnovu indeksa potrošačkih cijena koji je važio prethodne za sledeću godinu. Godišnja fiksna naknada se plaća svaka tri mjeseca unaprijed”, navodi se u dokumentu.
Turistička organizacija opštine Tivat i ove godine organizuje poseban program za najmlađe uoči dočeka Nove 2016. godine. Već tradicionalna manifestacija „U suret Djeda Mrazu“ ove godine će biti upriličena za djecu svih uzrasta.
Program koji će se održati na Trgu Magnolija, 30. decembra sa početkom od 11 sati, ove godine će se sastojati iz tri cjeline.
U prvom dijelu, od 11sati, će nastupiti učenici OŠ “Drago Milović” iz Tivta i plesni klub “Bellissima”, koji će se predstaviti kroz pjesmu, ples i recital.
Nakon toga, tačno u podne, najmlađa tivatska publika će imati prilike da pogleda dječji mini mjuzikl “NOVOGODIŠNJI ČAROBNI KOLAČ” u realizaciji Dječjeg kulturnog centara iz Beograda u kojem učestvuju Monika Romić, Milena Radulović, Voja Dujović i Dragan Sekulić.
Nakon pozorišne predstave Djed Mraz će najmlađoj publici poželjeti Srećnu Novu Godinu i podjeliti slatkiše.
To nije sve, program se nastavlja nastupom benda Omladinskog kluba “Goodbye Windows” koji će održati koncert za malo stariju djecu i one koji misle da to više nijesu. Koncert će početi u 14 sati
Malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Ujutru, na sjeveru, po kotlinama magla, koja će se ponegdje zadržati tokom većeg dijela dana. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Najviša dnevna temperatura vazduha od 5 do 15 stepeni.
Period ponedjeljak-petak:
Malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima, dužim od utorka na jugu zemlje. Na sjeveru, ujutru mraz i po kotlinama magla, a u srijedu krajem dana, tokom noći i u četvrtak ujutru, uz povećanu oblačnost, ponegdje su moguće i slabe padavine.
Vjetar promjenljiv, slab do umjeren, u srijedu sjeveroistočni i sjeverni, moguće ponegdje i pojačan. Najviša dnevna temperatura vazduha u manjem kolebanju, u srijedu u padu, naredna dva dana u blagom porastu.
Porodica Katurić iz Kamenara sa evropske filatelističke izložbe Notos 2015. koja je održana proteklog mjeseca u Atini vratila se sa jednom zlatnom, dvije pozlaćene i jednom srebrnom medaljom.
Kako je kazao za naš portal, Tomo Katurić, filatelista, koji je pomorski kapetan, bilo je veoma interesantno što je naziv filatelističke izložbe bio Notos koji je bog južnog vjetra.
“Notos je veoma moćan i opasan, a najviše su ga se bojali pomorci, jer on svojom silionom i neobuzdanošću zadaje silne probleme pri plovidbi, a mnoge je pomorce i u smrt odveo”, pojašnjava Katurić i primjećuje da je Notos u Atini njegovoj porodici donio samo lijepe trenutke.
Katurići su izložili kolekcije “Poštanska istorija Boke 1809-1875“,„Pisma bokeljskih pomoraca 1830-1890“,„Okupacija Crne Gore i Boke 1941-1045“i „Pošta austrougarskih mornara 1914-1918“ i između 600 učesnika iz 36 zemalja, koji su izlagali 1200 vitrina postigli značajan uspjeh.
“Izložba je, ne po značaju, već po organizaciji bila skromna”, kazao je Tomo Katurić i pojasnio da su umjesto uobičajenih medalja dobili sertifikate, a izostalo je štampanje kataloga i drugog propratnog materijala karakterističnog za velike filatelističke izložbe.
Notos 2015
“Skoro da je postala praksa da predstavnici naših ambasada u evropskim i svjetskim metropolama gdje se održavaju filatelističke izložbe , a učestvuju filatelisti iz Crne Gore, ne posjećuju ove manifastacije, Tako je bilo i u Atini” – kaže Katurić. Ali su zato predstavnici i Slovenije i Hrvatske posjetili izložbu i naravno njihove filateliste.
Da je filatelija predstavnike naše države ne interesuje, iako je prvu zlatnu medalju za Crnu Goru, nakon obnove državnosti, donio baš Tomi Katurić sa svjetske filatelističke izložbe u Njujorku, pokazalo se i u Atini.
Katurić, koji je predsjednik Filatelističkog saveza Crne Gore, najavio je učešće naših filatelista na izložbama naredne godine: “Balkan fila“ od 5.do 9.maja u Tirani, na svjetskoj izložbi u Njujorku- krajem maja i u Taipei na Tajvanu u septembru.
Turistička organizacija Herceg-Novi i Opština Herceg-Novi predstavili su juče zimsku ponudu pred dubrovačkim medijima i predstavnicima turističkih agencija, na prezentaciji održanoj u hotelu „Kompas“ u Dubrovniku.
Ana Đurašković je ispred Turističke organizacije kazala da se priprema novogodišnjeg programa, Praznika mimoze i drugih važnih događaja za grad, odvija upravo u periodu kada je Herceg-Novi ušao u najuži izbor kandidata za titulu Evropske prijestonice kulture 2021.
-To priznanje od Evropske komisije uliva nam dodatan motiv i energiju u osmišljavanju i realizaciji naše turističke i kulturne ponude – istakla je ona.
Predstavljajući program dočeka Nove godine na Trgu Nikole Đurkovića, Đurašković je istakla očekivanje da bi nastup Tončija Huljića mogao da bude dodatan razlog turistima iz dubrovačkog regiona u odluci da u Novu godinu uđu baš u Herceg-Novom.
Ona je takođe saopštila da će ove godine i Orjen imati svoju zanimljivu ponudu.
-Opštinska Agencija za zaštitu Orjena, u saradnji sa ugostiteljima i Turističkom organizacijom, pripremila je mnogo interesantnih događaja u hercegnovskom zaleđu, pa se nadamo da će taj novitet i kod turista biti dobro prihvaćen – kazala je Đurašković, uz napomenu da će Agencija u srijedu, 16. decembra, u Dvorani Park održati promociju ove ponude.
Program Praznika mimoze, prema riječima PR-a Opštine Herceg-Novi Gorana Škatarića, ove godine će biti značajno obogaćen nastupom Harija Mata Harija i Petra Graša.
Mimoza
-Gosti će imati priliku da uživaju u festivalu mimoze, ribe i vina, maskenbalima, cvijetnoj povorci, nastupu mažoretki i Gradske muzike, a poseban program pripremljen je za naše najmlađe. Očekujemo da će Dubrovčani ostati vjerni Prazniku mimoze i, poput proteklih godina, u velikom broju doći da slavimo zajedno – naglasio je on.
Predstavljajući ponudu za nogovodišnje praznike, Jelena Milanko je ispred novootvorenog hotela Palmon Bay kazala da je sa Turističkom organizacijom i Opštinom Herceg-Novi uspostavljena konstruktivna saradnja, koja će u narednom periodu, kroz projekte poput Praznika mimoze, biti dodatno unaprijeđena.
Zimsku ponudu u Dubrovniku su predstavile i turističke organizacije Budve, Cetinja i Žabljaka, kao i nekoliko drugih hotelijerskih kompanija iz Crne Gore.
Prikazanje života svetog Lovrinca mučenika - Kotor 2017.
Uzgajalište ribe
Uzgajalište ribe
Hladno decembarsko jutro. Boka spava. Verige nekako uvjek hladne, sunca još nema, ali zato zaposleni na uzgajalištu ribe već uveliko rade. Riba se hrani, obavljaju se pripreme za njeno vađenje.
Iz Montefishovih bazena danas se vadila orada (komarča). Riba se dovozi do obale pakuje u posebne kašete namjenjene za dalji transport. Zaposleni kažu danas orada sutra brancin, riba je tražena, a mi smo prepoznati po kvalitetu.
Uzgajalište ribe
Orade, komadi od porcije što bi rekli, oko trideset deka, ubrzo će se naći na ledu u maloprodajnim objektima kompanije Montefish po cijeni od deset eura za kilogram, spremne za gradele.
Da, vrijeme je posta…
Sa proizvodnjom ribe smo počeli u 2013. godine. Ona zahtjeva puno vremena i ogromnu pažnju. Za nas predstavlja veliki izazov i tome ćemo se najviše posvetiti u narednom periodu. Trenutno u kavezima uzgajamo brancin i oradu. Tu je naravno i plantaža školjki odnosno mušlji koje su izuzetnog kvaliteta i to zbog lokaliteta u kome rastu- poručuju iz Montefisha.
