Tradicionalna ženska regata gajeta na Krapnju bit će ove godine održana 31.jula, a osim Krapljanki na njoj će sudjelovati i ženske ekipe iz Betine i Murtera. Bit će samo s Krapnja desetak gajeta na kojima će veslati dvadeset i četiri žene svih dobi. Ekipe su već formirane tako da je svaka sudionica izvukla brojeve i po tomu je, a ne prema vlastitoj želji, postala dio pojedine ekipe. Ovogodišnja regata vesla se u čast hrvatskih branitelja, sudionika Vojno redarstvene akcije Oluja.
Osim regate priprema se i bogat kulturno zabavni program, uz ostalo i “Večer od mužike i smija” i Večer posvećena čakavskom jeziku, a u programu će nastupiti Vodiške Mazoretkinje, Horse’s Back Band, Pjevačko Društvo Marjan – Marjanke . Bit će izvedena i monodrama “Pod Raosovim Zvijezdama” TRPIMIRA JURKIĆA. Voditeljica večeri Maja Curavić.
Regata u ženskom veslanju održava se u čast ženama s tog otoka koje su kroz povijest, kako je kazala organizatorica Milena Mratinić, držale sva četiri “kantuna” i teško radile u poljima i vinogradima do kojih su odlazile upravo brodovima na vesla.
Ako želite da doživite nešto posebno – kako Boka izgleda u noći punog mjeseca, sa Vrmaca, onada se pridružite članovima/cama PK “Vjeverica” koji tradicionalno organizuju noćnu pješačku turu „Vrmac by night” u četvrtak 30. jula 2015. Pokret je od velikog gumna na Vrmcu (gdje se mogu ostaviti kola) u 20,30.
Cilj je druženje članova kluba kao i njihovih prijatelja i gostiju, te promovisanje novih pogleda i doživljaja Kotora i okoline u noći punog mjeseca.
Obući dobre cipele ! Ponijeti čeone i druge bat. lampe, obuci se ljetnje ali slojevito, ponijeti lagani obrok i vodu, kao i zaštitu od komaraca. Lampe ćemo po mogucnosti drzati ugašene, što će zavisiti od jačine svjetlosti Mjeseca. Krajnji cilj sv. Ilija, najvisi vrh Vrmca (766 mnv).
Na 13. Međunarodnom sajmu knjiga „Trg od knjige“ u petak je predstavljn roman Kumborski vijađ Bosiljke Pušić. O romanu osim autorice govorili su Vlаtko Simunović, urednik IP Pobjedа i Stevаn Koprivicа, drаmski pisа.
To je djelo koje, nesumnjivo, proizilаzi iz reаlističke trаdicije. Rаdnjа, izuzev tri epizode: Mostаr, Ekskurzijа i Uspomene, dešаvа se u Kumboru i Herceg Novom. Romаn je „skrojen“ je od leksičke grаđe kojа je dаnаs gotovo zаborаvljenа. Romаn postаje svojevrsni trezor zаborаvljenih ili sve rijeđe upotrebljаvаnih riječi.
Rаdnjom romаnа obuhvаćen je period od 1922. godine do 1936. godine. Generаlno, Bosiljkа Pušić nаpisаlа je romаn koji nemа primjetnih nedostаtаkа ni nа jednom strukturnom nivou. Čitаo sаm gа kаo iskreno i koloritno svjedočenje o ljudskim nаrаvimа, mentаlitetu stаrih Bokeljа, ljudi koji među sobom bjehu povezаni tаjnim sаglаsjimа, romаn o siromаštvu, beskrаjnoj prаvičnosti i poštenju od stаrine mirnih i dobrih ljudi koje je oblikovаlo južno podneblje.
Kumborski vijаđ mi je drаgа knjigа jer u tom romаnu nemа gotovo nijedne letаrgične strаnice, nаmа ničeg što te ne dotiče. Perfektno je dočаrаnа аtmosferа togа vremenа. Pod utiskom sаm kаko je opisаnа posjetа britаnske flote i krаljа Edvаrdа VII Boki Kotorskoj iz 1933. godine. Dok prаtite reаkcije čeljаdi unutаr fаmilije tog dječаkа Ilije Pušićа, jednostаvno toliko je to sugestivno nаpisаno dа imаte doživljаj kаo dа prisustvujete tom slаvnom defileu koji je, kаko istoričаri kаžu, trаjаo tri i po sаtа. Imа tu jednа fаntаstičnа аnegdotа, jedno tаko uvjerljivo primjećivаnje, čini mi se bаš djedа, koji je rekаo: „A dа što ih gledаte, kаd ste vidjeli jedаn, vidjeli ste sve.“
Bosiljkа Pušić, kаo korjenito intuitivnа književnicа, opisuje zgode tih mаlih junаkа Ilije, Slаvkа i Milivojа, oživljаvа snаge jednogа nestаlogа svijetа i podsjećа kаko se ovdje teško živjelo i puno rаdilo, аli i vrаćа čitаocа u jedno vrijeme kаdа nije fаlilo ljubаvi i mudrosti, kаdа je brigа o prаvilnom vаspitаnju djece bilа u fokusu svаke porodice.
Jа sаm zаhvаlаn gospođi Pušić kojа nаs ovim romаnom i povаtkom u Kumbor kаkаv je on nekаdа bio, nа to podsjećа – kazao je u svom izalganju Vlаtko Simunović.
Posebno nadahnuto o Kumborskom vijađu govorio je Stevan Koprivica.
„Misleći večerаs kаko prići Kumborskom vijаđu, pаlа mije nа pаmet činjenicа dа se Herceg Novi zove grаdom pisаcа. To je onа sintаgmа i frаzа koju mi često potežemo, već pomаlo i izlizаnа frаzа, i ondа dođemo do konstаtаcije dа je to tаčno. Monogo pisаcа je borаvilo, oni su šetаli, đirаvаli, odmаrаli, аli je mаlo pisаcа pisаlo o Herceg Novom i o Boki.
Trg od Knjige
Evo sаdа Bosiljkа Pušić nаm podаruje knjigu Kumborski vijаđ.
Kumborski vijаđ je аutentičnа lokаlnа literаturа, аli znаčenjа itekаko prevаzilаze lokаlne okvire. Kumborski vijаđ je ustvаri pripovijest o Iliji Pušiću. To je pripovijest kojа nаizgled imа neutrаlnog nаrаtorа, koji nije emotivno uključen.
Ilijа Pušić je i junаk ove knjige, аli nulti znаk. Znаte, nulti znаk je onа referencа u literаturi premа kojoj se određujete а ujedno je ovdje i neko ko je аktivni junаk. Dvije knjige stoje meni kаo referencа zа nаčin rаzmišljаnjа Boke Pušić, koji je sаmosvojаn i аutentičаn аli ništа u literаturi nije od sаdа nego već postoji. To su Priče o Niku Ernestа Hemingvejа i Bаštа sljezove boje Brаnkа Ćopićа, kojа bаvi nа jedаn sličаn, plemenit nаčin, fenomenom odrаstаnjа.
Ono što je meni fаscinаntno, to je nаčin literаrnog pripovjedаnjа Boke Pušić, а to je jednostаvnost, to je simplifikovаnost.
Nije ovo neutrаlnа knjigа. Ovo je dubokа ljubаvnа posvetа Boke Pušić Iliji Išu Pušiću. To je knjigа duboke odаnosti i privrženosti, dа pаrаfrаzirаm Isidoru, nekome sа kime je Bokа Pušić podjelilа život.
Pripovjedаjući o Išovom odrаstаnju, o Išovim nаizgled običnim аvаnturаmа, Bokа Pušić ispisuje posvetu čovjeku sа kojim je provelа život, kogа voli. I tа, ljubаvnа energijа se vidi u ovoj knjizi i vidi se uprаvo u toj jednostаvnosti. Kаd nekogа volite, to nije komplikovаno, nego jednostаvno, sve je jаsno – kazao je Stevan Koprivica.
Autor romana Bosiljkа Bokа Pušić poručila je da je knjigа o Iliji Pušiću.
„O mom životnom sаputniku, sа kojim sа jа već šest decenijа zаjedno. I kаko sаm to izdržаlа možete pročitаti u knjizi Kаko preživjeti brаk. Kаd god sаm bilа ljutа nа njegа, pokušаvаlа sаm dа se rаzljutim nа tаj nаčin što sаm prаvilа sаldo dobrih njegovih postupаkа, а sа strаne stаvljаlа loše. Nаjvаžnije od svegа je bio nаš prvi susret. Jа sаm bilа upisаlа tehnologiju, on me nаtjerаo dа ispišem tehnologiju i rekаo:“Gdje ćeš jаdnа dа se dižeš ujutru u pet urа dа ideš u fаbrike i odgovаrаš zа ono tаmo što ćeš ti dа izmisliš neku ricetu, zа neku stvаr. Bolje ti je dа budeš profesor, pа tri mjesecа slobodnа. A lijepo zboriš, ti ćeš lijepo i pisаt’ i ti ćeš jedаn dаn postаt’ pisаc.“
Zаhvаljujući njemu jа sаm došlа u jedаn čudesno lijep grаd, pun divnih, zаnimljivih ljudi i uprаvo iz štаmpe izlаzi mojа knjigа kojа se zove Hvаtаč snovа, а u kojoj sаm jа kroz 23 priče opisаlа kаko sаm kаo ljude doživjelа Brаnkа Ćopićа, Dušаnа Kostićа, Ivu Andrićа, Acа Prijićа, Luku Tomаnovićа i sаdа dа ne nаbrаjаm sve još kogа. Ti ljudi su mene brusili, ti ljudi su mene podizаli, ti ljudi su mene podsticаli, uočаvаli moj tаlenаt, govorili: „Piši, piši, piši.“ To i je govorio i Ilijа.
Jа nisаm vjerovаlа u sebe. Jа sаm mislilа, pа štа, to što ću jа nаpisаti kome će to ištа dа znаči. Došаo je trenutаk kаd sаm se zаistа uvjerilа, mene zovu ljudi telefonom ili mi pišu mejlove, dа im ono što jа pišem znаči – kazala je Bosiljka Boka Pušić.
Tivatska Turistička organizacija u saradnji sa hotelom „Pine” priredila posebnu gastro manifestaciju „Veče u bijelom” koja je izazvala veliku pažnju brojnih turista.
Više na snimku našeg saradnika Milana Dobrilovića.
Prema zvaničnim informacijama iz Turističke organizacije Herceg-Novi na hercegnovskoj rivijeri se odmara 31.417 turista što je čak za 46 odsto više nego istog dana prošle godine.
Najveći broj turista koristi smještaj u domaćinstvima – 25. 089 ili 70 odsto više nego lani. I hoteli su skoro puni. Hotelskih gostiju je 3.560 ili 2 odsto manje nego lani, a u hostelima se odmara 2.072 gosta, 11 odsto manje nego prošle godine u ovo vrijeme. Najslabiju popunjenost bilježe auto-kampovi gdje je registrovano 696 gostiju ili 14 odsto manje nego prošle godine na isti dan. Magična brojka od 30.000 prijavljenih turista teško je dostizana ranijih godina.
Bolja evidencija gostiju nužno se odrazila na bolju naplatu boravišne takse. Turistička organizacija Herceg-Novi je od boravišne takse do sada inkasirala preko 177 hiljada eura. To je za 87 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, kada je prihod iznosio nešto preko 95 hiljada eura. Ovaj podatak ne znači da imamo veći broj turista već da je bolja evidencija odnosno prijavljivanje gostiju.
„Ove godine se to radi elektronskim putem u turističko-informativnim biroima. Prethodnih godina prijavljivanje se radilo preko agencija, ili čak trećih lica. Iako ima dosta negativnih komentara, koji se prije svega odnose na obavezu stanodavaca da vrše prijave gostiju, promjene su neophodne, jer moramo poštovati i sprovoditi zakon“ kazala je direktorica Turističke organizacije Bojana Blagojević.
Ona ističe da u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, na graničnim prelazima Debeli brijeg, Konfin i Sitnica turistima dijele flajere sa mapom turističko-informativnih biroa, preko kojih žele da informišu goste o obavezi stanodavaca da ih prijave u nekom od biroa koji se nalaze na mapi. Materijal je urađen na pet stranih jezika. Aktivnosti informisanja izdavalaca smještaja o njihovim pravima i obavezama nastaviće na jesen putem flajera i društvenih mreža.
Prijave gostiju se ovog ljeta mogu izvršiti u turističko informativnim biroima na 15 mjesta u gradu i duž Rivijere kao i na punktovima kod kamenoloma iznad Mjesne zajednice Podi, i na Luštici – Mjesna zajednica Klinci. Kako nije moguće elektronski obaviti prijavu gostiju zaposlene na tim punktovima prijave vrše ručno na posebnim obrascima nakon čega ih evidentiraju u bazu podataka na info punktu na Škveru.
Predstavljen razvojni projekat „Porto bono“ na Luštici
U organizaciji Agencije za izgradnju i razvoj Herceg-Novog u petak je u Velikoj sali Skupštine opštine predstavljen razvojni projekat za Lušticu pod nazivom „Porto Bono“ čiji je autor italijanski arhitekta Marko Mateući ( Marco Matteucci).
U najavi prezentacije vršilac dužnosti direktora Agencije Nikša Grgurević se zahvalio inicijatoru projekta Dušanu Radoviću i arhitekti Marku Mateućiju koji je, kako je kazao, svoju viziju „pretvorio u jedan veoma glamurozan projekat koji treba da bude osnova za privlačenje direktnih stranih investicija i pozicioniranje našeg grada na mapi svjetskih turističkih investicionih destinacija“.
-Bio sam zadivljen kada sam prije nekoliko mjeseci čuo podatak da Opština Herceg-Novi na Luštici ima 20 miliona kvadrata sopstvene zemlje plus morsko dobro. To je jedan ogroman potencijal koji nije teško valorizovati, rekao je na prezentaciji Dušan Radović i istakao da postoji način da se privuku strani investitori.- Ako dovedemo svjetsku elitu napravili smo imidž grada što je veoma važno. Za investicije je to najvažnije. Radović je podsjetio i na projekat „Evropska prestonica kulture“ za kjoji će konkurisati i naš grad. – Tu titulu prvi put ima šansu da dobije neko van EU , sa Balkana. Herceg-Novi ima pobjednički tim i 99% odsto da će je dobiti. U tom trenutku mi više nismo neka rupa na Balkanu već postajemo fensi mjesto Evropske unije. Paralelno sa ovim projektom planiramo da napravimo i platformu za investicije. Ako uspijemo da valorizujemo samo 6 miliona kvadrata zemlje na Luštici sa po 150 eura po kvadratu to je skoro milijarda eura. Projektom „Porto novo“zahvaćeno je 750 hektara uglavnom opštinske zemlje što je samo trećina onoga što posjedujemo na Luštici.
Arhitekta Mateući je kazao da je na poziv Dušana Radovića od februara u Herceg-Novom, da je obišao Lušticu i da smatra da na tom prostoru može da se uradi „isto kao na Sardiniji, samo da ne ponovimo njihove greške“. Konsultovao je i arhitekte iz inostranstva i dobio njihovu podršku.
Luštica
-Ova zona na Luštici je u blizini luksuznog kompleksa „Luštica bej“, nova je i potpuno netaknuta. Ideja je da se ujedini ono što imamo prilike da vidimo u Francuskoj i Costa Esmeralda na Sardiniji, rekao je arhitekta Mateući. Smatra da bi se tu moglo napraviti diplomatsko naselje, kuće sa ogromnim parkovima i džardinima , vile – klasične i moderne, rezidencijalni objekti, hoteli. Izgradila bi se i Citadela po ugledu na postojeću tvrđavu u Herceg-Novom sa restoranima, barovima, trgovinama…Duž obale, ispod vila predviđeno je Šetalište. Iznad su restorani i hoteli. Predviđena je i jedna velika marina ( Ponta od vesla) ili više manjih lučica.
Predstavljen razvojni projekat „Porto bono“ na Luštici
– Nastojaćemo da velike površine ostanu zelene i netaknute ekološke zone. Izgrađenost prostora će biti manja od 40 odsto. Ono što ja ne želim ovdje to je „Budva“. Ovdje su more i priroda predivni, hrana je veoma ukusna. Herceg- Novi ima sve predispozicije da postane prestonica kulture. Mi želimo ovdje da stvorimo Mediteran a ne da ga kopiramo, poručio je Mateući. On je istakao da je to samo predlog, ideja, „eksperiment koji ne postoji nigdje u Evropi.
Na prezentaciji se čulo da su obavljeni razgovori sa investitorima iz Francuske i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su pokazali interesovanje za ovu ideju. Čulo se takođe da ni voda i struja neće biti problem a sa unutrašnje strane poluostrva biće izgrađena brza saobraćajnica koja će povezivati sve razvojne projekte, kojih je, samo s naše strane Luštice, šest.
Nakon objave teksta, Krašići – nastavlja se devastacija obale, javili su se brojni čitaoci našeg portala koji su nam poslali fotografije kako je „napadnuta“ obala u Meljinama, Kostanjici..
„Dragi moji pogledajte što nam neki ,,tipovi” rade od obale. U Meljinama, između ovog restorana i zgrade bolnice, tip je podigao zgradu sa apartmanima za izdavanje. Da bi obezbjedio dodatni parking na samom šetalištu, a ispred svoje zgrade (gdje je neki dan bio parkiran džip, a danas nekoliko kola) OTEO JE STIJENE ispod šetališta u dužini otprilike nekih 80 – 100 metara i smjestio ih na ovu hrpu koja se vidi na snimku te je u ravni sa šetalištem, na vrhu te hrpe stijena izbetonirao prostor za svoja kola.
NE ZNAM GDJE SU ,,DOMAĆINI” OVOG GRADA I NADLEŽNE SLUŽBE. …… A te stijene, zna se da su postavljene da bi štitile obalu i nikako nijesu ,,same stigle” na mjestu na kojem su bile…
ZAŠTO SMO MI NOVLJANI i ostali stanovnici i ljubitelji ovog grada NEMOĆNI da ovo onemogučimo i da nadležni organi ovo sankcionišu ??? pita čitateljka iz Herceg-Novog…
Tradicionalna 34. sportsko-turistička manifestacija, plivački maraton Memorijal “Mario Dido Marić” biće organizovan danas, 25.jula, subota, na uobičajenoj ruti Njivice – plaža “Boka”, javlja Radio Herceg-Novi.
Maraton na relaciji Žanjic-Igalo pliva se od 1980. godine i predstavlja nastavak tradicije u Herceg – Novom, koja je započela prije II svjetskog rata, kada se plivao na relaciji Rose – Herceg Novi.
Ovj maraton posvećena je profesoru fizičke kulture JU SMŠ “Ivan Goran Kovačić”, Mariju Didu Mariću, koji je maraton oživio osamdesetih godina prošlog vijeka. Memorijalni maraton se posljednjih godina organizuje na potezu Njivice-Škver.
Maraton organizuje njegova porodica, a generalni sponzor je Opština Herceg Novi.
Interesovanje za maraton je, kao i svake godine, veliko ali će se tačan broj učesnika znati danas, po završetku prijavljivanja takmičara koji će preplivati trasu dugu 2.500 metara.
Didov sin Marko, koji je i predsjednik Organizacionog odbora, rekao je da su sve pripreme obavljene. Obezbijedjene su barke koje će od 16 sati sa Škvera prevoziti takmičare do Njivica. Na plaži hotela Riviera u Njivicama u 17 sati biće obavljeni ljekarski pregledi, a maraton startuje sat kasnije.
Plivački maraton
Prosječnom plivaču potrebno je oko 45 minuta da prepliva od Njivica do plaže “Boka” pa se oko 19 sati očekuje dolazak plivača. Tu će tradicionalno biti dodijeljene nagrade za muškarce i žene: za I mjesta – pehari, medalje i po 200 eura, za II mjesta -100 eura i medalje i za III mjesta- 50 eura i medalje. Najstarijem i najmlađem učesniku maratona biće dodijeljene utješne nagrade, a za sve plivače obezbijeđeni su i diplome, suveniri i sendviči.
Grupa od tridesetak mještana i vikendaša u Krašičćima kod Tivat uputila je otvoreno pismo i prijavu povodom novih slučajeva kontroverznih građevinskih radova što se u tom tivatskom naselju izvode na samoj „pjeni od mora“.
Prema navodima potpisnika prijave, neimenovani investitor novoizgrađenog objekta na katastarskim parcelama 12/1 i 12/2 KO Krašići „onemogućio je pristup plaži tako što je sagradio betonski zid visine 2 i dužine 6 metara, a koji se prostire i u samo more u dužini od oko 2 metra“.
„Isti investitor je na parceli 12/1 sagradio pontu dimenzija 15 x 8 metara, čime je osim uzurpiranja plaže, zaustavio i prirodni tok morskih stuja, te se sva prljavština zadržava i taloži na obali. Na susjednoj parceli 13/1 se nalazi objekat u izgradnji na kome je investitor položio kanalizacione cijevi promjera 250 mm, za odvod fekalija iz objekta direktno u more, bez ukopavanja do dubine 4 metra od ivice sa plažom.“- stoji u dopisu građana koji traže od nadležnih da intervenišu i spriječe bespravnu gradnju koja mještanima i vikendašima nanosi štetu.
Njihovo pismo i prijava sa potpisima 30-tak građana, upućena je „Morskom dobru“, Komunalnoj policiji i gradonačelniku Tivta Ivanu Novoselu, Ministarstvu turizma i održivog razvoja, kao i Generalnom konzulatu Srbije u Herceg Novom jer je među potpisnicima dosta srpskih državljana koji u Krašićima posjeduju nekretnine.
Problemi sa više ili manje divljom gradnjom i uzurpacijom mora i obale u Krašićima traju već nekoliko godina od kada je Vlada Crne Gore na inicijativu Ministarstva uređenja prostora, donijala Državnu studiju lokacije za to područje, a kojom je omogućena gradnja ogromnih „turističkih vila“ i kuća za odmor na samoj nekadašnjoj plaži i prirodnoj kamenitoj obali. Jedna od onih koji su to iskoristili i sagradili u Krašićima luksuznu vilu sa temeljima gotovo u moru je i aktuelni ministar finansija dr Radoje Žugić.
U sklopu projekta “Tivat Free Wi-Fi” besplatnim bežičnim internetom od 23.jula pokriven je centar Radovića – Krtoli.
Na domu kulture „Uroš Rautović” omogućeno je postavljanje konzole i strujno napajanje koje je neophodno za funkcionisanje uređaja. Korišćenje bežičnog interneta je kao i na drugim lokacijama ograničenog protoka na 256 kb/s kako bi bilo omogućeno da što veći broj korisnika istovremeno ostvaruje pristup navedenoj usluzi.
Od ranije bežičnim internetom pokrivene su lokacije su Aerodrom Tivat, glavna autobuska stanica, akvatorijum lučice Kalimanj, gradsko šetalište od hotela Palma do Porto Montenegra, trg Magnolija, SMŠ “Mladost”, šetališno-kupališna zona od Porto Montenegra do ponte Seljanova, plaža ponta Seljanova, šetališno kupališna zona od plaže Wai-Kiki do parka pored hotela Kamelija i šetališno kupališna zona od crkve Sv. Roka u Donjoj Lastvi do plaže Bašića, saopšteno je iz Sekretarijat za informacione sisteme i zajedničke poslove SO Tivat.
