Mjesna zajednica Kotor, u susret Božićnim i novogodišnjim praznicima, pokrenula je akciju UKRASIKO.ME, u kojoj će nagraditi najljepše uređene balkone, terase, izloge i prozore u Starom gradu.
U Kulturnom centru “Nikola Đurković” u subotu 26.decembra biće dodijeljeno deset nagrada, a tom prilikom na prigodnom koktelu, goste će zabavljati bend “Škuribanda”.
Turistička organizacija opštine Budva i ove godine organizuje poseban program za najmlađe tokom novogodišnjih praznika u Budvi.
U saradnji sa budvanskim bioskopom Cadmus Cineplex osmišljen je dječiji program „Kadmova djeca“ koji će podrazumijevati filmove, koncerte i predstave za djecu svih uzrasta.
U terminima održavanja programa, svakog dana od 24. decembra do 8. januara (izuzev 1. i 7. januara), od 15h i 17h, program će biti besplatan.
Program:
24.12.2015.
15h – Božić bata i čarobni panj
17h – Zvonar Bogorodičine crkve
25.12.2015.
15h – Artička priča
17h – Tajne kuće krokodila
26.12.2015.
15h – Hercules
17h – balet “Novogodišnja želja” – Royal ballet of Montenegro Budva
27.12.2015.
15h – predstava “Zbrka u ledenom dvorcu” – Dramski studio Budva
17h – predstava “Zbrka u ledenom dvorcu” – Dramski studio Budva
Kompanija Adriatic Marinas predstavila je svoj nautički proizvod, matičnu luku za superjahte i luksuzno naselje Porto Montenegro u Tivtu na Nautičkom sajmu za čarter jahte u Antigvi na Karibima (Antigua Charter Yacht Show), koji je održan od 4. do 10. decembra.
Ovaj B2B nautički događaj okupio je međunarodne brokere, agente i zastupnike jahting industrije, ukupno 88 izlagača koji su u čarter ponudi imali jahte i superjahte, oko 150 brokera i preko 180 kompanija koje se bave nautikom.
Na ovom sajamskom nastupu, koji je bio odlična komunikaciona platforma za predstavljanje kapaciteta marine i nautičke usluge u Porto Montenegru, kruzing-okruženja Crne Gore, ali i Boke Kotorske kao nove čarter destinacije na Jadranu, ostvareni su mnogi poslovni kontakti i dogovori.
Povratne informacije brokera i agenata su fantastične, predstavili smo im prednosti koji će im biti glavni argument kada Crnu Goru i Porto Montenegro budu svrstali u svoju novu omiljenju jahting destinaciju na Mediteranu, istakao je Billy Canellas, menadžer za razvoj biznisa u marini Porto Montenegro.
Kilovat-sat će naredne godine domaćinstva plaćati 8,38 centi, bez PDV-a, saznaje Pobjeda u energetskim kompanijama, koje su svoje tabele sa cijenama dostavile Regulatornoj agenciji za energetiku.
To znači da će struja za domaćinstva koja imaju dvotarifna mjerila biti jeftinija 0,31 odsto, za jednotarifna mjerila 2,5 procenata.
Toliko će struja koštati i više od 30 hiljada firmi, čije su poslovne prostorije smještene u zgradama i kućama, jer se njima ne mjeri snaga.
Ovoj posljednjoj kategoriji portošača cijena struje smanjena je za 50 odsto, jer su ranije plaćali znatno skuplje kilovate zbog unakrskog subvencioniranja, a sada su na nivou iz 2012. godine.
Poskupljenje struje očekuje samo potrošače na naponu od 10 i 35 Kv, kojih je ukupno 552. Struju skuplju za 4,25 odsto plaćaće kompanije na 35 kv, kojih je 25, dok će potrošači na 10 kv imati poskupljenje od 11,87 odsto, a njih je 527. Do rasta cijena je, kako su Pobjedi rekli stručnjaci, došlo zbog preraspodjele, jer se primijenio odnos snage i energije zbog smanjenja potrošnje.
Cijena struje za domaćinstva biće, dakle, niža nego ove i prošle godine i skoro na nivou cijena iz 2009 i 2013. godine. Kad se tome doda popust od pet i deset odsto, na koji imaju pravo domaćinstva koja redovno izmiruju račune, cijena kilovata za domaćinstva, bez PDVa biće 7,54 centa. To znači da je cijena koju plaćaju redovne platiše znatno niža i od njaveće cijene koja je važila krajem 2008. godine.
Cijena električne energije je od 2009. do 2011. godine za domaćinstva smanjena za 15 odsto, a za ostalu potrošnju (oko 30 hiljada malih preduzeća) na 0,4 kV za 50 procenata. Nakon poskupljenja u decembru 2011. za distributivne potrošače na 0,4 kV u prosjeku od 6,8 odsto, nova cijena je bila niža nego krajem 2008. godine i to osam odsto za domaćinstva i 40 procenata za ostale distributivne potrošače, odnosno za firme koje su smještene u zgradama i kućama na 0,4kV naponu. I nakon poskupljenja struje u avgustu 2012. za te firme nova cijena struje je bila 30 odsto niža od one koja je važila u 2008. i 2009. godini.
Ronioci ronilačkog kluba sveti Roko iz Bibinja već tradicionalno za blagdan sv. Nikole pohode kapelicu posvećenu sv. Nikoli koju su postavili prije nekoliko godina u podmorje otočića Karantun. I ove godine se ekipa RK sveti Roko uputila na lokaciju u neposrednoj blizini Ždrelca i mosta koji spaja Ugljan sa Pašmanom, kako bi obilježila blagdan ovog zaštitnika pomoraca i ribara.
Kao pravi morski ljudi, prigrlili su ga i ronioci koji su i ovaj puta u spomen na sve poginule pomorce, ribare i ronioce položili vijenac uz oltar kapelice te “zapalili svijeću”, odnosno u ovom slučaju podvodnu lampu u čahuri granate na kojoj je izrezbaren lik sv. Nikole. Svatko za sebe se tom prilikom pomolio i prekrižio za duše stradalih, kao i za sreću u budućim odlascima na more i pod more.
– Iskustvo je bilo izuzetno. Svečano i mistično u isto vrijeme, uz igru svjetlosnih zraka lampe koje su prodirale kroz prozore kapelice. Nakon laganog ronjenja oko kapelice uz polja gorgonija na površinu smo se svi vratili zadovoljni i nasmijani, kazao je predsjednik kluba Đani Iglić, uručivši pritom sv. Nikoli i pozdrav – „Do slijedećeg zarona”.
Predsjednik Opštine Budva dr Srđa Popović i predstavnici Exit tima na čelu sa direktorom EXIT festivala Dušanom Kovačevićem, u petak, 11. decembra potpisaće Ugovor o dugoročnoj saradnji na organizaciji “Sea Dance” ljetnjeg muzičkog festivala.
Ovim Ugovorom zvanično se potvrđuje održavanje najboljeg evropskog muzičkog festivala “Sea Dance” na budvanskoj plaži Jaz do 2026. godine.
U kategoriji koja podrazumijeva manifestacije koje primaju do 40 hiljada ljudi dnevno, Sea Dance je iza sebe ostavio eminentne svjetske festivale kao što su njemački Berlin, mađarski Volt, holandski Best Kept Secret i hrvatski Hideout…
Nakon što je u novembru kotorski amaterski Teatar 303 gostovao u Dubrovniku, nastavlja se prekogranična saradnja, pa će dubrovačka pozorišna družina „Kolarin“ uzvratiti posjetu i gostovaće u kotorskom Kulturnom centru „Nikola Đurković“ sa predstavom Matrimonijo, u subotu 12.decembra u 19 sati.
Prodaja ulaznica, po cijeni od 3,00 eura biće na biljetarnici Pozorišta u subotu od 10h do 12h i od 18h do 19h sati.
O predstavi Matrimonijo
Matrimonijo je komedija koja govori o porodičnim peripetijama, prouzrkovanih generacijskim jazom i gramzljivošću. Radnja je smještena početkom 20.vijeka u dubrovačkoj kući starog i škrtog trgovca, Konavljanina Toma. On teroriše sve ukućane nepovjerljivošću, škrtošću i nezadovoljstvom. Ima strašljivog sina Paska, koji je u sjenci vrlo energične i lukave žene Mare.
Mare svoju kćerku Dubravku, uz pomoć i lukavstvo udovice Ane, želi udati za Aninog rođaka Balda. Dolazi do nesporazuma u kojima učestvuju sluge Lucka i Nikša koji bi se isto ženili, ali ko će za koga vidjećete u komediji, koja ismijava vječite ljudske slabosti – škrtost i maliciju, na originalan dubrovačkinačin…
Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ ove godine obilježava šest godina postojanja, kao prvi i jedini festival ove vrste u Crnoj Gori, čime je na svojevrstan način postao tradicionalan događaj od javnog interesa, sa ciljem da se crnogorskoj javnosti na interaktivan i zanimljiv način, putem filma kao medija, približi vrlo složena i osjetljiva tematika ljudskih prava.
Festival nastoji damotiviše organizacije i pojedince da nastave sa radom u oblasti zaštite ljudskih prava, kao i da utiče posredstvom filma u podizanju svijesti građana – o važnosti ljudskih prava i njihove zaštite i unaprijeđenja, ali i vrijednosnog okvira koji podstiče harmonične odnose među različitima po bilo kojem osnovu..
Kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ 2015 održaće se 12. i 13.decembra 2015. u kinu “Boka”.
Na reperoaru su slijedeći filmovi:
Subota, 12. decembar 2015. u 18 sati film CITIZENFOUR
Viša bibliotekarka iz Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, Jasmina Bajo, izabrana je u ime Udruženja bibliotekara Crne Gore za nacionalnog koordinatora projekta „Međunarodna mreža inovatora u bibliotekama na području Balkana – INELI Balkan“.
Osnovni cilj ovog projekta, koji realizuje mreža Future Library iz Grčke, jeste povezivanje bibliotekara iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Rumunije, Srbije, Slovenije, Turske i Grčke.
Uspostavljanje održive mreže, kaže se u saopštenju Udruženja bibliotekara Crne Gore, treba da podstakne saradnju i inovacije, e-učenje i eksperimentisanje s novim idejama.
U pripremnoj fazi projekta putem javnog poziva izabrano je 35 bibliotekara inovatora iz 10 balkanskih zemalja. Tom prilikom iz Crne Gore izabrani su Ardita Rama (Narodna biblioteka Mirko Srzentić Ulcinj) i Edin Smailović (Narodna biblioteka Bijelo Polje). Mentori su evropski stručnjaci iz područja bibliotekarstva Dick Hartley (Manchester Metropolitan University), Inga Lunden ( Stockholm), Mladen Masar (Gradska knjižnica Zadar), Mary Rowlatt (University College in London ) i Mogens Vestergaard (Public Library of Roskilde, Denmark) – navodi se iz Udruženja bibliotekara.
Prva INELI-Balkan konvencija, kojom je praktično započelo osnivanje INELI-Balkan mreže, održana je krajem prošlog mjeseca u Solunu.
Udruženje boraca NOR-a i antifašista Tivat u saradnji sa Mornaricom Crne Gore, u četvrtak 10.decembra 2015.godine, održaće komemorativni skup posvećen najvećoj tragediji na moru Crne Gore – potapanje broda “Cetinje”, koji je naišao ne zaostalu minu 10. decembra 1944. godine
U 10 sati je polaganje vijanaca na mjesnom groblju u Donjoj Lastvi, a u 10,15 satri ukrcavanje na brod , polazak na mjesto potapanja broda “Cetinje” i polaganje vijenca u more.
Pozivamo potomke stradalnika i sve zainteresovane građane da prisustvuju obilježavanju ovoga datuma i time odaju pomen žrtvama fašističkog terora – kaže se u saopštenju kojeg potpisuje predsjednik Udruženje boraca NOR-a i antifašista Tivat Dragiša Ćosović.
Tragedija parabroda „Cetinje“
Dana 10.decembra 1944., dakle prije 71. godine dogodila se jedna od najvećih tragedija u trgovačkoj mornarici na istočnom Jadranu – potonuća parobroda »Cetinje« koji je stradao, naletjevši na minu u Tivatskom zalivu.
»Cetinje« je bio mali putnički brod od 100 BRT koji je prije Drugog svjetskog rata pripadao »Zetskoj plovidbi« a.d. sa Cetinja. Čelični brod dug 30,8 i širok 5,3 izgradjen je 1903 godine, mogao je primiti 250 putnika, a brzinom od 10 čvorova pogonila su ga dva klipna parna stroja ukupne snage 280 konja. Pod imenom »Nettuno« u vlasništvu Barskog društva brod je početkom 20.stoljeća plovio na Skadarskom jezeru. U Prvom balkanskom ratu služio je za tegljenje barži sa ratnim materijalom, a upravo na ovom brodu je crnogorski prestolonasljednik Danilo Petrović 22. travnja 1913. potpisao sporazum sa Esad-pašom o predaji Skadra Crnoj Gori.
Vađenje broda
U Prvom svjetskom ratu brod je atriljerijom je nadomak Skadra, potopila austro-ugarska vojska. Austro-Ugari su nedugo potom izvadili »Nettuno« sa dna jezera, nadjenuli mu novo ime »Pionier« i koristili ga za svoje vojne potrebe. Kraj rata brod je dočekao u luci Bar gdje je djelimično oštećen, ostao narednih nekoliko godina do 1925 kada ga je Barsko društvo prodalo Brodarskom preduzeću a.d. »Boka« iz Kotora, (kasnijoj »Zetskoj plovidbi« a.d. Cetinje). Brod je dobio ime »Cetinje« i do početka Drugog svjetskog rata korišten je na redovnim putničkim linijama u zalivu Boke kotorske.
Oslobodjenje Boke u poznu jesen 1944 godine »Cetinje« je dočekao na mrtvom vezu u Dobroti gdje ga je 12-člana posada na čelu sa zapovjednikom, kapetanom Božom Paparelom, osposobila za vožnju.
Parobrod Cetinje kao austrougarski Pionier
Pored zapovjednika Paparele iz Dubrovnika, posadu »Cetinja« činili su i upravitelj stroja Luka Kostić iz Krtola, prvi oficir palube Ivo Tomić iz Dobrote, prvi oficir stroja Tonko Karaman iz Dubrovnika, noštromo Josip Katelan sa Prčanja, kormilari Gracija Rizoniko i Tripo Radoničić sa Prčanja, odakle je bio i kuvar Petar Marković. Vodja stroja bio je Krsto Marković iz Stoliva, a mornari na brodu su bili Anton Katalin iz Prčanja, Mato Marković iz Stoliva i Mihailo Jovanović iz Dobrote.
»Cetinje« je bio prvi brod koji je nakon oslobodjenja, uplovio u luku Kotor iz koje je inače, 5.decembra 1944. godine parobrod krenuo na obnovljenu i tada jedinu putničku liniji zalivom na relaciji Kotor-Prčanj-Stoliv-Perast-Risan-Kamenari-Tivat-Djenovići-Herceg Novi.
Vađenje broda Cetinje
Svoje prvo i jedino putovanje na toj liniji »Cetinje« je obavio 9.decembra, a rano jutro narednog dana zateklo ga je u tivatskoj luci gdje su se na brod ukrcali brojni putnici, kako civili, tako i vojnici – partizani, Italijani iz čuvene divizije »Garibaldi« i zarobljeni Njemci. Precizna evidencija nije vodjena, ali je na »Cetinju« u 8 sati kada je isplovio iz Tivta bilo preko 200 ljudi. Dok je rominjala lagana kiša, parobrod je mirno plovio po uzburkanom zalivu valjajući se na valovima nošenim jakim jugom, da bi u 8.50 sati kada je bio na sred Tivatskog zaliva, odjeknula ogromna eksplozija. Na mjestu gdje je bio pramac »Cetinja« podigao se ogromni gejzir vode, a očevici su kasnije govorili da je brod nošen inercijom mašina, nakon eksplozije koja mu je raznijela pramac, komandni most, dimnjak, jarbol i veći dio nadgradja, skrenuo 90 stepeni u odnosu na dotadašnji kurs i potonuo za manje od 5 minuta.
Strahovita detonacija koja je razorila »Cetinje« odmah je ubila i većinu njegovih putnika pa su mornari iz više vojnih i privatnih brodića i čamaca koji su se iz Tivta i sa hercegnovske rivijere odmah uputili na mjesto tragedije, uspjeli spasiti samo nekoliko ranjenika medju kojima i teško povrijedjenog kapetana Paparelu. Pored njega, preživjela su još samo tri člana posade i sedam putnika. Zvaničan bilans potonuća parobroda prema podacima partizanskih vlasti je 87 poginulih, ali povjesničari koji su kasnije istraživali tu tužnu epizodu govore o najmanje 193 žrtava. Tijela koja su pokupljena iz mora kasnije su sahranjena u kolektivnu grobnicu na mjesnom groblju u Donjoj Lastvi kod Tivta.
Iako je 2. i 3.decembar 1944. godine improvizovanim minolovkama kojesu vukli motorni jedrenjaci »Ljubomir« i »Durmitor«, Štab »Mornaričke stanice Boka« obavio čišćenje od sidrenih protivbrodskih mina četiri prolaza na ruti Tivat-Djenovići, u komandi partizanskih snaga u Boki nisu znali da su Njemci petnaestak dana ranije, neposredno pred svoje povlačenje, u vode zaliva bacili ukupno 82 na dnu ležeće magnetske mine. Upravo takva izuzetno razorna mina sa magnetnim upaljačem koji se aktivira kada iznad mine prodje brod metalne konstrukcije, uništila je parobrod »Cetinje« i sa njim u smrt odvela skoro 200 ljudi.
Kako je preživio kapetan Paparela
»Odjeknula je strahovita eksplozija, koja je bila tako jaka da sam skupa sa zapovjedničkim mostom, bio dignut u vazduh i bačen u more. Kada sam izašao na površinu, po kojoj su plivali drveni predmeti, prašina od uglja, mrlje nafte i ulja, uhvatio sam se grčevito za neki predmet, mislim da su to bila vrata kormilarnice. Oko sebe sam vidio nekoliko davljenika koji su dozivali u pomoć. Nijesam bio u stanju da bilo kome pomognem jer mi je bila prelomljena desna noga. U trenutku potpune malaksalosti, osjetio sam da me je jedna ruka uhvatila za kabanicu i izvukla u čamac koji je mislim, bio iz Bijele. Kada sam polovinom tijela ušao u čamac, potpuno sam se onesvijestio i ne znam što se sa mnom dalje dešavalo dok se nijesam osvijestio u vojnoj bolnici u Meljinama.« – zapisao je kapetan Božo Paparela prije četrdesetak godina, u tekstu »Moja sjećanja na katastrofu parobroda Cetinje« koji je objavljen u Godišnjaku Pomorskog muzeja u Kotoru.