Još jedna u nizu lijepih manifestacija u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva, Petrovačka noć, uspješno je održana sinoć, javlja RTV Budva.
Petrovačka noć je bila prepoznata kao vrhunac lijepih dešavanja u periodu glavne turističke sezone i još jednom je to i potvrdila.
Posjetioci su uživali u dnevnom i večernjem dijelu programa.
Tokom dana organizovane su sportske igre, potezanje konopa i trka plivača, Gradska muzika Budve je sa budvanskim mažoretkama prodefilovala šetalištem i održala polučasovni koncert, podjeljena je velika količina ribe – 500 kg, piva – 500 litara i vina – 800 litara, nastupila je i primorska klapa Castel Nuovo, a organizovana je i izložba autentičnih suvenira i radova umjetnika iz Budve.
Petrovačka noć 2015.foto Dušan Antonović
Na kraju dana, na bini smještenoj ispred hotela “Palas” nastupila je grupa Neon zatim the Frajle i rock grupa Parni valjak koja je opravdala očekivanja nekoliko hiljada posjetilaca koji su došli da uživaju u njihovim dobro poznatim numerama. Tu nije bio kraj programu, nastupio je i lokalni DJ sastav Stereo Ambasada.
Petrovačka noć upotpunjena je nesvakidašnjim vatrometom prepoznatljivim za manifestacije u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva.
Osim sunca ništa ne traži, nepravedni smo prema njoj. Smokva, koja je vjekovima hranila cijele porodice na Mediteranu nepravedno je gurnuta u sjenu, zato je vratimo u naše vrtove, na trpeze.
Osim svježih smokava, koje će biti posebno ukusne jedete li ih tek ubrane sa stabla, svakako isprobajte ovih sedam ukusnih recepata.
Punjene smokve
Za ovaj desert nam trebaju malo veće smokve, koje operemo i odrežemo im vrh. Smokve pažljivo izdubimo, meso stavimo u posudicu, a onda mu dodajemo svježi sir i med. Promiješamo. Smjesom, pomoću slastičarske šprice, punimo smokvu. Servira se hladno.
Svježa falša kotonjada od smokava
Oprane smokve sameljemo u blenderu, smjesu prelijemo u plitku posudu, poravnamo i ostavimo u frižideru preko noći. Hladnu kotonjadu narežemo na kockice i serviramo uz orašaste plodove na smokvinom listu. Da bi ih imali cijelu godinu, smokve možemo osušiti. A mogu se i zamrznuti na način da ih umatamo u smokvine listove. Ili ih slažemo u redove, međusobno odvojene smokvinim listovima.
Marmelada od smokava
Za svježu, falšu, ali vrlo zdravu i najbržu ljetnu marmeladu operemo pažljivo smokve, te ih s korom sameljemo u blenderu. Marmelada se može odmah konzumirati. Ako želimo marmeladu od smokava sačuvati i za zimske mjesece, tada plodove pažljivo ogulimo, pospemo šećerom, te ih na šest sati držimo u hladnjaku.
Potom ih kuhamo jedan sat uz dodatak vanilije, lovora, čašicu do dvije rogačuše. Nakon toga smjesu ulijemo u prethodno sterilizirane posude i držimo na suhom mjestu. I jedna i druga marmelada se mogu mazati na kruh, stavljati kao nadjev u palačinke, kolače…
Smokva
Štrudel od smokava
Svježe smokve grubo isjeckamo na manje komade. Stavimo ih u posudu u kojoj dodajemo šećer, promiješamo, a potom ubacimo također na grubo usitnjene orašaste plodove. Razvaljamo lisnato tijesto, na njega stavimo smjesu i pečemo do 45 minuta na 180 stupnjeva. Serviramo posuto šećerom u prahu.
Zamrznute smokve
Smokve operemo i pažljivo razrežemo na četvrtine, te ih kratko zamrznemo. Vadimo ih potom iz dubokog i serviramo uz sladoled, palačinke…
Sladoled od smokava
Smokve operemo, isječemo na manje komade. Istučemo sa strane kiselo vrhnje i vrhnje za šlag u gustu smjesu. Potom napravimo kremu od nekoliko jaja tučenih na pari, te dodamo u smjesu vrhnja i šlaga. Promiješamo i dodamo isjeckane smokve. Smjesu prelijemo u posudice, ili kalupe za sladoled. Za djecu se sladoled može staviti u čašu, a u sredinu umetnemo slamku za imitaciju sladoleda na štapiću. Zamrznemo.
Afrodizijak od smokava
Poznato je kako se suhe smokve odličan afrodizijak, a u ovom našem receptu dodani su im još i orasi, koji se oduvijek drže za pojačivače libida. Suhe smokve i orahe usitnimo na manje komadiće, te ih sameljemo nakratko u blenderu. Smjesu dodatno promiješamo i pomoću plastične vrećice oblikujemo u salamu. Salamu ohladimo, te režemo na šnite, a serviramo uz kavu i čaj.
U sklopu „Purgatorija“ večeras, nedelja 30.avgust od 20 sati na Trgu od kulture u Tivtu, održaće se promocija monografije o stvaralaštvu crnogorskog pisca za djecu i novinara Dragana Radulovića.
Promociju organizuju Institut za dječiju i omladinsku književnost Podgorica, NVU “Prijatelji Herceg Novog” i tivatski Centar za kulturu.
S međunarodnog pomorskog graničnog prijelaza Split u petak je isplovilo policijsko plovilo “Sveti Dujam” sa skupinom hrvatskih pomorskih policajaca koji će u grčkom akvatoriju sudjelovati u zajedničkoj operaciji “Poseidon Sea 2015”, sa ciljem čuvanja granica Europske unije i spašavanja izbjeglica.
Glavni ravnatelj policije Vlado Dominić najavio je da će se u subotu s grčkih otoka Hios i Kos vraća prva grupa od osam policijskih djelatnika, pa vjeruje da će i drugih osam policajaca izbjeglicama pružiti svu potrebnu pomoć.
“Osim u akciji ‘Poseidon Sea 2015’, policajci sudjeluju i u akciji TRITON 2015 na području središnjeg Sredozemlja. Do sada su sudjelovali u sedam akcija traganja i spašavanja na moru pri čemu je spašeno 1388 osoba od kojih 440 djece, 304 žene i 646 muškaraca”, kazao je Dominić.
Plovilo “Sveti Dujam” može uz posadu primiti 50 osoba, a njegov zapovjednik Vedran Bačić otkrio je da će do svoga cilja ploviti puna četiri dana, dok će razdaljina između obala Grčke i Turske gdje će biti stacionirani iznosi tek pet nautičkih milja.
“U principu sve te akcije spašavanja događaju se na kratkoj udaljenosti od obale, gdje se može prikupiti određen broj ljudi u kratkom roku, te ih u svega nekoliko minuta iskrcati na obalu i vratiti se po novu grupu. Mi ćemo raditi na otoku Hiosu. Ti se ljudi nalaze u malim gumenjacima, jedva tri do četiri metra dugim, na koje se ukrca čak njih dvadeset”, rekao je Bačić.
U tromjesečnoj operaciji u operativnom području u Egejskom moru sudjelovat će ukupno 27 policajaca, opremljenih s dodatnom navigacijskom i komunikacijskom opremom. Izmjenjivat će se u smjenama od mjesec dana po osam članova posade.
Osim njih bit će angažiran časnik za vezu čiji je zadatak prenošenje informacija između policijskog plovila i Internacionalnog koordinacijskog centra koji je stacioniran u Pireju.
Operacija “Poseidon Sea 2015” provodi se u organizaciji Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama zemalja članica EU (FRONTEX), na morskoj granici Grčke s Turskom. Iz proračuna Europske unije za tu je namjenu izdvojeno 5,2 milijuna eura.
Cilj je tragati i spašavati izbjeglice na području istočnog Sredozemlja, očuvati vanjske granice EU-a na moru, te spriječiti prekogranični kriminalitet. Posade čine policijski službenici pomorske policije iz PU splitsko-dalmatinske, PU primorsko-goranske, PU zadarske i PU šibensko-kninske.
Službeno plovilo “Sveti Duje” izvorno je namijenjeno za nadzor državne granice na moru. Dužina mu je 13,76 metara, pokreću ga dva diesel motora snage 492 kW, dok mu je trajna brzina 27 čvorova. Proizveden je 2003. godine u talijanskom brodogradilištu od aluminijskih legura.
U zajedničkoj operaciji “Poseidon Sea” Hrvatska sudjeluje od 2012. godine, a ove je godine dogovoreno slanje ukupno 37 policijskih službenika, plovila, vozila opremljenog termovizijskom kamerom, te ophodnog vozila.
1. DAN FESTIVALA - Na vukovom tragu - 01.07.2021. - Foto: Krsto Vulović
Bokeljska noć 2015.
Bokeljska noć 2015.
Bokeljska noć 2015.
Bokeljska noć 2015.
Organizatori Bokeljske noći, Centar za kulturu Kotor i Turistička organizacija Kotor uručili su nagrade pobjednicima ovogodišnje Bokeljske noći, popularne fešte nad feštama. Bokeljska noć okupi svake godine na desetine hiljada posjetilaca. Brojni gosti sa oduševljenjem isprate ovu manifestaciju.
Kotorska manifestacija datira iz kraja 19. vijeka. Tada je počela da se organizuje kao Venecijanska noć, po uzoru na venecijansku feštu.
Kasnije, početkom 20. vijeka, preimenovana je u Bokeljsku noć, i uz prekide za vrijeme ratova, održava se sve do danas.
Fešta se sastoji od konvoja maštovito i originalno maskiranih barki, koje defiluju duž kotorske rive. Nakon defilea, maskirane barke ocjenjuje žiri, a proglašenje najboljih se kruniše velikim vatrometom. I tu nije kraj, jer fešta se nastavlja u Starom gradu gdje se obično mladi zabavljaju do kasnih jutarnjih sati u brojnim kafićima, po trgovima i pjacama.
Kotoranima ne fali entuzijazma, maštovitosti i kreativnosti u ukrašavanju barki, što se pokazalo i na ovogodišnjoj Bokeljskoj noći.
Bokeljska noć postala je dio nematerijalne kulturne baštine Crne Gore.
Kralj Edvard i Tito
Nekoliko Bokeljskih noći je ostalo i ostaće upamćeno. Jedna od njih je, prema kazivanju starijih Kotorana, ona iz 1938. godine kojoj je prisustvovao engleski kralj Edvard. Tada se dobar dio engleske flote preselio u kotorski akvatorijum.
Kažu da je ta noć bila neviđena, da su okolna brda “gorjela” od reflektora sa brodova engleske flote.
Druga i je ona iz 1959. godine, koja je organizovana specijalno za predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.
To je i jedina Bokeljska noć koja je održana dva puta, pošto je ponovljena u septembru specijalno za maršala. Stari Kotorani se prisjećaju da je tada u zalivu bila skoro cjelokupna flota Jugoslovenske ratne mornarice. Sa okolnih brda bila je iluminacija i smatra se da je to najblistavija Bokeljska noć do sada održana.
Tito je ovu kotorsku feštu posmatrao ispred tadašnjeg čuvenog hotela “Slavija” koji se nalazio na mjestu sadašnje ruševine hotela “Fjord”.
Pod pokroviteljstvom Opštine i Turističke organizacije u Igalu je održan IV Međunarodni moto skup u organizaciji moto kluba MC Cruiser iz Herceg Novog. U trodenvnom programu organizovan je izlet brodom, bajkerske igre i nagrađeni su najstariji i najmlađi bajker, kao i najbrojniji moto klub. Centralni događaj bio je rok koncert grupa “Falcons” iz Rume i “Supermens” iz Šapca, koji je uslijedio poslije defilea motora ulicama grada.
,,Međunarodni moto slup je po organizaciji i broju učesnika iz godine u godinu sve bolji i masovniji i to nas posebno raduje. To upućuje i na činjenicu da ova manifestacija poprima sve veće interesovanje i značaj među sportskim i turističkim djelatnicima. Zadržati poklonike moto strasti, težak je, izazovan i lijep zadatak. Zato nam je izuzetno drago da to uspijeva Herceg Novom i da su ga bajkeri izabrali za svoj zavičaj. Jer, bajkeri su svestrani, svesrdni, vedri i ljudi bez granica i barijera. Moto klub Cruiser se iz godine u godinu dokazuje kao dobar organizator i domaćin i zato mu dugujemo zahvalnost. Pripremili su bogat trodnevni program, a defile motora ulicama grada je bio prava atrakcija, u kojoj su uživali građani i gosti Herceg Novog. Želja cčlanova ovog kluba nije samo promocija moto sporta, već i našeg grada. Susreti bajkera, ljudi koji na dva točka obilaze svijet, upoznaju nove kulture, mentalitete i tradicije, predstavljaju novi, sve aktuelniji vid turizma i Turističkih putovanja. Bajkeri su istinski zaljubljenici druma i točkova, a ovakve prilike, susreti, nova poznanstva i prijateljstva, razbijaju sve stereotipe i predrasude o dvotočkašima. Dame i gospodo, uvaženi prijatelji, dobro došli u Herceg Novi. Sve vas srdačno pozdravljam i želim da se ovdje osjećate lijepo i da ovi dani budu dani kojih ćete se uvijek sjećati. I svakako da i sljedeće i svih narednih godina, istim povodom, ponovo budemo zajedno’’, kazao je u svom pozdravnom obraćanju učesnicima moto skupa, načelnik Sekretarijata za društvene djelatnosti i lokalnu upravu, Vladimir Dželetović.
Organizatori iz podsjećaju da Međunarodni Moto skup MC Cruiser Herceg Novi, po ocjeni gostiju, jedna od najvećih i najbolje organizovanih manifestacija ovog tipa u Crnoj Gori.
Završen 4. Međunarodni moto skup
,,Već prvi moto skup, koji smo organizovali 2012. godine u Igalu bio je više nego uspješan, a broj moto klubova i posjetilaca iz zemlje i inostranstva koji su došli na naredna dva skupa u Bijeloj, potvrdio je da ova manifestacija predstavlja pravi turistički potencijal u pauzi između brojnih festivala i manifestacija po kojima je naš grad poznat. Kako ove godine moto klub MC Cruiser obilježava deceniju postojanja cilj nam je da naš IV moto skup po kvalitetu i broju gostiju nadmaši prethodne, i da se još jednom dokažemo kao dobri organizatori i još bolji domaćini. Zbog odlične lokacije i bogatog trodnevnog programa prema očekivanjima imali smo i veliki odziv moto klubova i bajkera iz čitavog regiona, ali i turista i ostalih gostiju. Motoristima je na prvom mjestu druženje sa ostalim ljubiteljima dvotočkaša, a pored muzičko-zabavnog programa posebnu atrakciju, kako za turiste tako i za sve Novljane, predstavlja moto- defile u kojem je učestvovalo nekoliko stotina motora”, naveli su iz MC Cruseir HN.
Povodom jubileja, 10 godina kluba, uručena je zahvalnica i poklon Mišku Krivokapiću, jednom od osnivača i ljudi najzaslužnijih za razvoj MC Cruiser HN.
Zadnji dani avgusta vratili su na veliki dio našeg kontinenta, uključujući i naše krajeve, ljetne vrućine.
Posljednja avgustovska subota je u Crnoj Gori donijela gotovo posvuda najviše dnevne temperature iznad 30°C.
U Podgorici je u subotu temperatura porasla čak do 39.1°C. Samo malo toplije od Podgorice je bilo u Španskoj Cordobi (39.9°C) i Sevilli (39.5°C).
Vrućine se tokom nedjelje proširiti i na veći dio srednje i istočne Evrope i potrajat će i do kraja avgusta i na početku septembra.
Pretežno vedro ljetno vrijeme očekuje nas i danas. Noću tiho ili će puhati tek slab burin, danju slab do umjeren maestral. Vruće i vrlo vruće s najvišim dnevnim temperaturama od 30 do 38°C.
Prema mjerenjima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore temperatura mora visokih 29 stepeni u Herceg-Novom, 27 u Tivtu i Budvi.
Prekretnica oko 3. septembra?
Prema posljednjim prognostičkim materijalima, vruće ili vrlo vruće bit će u prvoj polovini nadolazeće sedmice. Najviša dnevna temperatura vazduha od utorka u blagom padu. Sve više prognostičkih materijala ukazuje na početak promjene vremena oko 3. septembra, nakon čega bi, uz povremene pljuskove, vjerojatno stigao kraj ljetnim vrućinama.
4. Međunarodni moto skup koji se održava u Igalu od 28. do 30. avgusta u organizaciji hercegnovski moto klub MC „Cruise“, počeo je u petak na pješčanoj plaži Stara banja, na ušću rijeke Sutorine, rok koncertom grupa “Krugovi u žitu” iz Trebinja i “Mikrokozma” iz Podgorice.
Danas od 17 sati je defile motora ulicama Igala i Hercegovog, dok je za noćas najavljene bajkerske igre i rok koncert grupa “Falcons” iz Rume i “Supermens” iz Šapca.
Skup su podržale Turistička Organizacija i Opština Herceg Novi.
Ministarstvo saobraćaja i pomorsva (MSP) pripremilo je nacrt Zakona o bezbjedonosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, kojom se konačno ova oblast usaglašava sa odredbama međunarodnog ISPS kodeksa. Najznačajnija novina koju ovaj zakon donosi je legalizacija mogućnosti ukrcaja naoružane pratnje na crnogorskim trgovačkim brodovima u međunardnoj plovidbi, prilikom njihove plovidne kroz područja u kojim vlada opasnost od napada pirata.
Crnogorski trgovački brodovi u nekoliko su navrata u protekle tri godine ukrcavali naoružane zaštitare dok su plovili u vodama Indijskog okeana i Adenskoj zaliva u kojima djeluju somalijski pirati. Iako za to nije bilo uporište nigdje u važećoj crnogorskoj legislativi, a što je moglo dovesti i do teških pravnih posljedica po zapovjednike naših brodova u slučaju nemilih događaja sa otvaranjem vatre naoružanih zaštitara na ribare ili bilo koga druoga ko je moga biti pogrešno identifikovan kao piratska prijetnja, u MSP i menadžmentu naših kompanija, smatrali su da opasnost da pirati napadnu i otmu, brod posadu i teret, opravdava takav legalni rizik.
Pozivajući se na na tri cirkulara preporuka Međunarodne pomorske organizacije IMO, MSP je dozvoljavao ukrcaj naoružanih pripadnika stranih zaštitarskih firmi na naše brodove, ali je resoru koji vodi Ivan Brajovič trebalo skoro od tri godine da konačno postupi po preporuci IMO-a svim državama svijeta da donesu nacionalne zakone u vezi ukrcaja i upotrebe naoružane zaštite na svojim brodovima u međunarodnoj plovidbi. Veliki broj pomorskih država svijeta u proteklih nekoliko godina donio takve zakone koji regulišu svaki aspekt ukrcaja naoružanog eskorta na njihove brodove, bilo da je riječ o ukrcaju na trgovački brod osoblja nacionalne Ratne mornarice (tzv. Vessel Protection Detachments – VPDs), ili pak o angažovanju specijalističke zaštitarske kompanije(Privately Contracted Secutity Personnel – PCSP). Ovaj termin označava “osobe za neposrednu sigurnosnu zaštitu posade, broda, tereta i druge imovine od piratstva i oružane pljačke, koje se u obavljanju poslova zaštite mogu koristiti vatrenim oružjem.”
DVADESETPRVI MAJ
Crna Gora to tek treba da uradi, a nacrtom novog Zakona o bezbjednosti pomorskih brodova i luka predviđeno je da su naše kompanije čiji brodovi plove “morskim područjima u kojima postoji visok rizik od piratstva ili oružane krađe brodova”, pored ostaloga, “izrade i sprovedu postupke u planu bezbjednosne zaštite broda za zaštitu od piratstva i oružane krađe i po potrebi i za ukrcavanje, boravak i iskrcavanje lica za naoružanu pratnju na brodu u skladu sa procjenom rizika”. Da bi ukrcala oružani eskort na brod, naša kompanija prethodno mora preduzeti sve raspoložive mjere samozaštite broda, pa tek onda podnijeti zahtjev da dobije saglasnost za ukrcaj naoružanih zaštitara riješenjem MSP koje to odobrava ili ne, na osnovu mišljenja pribavljenog od MUP-a.
Lica za naoružanu pratnju ukrcana na brod crnogorske državne pripadnosti mogu u svrhu nužne odbrane posade, broda, tereta i druge imovine na brodu od istovremenog ili neposredno predstojećeg piratstva ili oružane krađe da upotrijebe vatreno oružje, i to isključivo uz saglasnost zapovjednika broda i u najmanjoj mjeri koja je potrebna da se odbije napad. Lica za naoružanu pratnju ukrcana na brod crnogorske državne pripadnosti, u skladu sa preporukama Međunarodne pomorske organizacije, moraju da poštuju propise Crne Gore, i propise države luke i obalne države kao i naredbe zapovjednika broda…. Zapovjednik broda ne odgovara za prekoračenje nužne obrane koje u odbrani posade, broda i tereta počine lica za naoružanu pratnju.”- stoji u članu 26. nacrta Zakona.
Uzeta su u obzir i prava samih pomoraca- tako svi članovi posade broda moraju biti prije svog ukrcaja na brod biti obaviješteni o ukrcaju privatnih naoružanih zaštitara i brodar im mora dati mogućnost da se ne ukrcaju na takav brod. Ako to pomorac zatraži, brodar mu prethodno mora omogućiti iskrcaj sa broda i osigurati povratak u mjesto prebivališta, te pomorci zbog toga ne smiju snositi nikakve negativne posljedice.
Hercegnovski Jazz summer Montenegro festival, koji je uz podršku Turističke Organizacije Herceg Novi, organizovala Muzička škola, zatvoren je na najbolji mogući način – sjajnim koncertom kvarteta “Pippo Corvino” u čijem su sastavu Filip Gavranović na gitari (Austrija), Anil Bilgen ( klavir, Turska ), Miha Koren ( bas, Slovenija ), Pietro Ricci (bubnjevi, Italija )
,,Uglavnom sviramo svoje autorske kompozicije, međutim kako prvi put gostujemo ovdje željeli smo da na neki način opipamo teren, tako da smo se odlučili da nam repertoar budu prepoznatljivi džez standardi koje smo svirali uglavnom u mojim aranžmanima. Nismo očekivali ovoliko publike, ali kako je sala bila prilično ispunjena i to je uticalo na dobru atmosferu i na našu inspiraciju. Tako da smo veoma zadovoljni. Ovo je prvi put da smo na hercegnovskom Jazz festivalu i odlazimo sa jako lijepim utiscima’’, kazao je Gavranović neposredno po završetku jednosatnog nastupa u Dvorani Park i dodao da je hercegnovski koncert i prvi nastup u punom sastavu u Crnoj Gori Pipp Corvino kvarteta. Prilično dobor ispunjena Dvorana Park je nekako bio i logičan slijed prethodnih večeri Jazz summer Montenegro festivala , kada su na prepunom Trgu od muzike, ispred Muzičke škole i crkve svetog Jeronima u starom gradu, nastupili Michael Supnick (USA), Filippo Rodolfi (Ita), Jelena Jovović, Branko Marković (Srb) kao i kolosi crnogorske jazz scene Zoran Ćetković Ćele i Miodrag Šule Jovović
,,Ja sam prezadovoljan. Zaista nisam znao šta će biti na posljednjem koncertu, kako će to izgledati, ali ispostavilo se da sam u ove tri večeri fesivala, uspio da postignem da imamo zastupljene sve verzije džeza. Dakle od tradicije, koju nam je donio i predstavio Majkl Sapnik, pokazavši kako treba da izgleda džez tradicija i istorija, preko predivnog nastupa Jelene Jovović i njenog koncerta kojim su sublimirane sve velike džez pjevačice poput Ele Fitzdžerald i Sare Von, pa do večerašnje potpuno druge dimenzije sviranja i čitanja džez standarda’’, kazao je selektor festivala i legenda hercegnovske muzike, Dragan Karlo Đorđević. Podsjetimo da su toko festivala u prijepodnevnim termina održavane radionice, jer je kako su poručili organizatori, cilj festivala bio i edukativni segment, kako bi se ovaj pravac prbiližio mlađim generacijama.
Jazz summer Montenegro festival
“Imali smo jako malo vremena, ali smo zaista napravili fantastičan posao. Ono što mi je veoma drago jeste da je ovo samo početak moje saradnje sa Muzičkom školom, jer direktorica Nada Karadžić ima u planu da nastavimo sa radionicama i tokom školske godine. Već sljedećeg festivala vjerovatno ću biti i članica Savjeta što me veoma raduje”, poručila je Jelena Jovović koja je vodila radionice, a direktorka festivala i Muzičke škole, Nada Karadžić, kazala je da će nastojati da ovaj džez festival svojim kvalitetom i edukativnim karakterom zauzme vodeće mjesto u kulturnoj ponudi grada i da po tome bude prepoznatljiv u Crnoj Gori i mnogo šire. Jazz summer Montenegro festival su uz podršku Opštine i Turističke Organizacije Herceg Novi, organizovali Muzička škola i NVO Fortuna Herceg Novi.
