Hrvatsko građansko društvo Crne Gore iz Kotora organiziralo je humanitarni koncert u Domu starih „Grabovac „ u Risnu, pod nazivom „ Poklon djece starima“
U programu koncerta nastupio je dječji mandolinski orkestar HGD CG „Tripo Tomas“ pod vodstvom prof. Iva Brajaka, člana UO HGD CG i dječji hor niže muzičke škole „Vida Matjan“ iz Kotora, sa kojim je dirigovala prof. Laura Jovanović, direktorica škole, uz klavirsku pratnju prof. Ane Mihaljivić .
Koncert je otvorio Tripo Schubert, savjetnik UO HGD CG, koji je između ostalog kazao „ Da li ima nešto ljepše nego kada djeca pjesmom uz akorde mandolina pošalju poruku starima da ih u Novoj godini služi dobro zdravlje, raspoloženje, dug život i ugodan boravak u ovom prelijepom Domu, uz veliku pažnju čitavog osoblja“
Posjetioci doma su burnim aplauzima popratili sve kompozicije. Petar Pejaković, u ime Doma, zahvalio se organizatoru, dječjem horu i orkestru, uz želju da ponovo dođu i raspolože sve njih.
Humanitarni koncert HGD-a
Na završetku koncerta osoblje je sve prisutne poslužilo kolačima koje su djeca donjela.
Nakon šokante instalacije morskog otpada na splitskoj ribarnci, Udruga Sunce ponovno upozorava na stanje u našem Jadranu. U kratkom videu prikazuju tamnu stranu hrvatskih plaža i pozivaju institucije, ali i građane na hitno rješavanje ovog sve većeg problema. Otpad u moru prvenstveno je posljedica lošeg gospodarenja otpadom na kopnu odakle vjetrom, rijekama ili na neki drugi način dospijeva u more. Koliko je otpada u našem plavom biseru još uvijek nije poznato, a ovim projektom smo korak bliže informacijama.
„Ne znamo koliko otpada ima, iz kojih izvora dolazi, koliko ga ima na morskom dnu, a koliko na obali i morskoj površini. Budući da plastika nikad ne nestaje već se samo raspada u sve manje komade i zatim ulazi u sve pore živog sustava, događa se da plastiku koju bacimo na koncu jedemo“ kaže biolog Mosor Prvan iz Udruge Sunce.
Čini se kako je problem u Jadranu veći no što su u Udruzi Sunce očekivali, naročito na području srednje i južne Dalmacije gdje, zbog morskih struja, stiže i otpad od jadranskih susjeda. Za sada su obrađeni podaci jednogodišnjeg praćenja stanja za pilot lokaciju plaže Zaglav na otoku Visu. Tako je zabilježeno i prikupljeno 42 224 komada raznog otpada od čega je čak 97% plastika. Unutar 703 kilograma najveći dio se odnosi na razne komade plastike, ali zanimljiv je i podatak od preko 5 000 štapića za uši što ukazuje na loš sustav filtriranja kanalizacijskih odvoda. „Morski otpad je kompleksan i slojevit problem s utjecajima na okoliš, sigurnost, zdravlje, kulturu i ekonomiju, naročito turizam i ribarstvo. Stoga želimo podići svijest ribara, građana, ali i donositelja odluka o utjecaju morskog otpada te akcijama za učinkovito rješavanje ovog gorućeg ekološkog problema“ zaključuje Prvan.
S obzirom na rezultate istraživanja trebamo odmah reagirati, poručuju iz Udruge Sunce. To možemo učiniti prvenstveno smanjenjem stvaranja otpada, ponovnim korištenjem i recikliranjem ali i stalnim pritiskom na političare za unaprjeđenjem sustava gospodarenja otpadom. Tek onda moći ćemo očekivati čisto more i obale, ali i čistu savjest. Udruga Sunce u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, a u sklopu projekta IPA Adriatic CBC programa 2007-2013 pod nazivom “Sustav upravljanja morskim otpadom u Jadranskoj regiji” provodi istraživanje procjene stanja morskog otpada u Jadranu. Projekt okuplja multidisciplinarni tim uključujući akademsku zajednicu, istraživačke institute, nacionalne i lokalne vlasti kao i nevladine udruge iz svih sedam zemalja Jadranskog mora u cilju jačanja suradnje i poticanja zajedničkih i usklađenih akcija za Jadran bez otpada.
Centar za kulturu Tivat priređuje izložbu pod nazivom “Ljekovito, začinsko, aromatično bilje i gljive Vrmca”.
Autori izložbe koja srečće pažnju na izuzetno florističko bogatstvo brda Vrmac – budućeg zaštćenog parka prirode, su Dragan Rajčević , Igor Mamula i Vesna Pavić.
Fotografije koje prate postavku izradili su Dragan Rajčević i Goran Pivljaković.
Izložba že biti otvorena u četvrtak 28.januara 20 sati u galeriji ljetnjikovca Buća-Luković.
Uprkos tvrdnjama Ministarstva poljoprivrede i ruralnog reazvoja da taj državni organ preduzima sve mjere na spriječavanju širenja štetočine palmin surlaš (Rhynchophorus ferrugineus) na Crnogorskom primorju, dokumenti pojedinih lokalnih uprava pokazuju da je resor koji vodi Predrag Ivanović (DPS), bukvalno ostavio na cjedilu loklane uprave da se same izbore sa naletom ove štetočine koja uništava palme.
„Obzirom da je istekao Akcioni plan eradikacije i spriječavanja širenja crvenog palminog surlaša, koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja za period od novembra 2012.godine do novembra 2015.godine, a da novi Plan nije donešen, opštine će mjere sprovoditi zavisno od mogućnosti i namjere da spašavaju palme. Na sjednici Zelenog tima koja je održana u ponedeljak 21. decembra, zaključeno je da problem crvenog palminog surlaša uzrokuje promjenu ambijentalne slike Tivta i da je potrebno preduzeti sve mjere da se palme u Tivtu zaštite, te obzirom na navedeno potrebno je u budžetu za 2016. godinu planirati sredstva za rješavanje navedenog problema i sprovoditi mjere na osnovu člana 6. Zakona o zaštitu bilja.“- stoji pored ostaloga, u izvještaju o stanju životne sredine i radu Zelenog tima Opštine Tivat koji su usvojili odbornici na posljednjoj sjednici SO Tivat.
U Tivtu je proteklih mjeseci na javnim površinama i u privatnim dvorištima posječeno više primjeraka velikih kanarskih palmi koje je potpuno uništio surlaš, a sa nekoliko više decenija starih primjeraka ovog drveta, preduzeta je najradikalnija mjera u pokušaju da se ona spasu – dendrohirurgija, odnosno uklanjanje kompletne krošnje do zdravog dijela debla, u nadi da će se palma revitalizovati. Iako Ministarstvo poljoprivrede tvrdi da to nije tačno, surlaš je, što u nezvaničnom razgovoru potvrđuju svi lokalni stručnjaci, u Tivat stigao sa primjercima velikih kanarskih palmi koje je iz inostranstva proteklih par godina, za svoje potrebe uvezao elitni nautičlki centar Porto Montenegro. Uveženo je ukupno 118 komada velikih kanarskih palmi iz Urugvaja, Španije, SAD i Italije. Fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede nije spriječila da se među njima našu i zaraženi primjerci koji su u međuvremenu posađeni u drvoredima duž operativne obale Porto Montenegra, a sa kojih se surlaš potom proširio i na „domicilne“ palme po Tivtu. U Porto Montenegru i danas se mogu vidjeti panjevi posječenih zaraženih uvezenih palmi, a lokalna uprava u Tivtu već mjesecima pokušava na sve moguće načine da spriječi dalje širenje štetočinskog insekta na okolno područje.
Ostaci jedne od posjecenih zarazenih palmi u Porto Montenegru
Opština Tivat je tako lani donijela Plan o sprovođenju fitosanitarnih mjera na spriječavanju širenja surlaša, urađena je evidencija palmi na čitavom području opštine, kako na javnim tako i na privatnim parcelama, sprovođeno je informisanje i edukacija građana o aktivnostima i mjerama za suzbijanje ove štetočine, određena je lokacija za zakopavanje i uništavanje zaraženog bilja, konstantno je pojačan nadzor i pregled palmi na javnim površinama i dostavljanje izvještaja Fitosanitarnoj upravi, a izvršeno je i više hemijskih tretiranja insekticidima palmi na javnim površinama.
crveni surlas palmin
Ministarstvo poljoprivrede sa druge strane, u ranijem odgovoru na naše pitanja oko širenja palminog surlaša u Tivtu, negiralo je bilo kakvu svoju i krivicu drugih državnih organa i navelo da su u toj priči „nezainteresovanost medija da adekvatno informiše javnost, kao i kontinuirane i neutemeljene optužbe na račun rada Ministarstva poljoprivrede, došle još jednom do izražaja i u pitanjima vezanim za palminog surlaša.“ U međuvremenu, nije donijelo novi Program eradikacije surlaša, i sav teret borbe sa štetočinom prebacilo je na primorske gradove kojima su palme jedno od osnovnih ambijentalnih obilježja.
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
1 od 36
Lode - foto Boka News
Najbolji sportisti Kotora u 2019. Dodjela priznanja
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru
Restoran Conte Perast
Istorijski arhiv Kotor
18. Internacionalni kotorski ljetnji karneval
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Najbolji sportisti Kotora u 2019. Dodjela priznanja
Najbolji sportisti Kotora u 2019. Dodjela priznanja
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
In Memoriam Dario Musić
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
NP Biogradska Gora - foto Boka News
Restoran Conte Perast - Zlatko Marinović
Zavjetni dan - Perast 15. maj 2020. foto Boka News
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Vijek od pobune mornara u Boki Kotorskoj
Perfomans Naša akcija KotorArt
Parapeti u Boki Kotorskoj - foto Boka News
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Ponoćka u katedrali 2019. foto Boka News
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Institut igalo foto Boka News
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Restoran Conte Perast
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Sa pressa Luštica Bay
Zavjetni dan - Perast 15. maj 2020. foto Boka News
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Perfomans Naša akcija KotorArt
Po starom običaju 27. januara građani Kotora i Boke Kotoraske, u duhu suživota i tolerancije, ispred hrama Svetog Nikole obilježili su Savin dan, a nešto kasnije svi zajedno uz zvuke Kotorske gradske muzike prešli su ispred katedrale Svetog Tripuna, gdje je Mali admiral izgovaranjem Loda (pohvala svecu) označio početak Tripundanskih svečanosti.
Dječiji hor Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ ispred hrama Svetoga Nikole izveo je svetosavsku himnu. Protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić posebno je pozdravio Gradsku muziku Kotor, građane i vjernike, pravoslavne i katolike, gradonačelnika Kotora.
„Imamo zlatnu mladost, pametne ljude i one koji znaju da čuvaju tradiciju. Zato današnji dan opominje da je ono što okuplja ljude svetost Svetoga Tripuna mučenika, Svetog Luke, Svetog Nikole i Svetog Save“ – kazao je između ostalog protojerej Krivokapić.
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti – Lode i Sveti Sava
Sa trga ispred crkve Svetog Nikole građani, članovi odreda Bokeljske mornarice i predstavnici političkog života Kotora, uz zvuke Gradske muzike, uputili su se na trg ispred katedrale Svetog Tripuna gdje je tačno u podne sa lođe mali admiral Pavo Vičević iz Kotora, izgovorio Lode, pohvale u čast sveca zaštinika grada Kotora, nakon čega je podignuta zastava Svetog Tripuna, što i simbolično označava početak Tripundanskih svečanosti u Kotoru.
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti – Lode i Sveti Sava
U poslednjem Pregledu procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori za 2015. – SOCTA – posebna pažnja posvećena je sve većem angažovanju mlađih pomoraca u lancu krijumčarenja narkotika.
U poslednjem SOCTA dokumentu navodi se da krijumčarenje i trgovina drogom ostaju dominantna aktivnost najvećeg broja registrovanih kriminalnih grupa. Tvrdi se da su rute krijumčarenja marihuane ostale nepromijenjene, da su ulazni putevi na granici između Albanije i Crne Gore, a izlazni na prelazima ka BiH i Hrvatskoj. Promjene ruta nijesu zabilježene ni kada je riječ o kokainu.
U SOCTA dokumentu se kao glavni rizik pominju prekookeanski kontejnerski brodovi na relaciji Južna Amerika-Zapadna Evrope. Zabilježen je uvećan trend izbacivanja pošiljki na otvorenom moru koje se kasnije preuzimaju i dalje krijumčare obično manjim jahtama, a posebna pažnja posvećena je, kako se kaže, sve većem angažovanju i porastu broja pomoraca iz Crne Gore, posebno lica mlađe starosne dobi, u međunarodnim lancima koji se bave krijumčarenjem narkotika. Zbog toga se u ovom dokumentu preporučuje angažovanje specijalista za prikupljanje podataka o imovini i sprovođenje finansijskih istraga pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i pomoraca uključenih u krijumčarenje narkotika na međunarodnom nivou.
Dejan Knežević rukovodilac sektora za narkotike u Upravi policije Crne Gore za RSE kaže da se u krijučarenje uključuju crnogorski, srpski i hrvatski državljani koji su zaposleni u međunaordnim pomorskim kompanija.
„Koji kao pomorci za račun kriminalnih grupa prenose kokain iz južnoameričkih luka do EU u količinama od par kilograma do nekoliko desetina kilograma po isporuci. Jedan od intenziviranih načina krijumčarenja je kada se na prekookeanskim brodovima u Južnoj Americi na kontejnerima polome plombe, ubaci se kokain, a onda se po dolasku u neku od luka u EU kokain preuzima od strane članova kriminalnih grupa. U pojedinim slučajevima prisutan je i element korupcije lučkih službenika u evropskim lukama. Drugi prisutan način krijumčarenja je kada se prilikom dolaska brodova brzim čamcima kokain donosi do brodova u nepropusnim torbama koji preuzimaju korumpirani mornari koji ga skrivaju do dolaska u Evropu, gdje se torbe sa GPS lokatorima izbacuju u more. Krijumčari dolaze po kokain opet gliserima i dalje ga distribuiraju na ilegalnom tržištu EU“.
Knežević kaže kako se policijska saradnja intenzivira jer problem predstavlja činjenica da pojedini naši državljani krivična djela čine isključivo u inostranstvu.
„Ili u Južnoj Americi, ili skandinavskim zemljama ili Zapadnoj Evropi, a njihov boravak u CG nije obilježen bilo kakvim radnjama vezanim za krijumčarenje droge.“
I pored više pokušaja nismo uspjeli da na ovu temu nađemo sagovornika među mlađim crnogorskim pomorcima i kapetanima koji kažu da se radi o veoma delikatnoj priči. Na razgovor je pristao iskusni pomorac Ladislav Vuković, član Udruženja kapetana, On kaže da već dugo nije na brodu, ali da je upoznat sa ovim problemom. Vuković ipak smatra da notirani trend ne smije baciti ljagu na čitavu profesiju.
“Ono što ja mogu reći, a mislim da će se i kolege pomorci složiti, da to ne može biti dobra vijest za pomorce bez obzira što to nije pitanje pomoraca kao profesije nego pojedinaca. Ako ćemo čitavu profesiju postaviti u jednu takav ravan onda ćemo više štete napraviti nego koristi da se jedna takva praksa isključi.”
RSE: Koliko Vam je simptomatično i koliko govori o aktulenom društvenom trenutku to što se u tom kontekstu pominju uglavnom pomorci mlađe generacije. Koliko togovori o izazovima tranzicionih vremena?
Vuković: Čini mi se da kako dolaze nove generacije sve je veći jaz, a što je tome razlog ne bih Vam znao reći.
RSE: Koliko je razlog tome posrnuće sistema?
Vuković: Ja vjerujem da je prvo razlog posrnuće morala.
Ljiljana Popović, predsjednica opštinskog odbora građanskog pokreta URA u Kotoru, gradu iz koga potiče najveći broj pomoraca, povezuje posrnuće morala i sistema..
„Moj stav po tom pitanju bi bio da je to posljedica sveukupnog stanja u drustvu, u državi i okruženju. A to je da mi doživljavamo zadnjih dvadesetak godina pad sveukupnih vrijednosti. Kad se nalazite u istuaciji da su mladi ljudi bez perspektive, kada ne mogu naći posao za koji su se školovali,uglavnom pribjegavaju odlasku na brod, to je makar utisak iz sredine u kojoj živim, smatrajući da je to najlakši način da dođu do neke zarade. I odalzeći na te brodove, to su uglavnom strane kompanije, oni bivaju prepušteni sami sebi. Tamo su podložni raznim uticajima, javna je tajna da im prilaze ljudi koji se bave tim poslovima. Nude im da budu kuriri, i za to naravno imaju određenu nadoknadu“.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog danas je zvanično pokrenula izradu katastra zelenila, snimanjem prvog stabla Kanfora u Parku „Nikole Đurkovića“.
“Formirali smo stručne administrativne resurse i posjedujemo savremenu geodetsku opremu koja će ubrzati i olakšati izvođenje ovog zahtjevnog projekta na terenu. Ovo je jedan od značajnijih strategijskih, dugoročnih projekata koje pokreće Agencija i moja želja je da pokrenemo što više takvih, kako bismo na adekvatan način zaštitili grad i odredili smjernice daljeg razvoja” – saopštio je direktor Agencije Nikša Grgurević.
Sadašnje stanje zelenih površina i biljnog materijala zahtijeva sistematizaciju i racionalnije upravljanje, ali i zaštitu od naraslih pritisaka izgradnje. Upravo to je cilj katastra zelenila – zaštita zelenih površina, spriječavanje njihovog uništavanja i projektovanje novih.
Izrada katastra zelenila jeste dugotrajan proces, ali su koristi značajne. Njime će biti omogućeno sagledavanje kvaliteta zelenila u „gradu cvijeća i zelenila“, ali i inventarizacija vrsta drveća, žbunja i penjačica, kategorizacija zelenih površina, izrada propisa za zaštitu drveća na mjestima izgradnje objekata, zaštita pojedinačnih primjeraka.
Kako ističe koordinatorka ovog projekta Milica Berberović, diplomirani inženjer pejzažne arhitekture, izrada katastra će se odvijati u više faza: priprema, terenski rad, unos i analiza podataka.
Pripremni radovi se odnose na pripremu baze podataka, istraživanje postojeće dokumentacije, definisanje prostornih objekata, razradu plana rada. Terenski rad i unos podataka će se raditi uporedo i to je najdugotrajniji proces, dok će se analize raditi periodično.
Herceg Novi
– Što se tiče lokacija za snimanje, prvo će se snimati javne zelene površine kao i neke površine specijalne namjene (na primjer, Gradsko groblje), zatim površine ograničene namjene, kao što su zelene površine turističkih objekata, zdravstvenih objekata. Tek na kraju se mogu snimiti i neke privatne zelene površine koje svojim izgledom i kvalitetom predstavljaju izuzetne tvorevine, saopšteno je iz Agencije.
Tivatski Vodovod prošle godine je iz Regionalnog vodovodnog sistema „Crnogorsko primorje“ (RV) preuzeo ukupno 1.620.372 kubika vode, što je drastično više od prvobitno ugovorenih 1.210.000 kubika. Za to su Tivćani RV-u platili 490 hiljada eura.
Vodovod Tivat inače, jedini je od lokalnih vodovodnih preduzeća primorskih opština koje na vrijeme i u potpunosti izmiruje svoje finansijke obaveze prema RV.
Prema podacima RV, Tivat je lani u julu mjesecu 2015. preuzeo 76 odsto više od ugovorene količine za taj mjesec, u avgustu čak 114 odsto više, dok je u septembru preuzeto 68 odsto više vode od količine prvobitno ugovorene za taj mjesec. Uprkos tome, lokalni tivatski Vodovod za ovu godinu, prema tvrdnji menadžmenta RV, nije pristao na njihov predlog da se povećaju ukupne količine vode koje će taj grad dobiti iz regionalnog vodovodnog sistema, pa je ta količina ostala na 1,21 miliona kubika.
Inače, RV je svim primorskim gradovima nudio da vodu iz tog sistema uzimaju kontinuirano tokom cijele godine po cijeni od 0,29 eura po kubiku, što niko do sada nije prihvatio u cjelosti, iako je takvo odbijanje na kraju rezultiralo višestruko većom konačnom cijenom vode koju lokalni vodovodi fakturišu svojim konačnim potrošačima. Tako je cijena kubika vode koji lokalnom Vodovodu Tivćani plaćaju od 1.februara prošle godine, 0,97 eura plus PDV za građane, dok je cijena za potrošače iz kategorije privrede 1,94 eura plus PDV.
Tivat
Zbog činjenice da je iskorištenost kapaciteta RV tek 21 posto, UO te državne firme je donio odluku da “u cilju obezbjeđivanja uslova za uredno funkcionisanje regionalnog vodovodnog sistema, održavanje sistema, izmirenje kreditnih i drugih obaveza JP-a”, poveća cijenu vode. Stoga se sada lokalnim vodovodima voda iz RV nudi po cijeni od 0,37€/m3 za isporuku vode koja se vrši kontinuirano, tj. bez prekida u toku cijele godine, 0,52 €/m3 za periodičnu isporuku vode koja se vrši neprekidno najmanje šest mjeseci u toku kalendarske godine i 0,74€/m3 za periodičnu isporuku vode koja se vrši neprekidno u periodu kraćem od šest mjeseci, ali ne i kraćem od tri mjeseca.
Aktivnost na popularizaciji zaleđa, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena imati će danas, utorak 26.januar, u MZ Herceg Novi (kod Sat kule), sa početkom u 18 sati, za kada je planirana tema „Austrougarski pješački i kolski putevi hercegnovskog zaleđa“, kao uvodna prezantacija iz edukativno-promotivnog ciklusa „Upoznaj bokeško zaleđe“.
Za ovu priliku je predviđeno upoznavanje građana sa istorijskim, kulturnim, ali i privrednim značajem očuvanja ovog dijela graditeljskog nasljeđa.
Nakon Podgorice i Bijelog Polja i Bar je dobio Centar za vanredne situacije, odnosno operativno-komunikacioni punkt koji je građanima, za bilo koju vrstu pomoći na raspolaganju 24 sata. Dovoljno je pozvati na broj telefona 112.
Operativno-komunikacioni centar Direktorata za vanredne situacije u Baru primaće pozive za pomoć sa cijelog Primorja, odnosno kompletne južne regije Crne Gore, na jedinstveni evropski broj 112, koji je uveden odlukom Savjeta EU u julu 1991. godine. Time je znatno bolje osigurana bezbjednost građana, ali i svih turista koji dođu u Bar ili neki drugi primorski grad.
“Naš Centar biće dostupan građanima bez obzira u kakvim se okolnostima nađu i da li im je potrebna hitna medicinska pomoć, pomoć Službe zaštite ili policije. Građani, a posebno turisti koji dođu u našu zemlju ne mogu znati brojeve telefona svih važnih službi koje im mogu zatrebati. Pozivom na 112 skratiće proceduru i obezbjediti dobijanje pomoći u što kraćem roku”, ističe mr Danilo Miljević, šef Operativno-komunikacionog centra u Baru.
To je veliki napredak i za funkcionisanje Područne jedinice Direktorata za vanredne situacije u Baru.
“Mi smo kao Služba Direktorata za vanredne sutuacije angažovani na zaštiti i spašavanju stanovništva i svih materijalnih stvari u elementarnim nepogodama i drugim nepredviđenim okolnostima, što znači da moramo biti spremni za najzahtjevnije izazove. Centar u kojem će biti razmjenjivane sve bitne informacije biće nam značajna podrška, posebno u turističkoj sezoni, kada je broj građana Bara udvostručen i kada je povećan rizik od raznih opasnosti”, kazala nam je mr Pera Pavlica Dragišić, načelnica Direktorata za vanredne situacije PJ Bar.
Ona ističe da će Centar primati pozive i u redovnim i u vanrednim situacijama, i da građani ili turisti mogu pozvati za bilo koji svoj individualni problem, ali u vanrednim situacijama (u slučaju odrona ili klizišta, saobraćajnog udesa, poplava, požara ili ukoliko se neko zagubi ili zaluta itd…)
centar-za-vanredne-situacije
“Prilikom vanredne situacije 2012. godine imali smo puno problema, koji se, nadam se, više neće ponoviti”, kaže mr Pera Pavlica Dragišić.
Građani se za pomoć na broj telefona 112, mogu obratiti svih 24 sata, 365 dana u godini. Zaposleni u barskom Operativno-komunikacionom centru osposobljeni su za brzo reagovanje, a govore, uz crnogorski i engleski, ruski i albanski jezik.
