Splitski hidrografi će izraditi novu nautičku kartu Crne Gore kroz projekat CoRE.
Opšti cilj projekta je pridonijeti poboljšanju ukupne zaštite i očuvanja istočnog dijela Jadrana.
Specifični ciljevi su: izraditi novu nautičku kartu sa ažuriranim hidrografskim mjerenjima (plovni putevi / očuvana staništa) i sigurnosne preporuke na temelju istraživanja i prikupljenih podataka, a koji se odnose na promjene obalne granice u Republici Hrvatskoj i Crnoj Gori pod utjecajem erozije i jačine valova; povećati opće znanje dionika projekta o pomorskom dobru (komponenta obale) i održive litoralizacije u prekograničnom području.
Lokacija na kojoj se odvijaju projektne aktivnosti je Dubrovačko-neretvanska županija i crnogorsko primorje. Glavne teme projekta CORE su zaštita mora i pomorskog dobra u pograničnom području Hrvatska-Crna Gora.
Hrvatski hidrografski institut kao korisnik evropskih sredstava će dobiti iznos od 276.196,49 eura, a od toga 223.277,24 eura bespovratnih sredstava. HHI sufinancira projekt u iznosu od 20.687,12 eura dok Sveučilište u Dubrovniku, Institut za more i priobalje (partner u projektu) sufinancira projektu u iznosu od 32.232,13 eura.
Dakle ukupno sufinanciranje u iznosu od 52.919,25 eura.
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore i Javno poduzeće „Morsko dobro” će dobiti iznos od 259.869,48 eura, a od toga 220.889,06 eura bespovratnih sredstava. Ukupno sufinanciranje sa crnogorske strane iznosi 38.980,42 eur. Predviđeno trajanje projekta CoRE je 23 mjeseca.
Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije
Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije
Knjiga Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije (9. stoljeće – 1571) autorke dr Katarine Mitrović, promovisana je u ponedjeljak u Kinu „Boka“ u Kotoru.
„Benediktinci su promenili moj život. Platila sam strašnu cenu pre tri godine kada sam otpuštena sa Filozofskog fakulteta u Beogradu zbog ove teze – Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije , jer su mi rekli da ona nije dovoljno naučna, da nije dovoljno ozbiljna. Ali, nisam odustala. Benediktici su moja velika ljubav, otkrila sam ih pre deset godina, kada sam se susrela sa njihovim pismom.
Dok mi je bilo dozvoljeno da predajem, ja sam uvek svoja predavanaja započinjala rečima da koliko god pohvala mi izrekli na račun tih monaha, nikada im se ne možemo dovoljno zahvaliti. Evropska civilizacija izgleda danas tako u svojim najpozitivnijim aspektima, upravo, zahvaljujući Benediktincima.
Kao evangelizatori Evrope, mnoge germanske i slovenske narode su pokrstili. Neke su direktno iz paganstva prevodili u hrišćanstvo. Znatno su unapredili privredu, posebno zanatstvo. Svoje vrtove su uređivali tako da su podsećali na rajsko blaženstvo. Šta su sve preživljavali i kroz šta su sve prolazili, mi to danas ne znamo.
Sveti Benedikt je smatrao da monah nije pravi dogod se ne izdržava radom sopstvenih ruku. Polazio je od načela: “Ora et labora” – moli se i radi! Kako na nebu, tako i na zemlji!
Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije
Kao izuzetan psiholog, svojim opatima, duhovnim ocima, savetovao je da ne mogu monahe-novicije, dečake koji odrastaju u manastirima, tretirati sve na isti način. Svaka je osoba za sebe, mora se voditi računa o njenim fizičkim i psihičkim sposobnostima, osobenostima. Ideja o kolektivnom nesvesnom, o dinamici nesvesnog i arhetipovima, pojavljuje se kod Benediktinaca mnogo vekova pre Frojda, Junga…
Benediktinci su tu od VI veka i žive držeći se načela: „Ora, labora et lege” – MOLI, RADI, ČITAJ!
Oni u manastirima, daleko od javnosti pišu, prepisuju. Prepisuju Sveto pismo, ali i grčke i rimske pisce, jer smatraju da to može nekome koristiti…“, između ostalog, kazala je, u svom izuzetno nadahnutom izlaganju, autorica dr Katarina Mitrović.
Govoreći o knjizi, mr Jovica Martinović je istakao da ona predstavlja kapitalno djelo. On je podsjetio da su Benediktici odavno bili prisutni u Kotoru, o čemu svjedoči današnja crkva Svetog Antona. Materijalni ostaci jedne od njihovih crkava su pronađeni poslije zemljotresa 1979.god. ispod crkve Svetog Pavla, kao i materijalni tragovi u Budvi, Cavtatu. Već od XII vijeka počinju zapisi o djelatnostima i aktivnostima Benediktinaca u našim krajevima, a od XIV vijeka pratimo njihov kontinuirani rad, istakao je Martinović.
Načelnica Istorijskogarhiva u Kotoru Snežana Pejović, istakla je da nam je autorica ovom knjigom približila vrijeme Svetog Benedikta i monaha tog reda, o čemu su naša saznanja vrlo skromna.Oni su imali ogroman značaj za edukaciju i opismenjavanje domicilnog stanovništva. U nekoliko vjekova njihove pune aktivnosti, postavljeni su temelji naših budućih obrazovnih institucija. Kao arhivista, istakla je i njihov značaj u stvaranju i očuvanju rukopisne baštine, crkvenih ali i državničkih spisa.
“Ne mislim da su Benediktinci ovdje došli, već da su ovdje bili., iz razloga što su iz reda Vasilija Velikoga. To je red monaha koji nastaje u VI vijeku, koji je izuzetno vrijedan, marljiv, asketski. Benediktince ne možemo svrstavati u ono što oni nisu, ni na zapad ni na istok, kada su u pitanju generalna razgraničavanja”, kazao je arheolog Mladen Zagarčanin.
“Knjiga je objavljena u izdanju Kulturnog centra „Nikola Đurković“, Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i Ministarstva kulture Crne Gore. Ona je dio projekta Kulturna baština Boke i Crne Gore – evropska kulturna baština, iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2015. godinu”, u uvodnoj riječi je kazala Jasmina Bajo, rukovodilac Gradske biblioteke Kotor.
U muzičkom dijelu nastupila je prof. Angela Mijušković na flauti.
„Telegrafska agencija nove Jugoslavije“ (TANJUG) objavila je danas da rad nastavlja iz Tivta, iz ovdašnjeg Gnerelanog konzulata SFRJ. TANJUG, osnovan prije skoro 70 godina u Titovoj Jugoslaviji, sa radom je zvanično prestao 1.novembra nakon što je Vlada Srbije poslije bezuspješnih pokušaja da privatizuje tu novinsku agenciju, odlučila da je ugasi.
„Telegrafska agencija nove Jugoslavije – TANJUG nakon brutalne likvidacije naše Centrale u Beogradu od strane “pete kolone” normalno nastavlja svoj rad u okviru Generalnog konzulata SFRJ u Tivtu. Metodologija rada i način komunikacije biće zvanično predstavljeni u glavnom gradu SR Crne Gore – Titogradu nakon Dana Republike. Do tada ćemo vam redovno slati naše biltene.Smrt fašizmu – sloboda narodu!”- navdi se u “biltenu” TANJUG-a koji je danas medijima proslijeđen sa adrse tanjug@t-com.me.
Uslijedila je odmah i prva vijest koju “TANJUG javlja a prenosi TASS” (novinska agencija bivšeg SSSR-a):
TanjugJ
“Proslava Dana Republike pored hotela “Regent” u Tivtu i Robne kuće “Kamelija” u Kotoru, od ove godine slavi se i u Moskvi.”
Prema nezvaničnim saznanjima, proslava 72-god rošenjada SFRJ, Dana Republike 29.novembra, biće priređena u moskovskom restoranu Boemi” a priređuje je Savez socijalističke omladine Jugoslavije – Osnovna organizacija Moskva.
Mala fešta jesenjih ukusa biće organizovana u Herceg – Novom u subotu, 28. novembra, od 9 do 13 sati na trgu „Nikola Đurković“, saopšteno je juče na konferenciji za novinare – uz ocjenu da je ponovo riječ o spoju onoga što je tradicija novskog kraja sa novom kreativnošću.
Nakon uspjelih manifestacija Mala fešta od naranče i Fešta na skalama, stiže i Mala fešta jesenjih ukusa na kojoj će biti predstavljeni plodovi jeseni karakteristični za ovo podneblje, saopštila je u ime Udruženja Ruke Milina Kovačević. Ona je istakla da se i novom feštom daje doprinos obnovi duha zajedništva i kreativnog pristupa vremenu koje živimo. U tom svjetlu već je održana radionica dekupaža, a spisak saradnika značajno proširen.
„Udruženje RUKE za sada rade promotivne manifestacije koje imaju za cilj da promovišu lokalne autentičnosti. Ovo je manifestacija koja je kao projekat našeg Udruženja dobila podršku na konkursu “Projekti” nevladinih organizacija za 2015. godinu – kazala je Milina Kovačević. Fešta jesenjih ukusa imaće više segmenata, uz gastronomski dio i humanitarni karakter i dijela ovog programa, neće izostati ni predstavljanje kreativaca iz našeg grada, a u okviru Art tauna izlagaće novski likovni stvaraoci.
„Naš cilj je promocija kreativnosti i gastronomije na svim feštama. Ima puno zainteresovanih jer je naš grad pun kreativnih ljudi koji nemaju uvijek prilike da to predstave široj javnosti. U okviru fešte biće i mala izložba rukotvorina koje će biti tematske inspirisane jeseni u našem kraju. Organizovali smo radionicu za djecu i odrasle koja je bila održana u prostorijama NVO “Nova šansa u Novom” gdje smo pravili dekupaž“ – objasnila je Maja Erenji.
Doprinos Maloj fešti jesenjih ukusa daće i novski Boka bend promocijom nove pjesma koja će pratiti ovaj događaj kao i grupa Lira. Nije kasno da se ako želite i sami pridružite, bila je završna poruka današnje konferencije za novinare uz podsjećanje da su tema fešte svi plodovi jeseni, a posebno oni po kojima se odlikuje naše primorje: šipak divlji i domaći, rogači, maginje, kostanji, grožđe, žižule, manda
Projekat žičare od Bečića do Kosmača predstavljen je danas u organizaciji Opštine Budva i preduzeća Cable Car u bečićkom hotelu Queen of Montenegro.
Uz video prezentaciju glavnog projekta koje je uradila budvanska firma Adria invest u saradnji sa kompanijom Doppelmayr, predstavljene su četiri etape radova kao i uslovi dobijanja svih potrebnih dozvola.
Jedna od najvećih turističkih atrakcija na našoj obali, izgradnja žičare, vrijedna 12 miliona eura, koja će spojiti hotelski kompleks u Bečićima sa austrougarskom tvrđavom Kosmač na Brajićima, mogla bi već da započne narednog mjeseca, do kada će Opština da izda investitoru „Cable car Montenegro“ svu neophodnu dokumntaciju.
“Da se, kada smo počeli ovaj projekat rodilo dijete, danas bi bilo u drugom razredu. Ali, to je bio jedan težak put, mnogo prepreka, ali zahvaljujući dobrim namjerama, upornosti i strpljenju, novcu, uspjeli smo da stignemo praktično na vrata. Ovo danas što radimo je početak realizacije projekta za koji smatramo da će izmjestiti turizam Budve iz zone morskog dobra. I mislim da je krajnje vrijeme da se to napravi. Otvorićemo prostore koji su do sada bili neopravdano zaboravljeni, da ne kažem, zapušteni. To je naša želja, to je sada stvarnost“, kazao je predstavnik Cable car Montenegro Branko Diki Kažanegra.
Kompijuterska simulacija
Predsjednik Opštine Budva Srđa Popović je kazao da će lokalna samouprava uraditi sve što je u njenoj moći da obezbjedi neophodnu papirologiju za realizaciju ovog projekta.
„Ovo je dokaz da je lokalna samouprava prepoznala zaleđe naše opštine kao jedan veliki resurs za budući turistički razvoj. Mislim da je ovo pravi način da se valorizuju Brajići, jer oni to zaslužuju,. Divan je potez spojiti Bečiče i Brajiće, za sedam minuta izaći od Bečića do gore i mislim da će nam pozavidjeti mnoge turističke destinacije. Ovo pravi put razvoja Budve“, naglaiso je Popović.
Naime,Opština je još prije šest godina , odlukom Skupštine opštine postala akcionar kompanije “Cable Car Montenegro“, time što je kao svoj ulog unijela nepokretnosti u vrijednosti od 209.963 eura.
Sa prezentacije
Projekat žičare, kao turističke atrakcije, podrazumijevao bi izgradnju polazne stanice, koja bi bila nedaleko od hotela „The Queen of Montenegro“ u Bečićima i ciljne stanice nedaleko od srednjovjekovne tvrđave Kosmač na Brajićima.
Investitor je obezbijedio i novac za izuzimanje zemlje od mještana, na trasi buduće žičare u dužini od 2.1 kilometra. Izgradnja bi se izvodila fazno, pa je zato i kompnija Cable car podnijela zahtjev za dobijanje građevinske dozvole za četiri faze.
Žičara bi imala polaznu stanicu u Bečićina, nedaleko od hotelskog kompleksa „ The Queen of Montenegro“, gdje će biti izgrađeni veliki parking i par manjih objekata , poput biletarnice, i velikog javnog toaleta.
Odatle, na nekoj nultnoj nadmorskoj visini, na trasi dugoj 2.1 kilometra, žičara bi se „uspela“ na nekih 840 metara nadmorske visine, nedaleko od tvrđave Kosmača, gdje bi bio napravljen kompleks, malih prizemnih obejekata izgrađenih od autohtonih materijala, uglavnom od kamena. Kompleks bi objedinjavao veliki restoran, par suvenirnica, guvno kao i veliki amfiteatar na otvorenom, a nijesu izostavljene i velike zelene površine za odmor posjetioca..
Turisti bi takovnanim gondolama, u kojima bi bilo najviše prostora za osam osoba,žičarom od Bečića do Brajića putovali svega šest do sedam minuta, čime bi se za nekih sat vremena moglo prevoziti od 1350 do maksimalnih 1540 putnika.
Tivatska akcija (TA) prozvala je juče lokalnu DPS-SDP vlast u Tivtu za “sraman i tužan poslušnički odnos prema podgoričkim vlastima.”
Glasovima 17 odbornika DPS-SDP na posljednjoj sjednici SO usvojene su odluke o novim kreditnim zaduženjima Opštine Tivat u ukupnom iznosu od 11 miliona eura, od čega je 6 miliona namijenjeno za izgradnju zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Tivat i Kotor. Iz TAA su podsjetili da je gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) prošle godine “jasno saopštio da će glavnicu kredita za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda vraćati Vlada, a da je na Opštinama Tivat i Kotor da vraćaju kamatu.”
Abović i Kovačević
“Po u SO usvojenoj odluci međutim, Opština Tivat sada treba da vraća i glavnicu, a ne samo kamatu. Ali, to nije ono najgore. U pozadini ove odluke otkriva se kako je u izvedbi koalicije DPS-SDP na minuloj sjednici izvršena jedna perfidna manipulacija: pritisnuti stalnim upozorenjima TA i tivatske opozicije da ne smiju uzeti kredit za izgradnju puta Solila-Luštica jer je to obaveza Vlade, a ne Opštine – u koaliciji DPS-SDP su naizgled odustali od toga i najavili da će izgradnju tog puta finansirati Direkcija za javne radove (DJR). Međutim, umjesto toga, vladajuća koalicija u Tivtu natovarila je Opštini i građanima Tivta vraćanje kredita od šest miliona eura za izgradnju postrojenja za PPOV, koji je po ranijem dogovoru trebalo da vraća Vlada, i čije je troškove do sada Vlada i plaćala. Na taj način su zapravo uspjeli u onome što su otpočetka namjeravali – da Tivat umjesto Vlade preuzme ogromne troškove od 6 miliona eura. U ovom šibicarskom igrokazu samo su zamijenili namjenu kredita.”- saopštila je TA, ocjenjujći ovakav razvoj situacije kao “nastavak maćehinskog odnosa Vlade prema Tivtu i Tivćanima, i podaničke snishodljivosti koalicije DPS-SDP prema Podgorici, koja u kontinuitetu nanosi ogromnu štetu Tivtu i građanima Tivta.”
“I to ne samo zato što Tivtu još nije vraćeno 250.000 eura za opremanje vrtića, što su nam oteli vozila Hitne pomoći koja smo mi platili, što je, po Tivat, potpisan katastrofalan ugovor sa “Lušticom Development”, itd. – nego što se koalicija DPS-SDP u protekle četiri godine nije izborila ni za jedan jedini projekat na teritoriji naše opštine koji bi finansirala DJR. Ne postoji Opština u Crnoj Gori koja proporcionalno više daje državnom budžetu, a da manje dobija iz njega od Tivta.”- smatra TA i konstatuje da će tome doći kraj na predstojećim lokalnim izvorima u Tivtu marta naredne godine.
“Ono što zaprepašćuje, međutim, jeste da su u DPS-SDP koaliciji spremni da do posljednjeg dana svog mandata upropaštavaju Tivat, iako su svjesni da njih i njihove političke privjeske na predstojećimizborima čeka ne samo kraj vladavine, nego potpuna politička katastrofa.”- zaključuje se u saopštenju.
Kulturno-zavičajno društvo „Napredak“ iz Gornje Lastve predstaviće u utorak, 24.novembra u 20 sati u galeriji ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu knjigu – nesvakidašnju dječiju bojanku nazvanu „Kolurica“.
Riječ je o slikovnici za djecu koja je izdata u saradnji i po uzoru na sličnu publikaciju realizovanu u Dubrovniku, uz podršku projekta „Baština“, odnosno zajedničke prekogranične saradnje u primjeni novih metoda na zaštiti i upravljanju prirodnom i kulturnom baštinom, na području Dubrovnika i Boke Kotorske.
Bokeška pisanka/ bojanka „Kolurica“ sa domino karticama namjenjena je za djecu uzrasta od 5 i više godina. Djeca kroz bojanje crteža uče lokalne izraze što im pomaže u čuvanju jezika kao baštine.
Priča o motornom brodu Galeb postaje pomalo »neverending story« barem kada je riječ o trošenju proračunskih sredstava kako bi se Titov brod održavao na morskoj površini. Čak i SDP-ove koalicijske partnere kao što je HNS neprestano upucavanje novca poreznih obveznika ponukalo je, kao što je to napravila gradonačelnica Kraljevice Nada Turina Đurić, da predlože da se brod potopi i postane ronilačka atrakcija. Takvo razmišljanje i te kako je legitimno nakon što je natječaj za koncesionara neslavno propao, piše Novi list.
Nalog kapetanije
Nedavno je na Kolegiju gradonačelnika stavka Galeb ponovno podebljana i to pod točkom kapitalna ulaganja u programe zaštite i očuvanja kulturnih dobara Grada Rijeke.
– Na raspisani natječaj za davanje u koncesiju za gospodarsko korištenje kulturnog dobra motornog broda »Galeb« nije pristigla niti jedna ponuda. S obzirom da nije izvjestan datum sklapanja ugovora o koncesiji, do kraja tekuće godine planiraju se sredstva za usluge operativnog veza, usluge zapovjedništva (kapetan i 3 člana posade) i tekuće održavanje te se prethodno planirani iznos uvećava za 417.000. Planirani iznos – 805.000 kuna, navedeno je u materijalu.
Pročelnika Odjela gradske uprave za kulturu Ivana Šarara pitali smo zbog čega se uopće iz proračuna plaćaju kapetan i tri člana posade, tko su ti ljudi, te što njegov odjel misli napraviti kada je riječ o konačnom rješenju za Galeb.
– Sukladno rješenju Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Lučka kapetanija Rijeka, određen je najmanji broj članove posade, tri člana, radi provođenja svih mjera sigurnosne zaštite i sigurnosne uporabe plutajućeg objekta. Grad Rijeka na brodu ima kapetana i 3 člana posade, obzirom da je potrebno osigurati da na brodu stalno bude jedan član posade. Dakle, da brod Galeb mora imati posadu, sukladno zakonu odlučila je Lučka kapetanija i to isključivo iz sigurnosnih razloga, pojašnjava Šarar. On dalje navodi da su članovi posade 2013. godine angažirani putem agenta i posrednika međunarodne pomorske agencije »Adriatica« d.o.o..
– Trenutačno ti ljudi obavljaju poslove članova posade putem ugovora o djelu jer smo nastojali smanjiti rashode za usluge na način da se ne plaća provizija agentu. U motorni brod Galeb ove godine utrošena su sredstva u iznosu od 627.462 kune. Za članove posade broda utrošena su sredstva u iznosu od 440.000 kuna, bruto plaća, naveo je Šarar.
Pristojba za vez
Što se tiče ostalih troškova, za nabavu i postavljanje cinkove zaštite neophodne za zaštitu trupa broda i izradu troškovnika radova hitnih mjera zaštite sukladno nalogu Konzervatorskog odjela u Rijeci, te godišnji pregled broda, utrošena su sredstva u iznosu od 43.000 kuna. Za pristojbu za vez i troškove električne energije koju Grad plaća Lučkoj upravi u Rijeci utrošena su sredstva u iznosu od 130.000 kuna. U veljači ove godine zbog jakog vjetra angažirana je asistencija tegljača (remorker) u iznosu od 12.000 kuna. Osiguranje broda iznosi 11.500 kuna, naveo je Šarar.
Na ključno pitanje koji su daljnji planovi s Galebom, Šarar je odgovorio u jednoj rečenici: »Što se tiče daljnjih planova s brodom Galeb, trenutno razrađujemo prijavu za sredstva iz fondova EU«.
Eto, priča o onima koji su zainteresirani za koncesioniranje Galeba, a pričalo se o četiri ponude, te o prilagođavanju natječajnih uvjeta kako bi se privuklo investitore, očito pada u zaborava. I ovaj kapitalni kulturni projekt pomalo se svrstava u red neostvarenih gradskih obećanja kao što su izgradnja gradske knjižnice i novog muzeja.
Nitko ne zna do kada će se s milijun kuna na godinu, do sada je potrošeno od kada je brod kupio Grad Rijeka više od osam milijuna kuna, Galeb održavati na površini. Budući da nema ni jasnog plana što s njim napraviti i kakav je dinamički plan kada je riječ o europskim sredstvima, opravdano je nezadovoljstvo svih onih kojima su smanjena proračunska sredstva, a legitimni stavovi da bi najbolje bilo brod potopiti. Godine ne realizacije projekta uređenja Galeba izazvale su opravdano nezadovoljstvo jer u ovom trenutku nitko ne može decidirano odgovoriti kada će se Galeb urediti i privesti svrsi.
Na prestižnom Međunarodnom festivalu filmskih scenarija “SKRIPT FEST” koji se održan od 10. do 12. novembra u makedonskoj Kinoteci u Skoplju, specijalno priznanje za scenario dobila je magistar dramaturgije Marija Čolpa iz Herceg Novog (Crna Gora).
Filmski scenario Marije Čolpe “Lov na vepra” proglašen je kao najbolji od svih pristiglih scenarija na Konkursu za filmski scenario, a nagrada se dodjeljuje i za dosadašnji i sveukupni scenaristički angažman i doprinos. Autroka se zahvalila na ukazanom povjerenju:
“Neobično mi je zadovoljstvo da primim ovako značajno priznanje u Makedoniji i gradu Skoplju, a naročito od strane meritorne komisije i festivala kakav je “Sript fest” Skopje. Cjenim ambiciju prof.dr Hrista Petreskog bez čijeg pregalaštva ovaj festival ne bi dosegao najviši nivo međunarodne vidljivosti. Takođe moram kazati ova nagrada ne pripada samo meni, već je za nju zaslužna i koleginica Spec.Art Ružica Vasić, koja je upornošću koscenariste zaslužna da se na ovakav način upriliči ova scenaristička storija. Scenario pod nazivom “Lov na vepra” nastao je sublimiracijom moja dva dramska teksta “Plan B” I “Lov na vepra” koji su pisani za pozorište.
Diploma Skipt fest
Ovo je potvrda da timski rad i prijateljstvo, no prije svega profesionalan odnos prema zadatom cilju, udruženi u ambiciji da se izvuče priča koja će prvenstveno uticati na temu kojom se na indirektan način bavi “Lov na vepra” a to je nasilje u porodici, donose zagarantovan uspjeh i priznanja.”
Festival “Skript fest” započet je predavanjem Ane Vasilevske sa temom: Dileme sa temom ili kriza vještine pisanja scenarija u mekedosnkoj kimenatografiji. Nakon toga je uslijedila projekcija filmova od Međunarodne filmske asocijacije SIFEŽ i prezentacija nagrada: Skript most dodjeljen je Dušanu Makavejevu, nagrada Skript fest – prof. Vladimiru Blaževskom, nagrada Skript feniks – prof. dr Mišu Netkovu i nagrada Skript present – Toniju Cifrovskom i nagrada Skript trend – mr Mariji Čolpa.
Svečanost je obogaćena sa promocijom knjige Proljećni emigrant od Kalina Ilieva (Bugarska) sa besjedom Jordana Plevneša i promocija knjige “Kidanje, kino život” od Tonija Cifrovskog o kojoj je govorio Todor Kuzmanov, a završeno je sa projekcijom filmova studenata sa filmske Akademije ESRA i učenika osnovnih i srednjih škola iz Skoplja.
Marija Čolpa
Drugog dana na festivalu se održala radionica sa učenicima osnovnih i srednjih škola iz Skoplja sa temom: Savremena literatura – potencijalna inspiracija za uspješan scenario, sa primjerima iz makedonske kinematografije. Upriličeno je dodjeljivanje nagrada za najbolje kratke i dokumentarne filmove.
Trećeg festivalskog dana se održala radionica sa učenicima osnovnih i srednjih škola iz Skoplja sa temom: Priče direktno inspirisane iz svakodnevnog života (vježbe percepcije, oživljavanje dijaloga u slici) nakon čega su uručeni certifikati za učestvovanje na Skript fest radionicama.
Skript fest se održava sa sredstvima i podrškom Agencije za film, Republike Makedonije.
