Kad su navukli svoju scuba opremu i peraju kod bazena u Bruxellesu, Nicolas Mouchart i njegova žena Florence nisu išli samo roniti, nego i na večeru.
Spustivši se na pod bazena napravljenog za obuku scuba ronilaca, otišli su na jedan dio gdje ih je čekao njihov mini restoran na pet metara dubine. “Biser” je naziv dva metra široke sfere u kojoj su večerali foie gras, salatu od jastoga i šampanjac, sve to u zračnom džepu, iako su se nalazili potpuno uronjeni u vodi.
Večera pod vodom
“Lansiramo potpuno novu eru restorana”, kazao je John Beernaerts, pokretač bazena Nemo 33 u kojem se nalazi ovaj neobični restoran. Takav podvodni obrok stoji 99 eura, a sfera se gradila preko godinu dana.
Večera pod vodom
“Bilo je to divno iskustvo. Bilo nam je to, naravno, prvi put u životu da smo jeli pod vodom, što je bilo stvarno zabavno. Ovo je jedinstvena večera i pamtit ćemo je čitav život”, kazao je 41-godišnji Mouchart nakon podvodnog obroka u vodi temperature 33 stupnja Celzijusa
Nova budvanska vlast privremeno će zabraniti gradnju stanova i apartmana na najatraktivnijim parcelama u Budvi i Petrovcu uz samu obalu.
To je predviđeno predlogom odluke novog gradonačelnika Dragana Krapovića, o kojoj će se 7. februara izjasniti odbornici parlamenta u kojem većinu ima opozicija.
Predlog odluka o zabrani gradnje u granicama detaljnih urbanističkih planova (DUP) Budva – centar i Petrovac – centar je prva tačka dnevnog reda sjednice koju je zakazo šef parlamenta Veselin Marković.
Ako odluka bude usvojena, što je izvjesno, gradnja će biti zabranjena najmanje do septembra, odnosno do izrade nove planske dokumentacije.
Predviđena je zabrana gradnje stanova i apartmana za tržište, a “Vijestima” je pojašnjeno da će moći da se grade hoteli, porodične kuće do 500 kvadrata i infrastruktura – putevi, vodovodne i elektroinstalacije.
Stopirana će biti i gradnja kondo i apart hotela, kojima su građevinari, umanjenjem komunalija, uspijevali da i na taj način grade stanove za tržište.
Plan je da se novi DUP-ovi urade do septembra 2017. godine, kada počinje nova građevinska sezona.
“Suspendovaćemo detaljne urbanističke planove ‘Budva – centar’ i ‘Petrovac – centar“, revidirati ostale DUP-ove i lokalne studije lokacije, izraditi sanacione planove, zaustaviti dalju devastaciju prostora gradnjom stanova za tržište”, naveo je Krapović.
Novi odbornički saziv budvanske opozicione vlasti u utorak bi trebalo da donese i odluku o razrješenju i imenovanju članova i predsjednika odbora direktora javnih preduzeća, javnih ustanova i društva sa ograničenom odgovornošću. Na dnevnom redu je i predlog o imenovanju opštinske izborne komisije i rješenje o imenovanju potpredsjednika Opštine Veselina Markovića i Mihaila Đurovića. Na mjesto šefa lokalnog parlamenta u dvogodišnjem mandatu biće imenovan kadar DF-a Đorđe Vujović.
Jubilarni 50. Hercegnovski zimski salon je prilika da se sagledaju njegovi dometi, ali i da se dođe do odgovora kako ga pozicionirati u budućnosti, kazao je ministar kulture Janko Ljumović otvaraju ovu prestižnu manifestaciju u četvrtak veče u galeriji Josip Bepo Benković.
“Pet decenija Hercegnovskog zimskog salona jeste prilika da se sagleda njegov životni ciklus, kroz iskustva i ostvarene domete ali je jedno sigurno, da je manifestacija bila važna referenca za umjetnike koji su u polju vizuelnih umjetnosti stvarali i koji i dalje stvaraju, na različitim meridijanima”, kazao je Ljumović.
On je ustvrdio da je to i dokaz vitalnosti Herceg Novog kao grada kulture, “dokaz da se samo promišljenim konceptima može graditi i jačati kulturni identitet”.
Ljumović je istakao da bi u godini jubileja trebalo dati odgovor kako pozicionirati Hercegnovski zimski salon u budućnosti.
“Od hercegnovskog i crnogorskog do evropskog salona, svakako bi bila izazovna ambicija, ali i odgovornost da on to zaista i bude. Današnja Evropa jeste Evropa gradova i regiona, regiona koji se konstituišu izvan administrativnih granica. U takvom scenariju razvoja izazov jeste da se nova afirmicija regionalnog karaktera i značaja crpi iz dobre tradicije jugoslovenskog perioda do 1990. Godine”, kazao je Ljumović.
“Od Salona se očekuje da stručno i profesionalno, uz rad referentnih domaćih i međunarodnih kustosa i selektora, idemo u korak sa vremenom i da Salon reflektuje kretanja međunarodne umjetničke scene, i da sam bude tačka sa koje se reflektuje poželjni razvoj umjetnosti”, poručio je Ljumović .
Hercegnovski salon
Uz konstataciju da se “počeci Salona vezuju se za lokalni kulturološki ambijent, ali on, očekivano, prerasta hercegnovski, pa i crnogorski kontekst i okuplja umjetnike i selektore iz Regiona, odnosno, bivših jugoslovenskih republika, istiričarka umjetnosti Anastazija Miranović koja je napisla tekst za katalog Salona smatra da je to “dovoljan razlog za respekt i podsticaj njegovom snaženju i unaprijeđenju”.
Istoričarka Ljiljana Zeković, 35 godina prati Hercegnovski zimski salon, stičei da je on načinom prezentacije i izborom umjetnika predstavljao respektabilnu manifestaciju koja je opstala i u izuzetno teškim i negativnim političkim prilikama, prateći aktuelnosti i na našoj i na međunarodnoj sceni. Zato je uvjerena da Salon ima budućnost i uslove da preraste čak i regionalne okvire.
Luka Berberović slikar plemenite energije i ogromne stvaralačke imaginacije, koji je uhvatio naljepše boje Boke, bio je jedini od umjetnika koji su učestvovali na prvom Salonu, koji je bio i otvaranju jubilarne slikarske smotre.
U čast svetog Tripuna, Biskupski ordinarijat organizuje koncert klape „Sveti Juraj” Hrvatske ratne mornarice Split koji će biti održan u subotu 4. februara s početkom u 18 sati u katedrali Svetog Tripuna.
Klapa “Sveti Juraj” – Hrvatske ratne mornarice osnovana je početkom 2001. godine s ciljem predstavljanja Oružanih snaga RH na Međunarodnom susretu vojski svijeta u Lourdesu i danas djeluje u sklopu Orkestra oružanih snaga Republike Hrvatske.
Klapu prvenstveno obilježava koncertna aktivnost i angažiranost na brojnim protokolarnim zadacima MORH-a, državnih institucija Republike Hrvatske, kulturnih manifestacija, Katoličke crkve u Hrvata, braniteljskih udruga itd.
Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada državnih i crkvenih institucija, udruga proizašlih iz domovinskog rata i drugih.
Bokeški Forum pokrenuo je danas potpisivanje on-line peticije za ukidanje JP “Morsko dobro”. Ova lokalna pratrija koja ima odbornika u Skupštini Opštine Tivat žestoki je kritičar načina na koji Vlada Crne Gore centralizovano, preko Ministarstva održivog razoja i turizma i JP “Morsko dobro” iz Budve, gazduje najvrijednijim resurskom primorskih opština – morem i obalom.
“Pozivamo sve građane Boke, primorja i Crne Gore da potpišu peticiju o ukidanju JP “Morsko dobro” zbog njegovog odnosa prema obali, stanovništvu i podaničkog odnosa prema politički podobnim tajkunima”- kazao je predsjednik BF, dr Andrija Petković, podsjećajući da u Tivtu, prostorno najmanjoj opštini u Crnoj Gori od samo 46 kilometara kvadratnih, preko 16 odsto ukupne površine spade u zonu morskog dobra, “a tu se lokalna uprava gotovo ništa ne pita sa planiranjem i upravljanjem tim prostorom.”
Petković je naglasio da su granice zone morskog dobra u Tivtu nerijetko povučene i drastično iznad zakonom propisanih, pa se tako morsko dobro u toj opštini naprimjer, završava na kotorskoj raskrnici Jadranske magistrale – oko 3 kilometra od obale i zahvata čitav kompleks aerodroma ili gradsko groblje Brdišta.
“Bokeški Forum insistira da se o svojoj obali i pripadajućoj teritoriji staraju same opštine, a da se poštujući principe decentralizacije, visoka ovlaštenja u tome daju i samim mjesnim zajednicama. Na taj način, omogućio bi se dodatni priliv sredstava u opštinske kase i istovremeno se otvorila nova radna mjesta, na kojima bi prioritet prilikom zapošljavanja imalo domaće stanovništvo. JP “Morsko dobro” svojim dosadašnjim funkcionisanjem pokazalo da je jedan od najvećih neprijatelja Boke i Bokelja i svih građana primorja i kao takvo ne zaslužuje da postoji”- podvukao je Petković pozivajući građane koji žive na primorju, da potpišu preticiju za ukidaje te državne firme.
Uoči sutrašnje proslave Svetog Tripuna (3.februar) zaštinika Kotorske biskupije i grada Kotora, večeras je u katedrali služena svečana Večernja – Kađenje moći, Svetog Tripuna po obredniku iz XVI. stoljeća.
Svakako, posebnost Večernje predstavlja kađenje svetih moći koje se obavlja za vrijeme pjevanja života Svetog Tripuna iz kotorskog Legendarija. Kađenje su obavili visećim kadionicama šest katoličkih i šest pravoslavnih vjernika, dok je Bokeljska Mornarica pored relikvija čuvala počasnu stražu.
Ovaj obred predstavlja ekumenizam u praksi i obnovljen je 2000. godine. Ovaj običaj, nije poznat u svijetu da moći Sveca kade, laici, građani. To obično čine biskupi svećenici ali ne laici.
„Večeras smo zajednički izmolili molitvu Oče naš, koju je Krist naučio moliti svoje učenike. Ona je na istoku i zapadu istog sadržaja. Kristovi sljedbenici počeli su se zvati Kršćanima prvi put u Antiohiji.
Večeras na poseban način zahvaljujem vam na ovakvom kršćanskom zajedništvu koje nadilazi naše lokalne okvire i primjer je za kršćane crkve.
Hvala vam što ste nam takav primjer zajedništva pružili. Žalim samo jedno što mi svećenici – sveštenici nismo vama takav primjer mogli priuštiti“ – kazao je don Anton Belan, nakon čega se prolomio spontani aplauz vjernika u katedrali Svetog Tripuna, što se rijetko događa.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2017.
Sutra na Tripundan, svete mise su u 10 i u 18 sati. Mornari – kopljanici držaće počasnu stražu pored moći.
Vanjska proslava je u nedjelju 5. februara u 9.20 odred Bokeljske mornarice iz Kotora, sa kotorskom Gradskom muzikom ispred glavnih gradskih vrata dočekuje odred mornara podružnica Tivat i Herceg Novi, kao i Gradsku muziku Tivat.
Raport Admiralu Bokeljske mornarice ispred katedrale, i pozdravni plotun je u 9.50, kolo u čast Svetog Tripuna u 10 sati.
Svečanu pontifikalnu misu u 10,30 sati služiti će monsinjor Luigi Pezzuto, apostolski nuncije u Crnoj Gori, a poslije svete mise predviđena je svečana procesija ulicama Kotora.
Humanist, kozmopolit, poliglot, aktivist, istaknuti intelektualac i jedan od naprevođenijih europskih književnika Predrag Matvejević umro je u četvrtak u Zagrebu u 85. godini nakon duge i teške bolesti.
Predrag Matvejević rodio se u Mostaru 7. oktobra 1932. Njegov otac Vsevolod Matvejevič, rođen je u ukrajinskoj Odessi, a nakon povratka iz ratnoga zarobljeništva u Njemačkoj 1945. bio je sudac u Mostaru. Majka Angelina (rođena Pavić) bila je Hrvatica iz Bosne i Hercegovina, a njezina obitelji imala je bitan utjecaj na Matvejevićev rani odgoj.
U rodnome gradu Matvejević je završio osnovnu i srednju školu,a Studij romanistike, koji je počeo je u Sarajevu, završio je u Zagrebu. Komparativnu književnost i estetiku doktorirao je 1967. na Sorboni, a na tome glasovitom pariškom sveučilištiu obranio je 1994. i habilitaciju za redovitoga profesora.
Francusku književnost predavao je od 1959. do 1991. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1959-1991). Iz Zagreba se 1991. godine preselio najprije u Francusku gdje je do 1994. predavao na Odsjeku za opću i komparativnu književnost na Sorboni (Paris III, Sorbonne nouvelle). Od 1994. bio je redovni profesor slavistike na poznatom Rimskom sveučilištu La Sapienza.
Bio je gostujući profesor na raznim sveučilištima: New York University (1982.), École des langues orientales (1991.), Collège de France (1994.), Université Catholique de Louvain (2000).
Sveučilište u Perpignanu, u povodu šestote obljetnice svoga postojanja, dodijelilo je Matvejeviću doktorat honoris causa. Počasne doktorate dobio je također na univerzitetima u Trstu (2001.), Genovi (2004.) i rodnome Mostaru (2006.).
Jedan od najprevođenijih hrvatskih autora u svijetu i angažirani intelektualac
Uz iznimnu akademsku karijeru, Predrag Matvejević bio je i istaknuti književnik. Jedno od njegovih najpoznatijih djela “Mediteranski brevijar”preveden je na 23 jezika, a samo u Italiji prodan je u više od 300 tisuća primjeraka. Njegova knjiga “Druga Venecija” prevedena je na desetak jezika, a publicistička knjiga “Jugoslavenstvo danas” objavio je 1984. beogradski BIGZ 1984. kao džepno izdanje u 30.000 primjeraka.
Šezdesetak uglednih talijanskih umjetnika potpisalo je prije godinu dana inicijativu da se Predragu Matvejeviću dodijeli Nobelova nagrada za književnost upravo zbog “Mediteranskog brevijara”. Među začetnicima te ideje bili su i glasoviti talijanski književnik Umberto Eco te Claudio Magris.
Matvejević je bio počasni doživotni potpredsjednik Međunarodnoga PEN kluba u Londonu, predsjednik Znanstvenoga vijeća Mediteranskoga laboratorija u Napulju.
Predrag Matvejević
Zajedno s Miloradom Pupovcem i Žarkom Puhovskim, a uz podršku generala Koče Popovića, Matvejević je bio i među osnivačima Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI), prve neovisne političke asocijacije u tadašnjoj Jugoslaviji, koja je imala službeni slogan “Jugoslavija, ili rat!” i u Zagrebu prethodila osnutku nacionalnih stranaka (HSLS, HDZ).
Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 1992. bio je službeni kandidat za zastupnika u Hrvatskome saboru na stranačkoj listi Socijalno-demokratske unije, a 1999. bio je, kao državljanin Talijanske Republike, kandidat talijanskih komunista na izborima za parlament Europske unije.
Nositelj je brojnih odlikovanja koje su mu dodijeli predsjednici Republike u Francuskoj (Legija časti), Hrvatskoj (Red Danice hrvatske), Sloveniji i Italiji.
Objavio je brojne knjige, među kojima “Sartre”1965. “Razgovori s Krležom”, prvi put objavljenu 1969. , “Književnost i njezina društvena funkcija” 1977., “Te vjetrenjače” 1977., “Jugoslavenstvo danas” 1982., “Mediteranski brevijar”, prvi put objavljen 1987., “Istočni epistolar” 1995., “Gospodari rata i mira” 2000., “Druga Venecija” 2004. “Kruh naš” 2009. te 2011.s Borisom Gunjevićem
“Tko je tu, odavde je – povijest milosti; eseji.
Napisao je i više knjiga i eseja na francuskome te talijanskome jeziku
Dobio je niz nagrada, među ostalima, Godišnju nagrada Vladimir Nazor 1975., nagrade “Malaparte”, “Boccaccio”, “Silone”, “Marinità” i “Obiettivo Europa”, “Nagradu Exodus”, odlikovanje “Red zvijezde solidarnosti Talijanske Republike” s počasnom titulom “Commendatore” (2007.), Mediteran mira – nagrada grada Ancone 2007. i druge nagrade.
Predstavljena knjiga “Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja”
Knjiga akademika Nenada Cambija, Miroslava Glavičića, Željka Miletića i Joška Zaninovića “Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja” predstavljena je u četvrtak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu, gdje je u velikom predvorju NSK otvorena i istoimena izložba motiva na papirnatim novčanicama sredozemnih država.
Knjigu su predstavili professor emeritus Marin Zaninović, akademik Nenad Cambi te arheolozi Željko Miletić i Joško Zaninović. Pozdravne riječi uputili su glavna ravnateljica NSK Tatjana Petrić, ravnatelj Nacionalnog parka Krka Krešimir Šakić, te državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak.
Prof. Marin Zaninović ocijenio je kako ova knjiga zaslužuje čitanje i priznanje jer se kroz nju očituje ono što arheologija i jest, a to je da ona otkriva sastavne dijelove našega identiteta koji se očituju i u sadašnjosti.
U knjizi je prikazana povijest Sredozemlja, napomenuo je dodavši kako je preko nje objašnjena naša prošlost kako bismo shvatili sadašnjost.
Po Miletićevim riječima u knjizi je obrađeno ono što nam je čovječanstvo toga razdoblja ostavilo u nasljeđe.
Akademik Cambi podsjetio je kako je u knjigu ušla građa vezane uz antičke motive koji su krasili novčanice sredozemnih država do 2013. godine.
Predstavljena knjiga “Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja”
Knjiga predstavlja, kako je rekla glavna ravnateljica NSK Tatijana Petrić, katalošku obradbu zbirke papirnatoga novca koju je prikupio ugledni arheolog Joško Zaninović.
Po njezinim riječima zbirka novčanica predstavljena u knjizi zorno pokazuje kako su arheologija i kulturna baština bitne za državnu suverenost i narodni identitet, kao i za gospodarsku politiku mediteranskih zemalja, posebno onih koje svoj prosperitet temelje na turizmu.
Podsjetila je kako gotovo sve zemlje na područjima u kojima su se bile proširile rimska i grčka civilizacija, a u knjizi su obuhvaćene Albanija, Alžir, Armenija, Cipar, Egipat, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Jordan, Libanon, Libija, Makedonija, Rumunjska, Sirija, Tunis, Turska i Ukrajina, s ponosom na papirnatom novcu predstavljaju arheološke spomenike kao bitan temelj identiteta i promidžbe zemlje.
Predstavljena knjiga “Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja”
U knjizi “Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja” (400 str.) podijeljenoj na osam poglavlja – arheološka baština u temeljima suvremenih država, antičke grčke i rimske provincije, povijest papirnatog novca, katalog novčanica, o kolekciji papirnatog novca, Krka u svjetlu antičkoga Mediterana, literatura i mrežni izvori podataka – opisane su i prikazane papirnate novčanice s arheološkim motivima i objektima zemalja oko Sredozemnog i Crnog mora uključujući Armeniju kao prvu kristijaniziranu zemlju te današnju Makedoniju. Knjiga sadrži više od 200 faksimila novčanica iz velike privatne numizmatičke zbirke isključivo papirnih novčanica iz cijelog svijeta, koju je tijekom proteklih 20 godina stvarao Joško Zaninović.
Knjigu je objavila javna ustanova Nacionalni park “Krka”, a izložba “Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja” bit će otvorena do 18. februara.
Da bi projekat zaštite i valorizacije posebnog rezervata prirode Solila u potpunosti uspio, treba prvenstveno napraviti dobru konekciju sa lokalnim stanovništvom – poručio je dr Andrej Slovinc iz Slovenije na današnjem okruglom stolu o zaštiti i unapređenju Solila u Tivtu.
Okrugli sto koji je okupio brojne predstavnike državne i lokalne uprave, držanih i opštinskih preduzeća i ustanova, naučnike, NVO aktiviste, djecu iz tivatskih škola i stručnjake za zaštitu prirode, kulturne baštine i prostora, or
eganizovali su Opština Tivat i JP „Morsko dobro“ povodom 2. februara –Svjetskog dana vlažnih staništa.
Solila
„Prva pretpostavka da ovaj projekat uspije je da se angažuje lokalno stanovništvo jer ovdašnji ljudi imaju i iskustvo i emociju prema tome što ovaj prostror za njih znači i za to što su im djedovi i očevi tu radili. To nikako ne mogu učiniti velike firme“- kazao je dr Slovinc koji je godinama bio angažovan na sličnim prijektima re-naturalizacije zaliva Škocjanski zatok kod Kopra i formiranja jednog od najljepših i najuspješnijih slovenačkih rezervata prirode na Sečovljanskim salinama. Ova stručnjak odabran je da za potrebe JP “Morsko dobro“ izradi studiju regulacije kanala i vodotoka na Solilima, što je naredna faza već uspješno započetog projekta zaštite i unapređenja tog jedinstvenog prirodno-kulturološkog područja nekadašnjih srednjevjekovnih bazena za proizvodnju soli u Krtolima.
Sa okruglog stola
Predstavjajući učinjeno na Sečovljanskim salinama, Sovinc je istakao da je zaštita i valorizacija na principima održivog razvoja te solane, od nje napravila jednu od največih turističkih atrakcija u Sloveniji koju posjećuje oko 45 hiljada ljudui godišnje i koja, uz potpunu zaštitu prirode, proizvodi so što se izvozi u 26 država svijet. Sečovljanske saline zapošljavaju 96 radnika iz lokalne zajednice jer su stručnjaci insistirali da upravo domicilno stanovništvo svojim radom i trudom, bude nosilac aktivnosti na obnovi preko 40 kilometara nasipa na tamošnjoj solani i svega što je preduzeto da se zaštiti taj jedinstveni i vrijedni ambijent.
Današnja tivatska Solila predstavljaju preslikanu Sečovljansku salinu od prije 15 godina, pa je Sovinc predstavio najhitnije mjere koje treba preduzeti, prvenstveno na hidrološkom uređenju kanala, rijeke i nasipa na tom području. Preporučio je i korišćenje evropskih fondova i naglasio da Solila „koja su nastala vjekovnom pametnom saradnjom čovjeka prirode, valja znati isto takvom saradnjom sačuvati i na pravi način iskoristiti.“ Ornitolog Darko Saveljić govorio je o izuzetnom značaju Solila i Ulcinjske solane koja je potpuno nezaštićena, na migatorne tokove ptica u ovom dijelu Evrope.
„U Crnoj Gori ne postoji nijedan drugi slučaj gdje su se Vlada, njeni organi i preduzeća, lokalna uprava i njene institucije, nauka, NVO sektor, međunarodna zajendica i naša javnost usaglasili da se jedno područje zaštiti kao što je to slučaj sa tivatskim Solilima i zbog toga je tako mnogo ovdje i postignuto.“— kazao je Saveljić.
Solila koja pokrivaju površinu od oko 150 hektara, 2008. su formalno proglašena zaštičenim parkom prirode, a 2013. zvanično su uvrštena u Ramsar listu međunarodno važnih močvarnih područja. Od ukupno registrovanih 342 vrste ptica u Crnoj Gori, 114 vrsta je registrovano na samim Solilima, a od toga čak 109 primjećenih vrsta uživa neki vid zaštite. Ovo područje je kao drevna solana sa brojnim arheološkim nalazima, veoma vrijedno i u kulturno-istrojskom smislu, a stanište je I brojnih vrijednih vrsta biljaka, vodozemaca, riba i rakova.
O slatkovodnim kornjačama koje žive na Solilima govorio je Vuk Iković iz Crnogorskog društva ekologa, Aleksandra Kapetanović iz “Expeditia” predstavila je izuzetno vrijedno i bogato kulturno nasljeđe koje postoji u Solilima još od grčko-rimskih vremena, dok je dr Olivera Marković iz Instituta za biologiju kora iz Kotora, predstavila rezultate monitoringa riba, rakova, kvaliteta vode i zemljišta kojeg su stručnjaci Instituta lani obavili na Solilima.
U veoma zaninljivom izlaganju, ona je istakla da je akvatorijum Solila vrlo značajan za mrijest više vrsta riba, a da ga stalno nastanjuju dvije vrste cipola, brancini, orade, dvije vrste lista, šparevi, guljoči i kanjci. Od rakova prisutan je kanjoč, domicilna zelena kraba i nova – importovana vrsta iz inoistranstva, plavi rak.
Predsjednica Demokratske srpske stranke i odbornica Denmokratskog Fronta u kotorskom parlamentu Dragica Perović, izabrana je danas za novu predsjednicu Skupštine Opštine Kotor.
Za izbor Perovićeve na tajnom glasanju bilo je 17 odbornika, dok je njen protivkandidat Željko Avramović (DPS) sakupio 16 glasova. To znači da je u praksi operacionalizovan dogovor između dosadašnje opozicije koja ima 14 odnornika i SNP-a koji ima 3 odbornika, po kome je stranka Srđana Milića dala podršku manjinskoj vlasti Demokrata, DF, URA-e i SDP-a.
Na taj način DPS sa svojim partnerima LP, SD i HGI je nakon 12 godina smijenjen sa vlasti u Kotoru i preseljen u opozicione klupe.
Nova predsjednica kotorskog parlamenta Dragica Perović nam je kazala da će nova sjednica Skupštine biti održana najvjerovatnije u četvrtak, 9.februara, a na njoj će za novog kotorskog gradonačelnika po ranijem dogovoru opozicije i SNP-a, biti izabran Vladimir Jokić (Demokrate).
„Na toj sjednici donijećemo i odluku o privremenom finansiranju Opštine jer budžet za 2017. koji je predložila sada već bivša DPS vlast nije usvojen“-istakla je Perović.
Prema ranijem dogovoru, Jokić će nakon izbora za gradonačelnika, predložiti tri nova potpredsjednika Opštine Kotor koji će biti iz redova SDP, URA-e i DF-a.
