Turistička organizacija Tivat u sklopu svoje manifestacije “Tivatsko ljeto” i pod motom “Ovo je pravo mjesto”, večeras, 5.avgusta, će prirediti koncert muzičkog sastava “Elemental”, a koji će se održati na gradskoj rivi Pine sa početkom od 22 časa.
“Elemental” je bend koji postoji od 1998. godine čija se muzička baza nalazi u rep muzici. U njihovoj šarolikoj muzičkoj viziji mogu se naći tragovi različitih žanrova što njihov izražaj čini jedinstvenim i originalnim. Specifičnost ovog benda su britki tekstovi i zanimljive instrumentalne podloge koji zajedno čine autentičan zvuk “Elementala”.
Članovi Jedriličarskg kluba „Delfin“ iz Tivta osvojili su čitav niz medalja na regati “Memorijal Jovo Dabović” koja je proteklog vikenda jedrena u akvatorijumu Bokotorskog zaliva, u organizaciji JK “Jovo Dabović” iz Baošića. Na regati su učestvovali jedriličarski klubovi iz Crne Gore, kao i dva kluba iz Srbije.
U klasi optimist, u generalnom plasmanu prva tri mjesta zauzeli su “Delfinovi” jedriličari – na prvom mjestu završio je Igor Nikolić, drugom Nikola Golubović, a treće mjesto osvojila je Irina Kusovac.
U klasi optimist -konkurencija djevojčice do 12 godina, pobijedila je članica “Delfina” Tatjana Kusovac, drugoplasirana je bila Ana Danilović, JK “Jovo Dabović”, a treće mjesto pripalo je Josipa Čelanović iz tivatskog kluba “Delfin”.
U klasi optimist – oba pola starosti do 12 godina, trijumfovao je Nikola Golubović iz “Delfina”, na drugom mjestu je Tatjana Kusovac, takođe jedriličraka “Delfina” i treće mjesto je zauzela Anđela Đorđević iz Baošića.
U klasi Laser 4.7 najbolji je bio Balša Dojkić (JK Delfin), drugoplasirana je Natalija Pantić (JK “Gemax” Beograd) a treća je bila Ivona Kosor iz beogradskog AJK-a. Tivćanka Irina Kusovac pobijedila je u klasi Laser radial.
Već ovog vikenda JK “Delfin” biće domaćin nove regate, tradicionalnog “Memorijala Spasić i Mašera”. U akvatorijumu Tivatskog zaliva nastupiće najbolji crnogorski I jedriličari iz okruženja u brodovima klase Optimist, Laser 4.7, Laser radial i Laser standard.
NVO „Matica Boke” iskazala je danas punu podršku zahtjevima radnika „Jadranskog brodogradilišta” iz Bijele u koje je nedavno uvden stečaj. Upravni odbor te NVO izrazio je očekivanje da će menadžment kompanije i Ministarstvo pomorstva i saobraćaja “u najskorije vrijeme izaći u susret zahtjevima zaposlenih”.
“Stečaj u „Jadranskom brodogradilištu” u Bijeloj je nažalost posljednji čin agonije odumiranja bokeljske privrede. Brodogradilište iz Bijele, ne samo što je posljednji veliki privredni kolektiv u Boki, već i posljednje veliko domaće preduzeće koje se bavi brodogradnjom. Do juče uspješna firma koja je hranila na stotine bokeljskih porodica, voljom moćnika dovedena je u stečaj. Ne bi nas iznenadilo da imovina i zemljište brodogradilišta ne bude iskorišćeno za aktuelne „real estate” projekte crnogorske Vlade koje diktira Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Branimira Gvozdenovića.”- kazao je predsjednik UO “Matice Boke” Željko Komnenović.
Vlada Crne Gore već duže vrijeme pokušava Brodogradilište Bijela prodati kanadskom milijarderu Piteru Manku i njegovim partnerima kao plac za izgradnju remontnog centra za mega i super jahte. Država pritom, postupa na gotovo identičan način na koji je u u periodu 2006-2007 sprovela “privatizaciju” nekadašnjeg vojnog brodogradilišta Arsenal u Tivtu koje je prodato Manku, zatvoreno i pretvoreno u plac za gradnju stanova i poslovnih prostora, a preko 470 radnika Arsenala ostalo je bez posla. Oko 200 radnika brodogradilišta Bijela formalno su takođe na Birou rada od kada je u njihovoj firmi na zahtjev Poreske uprave Crne Gore, prije dvadesetak dana uveden stečaj i od tada se na ulici bore za svoja prava – isplatu neisplaćenih zarada i drugih prinadležnosti, te dobijanje otrpemnina po kolektivnom ugovoru.
Photo: Boka News – Bijela
“Dok se radnici na ulici bore za svoja osnovna prava, nema mjesta kalkulacijama i oduglovačenju. Radnicima treba isplatiti ono što su pošteno i odgovorno zaradili, a nadležni treba da se zamisle o novom talasu priliva bokeljskih radnika na biroe rada. Iako je ispričana priča, dužni smo zbog sebe i potomaka još jednom poručiti onima koji odlučuju o sudbinama zaposlenih – ne može se gospodo, živjeti samo od turizma. Moramo imati privredu, jer je tržište suviše malo da bi svi živjeli od uslužnih djelatnosti.”- saopštila je “Matica Boke”. Ta NVO je konstatovala da uz ovakvu ekonomsku politiku Vlade Crne Gore “jedina perspektiva naše djece koja neće da budu baštovani i portiri stranim investitorima je da krenu trbuhom za kruhom, tražeći perspektivu u drugim sredinama”.
Spektakularna izložba Davida Hamiltona, ali i izložba tivatskih slikara u Zbirci pomorskog nasljeđa, uz galerije „Pizana“ i „Mead Carney“ u naselju, novi konceptualni noćni klub „Platinum“, bazen „Lido“, regate, gastro i lifestyle događaji, samo su neki od razloga zbog čega je boravak u Porto Montenegru tokom avgusta mjeseca, posebno atraktivan i zanimljiv.
Izložba „Retrospektiva“ čuvenog britanskog fotografa Davida Hamiltona postavljena je u Zbirci pomorskog nasljeđa do 18. avgusta, i prikazuje autorove najpoznatije fotografije, sa pejzažnim, cvijetnim i plesačkim motivima koje su prije Tivta bile izložene u prestižnom hotelu “Scribe” u srcu Pariza.
Izložba tivatskih slikara projekat je NVO „Matica Boke“, čiji je cilj prezentacija lokalne likovne tradicije inostranoj nautičkoj klijenteli, rezidentima naselja Porto Montenegro i njihovim gostima. Izložba će biti svečano otvorena 21. avgusta u Zbirci pomorskog nasljeđa sa početkom u 21 sat, a na njoj će biti predstavljeno stvaralaštvo 14 tivatskih akademskih slikara – Anta Peana, Miljenka Sindika, Ivana Kneževića, Ljubomira Popadića, Momčila Macanovića, Ivice Aranđusa, Borisa Dragojevića, Zorana Krute, Hane Mirkov, Borisa Papovića, Milice Rajčević, Andree Ivande, Vlada Jovićevića i Tanje Matković. Luksuzna monografija, pregledno i zaokruženo, podržava koncept izložbe, a sadrži biografije i reprodukcije djela tivatskih akademskih slikara čija su djela obilježila i obilježavaju likovnu scenu Crne Gore, zemalja regiona ali i Evrope.
Izložba slikara Vučića Ćetkovića pod nazivom Linija i prostor, postavljena je u izložbenom prostoru Upravne zgrade Porto Montenegra i trajaće do 15. avgusta. Nakon izlaganja na međunarodnom umjetničkom salonu Carrousel du Louvre u Parizu, Vučić se tivatskoj publici predstavlja sa novim ciklusom radova sa motivom linija koje su polazište njegovog rada. Nakon njega, u cilju prezentovanja lokalne umjetnosti internacionalnoj klijenteli, u istom prostoru će izlagati budvanska slikarka Jelena Papović.
U nizu kulturnih dešavanja koji se priređuju u Porto Montenegru, ljubitelji knjige će u petak 7. avgusta uživati u prezentaciji popularne literature dr Lazara Trifunovića, pod nazivom „Ja ili ja, ko sam ja“, ispred rezidencije „Ksenija“, sa početkom u 21 sat. Promocija knjige Tomislava Draškovića pod nazivom “Podmorničari u ratu i miru”, biće organizovana u saradnji sa Centrom za kulturu Tivat, u sklopu mediteranskog festivala “Purgatorije”. Promocija te knjige je zakazana za utorak, 11. avgust, na platou preko puta podmornice “Heroj,” sa početkom u 21sat. Na istom platou, 24. Avgusta u isto vrijeme, nastupiće i “Ars Presentia” sa koncertom duvačkih instrumenata.
Svi ljubitelji jedrenja uživaće i ovog mjeseca na sesijama na BLU26 jedrilicama, twilight jedrenju ili veslanju, ali i časovima jedrenja za najmlađe. Velika Porto Montenegro regata, otvorena za sve klase, biće organizovana u subotu 8. avgusta.
Druga edicija Pijace domaćih crnogorskih proizvoda ovog ljeta biće organizovana od 14. do 16. avgusta, na različitim gastro lokacijama tivatske marine. Restorani u luksuznom nautičkom naselju će nuditi posebne gastronomske delicije domaće i internacionalne kuhinje, a tokom dvodnevne manifestacije proizvođači iz Crne Gore će prezentovati i „upotpuniti gastro-mapu“ crnogorskih krajeva: od mliječnih i suhomesnatih proizvoda sa sjevera, preko ulcinjske masline, cetinjskog meda, do slatko-slanih delicija bokeških domaćica.
I po obimu ostvarenog posla i po finansijskim pokazateljima Gradska luka na Škveru, Herceg-Novi, bilježi slabije rezultate nego prošle godine u isto vrijeme. Za sedam mjeseci ove godine ostvareni su prihodi od 27.300 eura.
U toku jula zabilježen je promet od 290 plovila, i prihod od 13.300 eura (jul prošle godine bio je 17.900). U odnosu na isti period prošle godine to je za skoro četvrtinu manje. U Luci kažu da će naplatu vezova za plovila koja su tu duže vrijeme izvršiti ovog mjeseca.
I pored toga što su cijene vezova niže u odnosu na konkurenciju, više je uzroka koji su uticali na slabije poslovanje i manji broj plovila u Luci Škver. Vršilac dužnosti direktora Agencije za gazdovanje gradskom lukom Vladimir Zloković navodi da je jedan od razloga to što su u okolini Herceg-Novog otvorene dobro opremljene privatne marine. I buka koju stvaraju ugostiteljski objekti na Škveru, takođe utiče na slabiju posjetu i kraće zadržavanje plovila..
-Imamo problema sa bukom, ali možemo reći da su turisti koji dođu sa svojim jahtama razumni ljudi. Zadovoljni su gradom i uslugama luke. Od svojih radnika zahtijevam da se ponašaju u duhu devize da je gost uvijek u pravu. Lijepa riječ i ljudski odnos je ono što je neophodno u ovom poslu, kako bi gosti ponijeli dobre utiske i vratili nam se opet, kaže Zloković.
Da bi podigli cijene vezova , o čemu razmišljaju, neophodno je da podignu i kvalitet usluga.
-Mi na Škveru nemamo sanitarni čvor, ni toalete, ni tuševe. Pričao sam sa nautičarima iz Hrvatske o tome. Oni su taj problem rješili montažnim toaletima, koji su sasvim pristojni i lijepo se uklapaju u ambijent. Tokom zime i mi ćemo poraditi na tome, najavio je Zloković.
Zahvaljujući dobroj saradnji i zajedničkim naporima zaposlenih u Gradskoj luci i „Čistoći“, područje Škvera je čisto. Radnici Luke su nedavno očistili i cijeli lukobran u saradnji za Službom zaštite i spasavanja. To odavno nije urađeno, objašnjava Zloković. Sada se čeka stručna ekipa „Vodovda“ da bi popravili hidrante, što će omogućiti redovno čišćenje lukobrana. U planu je i čišćenje seka sa druge strane lukobrana.
Radni prostor Agencije za gazdovanje gradskom lukom nije na zavidnom nivou. Njihove radne prostorije su u kontejneru površine šest kvadratnih metara, što ne ispunjava ni osnovne potrebe. I to je, jedan od problema koji se mora rješavati.
Za sve planirane investicije neophodna su sredstva. Zloković kaže da postoji mogućnost da konkurišu za sredstva iz predpristupnih fondova EU koji finansiraju projekte održivog razvoja. Korisne informacije o tome će dobiti u Lučkoj kapetaniji u Kotoru i Luci Bar, koje planira uskoro da posjeti.
– Luka Bar je imala izuzetno dobre projekte. Otići ćemo da vidimo šta bi mi, od njihovog iskustva, mogli da primjenimo. Veliku pomoć imamo i od opštinske Kancelarije za međunarodnu saradnju i gospođe Branke Mračević, kazao je Zloković.
On je informisao da postoje najave za bolje poslovanje tokom zimskog perioda, jer na adresu Agencije već stižu upiti za taj period godine. -To ranije nije bila praksa, pretežno zbog osiguranja, ali potrudićemo se svim silama da prihodujemo i na taj način, dodao je Zloković.
U saradnji sa opštinskom Službom za zajedničke poslove i informacione sisteme rade na redizajnu sajta Gradske luke. To će im omogućiti da modernizuju svoje poslovanje i da putem društvenih mreža ponude klijentima brzu i sveobuhvatnu informaciju. U Agenciji planiraju bolju i intezivniju saradnju sa sportskim društvom „Jugole Grakalić “ i sa ribarima sa Škvera.
Problem ribara biće rješen koncesionom aktom
H – Novi – Škver
Iako u Luci sada ima slobodnih vezova, oni nisu na raspolaganju novskim ribarima. Zloković kaže da se nada da bi koncesioni akt trebalo da reguliše broj ribarskih i operativnih vezova. O tome je bilo riječi i na javnoj raspravi koja je o Nacrtu plana davanja koncesija za luke od lokalnog značaja i ostale objekte obalne infrastrukture koja je održana prošlog mjeseca.
-Broj lučkih i ribarskih vezova bi trebalo da bude jasno definisan kroz koncesioni akt. Problem nedostatka prostora za plovila povezan je i sa urbanističkim planom Šetališta pet Danica. Nadam da možemo postići dogovor na zadovoljstvo naše Agencije i lokalnih ribara, dodaje Zloković.
Vraćanje mediteranskog duha gradu, ali i obogaćivanje turističke ponude, svrha su novog programa – Dobro jutro uz Catelnuovo, koji je podržala Turistička Organizacija Herceg Novi.
,,Ideja je da prepoznatljivi primorski duh vratimo Herceg Novom, pa tako svakog utorka od 9 sati, na relaciji Tora – Gradska kafana, primorskim, klapskim melosom, pozdravljamo sugrađane i goste”, kaže Dušan Tadić iz klape Castelnuovo, na čiju ideju je i realizovan program koji je nedostaju u gradskoj ponudi po mišljenju i Novljana i gostiju
,,Ovo je super, zaista je odlično i potpuno je u skladu sa tradicijom ovakvog primorskog grada. Zaista mi se jako dopada i podsjeća na neka lijepa vremena i mislim da je ovo nedostajalo Herceg Novom”, kaže Dragica iz Beograda.
,,Zaista će se ovim obogatiti ponuda grada i stvarno je nešto što je u skladu sa tradicijom Herceg Nvoog i sigurno da će turisti ovo lijepo prihvatiti”, kaže Mira iz Herceg Novog.
Dobro jutro i dobor veče uz klapu Castelnuovo
A da su gosti oduševljeni dokazuje i činjenica da su fotoaparati stalno bili aktivni. Upravo zbog takvog odziva klapa Castelnuovo će uvesti i večernje nastupe na istoj relaciji, pa će tako ove subote od 21 sat krenuti ispod Tore, a od sljedeće sedmice će večernji nastupi biti petkom, a jutarnji ostaju utorkom.
Najnovijie analiza sanitarnog kvaliteta morske vode na 90 javnih kupališta duž crnogorskog primorja, obavljenih 30. i 31. jula, na 82 kupališta (92,2%) kvalitet morske vode bio je K1 klase, na 5 kupališta (5,6%) K2 klase, dok je na 2 kupališta (2,2%) kvalitet morske vode prelazio propisane granice ( kupalište “Greco beach” u Budvi i “Mala plaža” u Ulcinju).
Na ovim kupalištima Institut za biologiju mora uzeo je ponovne uzorke morske vode radi utvrđivanja da li se radi o prolaznoj pojavi ili mogućem zagađenju morske vode.
O rezultatima ponovljenih analiza Javno preduzeće će odmah obavijestiti javnost putem medija, a svi rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode za svaku pojedinačnu lokaciju mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji na web stranici www.morskodobro.com
Predstavnici Dukley Marine i vlasnika brodova u Budvi postigli su dogovor o cijenama komunalnih vezova.
Sporazum je u ime Dukley Marine potpisao advokat Dragan Prelević i predstavnici vlasnika brodova u Budvi, Dejan Božović, Ilija Rafailović, predsjednik Mjesne zajednice Stari grad, Slobodan Mitrović i njihov pravni zastupnik, Dimitrije Dapčević, prenosi Pobjeda.
Cijene komunalnih vezova bile su jedan od ključnih razloga zbog kojih su u dva navrata mještani barkama blokirali marinu u Budvi.
U zajedničkom saopštenju se navodi da nakon više održanih sastanaka Dukley Marine i predstavnika korisnika komunalnih vezova, zaključeno da je većina postojećih problema posljedica nesporazuma i neadekvatne komunikacije.
Dogovorene su zajedničke aktivnosti na poboljšanju uslova korišćenja komunalnih vezova i razvoja Luke.
“Cijene će biti adekvatno smanjene za sve korisnike komunalnih vezova čije su trenutne cijene iznad nivoa propisanog od Morskog dobra. Postojeće cijene koje su niže od nivoa propisanog od Morskog dobra neće biti mijenjane. Postojeći popusti, pogotovo za penzionere, ostaće na snazi”, navedeno je u saopštenju.
Dukley Marina će na ulaznoj tabli istaći naziv i Luke Budva. U slučaju nevremena Dukley Marina će besplatno obavljati prihvat ribarskih plovila vezanih van luke.
Trinaesta po redu Međunarodna radionica za duvačke instrumente, počela je juče u Tivtu, u organizaciji ovdašnje NVO “Ars Peaesentia Boke Kotorske” i u saradnji sa tivatskom Muzičkom školom.
Tokom narednih sedam dana odvijaće se radionica saksofona koja ima 11 polaznika iz Crne Gore, Srbije iRusije, a vodi je profesor Bojan Vukelić iz Beograda. Sedmodnevni rad završiće se koncertom „Svijet saksofona”, koji će se u okviru pratećeg programa festivala „Purgatorije”, održati u kompleksu Luštica Bay 9.avgusta u 21.sat.
Drugi dio ovogodišnje Mešunarodne radionice za duvačke instrumente u Tivtu počinje 17. i trajaće do 25.avgusta kada se održavaju seminari flaute, oboe, klarineta, fagota, trube, horne, trombone i tube. Sa polaznicim tih seminara iz više država Evrope, radiće profesori Marina Nenadović i Aleksandar Burkert (flauta), Bojan Pešić (oboa), Ognjen Popović, Veljko Klenkovski i Sofija Miolčanova (klarinet), Mladen Đorđević (truba), Nenad Vasić (horna), Aleksandar Benčić (trombon), Laslo Dijenaš (tuba).
