Gradonačelnik Tivta Ivan Novosel, utvrdio je Nacrt Plana upravljanja za spomenik prirode „Veliki gradski park“ u Tivtu. Ovaj dokument kojim je za upravljača parkom određeno preduzeće „Komunalno“ Tivat, danas je stavljen na javnu raspavu koja će trajati do 24.avgusta.
Centralni okrugli sto o Nacrtu plana upravljanja jednim od najvrijednijih objekata prirode i urbanog nasljeđa Tivta, održaće se 20.avgusta u zgradi Opštine, sa početkom u 17 sati. Javnu raspravu organizuje Seketarijat za ureženje prostora i zaštitu žvotne sredine Opštine Tivat kome svi zainteresovani do 24.avgusta mogu dostaviti svoje primjedbe i sugestije.
Veliki gradski park u Tivtu je jedan od najstarijih i najvećih parkova u Crnoj Gori. Osnovao ga je 1892. godine admiral Austrougarske mornarice Maximilian Daublebsky von Sterneck, a izgradnjom su rukovodili komandanti austrougarskih ratnih brodova, o čemu svjedoči natpis na spomen obilježju koje se nalazi u parku. Veliki gradski park je tada nosio naziv „Mornarički park“, a po Sterneckovoj naredbi, komandanti brodova prilikom povratka u Tivat sa putovanja širom svijeta, donosili biljke koje su u parku sađene.
“Mornarički park” je nastao uporedo sa osnivanjem baze austrougarske ratne mornarice “Arsenale Filiale Teodo”,a pored toga što je park uljepšavao prostor oko tek podignutog Arsenala, služio je za rekreaciju i odmor mornara i zaposlenih. U jednom dijelu parka je nekada bilo tenisko igralište koje je bilo u funkciji od zasnivanja parka do II svjetskog rata, da bi kasnije ovdje bio napravljen teren za košarku i za mali fudbal. Svojim položajem Veliki gradski park dominira prostorom centralne zone Tivta i sastavni je dio najreprezentativnijeg dijela grada.
Gradski park u Tivtu zaštićen je 1968. godine Rješenjem Zavoda za zaštitu prirode kao hortikulturni objekat.
Hotel “Regent Porto Montenegro” u Tivtu je nedavno bio mjesto sastanka Zorana Klikovca, direktora Srednje ugostiteljske škole „Sergije Stanić“ iz Crne Gore, Tomasa Dušana, direktora škole „College for Tourism“ iz Austrije koji su sa direktorom “Regent Porto Montenegra” Mihaelom Pošom, sklopili ugovor o budućoj saradnji.
Riječ je o projektu koji je iniciran u cilju integrisanja programa dvije ugostiteljske škole kroz obezbjeđivanje platforme za usvajanje praktičnih vještina. Delegacije škola posjetiće jedna drugu kako bi temeljnije radile na konačnom cilju: uspostavljanje programa za razmjenu studenata koji će povezati učenike iz Crne Gore i Austrije i pomoći im da podijele svoja iskustva i prakse sa budućim kolegama.
“Regent Porto Montenegro” hotel je dio akcije koja ima za cilj edukovanje mladih ljudi koji izaberu ugostiteljstvo za svoj životni poziv.
“Jako je važno da postoji platforma za usavršavanje mladih ljudi; radujemo se što će “Regent Porto Montenegro” poželjeti dobrodošlicu učenicima ugostiteljskih škola iz Crne Gore i Austrije koji će svoje prve profesionale korake u ugostiteljstvu napraviti upravo kod nas.” -izjavio je juče tim povodom direktor najluksuznijeg hotela u Boki Kotorskoj Mihael Poš.
Svake godine, baš negdje u ovo vrijeme početkom kolovoza, iznova zaživi tradicija koja se njeguje još od davne 1968. godine.
Najveća flota s ove strane Jadrana iz najribarskijeg mista u Hrvatskoj, kako sebe s ponosom nazivaju ribari iz mjesta Kali na otoku Ugljanu, toga dana u velikom defileu brodova Zadarskim kanalom pokaže svu svoju raskoš, koja i simbolički sugerira gospodarsku i tradicijsku važnost ribarstva za to dalmatinsko mjesto.
Tako je bilo i u subotu ujutro na trosatnom defilu brodova, gdje se Kaljanima i njihovim gostima, koji su dupkom napunili svih dvanaest velikih ribarica, pridružio i premijer Zoran Milanović.
Na svakom brodu ribari su bili izvrsni domaćini, jela i pića nije falilo, a bogme ni žive glazbe. S ministrima Arsenom Baukom i Tihomirom Jakovinom Milanović je plovio na brodu “Neptun”. Dva tjedna prije njega, na brodu “Sin Kali” u noćni je ribolov s kaljskim ribarima išla i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
– Pa što je tu loše – nasmijao se Milanović na pitanje novinara zašto su kaljski ribari državnom vrhu toliko zanimljivi zadnjih dana.
– Ovo je za nas važna gospodarska grana, ovo su brodovi građeni u Hrvatskoj, kamo sreće da ih je više. I ovo je, na kraju krajeva, naša tradicija. Lijepo je ovako uživo biti dio najveće flote s ove strane Jadrana – kazao je premijer.
Nadaleko poznati kao vrsni ribolovci, Kaljani su uvijek imali vizionarskog duha, pa se u teškim trenucima propasti riboprerađivačkih divova nisu bojali uložiti zadnju lipu te na kredit staviti svu svoju imovinu kako bi otkupili brodove na kojima su donedavno bili samo radnici.
I tako su postali vlasnici i dio najveće ribolovne flote koju je Jadran ikad vidio, kaljske flote, a sami ulove 30 posto ukupnog godišnjeg ulova ribe u Hrvatskoj, pa zaista zaslužuju epitet najribarskijeg mista u zemlji.
Upravo su zato Kaljani s nevjericom dočekali vijest Europske komisije koja želi smanjiti ulovnu kvotu male plave ribe na Jadranu za najmanje 50 posto. Baš plava riba najčešća je u mrežama naših ribara i čini više od 80 posto ukupnog ulova.
Kaljske ribarske noći traju tri dana i tri noći, a osim defilea ribarskih brodova tu je još niz manifestacija i degustacija koji “Tunuaru” čine jedinstvenom feštom od ribe, mora i zdravlja. Uvijek se odvija tijekom punog mjeseca, jer inače u mjestu nećete naći nikoga.
Naime, Kaljani love na škur koji počinje tri dana nakon punog mjeseca, pa je “Tunuara” jedinstvena prilika da svih četrdesetak ribara, koliko ih je u Kalima, okupite na jednom mjestu.
Uz defile, posebno su ponosni na svoj kualjski brudet, specifičan po tome što se radi s krumpirom. A baš tim specijalitetom sladilo se nakon povratka s plovidbe Zadarskim kanalom.
Na to sam se odlučio u aprilu, a prethodno sam dao oglas da otkupljujem magarad. To je našim ljudima bilo jako smiješno i niko se nije javio. Oni koji su se javljali, zvali su šale radi i uglavnom su to bile pošalice tipa: ‘Imam jednog magarca u kući, dajem ga džabe, samo da izađe’ i slično”
Ornitolog Darko Saveljić osnovao je prvu farmu magaraca u državi. Simbol rada i istrajnosti – balkanski magarac pred izumiranjem je u Crnoj Gori, pa je Saveljić, kako tvrdi, odlučio da spoji lijepo i korisno.
Farmom u Martinićima kraj Podgorice, pokušaće da zaradi, ali i spasi tu vrstu od izumiranja.
Prema njegovim riječima, sa više hiljada broj magaraca u zemlji pao je na svega stotinjak.
“Svjedoci smo da je u Crnoj Gori prije 20 do 30 godina skoro svaka kuća na selu imala magare za transport vode, naročito u primorskom, krševitom dijelu. Ta životinja sada nestaje, postala je balast i ono što ih je ostalo, viđa se pored puta. Prava je rijetkost da neko drži magare u selu”, kazao je Saveljić.
Na ideju da osnuje farmu, Saveljić tvrdi da je došao boraveći na Pelješcu, gdje porodica Antunović drži 48 magarica.
“On je otkupio sve ‘dostupne’ magarice iz cijele Dalmacije i muze magarice. Litar mlijeka košta sto, a kilogram sira hiljadu eura. Medicinski je dokazano da je to mlijeko jako dobro za astmu, bronhitis ili veliki kašalj koga mi ovdje zovemo magareći kašalj, za razne vrste alergija… To je toliko traženo, da su prinuđeni da prave listu čekanja”, kazao je Saveljić.
On trenutno ima dvije, a za mjesec dana farmu će uvećati sa još osam magarica.
“Na to sam se odlučio u aprilu, a prethodno sam dao oglas da otkupljujem magarad. To je našim ljudima bilo jako smiješno i niko se nije javio. Oni koji su se javljali, zvali su šale radi i uglavnom su to bile pošalice tipa: ‘Imam jednog magarca u kući, dajem ga džabe, samo da izađe’ i slično”, kaže Saveljić.
Ornitolog sada sa Antunovićima pregovara da uveze italijanskog magarca.
“Za razliku od naših magarica koje daju po 250 mililitara po muži, italijanski magarac daje litar, pa sam planirao da ga ukrstim sa našom vrstom”, kaže Saveljić.
On tvrdi da planiranje proizvoda ne može biti problem, jer je potražnja ogromna, a farmi ima malo.
“U Hrvatskoj postoje dvije ili tri farme, u Srbiji jedna, a mlijeko je jako traženo. To mlijeko se ne prokuvava, a može se pakovati u flašice od 200 mililitara i zamrznuto slati DHL-om na razne destinacije. Smrzavanje mlijeka ne utiče na gubitak ljekovitih supstanci”, kazao je Saveljić.
Mlijeko se, kako je pojasnio Saveljić, muze ujutru i pije svježe, odnosno neprokuvano.
“Terapija traje tri do pet dana, a cilj je da se popije litar mlijeka, odnosno po čašica dnevno. Ono što sam do sada izmuzao bila su humanitarna davanja i već dvadesetak ljudi je to probalo. Bio je jedan slučaj da je majka dovodila dijete koje svira flautu, jer mu je kapacitet pluća veoma mali”, kazao je Saveljić.
Grci, Rimljani i magareće mlijeko…
Kako piše portal magare.hr, još u 5. vijeku prije nove ere, Hipokrat, otac medicine, propisivao je magareće mlijeko za mnoga oboljenja.
Grci su naveliko davali magareće mlijeko svojoj djeci, a u Rimskom carstvu žene su ga koristile za njegu kože. I sama Kleopatra navodno se kupala u magarećem mlijeku kako bi održala mladost i ljepotu.
Sve do sredine 19. vijeka magareće mlijeko prodavalo se kao zamjena za majčino mlijeko, a onda je primat lagano počela preuzimati industrija kravljeg mlijeka, jer su i potrebe za mlijekom postale sve veće.
Liječi plućne bolesti i jača imunitet…
Magareće mlijeko posljednjih godina u svijetu je u središtu pažnje mnogih roditelja čija djeca imaju problema sa alergijama i upalama disajnog sistema. Otkriveno je da je magareće mlijeko po sastavu najsličnije majčinskom. Pokazalo se da djeca koja su alergična na proteine iz kravljeg, jako dobro prihvataju magareće mlijeko, koje ne izaziva nikakve alergijske reakcije.
Prema istraživanjima, magareće mlijeko sadrži i 60 puta više C vitamina nego kravlje mlijeko, vitamine A, D, E i F, visoke količine magnezija, kalcijuma, fosfora, kalijuma i cinka. Ono liječi ili smanjuje simptome astme, i kašalj kod plućnih bolesti kao što je bronhitis.
Možda najvažnija blagodat je da jača imunitet kod djece i odraslih.
Inspektori sigurnosti pomorske plovidbe svakodnevno sprovode akcije u priobalnom dijelu Boke Kotorske kako bi obezbijedili nesmetano kupanje građanima i turistima i spriječili plovila da nepropisnom brzinom ugrožavaju kupače – saopšteno je iz Lučke kapetanije Kotor, nadležne za akvatorijum zaliva.
Građanima je na raspolaganju dežurni broj telefona 069 633 136, kao i e-meil adresa inspekcijaplovidbe@gmail.com
Cjelodnevni hip-hop događaj Dan Brancina, pod pokroviteljsvom Turističke Organizacije Herceg Novi, drugu godinu za redom održan je u nedjelju 2. avgusta u Parku Boka i noćnom klubu Central park – ex Tondo.
Festival je koncipiran tako da pokriva sva četiri elementa hip-hop kulture – brejkdens, grafiti, MC i DJ, kaže jedan od organizatora Novljanin Marko Mitrović.
,,Prvi dio događaja je dnevni, u parku Boka, gdje je održano takmičenje u brejkensu i u crtanju grafita. Program je nastavljen koncertima MC-jeva i DJ-eva u Central parku, gdje su nastupili THC LA Familia, jedan od najpopularnijih hip-hop bendova u regionu”, objašnjava Mitrović. On je kazao da ove godine na Dana Brancina učestvuje 25 umjetnika iz Srbije, Hrvatske, BiH, Makedonije, Kosova i Crne Gore.
,,Uspjeli smo da ove godine povećamo broj uečsnika zahvaljujući gradskoj Turističkoj Organizaciji koja nas je jedina podržala, a nadam se da ćemo taj trend povećanja broja učesnika nastaviti i sljedeće godine”, poručuje Mitrović. Odličnu atmosferu na Danu Brancina istakli su članovi THC LA Familije koji su prije večernjeg koncerta preuzeli ulogu – meštara od kužine.
,,Prije koncerta, a u skladu sa kul imenom cijele ove manifestacije Dan Brancina, odlučili smo i da se oprobamo u kulinarskim vodama, pa pomažemo našem drugu Čorbi koji je šef kuhinje u hotelu Rivijera u Njivicama, da napravi mušlje na buzaru za sve učesnike ovoga događaja, koji je zaista odličan i stvarno uživamo ovih dana u Herceg Novom. Super je atmosfera, super su ljudi koji ovo organizuju i sve u svemu jedan događaj koji treba podržati”, kaže Bore iz THC LA Familija. Pored njih nastupili su Katedra Za Beton, MC Čorba, Dobbla i Strašilo, Nikad u Životu, MC EDGE, a Dj-evi za noćni bil su LUKE i ZGOOBI DAN.
Na Kanli kuli u subotu je počeo 29. Filmski festival Herceg Novi Montenegro film festival koji je zajedno sa publikom ( na njegov predlog) otvorio poznati filmski i pozorišni glumac Lazar Ristovski.
-Treblo bi da otvorim festival, a ja bih da to uradim sa vama – ja ću da kažem festival je, a vi recite otvoren, rekao je Ristovski. Publika je predlog rado, uz veliki aplauz, prihvatila.
-Ja i sve moje kolege, filmski stvaraoci koji imaju na ovom festivalu svoje filmove, duboko smo zahvalni na tome što ste večeras došli u bioskop, rekao je Ristovski u svom kratkom obraćanju. -Živimo u jednom obezduhovljenom vremenu u kome vladaju, na žalost, kojekakvi rijaliti programi, na televizijama se vrte, besomučno, neke bedne belosvetske serije, i zadatak nas, ljudi koji se bavimo filmom, filmskih stvaralaca, umetnika, intelektualca, naročito pobunjenih intelektualca jeste da se borimo protiv tog šunda, protiv tog velikog kiča koji nam gadi naše živote- poručio je Ristovski .
Ceremonija otvaranja festivala započeta je intoniranjem himne Crne Gore i nastupom Mjesne muzike Đenovići koja je potom izvela i numeru iz kultnog filma „Petrijin venac“ za koji je muziku napisao Zoran Cvijanović. Voditelj programa na Kanli kuli, mladi glumac, Novljanin Miloš Pejović predstavio je sve četiri selekcije u čijim će filmovima publika imati prilike da uživa do 7. avgusta.
Preko 100 filmova u tri takmičarske i jednoj revijalnoj kategoriji, stiglo je na ovogodišnji Festival. Na Kanli kuli biće prikazano 14 filmova u selekciji reditelja Srdana Golubovića. Riječ je o takmičarskoj selekciji u kojoj se 13 filmova nadmeće za festiovalske mimoze. Jednom od filmova pripašće i nagrada iz fondacije velikog reditelja Živka Nikolića.
Na donjem starogradskom Trgu od muzike biće prikazano 43 dokumentarna filma u selekciji reditelja Vladimira Perovića. Sinoće je prikazan film „Visoki hrastovi“, reditelja Radoslava Stanišića koji je posvećen rodonačelniku crnogorske kinematografije Ratku Đuroviću i Velju Stojanoviću.
Ove godine je izuzetno jaka i selekcija studentskih filmova koju je predložio reditelj Srđan Koljević. Na programu je 22 filma najprestižnijih filmskih škola iz regiona koji će se nadmetati u bašti Kuće Ive Andrića. U ljetnjem bioskopu Forte mare publika će imati prilike da pogleda festivalske pobjednike . U ambiciji da cijeli grad, pa i cijela Boka bude veliko filmsko gledalište, ove godine zasvjetliće projektori i na Luštici u Klincima. Na „Luštica festu“ prikazuje se izbor iz takmičarskog i revijalnog festivalskog programa.
Otvaranje Filmskog festivala i ovaj put je propraćen vatrometom. Publika je potom imala prilike da vidi kanskog pobjednika, francuski film „Dipan“ u režiju Žak Odriara koji je prikazan van konkurencije.
Na brdu Vrmac iznad Tivta budvanska firma „Galloper“ otvorila je školu jahanja za djecu i odrasle. U predivnom ambijentu netaknute prirode brda koje će uskoro biti proglašeno za zaštićeni park prirode, posjetiocima je na raspolaganju šest grla koje je „Galloper“ doveo iz Kolašina. Njima se prije sedam dana pridružila i prinova – mali ždrebac kojeg je majka-kobila donijela na svijet upravo na Vrmcu, u štalama koje su improvizovovane u nekadašnjim napuštenim vojnim i objektima kotorske „Jugooceanije“, u blizini stare austro-garske tvrđave For Vrmac.
Početna obuka u jahanju za djecu u trajanju od 11 časova košta 60 eura, a gostima su na raspolaganju i ture jahanja po dvadesetak kilometara uređenih pješačkih staza po Vrmcu, sa većine kojih se pruža predivan pogled na Tivatski i Kotorski zaliv.
Vrmac je poznat i kao vazdušna banja, pa je dovođenjem na ovo brdo male ergele firme „Galloper“, turistička ponuda zaleđa Tivta postala još atraktivnija i zanimljivija, prvenstveno za strane turiste koji vole jahanje i takvu vrstu aktivnog odmora u netaknutoj prirodi.
Jedna porodica s Floride pronašla je milion dolara vrijedne zlatne predmete, uključujući i zlatnike španjolskog kralja u olupini broda koji je potonuo nedaleko od obale prije oko 300 godina.
Porodica Schmitt – Eric, Lisa i njihovo dvoje djece, godinama su tražili izgubljeno blago. Eric Schmitt, Lisin 27-godišnji sin, uspio je locirati ostatke broda na dubini od 4,5 metara u blizini grada Fort Pierce na Floridi.
Među pronađenim blagom je 51 novčić, 12 metara dug ukrasni zlatni lanac i vjerojatno najvrjedniji predmet – “kraljevski” novčić iz 1715. napravljen za kralja Filipa V.
“Ova otkrića su važna ne samo zbog novčane vrijednosti, nego i povijesnog značaja”, kaže Brent Brisben iz udruge 1715 Fleet koja se bavi potragom za izgubljenim potonulim brodovima.
Španjolska flota s blagom vraćala se s Kube u Španjolsku 1715. kada je naišla na uragan. Izgubljeno je 11 od 12 brodova u velikom nevremenu. Poginulo je oko 1.000 ljudi, dok je 1.500 uspjelo otplivati do obale. Neki novčići koje su donijeli valovi i dalje se mogu pronaći na obalama Floride.
Brisben dodaje da je flota nosila blago u vrijednosti današnjih 400 milijuna dolara, a do sad je pronađeno oko 175 milijuna.
Država Florida uzet će oko 20 posto blaga i izložiti ga u lokalnim muzejima, dok će 175 Fleet i obitelj Schmitt koja radi za udrugu, podijeliti ostatak.
Jedan od najočekivanijih likovnih događaja sezone – nova samostalna izložba poznatog tivatskog akademskog slikara Ljubomira Popadića, otvorena je sinoć u galeriji ljetnjikovca Buća-Luković, u sklopu festivala kulture „Purgatorije“.
Jedan od najcjenjenijih savremenih crnogorskih slikara domaćoj publici predstavio je 15 svojih najnovijih djela, rađenih u tehnici ulje na platnu, sa prepoznatljivim motivima mora, starih primorskih kuća, barki, ali i starih ribara, sveštenika, mladih ljepotica čija se izazovnost ogleda u morskoj površini… Publika u kojoj je bio veliki broj poklonika Popadićevog stvaralaštva iz Crne Gore i zemalja regiona, ali i njegove kolege-slikari Ivica Aranđus i Momčilo Macanović, pohrlila je u galeriju tivatskog Centra za kulturu da ponovno otkrije specifičan kolorit, osvjetljenje i valer na platnima ovog umjetnika koji strastveno slika motive Boke i primorja.
“Boka za ovog umjetnika nije tek neko pusto mjesto na geografskoj karti, već nešto živo, živa suština, prostor za samospoznaju koji ovom umjetniku omogućava da ispolji svoj mistični temperament. Popadić je i slikar-nekrologist jednog iščezlog vremena, umjetnik koji razotkriva istinu o davno iščezlim ljudima i predmetima koji su na njegovim slikama prikazani u stanju neke čudne bezglasnoti, ukočenosti i zaboravljenosti… Popadić se prepušta mediteranskom prizoru, ali ga nikada ne tretira direktno i skrupulozno, već traži i po pravilu nalazi, najizrazitije momente atmosfere.“- zapisao je u katalogu izložbe likovni kritičar Dragan Jovanović Danilov.
Stihovima posebne pjesme koju je napisao Popadiću u čast, izložbu je otvorio beogradski pisac i književni kritičar Vuk Krnjević.
„Pripala mi je zadaća da otvorim ovu izložbu mog prijatelja, što je manje važno. Važno je da je izložba slikara koji se ne ponavlja nego se obnavlja. U osnovi ona predstavlja nostalgiju našega prijatelja slikara, da se ono što je prošlo vrati u sadašnjost i ta nostalgija je ono što je bitno u njegovom slikarstvu. Slikarstva koje je precizno u crtežu, a rafinovano u koloru, tako da se te dvije osnovne ćelije slikarstva spajaju u jedno jedinstveno.”- kazao je, pored ostaloga Krnjević.
