Punim gasom medju kupace – juče na jednoj od bokeljskih plaža
Špic ljetnje sezone u Boki opet je, u još većoj mjeri nego ranije, donio iste probleme sa nepoštovanjem propisa na moru, posebno sa plovidbom brzinom većom od maksimalno dozvoljene i približavanjem plovila obali na udaljenost mnogo manju od propisane.
Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor svakodnevno je u akciji, ali jedna tim inspektora sa jendim patrolnim čamcem i pored maksimalnoig zalaganja, ne može efikasno pokriti cijeli akvatorijum Boke koji ovih dana prosto vrvi od kruzera, jahti, glisera, skutera i drugih sličnih plovila.
Maksimalna brzina plovidbe unutar zaliva ograničena je na 10 čvorova, odnosno na 6 čvorova u Kumborskom i tjesnacu Verige, ali se toga gotovo niko ne pridržava, posebno ne vlasnici glisera i sličnih manjih brzih plovila.
Na sreću, do sada se nije desio nijedan ozbiljniji incident kao ranijih godina kada su kupači ginuli pregaženi od brzih jahti i glisera, ali je budući da nesavjesni voditelji čamaca stalno voze bukvalno izmešu glava kupača, samo pitanje kada će se nova nesreća desiti.
Punim gasom medju kupace – juče na jednoj od bokeljskih plaža
Rаdnici Jаdrаnskog brodogrаdilištа Bijela i danas su se, 22-i dаn zаredom, okupili ispred kаpijа u znаk protestа zbog uvođenjа stečаjа i sа zаhtjevimа dа im se isplаte redovne plаte, poveže rаdni stаž, isplаte nаdoknаde zа zimnicu i stаnаrine, uplаtu novаc u Stаmbeni fond i izmire obаveze premа Kolektivnom ugovoru, javlja Radio Herceg – Novi.
Zаhtjeve rаdnikа jednoglаsno su podržаli odbornici Skupštine opštine Herceg Novi а juče supodršku dobili i od Komisije zа prаćenje privаtizаcijа u Skupštini Crne Gore.
Zаključаk sа jučerаšnje sjednice u Podgorici je, kаo i zаključci iz nаše opštine, upućen Vlаdi nа Rаzmаtrаnje. Rаdnici su zаdovoljni zbog sаglаsnosti svih političkih pаrlаmentаrnih strаnаkа i podrške njihovim zаhtjevimа.
Međutim, аdekvаtаn kontаkt nisu uspostаvili sа stečаjnim uprаvnikom Žаrkom Ostojićem koji ni juče nije bio nа sаstаnku u Podgorici. Nаime, postoji veliki pritisаk nа rаdnike,kаko im je rečeno nа inicijаtivu аmbаsаde Itаlije, dа zаvrše remont jednog od brodovа koji je usidren nа jednom od dokovа u Bijeloj. Rаdnici su i rаnije izjаvili dа pristаju dа bez nаdoknаde zаvrše remont brodа аli pod uslovom dа dobiju pismene gаrаncije zа svoje zаhtjeve. Gаrаncijа još uvijek nemа pа ni remontа brodа. Stečаjni uprаvnik im je nаjprije ponudio isplаtu jedne redovne plаte а sаdа ih, kаko su nаm jutros sаopštili rаdnici, uslovljаvа ili dа rаde zа pаtu od 193 eurа ili će dovesti druge rаdnike dа zаvrše tаj posаo. Rаdnici ne pristаju i pozivаju sve grаđаne i odbornike dа im se sutrа ujutru pridruže u protestu i ne dozvole dolаzаk rаdnikа sа strаne u Brodogrаdilište.
Podršku rаdnicimа Brodogrаdilištа svаkogа dаnа dаju i 126 rаdnikа koji su neposredno prije uvođenjа stečаjа dobili otpremnine. Podržаvаju ih i penzioneri i brojni grаđаni dа istrаju u svojim zаhtjevimа i zаštiti svojih prаvа.
Rаdnici su, dа podsjetimo, аngаžovаli i jednu аdvokаtsku kаncelаriju kojа, između ostаlog, pripremа i krivične prijаve protiv menаdžmentа Brodogrаdilištа, oni su svjesni rizikа koji, u svаkom pogledu, donose protesti аli su jedinstveni dа neće odustаti. Trаže ono što su zаrаdili i trаže pošteno zаrаđenu svoju koru hljebа. Održаvаju dokove i kisikаnu kojа je veomа znаčаjnа i visoko rizičаn bi bio svаki eventuаlni problem u vom sistemu. Vjeruju dа će njihove oprаvdаne zаhtjeve uvаžiti Vlаdа Crne Gore kojoj su, dа podsjetimo, upućeni zаključci sа jednoglаsnom podrškom zhtjevimа rаdnikа kаko od strаne Skupštine opštine Herceg Novi tаko i Komisije zа prаćenje privаtizаcijа Skupštine Crne Gore.
Ni sjajne predstave iz cijelog regiona, ni nobelovac Mario Vargas Ljosa koji je otvorio 29. Grad teatar čini se da nijesu uspjeli da iz ralja opšte komercijalizacije Budve otrgnu festival koji traje gotovo 30 godina.
I proteklih godina čule su se kritike o tome kako je nemoguće igrati predstave na otvorenom u starom budvanskom gradu u situaciji kada muzika i buka iz okolnih kafića dostižu vrhunac.
Da li je kultura u Budvi izgubila trku sa lakim notama, bukom i jeftinom zabavom?
Glumac Sergej Trifunović izjavio je nakon budvanske premijere predstave “Julije Cezar” u režiji Kokana Mladenovića, u kojoj tumači lik Bruta, da više neće igrati u tom gradu na crnogorskoj obali. Uz napomenu da voli Budvu, gdje ima mnogo prijatelja, Trifunović je naglasio da se crnogorska turistička prijestonica komercijalizovala, te da je umjetnost u drugom planu.
Poznati glumac je Večernjim Novostima rekao da je Budva danas grad lakih nota, muzičke buke i svakojakog vašara u kojem je “poginulo” pozorište.
Evo šta je tim povodom Trifunović izjavio crnogorskim medijima:
Sergej Trifunović
„Ovo je borba u neljudskim uslovima u kojima je Budva Grad teatar. Ne znam šta je u pitanju, da li neko želi da ukine festival ili nikoga više nije briga, ili ih prosto boli uvo za sve. To je uvek borba da kada se dođe u prostor da se zamole ljudi da isključe muziku kako bi smo mogli da radimo. Takođe, ovde se borimo i sa otvorenim prostorom jer ima rupa koje gutaju glas i onda moraš da se dereš kao majmun. To su sve okolnosti koje nijesu pozorišne okolnosti. Ni jedan gradska vlast koja je bila ovde ili nije bila sposobna ili nije htela to da rešava i zato sam ja još prije 15 godina rekao da više neću igrati ovde. I to je bilo tako do večeras jer su mi rekli da je ovaj prostor izmešten kod Svetog Stefana i da je malo bolje. Jeste malo bolje ali nije dovoljno“.
Trifunović smatra da bi pozorišni centar Crne Gore trebalo da bude Kotor, koji ima scene slične onima u Dubrovniku i, kako je rekao, bolju publiku.
U atmosferi koja više liči na vašar i paradu kiča kultura nema izbora nego da ustukne, kaže za RSE pozorišni i filmski kritičar Vuk Perović:
„Mislim da Budva Grad teatar nikada nije ni imao šanse u tom odnosu osim možda prvih godina postojanja kada je cijela priča pokrenuta. Prosto je na žalost, kako je to slučaj kod nas, prirodno počeo da gubi tu bitku. Tako da je zanimljivije na koji način Grad teatar uopšte opstaje danas u Budvi ovakvoj kakva je sa svim tim zabavnim, visoko komercijalnim dešavanjima koja su izuzetno daleko od kulture. Sa druge strane, čak ni to nije problem koliko je problem što ta dešavanja onemogućavaju sve više da se bilo kakvi umjetnički sadržaji održavaju bilo gdje u Budvi.“
Prije 30 godina Grad teatar je u Budvi živio kao pravi festival jer su svaki trg i svaka ulica tog grada bili kao stvoreni za održavanje predstava , književnih večeri i drugih kulturnih sadržaja.
No, stvari su se u međuvremenu drastično promijenile , kaže za naš program pozorišna rediteljka Ana Vukotić:
„Kako je Budva u međuvremenu kao grad dobila druge prioritete, postala kako oni to vole da kažu metropola turizma apsolutno je u toj utakmici izgubila umjetnost, izgubio je teatar.“
Urušavanje Budve kao grada kulture počelo je onda kada su na čelne pozicije institucija kulture počeli da dolaze ljudi po političkoj liniji, kaže Vukotić.
Grad teatar Budva
U slučaju Budva grad tetatra festival vode ljudi koji nemaju veze sa kulturom, ističe Vukotić:
„Taj festival ne vode profesionalci a opština Budva izdvaja milionski budžet i daje ga u ruke ljudima koji nijesu školovani za posao koji rade. Ja sam direktorka jednog festivala i prosto znam što je sve dio tog posla. Ima tu mnogo nagomilanih problema a žrtve su kultura, umjetnici ali u krajnoj liniji i publika koja izdvaja ne mali novac za programe Grad tetatra koji su uvijek posjećeni a sa druge strane ni organizatori, ni opština koja opredijeli taj novac dalje ne brinu da obezbijede uslove za održavanje festivala.“
Vuk Perović takođe je saglasan da je to što kultura gubi trku sa komercijalizacijom zapravo sistemski problem:
„Najčešće je kulturna politika u Crnoj Gori takva – bitno je da se nešto dešava, da se nešto održava a da se stvori pravi ambijent za to, stvore uslovi i svom snagom stane iza toga što se održava, to se izuzetno rijetko dešava.“
U uvali Perčin u Jadranovu otvorena je Kućica od ribari, muzej ribara i ribarstva, podsjetnik na vremena u kojima se teško radilo, živjelo od ulova, dane i dane provodilo na moru, a odmaralo, kuhalo, živjelo i preživljavalo u kućicama uz tunere. Kućica od ribari nije slučajno niknula u uvali Perčin. Ulaz u uvalu čuvala je tunera. Odavno tunere više nema, a kućica odnosno njeni ostaci jedva su se držali na životu, piše Novi list.
Zamjenik gradonačelnika Crikvenice Veselko Mutavgjić podsjetio je na ne tako davnu prošlost. Prije godinu dana ovdje smo imali ruševinu, jedna vrata i jedan zid. Slični takvi objekti na našoj obali također su počišćeni. Ponosni smo što je Jadranovo jedno od rijetkih mjesta na sjevernom Jadranu koje ima muzej ribarstva i ribara u bilo kakvom obliku. To je prilika da način života i preživljavanja naših nonića prenesemo djeci i unucima, da otrgnemo od zaborava, da im pokažemo da su u ovakvim kućicama živjeli i radili njihovi nonići. Danas više ne živimo od ribarstva, danas je turizam u prvom planu, no Kućica od ribari može biti turistička atrakcija, rekao je zamjenik gradonačelnik Crikvenice Veselko Mutavgjić pozivajući Jakovare da pomognu da bi kućica bila još bogatija.
– Uvjeren sam da u konobama ima još muzeju zanimljivih eksponata, a doma više smetaju no što koriste.
U Muzeju Grada Crikvenice čiji su djelatnici postavili muzej, ističu da je »Kućica od ribari« nastala iz želje da se oda počast nekadašnjim ribarima Jadranova i okolice, ljudima koji su živjeli u dosluhu s prirodom. Ribe, a i ribara danas ima sve manje, preostale su samo priče, sjećanja i predmeti zahvaljujući kojima bar dijelom možemo spoznati način života naših predaka te posjetiteljima predstaviti bogato nasljeđe vezano uz more i ribarenje, ističe ravnateljica Muzeja Crikvenice Silvija Huljina.
U uvali Perčin stoljećima su stanovnici Svetog Jakova, današnjeg Jadranova, lovili tune i istezali mreže potegače. Ribarska kućica izgrađena je za potrebe tunolova 1878. godine, a radove je financirao Stanko Mažić, zakupnik tunere. O tome svjedoči uklesani natpis iznad ulaza. Cijela je uvala jedna od četrdesetak povijesnih lokacija jedinstvenog načina tunolova u Hrvatskom primorju i Kvarneru koji je uz ribolov sitne plave ribe obilježio razvoj ribarstva ovog dijela Jadrana.
Postav u osam cjelina
Kustosica Muzeja Tea Rosić objasnila je da je postav Kućice od ribari podijeljen u osam cjelina. Posjetitelji mogu doznati više o ribi koja se lovila, o ribarskim alatima i barkama, ribarskoj svakodnevici, tunama i tunolovu.
Nije poznato koje je godine tunera izrađena u Jadranovu. Zna se da 1906. godine imala ulov od 30 tona. Ulov slabi uoči Drugog svjetskog rata, a tuneru su obilježila i sporenja između Drivenika i Jakovara. Sveti Jakov Šiljevica je dobio spor 1940. godine. Tunera se zatvara 1955. godine jer više nije bilo dovoljno tune. Jakovari su držali tunere Kačjak i Pod Bok koje su ukinute 1934. zbog neisplativosti.
Radno vrijeme kućice tijekom srpnja i kolovoza bit će od 9-11 te od 18-21 sat. Kućicu nije teško naći. Kad se spustite na obalu, treba samo nastaviti prema istoku, sve dok ide cesta. Kada cesta stane, pred vozačima i pješacima je Kućica od ribari.
13.Međunarodni sajam knjiga Trg od knjige, pod sloganom „Šta je drugo čitanje do razgovor u tišini” (V. S. Lendor), otvoren je u utorak u Herceg – Novom.
Trg od knjige otvorio je grčki pisac Dimitrisa Sotakis besjedom na temu „Književnost i čitanje u životu savremenog čovjeka”.
U programu svečanog otvaranja Trga od knjige učestvovala je glumica, prvakinja Pozorišta na Terazijama, Ljiljana Stjepanović, monodramom „Gospođa ministarka”, koju je prema motivima Nušićeve komedije napisao Gale Janković.
Sajam će biti otvoren od 21-28.jula u Herceg Novom, Trg Herceg Stjepana (Belavista)
Otvaranje – 13.Međunarodni sajam knjiga Trg od knjige
Herceg Novi je grad, koji negdje duboko u svom biću i trajanju, ima autentičnu i ličnu magiju, koju su prepoznavali umjetnici svih profila, ponajviše pisci, pa je na neki način i to profilisalo ovu svetkovinu knjige, iza koje stoji višegodišnja tradicija.
Miraš Martinović
Ispred domaćina – grada Herceg Novog, brojne goste i zvanice pozdravio je književnik Miraš Martinović.
„Osjećam za potrebu da se u ovoj večeri, sjetim pisaca koji su bili stalni ili povremeni stanovnici ovoga grada. Među njima je nobelovac Ivo Andrić, koji je čitavu jednu deceniju ovdje živio i pisao. Tu je Mihailo Lalić, čija su najznačajnija djela nastala ovdje, pa Stevan Raičković koji je i poezijom i životom ostvio neizbrisiva obilježja u duhovnom nukleusu grada, zatim Dušan Kostić, Zuko Dzumhur, Ahmet Hromadžić, Branko Lazarević, Branko Ćopić, Stevan Bulajić i drugi…. Do Bosiljke Pušić, čije djelo ima poseban ton i značaj, za ovaj grad. A koja je o njima i njihovom boravku u Herceg Novom napisala dragoc jenu knjigu, koja će se uskoro izaći pred čitaoce.
Bili su ovdje Matavulj i Šantić, i Car, rođeni Novljanin. Slova je učio mladi Njegoš, a boravio Marko Miljanov, koji je naučio da piše u pedesetoj, što nije bilo kasno da napiše jedinstveni moralni priručnik – Primjere čojstva i junaštva, taj zreli plod crnogorske etičnosti, ubran sa stabla najviših moralnih visina.
Ova i druga imena i njihova djela, nijesam ih sigurno sve pobrojio, imaju zapaženo mjesto u istoriji grada. Mnogima se grad odužio postavljanjem spomen obilježja, nekima nije, ali se nadamo da hoće.
Prirodno je, i potrebno, da ova svetkovina, bude dijelom njihova svetkovina, i da se bavi prezentacijom njihovih djela, a sjeća njihovih imena.
Želim da ovaj prostor, bude uistinu multikultralan prostor, trg na kome će svi imati svoje mjesto, koji će miriti razlike u mišljenjima, a podsticati dijalog…. trg, sa koga se izvijaju slobodne ideje i raznovrsne poetike. Da bude novsko –antički trg.
Samo raznovrsnost i razlike, rađaće orginalna mišljenja i raznovrsne poetike.
Neka ovo bude prostor za svaku knjigu, bez razlike na kom je jeziku i pismu pisana. Jedinstven i prepoznatljiv, što je uloga svakog trga, a posebno – Trga od knjige.- kazao je Miraš Martinović
13.Međunarodni sajam knjiga Trg od knjige otvorio je grčki pisac Dimitrisa Sotakis.
Dimitris Sotakis
“Ne mogu riječima da opišem svoju uzbuđenost povodom moga dolaska ovdje, jer ovo moje djevičansko putovanje u vašu divnu zemlju je u vezi sa početkom jednog tako važnog književnog festivala. Moje prisustvo ovdje ne svjedoči ničem drugom sem stvaranju jednog književnog djela koje skoro pa dotiče granice metafizike.
Ja, jedan pisac iz Grčke, prije nekoliko godina počeo sam da pisem, u svojoj apsolutnoj samoći, jedan roman i sada eto, valjda zbog moga posla, sam ovdje sa vama, što me čini izutetno srećnim. Ko može da ospori da je ovo možda I jedan najzdraviji mogući način da se neko približi publici, i da na kraju, čovjek kojeg ne ni poznaješ, ne znas ništa njegovom životu, o njegovim mislima, i što je najvažnije ne može da priča tvoj jezik.
Imajući u vidu veliku tradiciju književnosti slovenskih jezika, ukazala mi se čast da ovom događaju doprinesem i svojim književnim komadom. Jer, ako bez druge misli, jedan sajam knjiga je pored svog kulturnog karaktera i jedno veliko slavlje, slavlje koje povezuje ljude koji njeguju iste vrijednosti, ljubav prema beletristici, naraciji i proširenju misli, ljudi koji su spremni da traže istinu u stranicama knjige , ljudi koji traženje sopstvenog identiteta kroz pisanje i čitanje koriste kao pokretačku snagu. Smatram da književnost kao takva ne može dati odgovor na sve novonastale egzistencijalne problema, u suprotnom ponekad je njena uloga i da rađa nova pitanja, zatvara nas u nove lavirinte kako bi mogla da formuliše i izrazi novi sumnju prema načinu vođenja naših životu. I sada, kada smo tu i govorimo o svemu ovome, pitam se na kraju zašto bi nas interesovalo da damo odgovore na sve ovo, žašto prinudno tražiti riješenje na pitanja neriješivih vijekovima, umijesto da uživamo u svakoj riječi, svakoj inspiraciji, svakoj ideji, i onda se prisjetimo riječi Konstantina Kavafiaja “Ono što mari je samo putovanje a ne odredište na koje si krenuo”. Ali eto unutar ove neponovljive problematike ne prestaje da raste velika radost, neopisivo zadovoljstvo, osjećaj euforije i sazrijevanja, kada poslije nekog imaginarnog susreta sa autorom čitalac otputuje u jednu rijetku zajednicu, na jedno sveto mjesto, gotovo na mjesto susreta od čovjeka do čovjeka.
Ali eto posmatrajući iz nekog drugog ugla, smatram da je to i naša odgovornost, ta ista književnost je danas shvaćena kao opipljiva umjetnost, kao jedno teretno vozilo koje pruža zadovoljstvo našim čulima i srcu. Susreti poput ovog, danas u Herceg Novom, su gotovo pa susreti jedne iste “vrste”, susreti istomišljenika, onih koji filtriraju život kroz iste parametre, koji dijele strast za čitanje, kojima sekunde mogu da izazovu zadovoljstvo, u nestvarnom svijetu, nevidiljive a opipljive. Svjesan sam da sajmovi kniga poput ovog, može otkriti druge strane ljudi, može zaroniti u jedan prostor intiman a opet srećan, negdje, na kraju što se ne može razumijeti.” – kazao je između ostalog Dimitris Sotakis.
U DPS-u žele da privatizuju Luku Kotor, čemu se u SDP-u protive. Stvari će biti jasnije sutra, nakon sjednice parlamenta. Namjeru DPS-a da u Bord direktora “Luke Kotor” progura novi kadar, koji bi podržao privatizaciju, privremeno je spriječio kotorski SDP, prenose Vijesti.
Sjednica SO Kotor, na kojoj je prekjuče trebalo da bude razmatran izvještaj o radu i finansijskom poslovanju “Luke Kotor “ u prošloj godini i plan za ovu, naprasno je odložena, jer je predsjedavajući Nikola Bukilica (SDP), kako je pojašnjeno, bio spriječen da predsjedava sjednicom.
“Luka Kotor“ je u većinskom vlasništvu Opštine, a krugovi bliski Vladi namjeravaju da je privatizuju ili da nekome drugom ustupe koncesiju za korišćenje najprometnije trgovačke luke.
Kotorska Skupština do sada se zvanično protivila takvim namjerama i pozivala Vladu da produži koncesiju, koja je istekla u maju, što je država i učinila, ali privremeno, na samo 120 dana, i obavezala Ministarstvo pomorstva i saobraćaja da sprovede postupak za izbor novog koncesionara.
Mnogo jasnija situacija očekuje se sjutra, za kada je zakazana sjednica lokalnog parlamenta. Uprkos zahtjevima svojih dojučerašnjih kolega iz SDP-a da obezbijedi nastavak koncesije, ministar pomorstva Ivan Brajović, koji je nedavno napustio SDP, prošle je sedmice na Vladi glasao protiv izmjena i dopuna Zakona o lukama.
Predlozi poslanika Andrije Popovića (LP) i Draginje Vuksanović (SDP) obezbijedilo bi prioritetno produženje koncesije preduzeću “Luka Kotor“.
Dodatni potez u pravcu priprema za dodjelu u privatne ruke najvećeg preostalog privrednog resursa Kotora, povukao je prekjuče lokalni DPS, nenadano predloživši na sjednici parlamenta da članovi Borda budu promijenjeni.
“Predlozi novih članova Borda direktora su kovertirani i sa njima odbornici nisu još zvanično upoznati. Niko još, međutim, nije objasnio zašto se želi promijeniti maltene kompletno rukovodstvo preduzeća, koje na papiru, pozitivno i dobro posluje“, rekao je izvor “Vijesti“ upućen u politička “natezanja“ DPS-a, SDP-a i LP-a, koje participiraju u vođenju “Luke Kotor“.
Uskoković iz Barovićeve firme podoban za novi Bord
Prema nezvaničnim, ali pouzdanim informacijama, kotorski DPS prekjuče je u kovertama donio imena novih ljudi koji bi u Bordu zamijenili dosadašnje predstavnike te partije dr Nikolu Konjevića, Nikolu Dragomanovića, dr Editu Starović i Borislava Kašćelana. Umjesto njih, kandidovani su Jovo Bećir, Ivan Zogović, Dejan Uskoković i Stanislava Subotić.
Jedini od dosadašnjih članova koji bi zadržao mjesto u Bordu je Goran Grbović (LP), koji se, kao članovi iz DPS-a koje žele da smijene, protivi prodaji Luke.
“Bećir i Zogović su se i ranije u OO DPS Kotor zalagali za prodaju Luke, a Uskoković dolazi iz preduzeća ‘Fjord’ koji kontroliše premijeru bliski biznismen Veselin Barović, dok Subotićeva radi na istaknutoj rukovodećoj poziciji u Prvoj banci. Jasno vam je onda gdje to sve vodi“, kazao je sagovornik “Vijesti“ iz vladajuće kotorske koalicije, insistirajući na anonimnosti.
Koncertom pijaniste Borisa Kraljevića, sopranistkinje Nensi Juen iz Hong Konga, baritona Martina Nga iz Singapura i violinistkinje Jong Ju Li iz Južne Koreje sinoć je u Dvorani „Park“ završen 32. Međunarodni festival „Dani muzike“.
Bilo je to veče arija iz opera Don Paskvale i Lučija od Lamermura G. Donicetija, Travijata, Rigoleto i Aida Đ. Verdija, Figarova ženidba V.A. Mocarta, Puritanci V. Belinija, Lastavica Đ.Pučinija i druge. Pijanista Boris Kraljević je izveo Šopenov Nokturno op.27, br. 1, cis-mol.
U ime Opštine Herceg Novi i „Herceg festa“ koji je bio producent Festivala, umjetnicima, učesnicima „Dana muzike“ zahvalio se dramski pisac Stevan Koprivica na, kako je rekao, predivnim večerima u kojima su ispunili grad zvucima muzike koju nemamo priliku baš često da čujemo. Zahvalio se i maestru Borisu Kraljeviću koji je decenijama alfa i omega Festivala i koji ga na maestralan i suptilan način profilira.
– Moj zadatak je da zatvorim ovaj Festival . Prije nego što to uradim želim da kažem da ja ovu manifestaciju ne bih nazvao festivalom, jer to podrazumjeva neko takmičenje. Nije ovo ni revija seriozne muzike. Dani muzike su plemenita misija. Dani muzike ovom gradu i ovoj zemlji podaruju zrno plemenitosti koju u ovim vremenima svi traže. Ova misija traje i trajaće godinama i zbog toga ja neću da zatvorim ovaj festival jer je ovo večeras početak novog festivala, a do tada će biti samo jedna mala muzička pauza.
Dani Muzike 2015
Predsjednica Savjeta Festivala Milena Lučić je ocjenila da je i ove godine Festival imao visok umjetnički nivo. – Ni tropske vrućine nisu spriječile našu divnu publiku da dođe u ovolikom broju. Vidjeli ste po njenoj reakciji i dugim aplauzima da je ovo bilo jedno izuzetno veče vrhunskih umjetnika. Svi smo uživali, kazala je Milena Lučić.
Vidno zadovoljan bio je i umjetnički direktor Festivala Boris Kraljević . I on smatra da o kvalitetu manifestacije najbolje govori publika, koja ih je s pažnjom i uživanjem pratila svih šest koncertnih večeri.
-Veoma mi je bitno da se govori o „Danima muzike“, a ovih dana sam samo čuo riječi pohvale na račun prethodnih festivalskih večeri. Svi učesnici festivala su oduševljeni ne samo ovom manifestacijom, već i gradom , morem i najboljom publikom. Svi oni pronose najbolji mogući glas i svoje impresije širom svijeta o Herceg Novom i Festivalu. To nam je dodatni podstrek da nastavimo na ovaj način, a nadam se da će to biti podstrek i onima koji nas podržavaju .
Kraljević je izrazio nadu da će od naredne godine program Festivala obogatiti većim brojem koncerata i kamernim i simfonijskim orkestrima . Za šest festivalskih večeri, op 10. do 20. jula, nastupilo je 16 umjetnika iz Evrope i Azije.
U cilju podizanja ekološke svijesti i društveno odgovornog djelovanja, kompanija „Adriatic Marinas“ od ovog mjeseca uključuje se u međunarodni projekat „Svaka limenka se računa“, te su u nautičkom naselju i marini Porto Montenegro postavljene kutije za reciklažu istih – saopšteno je iz Porto Montenegra.
Svaki rezidencijalni objekat u luksuznom nautičkom naselju, od sada ima svoju kutiju za reciklažu, kao i mulo 1, bazenski kompleks Lido i korporativna zgrada (nekadašnji Dom Vojske).
Program „Svaka limenka se računa“ je partnerstvo između proizvođača limenki, proizvođača pića, reciklažne industrije i organizacija za zaštitu životne sredine, koje znaju koliko je reciklaža limenki bitna i žele da ohrabre javnost da što više reciklira.Kampanja „Svaka limenka se računa“ pokrenuta je u Engleskoj, a sporovodi se i u Irskoj, Austriji, Mađarskoj, Rumuniji, Francuskoj, Škotskoj i Grčkoj, a 2013 godine prvi put realizovana i u Crnoj Gori.
Don Brankovi dani muzike - Foto KotorArt i Boka News
1 od 13
„Don Brankovi dani muzike"
„Don Brankovi dani muzike"
„Don Brankovi dani muzike"
„Don Brankovi dani muzike"
„Don Brankovi dani muzike"
„Don Brankovi dani muzike"
„Don Brankovi dani muzike"
„Don Brankovi dani muzike"
„Don Brankovi dani muzike"
„Don Brankovi dani muzike"
„Don Brankovi dani muzike"
„Don Brankovi dani muzike"
„Don Brankovi dani muzike"
U sklopu 14. Don Brankovih dana muzike, koji su dio Međunarodnog festivala KotorArt u ponedeljak je ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru održan koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod nazivom „More muzike, Muzika mora”. Pod dirigentskom palicom maestra Mladena Tarbuka, izvedena su djela Sorkočevića, Poulenca, Brankovića i Mozarta, a kao solisti nastupili su i pijanisti Marija Gracio i Aljoša Lečić.
Dubrovački simfonijski orkestar u Kotoru je nastupio nakon dvadeset pet godina.
Brojne goste i zvanice pozdravio je Tvrtko Crepulja, podpredsjednik Opštine Kotor, i direktor KotorArta pijanista Ratimir Martinović, koji je podsjetio na izreku koja kaže stavi prst u more i bit ćeš povezan sa cijelim svijetom. To uradite u Boki, i na tom zamišljenom putu oko svijeta Dubrovnik je prva luka. Ista je stvar i s muzikom, i more i muzika spajaju.
„Prije desetak godina na ovom mjestu KotorArt je organizovao je svoj prvi veliki koncert; bio je to nastup Zagrebačke filharmonije, koja je u Crnoj Gori nastupila poslije sedam decenija, a svega nekoliko godina poslije tragičnih dešavanja u našem susjedstvu. Tada je, završavajući svoj govor, don Branko, na iznenađenje mnogih, rekao da Festival neće otvoriti ni muzika ni govori, već zvona katedrale svetog Tripuna, kao poziv na pomirenje, na oproštaj i na ljubav. „Zvona, zvonite“, izgovorio je don Branko riječi koje, poput poziva ili mantre, nastavljamo da ponavljamo svake godine na ovom mjestu. Ja sam to veče zvona, iako sam ih slušao svakodnevno, zapravo čuo po prvi put. I od tada ih slušam i čujem drugačije, bilo ona sa katoličkog ili pravoslavnog hrama. Iako muzičar, ja vam razliku između ovih zvona ne znam reći“ – kazao je Ratimir Martinović.
Koncertu je prisustvovao i izaslanik predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, prof. dr Slobodan Prosperov Novak.
„Prisjetio bih se da smo ovdje 1991. u vrtu biskupove palače organizirali posljednju predstavu „Majstore, dolaze ozbiljna vremena, ugasite svijeću“. Tada su se govorili stihovi pokojnoga pjesnika Slavka Mihalića, a stihove je govorio veliki glumac Tonko Lonza. Nije bilo navečer, jer nije moglo biti, bili su prvi dani rujna, već su se vidjele vojne kolone preko brda, bilo je vrlo zastrašujuće i počinjala je agresija na naše prostore. 25 godina je prošlo od tada i naravno da smo dirnuti ovim trenutkom koji nije samo glazbeni i ne bih se složio da je samo glazbeni, to je historijski trenutak.” – kazao je Slobodan Posperov Novak.
Turistička organizacija Tivat nastavlja sa realizacijom “Tivatskih ljetnjih fešti” koncertom pod nazivom “TIVAT U ROCK’N’ROLL-u” koji se večeras, 21.jul, utorak, održava na četiri različite lokacije.
Naime, na četri gradska trga će nastupiti četiri lokalne muzičke grupe u različitim vremenskim intervalima od 18 do 24 sata.
Tako će na gumnu na kraju gradske rive Pine 0d 18 do 20 sati svirati bend Omladinskog kluba Tivta “Goodbye Windows”, na Trgu od kulture od 19 do 21 sat nastupa grupa “Sinhro” i Jelena Kažanegra, na Trgu magnolija od 20 do 22 časa sviraće sastav “Light Under the Black Mountain”, dok će na gradskoj rivi Pine od 21 do 23 sata svirati grupa “Toć”.
