Da je Tivat sve zanimljivije odredište imenima iz svjetskog džet-seta pokazuje i primjer čuvenog francuskog modnog dizajnera Žan –Pol Gotjea, koji je sinoć došao u novootvoreni eksluzivni riblji restora „De Gustibus“ u Porto Montenegru, da proba domaće specijalitete od ribe i plodova mora.
Osoblje novog i maštovito dizajniranog restorana koji vodi poznati tivatski ugostitelj Dejan Davidović, ugostilo je Gotjea i njegove prijatelje na otvorenoj terasi sa koje se pruža sjajan pogled na kompleks otvorenog bazena Lido Mar u Porto Montenegru i Tivatski zaliv, a francuski kreator uživao je u ribi i rakovima spremljenim po originalnim domaćim recepturama. Gotje je i juče uživao u Porto Montenegru, kupajući se na bazenu Lido Mar.
Elitni tivatski nautički centar juče je posjetio poznati italijanski modni kreator Antonio Grimaldi. Kako nezvaničn o saznajemo u menadžmentu Porto Montenegra, slavni dizajner ženske garderobe iz Rima iskazao je interesovanje da uskoro u Porto Montenegru otvori jednu iz lanca trgovina u kojima se prodaju njegove originalne odjevne kreacije.
Postavljanjem novog podmorskog električnog kabla od Perasta do Gospe od Škrpjela ostrvo je nakon dva i po mjeseca ponovo dobilo električnu energiju.
„Ostrvo je bilo nekoliko mjeseci u mraku usled prekida podmorskog austrijskog kabla starog 120 godina. Kupili smo agregat i kabl dužine 820 metara, direktno od proizvođača iz Zagreba. Pošto se radi o specijalnom kabelu čekali smo dugo. Sve nas je koštalo preko 15.000 eura.
Uz angažman električara, ronilaca i trajekta Pomorskog saobraćaja iz Kamenara 20.jula položili smo kabel, sve povezali i u večernjim satima Gospa je ponovo zasvjetlila u svom punom sjaju.
Tražili smo pomoć od donatora ali do danas niko se nije odazvao. Imamo jedno obećanje ali vidjet ćemo hoće li to ostati samo na obećanju…
Kada vide ovu izjavu, možda društveno odgovorne kompanije i pojedinci pomognu Gospu od Škrpjela, naše svetište, koja je biser u vidu turističke i vjerske atrakcije Perasta, Boke i cijele Crne Gore” – kazao je za Boka News peraški župnik don Srećko Majić.
NVO „Bokeški Forum“ iz Tivta najavila je da će inicirati proteste ako prođe novi Zakon o morskom dobru za koji primorci smatraju da im udara u svojinska prava i ugrožava privatnu imovinu u obalnom području, a u koju tokom istorije, nije dirala niti jedna država koja je postojala na ovim prostorima.
„Bokeljski forum“ je već nekoliko puta do sad upozorio nadležne državne organe da se ne igraju sa imovinom Bokelja, a budući da je pitanje Zakona o morskom dobru ponovo aktualizovano, poručujemo: u slučaju da taj diskriminišući zakon prođe skupštinsku proceduru izaći ćemo na ulice kako bi i na taj način štitili sopstvenu imovinu. Istovremeno, pravdu, ako je ne možemo naći u Crnoj Gori potražićemo i kod Evropskog suda za ljudska prava.“- saopštio je dr Andrija Petković iz te NVO.
On je naglasio da je „sasvim jasno da je želja donosilaca ovog zakona da Bokeljima nametnu ogromne poreze i na taj način ponovo pune državni budžet, dok ne dođemo u situaciju da takve poreze više ne možemo plaćati.“
„Pa onda, htjeli ne htjeli, budemo prinuđeni, da imovinu koju su sticali naši preci damo na doboš u bescjenje, onima koji su se na naš račun obogatili. To Vam ovoga puta, poštovana gospodo neće proći. Jer, i zakon i moral su i ovoga puta na našoj strani.“- zaključio je Petković.
Manifestacija „Gondola ljubavi” biće održana u Risnu sutra, 25.jula, subota, u podne kada startuje regata drvenih barki na jedra i ukrcavanje na brod „Marija D”.
Dodjela nagrada najboljim takmičarima je u 17 sati,a nakon toga slijedi prva vožnja tri zaljubljena para. U programu će učestvovati klapa „Škuribanda” iz Kotora, a biće i otvorene tri izložbe umjetnika iz Tivta, Herceg Novog i Stoliva.
Organizatori kapetan u penziji Mihailo Ognjenović i NVO „Žene Risna pripremiće i kulinarske specijalitete iz Risna i Boke. Više informacija na telefon 067 884 249.
Mihailo Ognjenović
Program manifestacije:
12,00 sati Risan – Stara Slanica, start regate „Gondola ljubavi“ drvenih barki na jedra i ukrcavanje na brod „Marija D“
Praćenje regate i vožnja po risanskom zalivu.
Povratak s brodom na Staru Slanicu oko 17,00 sati.
17,00 Podjela nagrada pobjednicima regate za prvo, drugo i najmlađem učesniku regate.
Ceremonija spuštanja drvene „gondole ljubavi“ u more.
Crna Gora rangirana je na 74-to mjesto u svijetu po kvalitetu svoje aerodromske infrastrukture – stoji u novom Izvještaju o konkurentnosti država u sektoru turizma i putovanja, a koji svake druge godine objavljuje Svjetski ekonomski forum (WEC). Na prvom mjestu u toj kategoriji je Singapur, a slijede ga Ujedinjeni Arapski Emirati i Hong Kong.
Izvještaj procjenjuje konkurentnost ukupno 141 nacionalne ekonomije u sektoru turizma i putivanja, pri čemu je kvalitet aerodromske infrastrukture jedan od ukupno 14 kriterijuma. Dvije trećine podataka za ovu analizu WEC obezbjeđuje od raznih međunaridnih organizacija i ustanova koje se bave turizmom i putovanjima, a ostalu trećinu dobija iz ankete preko 15 hiljada biznismena i poslovnih ljudi –aktera nacionalnih ekonomija država koje se procjenjuju u Izvještaju.
Crnogorska aerodromska infrastruktura sa prosječnom ocjenom 4,2 je na 74-tom mjestu u svijetu, a od država regiona, od nas je bolje rangirana Makedonija na 59-toj i Slovenija na 67-moj poziciji. U „leđa nas gledaju“ Hrvatska na 76-tom i Srbija na 111-tom mjestu, dok BiH i Kosovo uopšte nisu bili uključeni u procjenu.
Ipak, u međuvremenu su zemlje regiona preduzeće značajne napore na modernizaciji i unapređenju svoje aerodromske infrastrukture, pa je tako aerodrom Dubrovnik značajno proširen,a vazdušne luke u Beogradu i Zagrebu dobile su sasvim nove terminale za prihvat i otpremu putnika. U razvoj aerodroma Skoplje posljendjih godina uloženo je oko 110 miliona eura, pa vazdušna luka „Aleksandar Veliki“ trenutno dvije godine za redom, nosi titulu najboljeg evropskog aerodroma sa godišnjim prometom manjim od 2 miliona putnika.
Kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat
Crnogorski aerodromi sa druge strane, već godinama stagniraju u razvoju, posebno u slučaju aerodroma Tivat koji je sa prošlogodišnjih preko 910 hiljada putbika, osmi na listi od deset najprometnijih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, ispred Sarajeva i Podgorice. Tivatski aerodrom koji je glavna turistička recepcija Crnogorskog primorja suočava se i sa brojnim izazovima u okolnom prostoru jer država nerijetko toleriše i dozvoljava gradju objekata i uspostavljanje djelatnosti nekompatibilnih sa standardima vazduhoplovne sigurnosti u kontakt-zoni aerodroma. Poslovodstvo preduzeća „Aerodromi Crne Gore“ nedavno je najavilo da će uskoro početi sa dugo čekanom rekonstrkcijom i proširenjem kapaciteta aerodroma u Tivtu u što će se uložiti oko 30 miliona eura, a Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA, na jesen treba da počne izgradnju i opremanje novog kontrolnog tornja u Tivtu, vrijednosti oko 4 miliona eura.
Kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat
Po ozvještaju WEC-a, Crna Gora je najbolja na prostoru eks-Jugoslavije u kategoriji broja letova po 1.000 stanovnika, po čemu je naša država 16- ta na svijetu. Od država regiona, u toj kategoriji Hrvatska je na 26, Sovenija na 38, Makedonija na 46, a Srbija na 111-tom mjestu. Sa prosječnim godišnjim brojem od 65 aviokompanija koje lete sa njenih aerodorma, Hrvatska je 33-ćem mjestu u svijetu i prednjači među u zemljama regiona, a Crna Gora za koju godišnje prosječno leti 21 kompanija, je po tom osnovu 92-ga u svijetu i treća na prostoru eks-Jugoslavije.
Ukupno, WEC je u svom Izvještaju o konkurentnosti država u sektoru turizma i putovanja, od 141 ekonomije svijeta, Španiju stavio na prvo mjesto. Hrvatska je 33-ća, Sovenija 39-ta, Crna Gora 67-ma, Makedonija 82-ga a Srbija 95-ta na toj listi.
U sklopu Trga od Knjige u Galeriji „Josip Bepo Benković“ – H.Novi, u srijedu je otvorena izložba posvećena književniku Danilu Kišu.
O vellikom piscu i književniku govorili su književni kritičar Gojko Božović i prof. dr. Goran Radonjić.
Lik Dаnilа Kišа je jedаn od nаjupečаtljivijih i nаjprepoznаtljivijih likovа modernog dobа. Zаhvаljujući ovoj izložbi mi možemo dа vidimo tаj jedаn nevjerovаtno ubrzаn književni rаzvoj. Kаo dа je znаo dа mu nije dаto mnogo vremenа, Kiš je urаdio sve nа vrijeme, а moždа mnoge stvаri i prije nego što većini ljudi pripаdа. Možemo vidjeti sа kаkvom je sugestivnošću i sа kаkvom je snаgom ušаo u književni prostor, nа jаvnu scenu, u književni život, ispisujući kаo vrlo mlаd čovjek djelа kojа i dаnаs smаtrаmo klаsičnom vrijednošću moderne literаture.
Možemo vidjeti, zаhvаljujući ovoj izložbi, i Kišov lik od rаnih dаnа do posljednjih mjeseci njegovog životа. Možemo vidjeti i nаjčuvenijа izdаnjа njegovih knjigа nа rаzličitim jezicimа. Danila Kiša možemo vidjeti u trenutku kаdа mu Žаk Klаjn uručuje jedno od nаjvećih priznаnjа koje je dobio zа svoju književnost.
Izložbа je otvorenа, otvorene su Kišove knjige, između ostalog čulo se sinoć u Herceg – Novom.
Na Trgu od Knjige predstavljena je knjiga Bez daha grčkog pisca Dimitrisa Sotakisa. O knjizi su govorili Zoran Hamović urednik izdavačke kuće Klio i sam autor.
Neriješeno – ishod je današnje sjednice SO Kotor na kome su koalicioni partneri u lokalnoj i državnoj vlasti DPS i SDP, odmjerili snage u vezi poslovanja i budućnosti najvećeg ovdašnjeg preostalog ekonomskog resursa – Luke Kotor.
Naime, DPS je zajedno sa odbornicima pojedinih opozicionih stranaka glasao protiv ili se uzdržao od glasnja za predlog zaključaka koje je kandidovao SDP, a u kojima se pored ostaloga, traži od poslanika u Skupštini Crne Gore da prihvate izmjene i dopune Zakona o lukama kako bi preduzeće „Luka Kotor“ zadržalo koncesiju na upravljanje lukom drevnog grada i ta firma ostala većinski u državnim rukama.
SDP koje su podržali LP i HGI predložila je da ukoliko se Skupština i Vlada ogluše na ovakve stavove kotorskog parlamenta, bude održan lokalni referendum na kome bi Kotorani dali posljednju riječ o načinu na koji će se upravljati i u čijim će rukama ostati luka.
Za usvajanje zaključaka glasalo je 8 odbornika SDP, LP, HGI, Mladen Živković nezavisni odbornik i dr Edita Starović iz DPS, protiv je bilo 7 odbornika, dok se 9 odbornika uzdržalo od glasanja. Prethodno je SO Kotor sa 14 glasova za i 9 protiv, usvojila izvještaj o radu i finansijkom poslovanju AD „Luka Kotor“ za prošlu godinu i plan rada te firme za 2015 u kojima stoji da je firma koja je 60 odsto vlasništvu Opštine Kotor, lani ostvarila čistu dobit od oko 725 hiljada eura. Naglašava se i da je odluka Vlade da joj ne produži koncesiju koja je istekla 17.maja, firmi praktično „vezala ruke“ jer joj privremena koncesija izdata na 120 dana, ne dozvoljava da preduzima bilo kakve ozbiljnije investicione aktivnosti i ulazi u dugoročne aranžmane sa kruzing kompanijama spremnim na zajednička ulaganja.
Nakon neusvajanja njihovih zaključaka SDP, LP i HGI su „uzvratili“ na način da su izašli iz sale i DPS sa manjim brojem prisutnih opozicionara, ostavili bez kvoruma. Stoga DPS nije mogao da izglasa svoj predlog o imenovanju tri nova predstavnika Opštine u UO Luke Kotor – Ivana Zogovića, Dejana Uskokovića i Stanislave Subotić. Zajedno sa Jovom Bećiroim koji će predstavljati državne fondove, oni bi u tom tijelu treba da zaminjene dr Editu Starović, dr Nikolu Konjevića, Nikolu Dragomanovića i Borislava Kašćelana. Dosadašnji članovi protivili su se privatizaciji AD Luka Kotor o kojoj razmišlja Vlada kao i tome da neko drugi umjesto te državne firme, dobije koncesiju za gazdovanje najpormetnijom crnogorskom putničkom lukom. Novi kadrovi koje predlaže DPS, važe za mnogo sklonije prihvatanju eventualne privatizacije ikli dodjele koncesije drugome. Željko Aprcović je to iskoristio da se obruši na medije koji su o tome pisali, tvrdeći da smjene UO Luke nemaju veze sa privatizacijom te firme, niti se imovina Opštine može prodati bez odluke SO.
„Nemojte da prejudiciramo neku buduću situaciju. Neosonovane su špekulacije da DPS hoće da proda Luku Kotor jer za to nema nikakvog papira niti dokumenta. Vaši zaključci nemaju podršku u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva koje vodi kadar SDP.“- ustvrdio je Aprcović na što mu je predsjednik SO, Nikola Bukilica (SDP) odgovorio da „nije u pitanju luka, već čitav grad Kotor“.
„Nije mi taj tobožnji moj, a suštinski ministar tvoje partije ništa učinio time što 18.maja nije odmah dao luku Royal Caribbeanu, već nam je na 4 mjeseca produžio koncesiju i vezao ruke da ne možemo ništa uraditi, niti se pripremiti za narednu sezonu. Moja Vlada i taj moj bivši kolega (Ivan Brajović prim.aut.) sada me ubjeđuju da je to dobro za državu i oni nama ovdje upravljaju preko nekih Kotorana.“- odbrusio je Bukilica, dodajući da bi volio da su predlog za izmjenu zakona o lukama umjesto samo Andrije Popoviča (LP) i Baranke Draginje Vuksanović (SDP), potpisali i svi ostali poslanici iz Kotora u Skupštini Crne Gore, što DPS-ovi poslanici nisu učinili.
„Čovjek i kamen“ naziv je izložbe fotografija Planinarski klub „Subra“ koja će biti otvorena u subotu, 25. jula u Dvorani Park, sa početkom u 21 sat.
Članovi Kluba su ovog ljeta u dva navrata organizovali radionice gradnje suvomeđe i suhozida u tradicionalnoj tehnici, što je pokrenulo interesovanje šire zajednice za ovu temu.
Izložba fotografija je, kako su organizatori najavili, prožeta je motivima tradicionalne ruralne gradnje iz novskog zaleđa. Fotografije su nastale na održanim radionicama kod planinarskih domova „Za Vratlom“ i „Orjen sedlo“. Članovi kluba, ali i volonteri, su tada obnovili i dovršili započete suvomeđe u tom rejonu.
Članovi PK „Subra“ istakli su kako kamen i kamena gradnja ubrzano nestaju iz naših urbanih, ali i iz ruralnih sredina, iako predstavljaju sponu sa hiljadugodišnjom istorijom i tradicijom mediteranskog kulturnog kruga. Napominju da je evidentno interesovanje EU za ovu tematiku, zaštitu i turističku valorizaciju.
Pred otvaranje izložbe planirano je premijerno emitovanje kratkog dokumentarnog filma, a nakon toga uslijediće panel diskusija „Predstavljanje ruralnog nasljeđa hercegnovskog zaleđa“, na kome će učestvovati načelnik Sekretarijata za prostorno planiranje Mladen Kadić, direktorica Turističke organizacije Herceg-Novi Bojana Blagojević, ispred nevladine organizacije „Sinergija“ Vuk Čvoro i Željko Starčević ispred Planinarskog kluba „Subra“.
Najbrža regatna jedrilica u Crnoj Gori, impozantni krstaš „Black Mystery“ klase RC44, sa skiperom Sašom Kekovićem, opravdao je svoju reputaciju u ponovno je trijumfovao na najprestižnoj zalivskoj regati – „Fašinada Kupu“. Regata je jedrena protekla dva dana u akvatorijumu Boke Kotorske na ruti između Perasta i Tivta i nazad. I ove godine „Fašinada Kup“ je okupio veliki broj takmičara iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Rusije i Monaka.
Nakon dvije etape „Black Mystery“ koji se takmiči pod zastavom JK „Jugole Grakalić“ iz Herceg Novog, jer je oba puta prvi stigao na cilj od ukupno 39 jedrilica koje su nastupile na regati. „Black Mystery“ je i pobjednik regate u svojoj klasi MAXI, ispred broda „Angelo Rosso“ iz JK „Jovo Dabović“ iz Baošića.
U klasi VI trijumfovala je jedrilica „Alexander“ sa skiperom Ilijom Belanom iz tivatskog JK „Delfin“, a brod tog kluba „Pearl“ sa skiperom Stanislavom Jasinovskim pobijedio je u klasi VII. U klasi VIII najbrži je bio Krsto Todorović na brodu „jelena“.
Fašinada kup 2015.
Među jedrilicama klase BLU26 pobijedio je brod skipera Bojana Grega iz JK „Galeb“ iz Rijeke, u klasi V trijumfovao je brod „Galeb“ skipera Frana Tripovića iz tivatskog „Delfina“, dok je u klasi IV najbrža bila jedrilica „Regina 2“, skipera Nikole Zečevića iz Cavtata. U klasi III pobijedio je brod „Mr Tromb“ sa Momirom Nikolićem iz kotorskog JK „Lahor“ za kormilom, u klasi II najbolja je bila „Duna“ skipera Ljubomira Pantića iz JK „Jugole Grakalić“, dok je njegov klupski drug Vjislav Lucić bio najbolji u klasi I sa jedrilicom „Mali sutorinski prdo“. U klasi Hobbie Cat pobijedio je Nebojša Stjepčević, dok je kod katamarana najbrži bio brod M 32 sa Stefanom Dabinovićem za kormilom.
U klasi ojedrenih tradicionalnih drvenih barki, pobijedila je arsenalka „Lana“ za čijim je kormilom bio Boško Grabić iz JK „Delfin“ Tivat.
Fašinada kup 2015.
Regata „Fašinada Kup“ koja se već 13-tu godinu za redom priređuje u dane najveće pučke svečanosti u Boki – čuvene peraške «Fašinade», opravdala je renome najprestižnijeg bokeljskog jedriličarskog takmičenja. Regata koju je uspješno organizovao kotorski JK “Lahor” u saradnji sa Porto Montenegrom i brojnim sonzorima, bila je velika turistička atrakcija jer je veliki broj gledalaca sa plovila i sa obale, posmatrao nadmetanje jedrilica i njihovoh vještih skipera u izuzetno atraktivnom ambijentu zaliva Boke. Nagrade najboljima dodijeljene su preksinoć na svečanosti na Trgu Svetog Nikole u Perastu.
Peto izdanje jedinstvenog rock happening-a u Crnoj Gori, kotorskog SeaRock festivala, koji i ove godine okuplja zvučna imena alternativnog rock zvuka i americane, održati će se 24. i 25. jula na ljetnoj pozornici u Kotoru, od 20,15 sati.
Nakon značajnih imena, koja su do sada gostovala na festivalu (Howe Gelb, Dan Start, Steve Wynn, Chris Eckman, Goribor, Gustafi, Stray Dogg, The Bambi Molesters između ostalih), na binama SeaRock-a 24. i 25. jula zasviraće ponovo svjetski muzičari.
SeaRock Festival iz Kotora potvrdio je nastup Lambchop, Chuck Prophet i William Fitzsimmons, legendarni alt-country bend Lambchop, kalifornijski rock propovjednik Chuck Prophet i kantautor William Fitzsimmons, koji će biti headlineri ovogodišnjeg Kotor Art SeaRock Festivala, dok će na festivalu još nastupiti: italijasnki bend Sacri Cuori, hrvatska kantautorka Irena Žilić, norvežani Keine Angst, I crnogorski bendovi Light Under the Black Mountain i Antonio Sanchez i Kurvini Sinovi.
SeaRock festival se po peti put održava u Kotoru, neprofitnog je karatkera bez naplate ulaznica za publiku.
Kreativni tim ovog festivala vjeruje da muzika i umjetnost treba biti dostupna svima, pa je SeaRock jedno od rijetkih iskustava ovakve vrste danas.
