Tivatska Turistička organizacija u saradnji sa hotelom „Pine” priredila posebnu gastro manifestaciju „Veče u bijelom” koja je izazvala veliku pažnju brojnih turista.
Više na snimku našeg saradnika Milana Dobrilovića.
Tivatska Turistička organizacija u saradnji sa hotelom „Pine” priredila posebnu gastro manifestaciju „Veče u bijelom” koja je izazvala veliku pažnju brojnih turista.
Više na snimku našeg saradnika Milana Dobrilovića.
Prema zvaničnim informacijama iz Turističke organizacije Herceg-Novi na hercegnovskoj rivijeri se odmara 31.417 turista što je čak za 46 odsto više nego istog dana prošle godine.
Najveći broj turista koristi smještaj u domaćinstvima – 25. 089 ili 70 odsto više nego lani. I hoteli su skoro puni. Hotelskih gostiju je 3.560 ili 2 odsto manje nego lani, a u hostelima se odmara 2.072 gosta, 11 odsto manje nego prošle godine u ovo vrijeme. Najslabiju popunjenost bilježe auto-kampovi gdje je registrovano 696 gostiju ili 14 odsto manje nego prošle godine na isti dan. Magična brojka od 30.000 prijavljenih turista teško je dostizana ranijih godina.
Bolja evidencija gostiju nužno se odrazila na bolju naplatu boravišne takse. Turistička organizacija Herceg-Novi je od boravišne takse do sada inkasirala preko 177 hiljada eura. To je za 87 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, kada je prihod iznosio nešto preko 95 hiljada eura. Ovaj podatak ne znači da imamo veći broj turista već da je bolja evidencija odnosno prijavljivanje gostiju.
„Ove godine se to radi elektronskim putem u turističko-informativnim biroima. Prethodnih godina prijavljivanje se radilo preko agencija, ili čak trećih lica. Iako ima dosta negativnih komentara, koji se prije svega odnose na obavezu stanodavaca da vrše prijave gostiju, promjene su neophodne, jer moramo poštovati i sprovoditi zakon“ kazala je direktorica Turističke organizacije Bojana Blagojević.
Ona ističe da u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, na graničnim prelazima Debeli brijeg, Konfin i Sitnica turistima dijele flajere sa mapom turističko-informativnih biroa, preko kojih žele da informišu goste o obavezi stanodavaca da ih prijave u nekom od biroa koji se nalaze na mapi. Materijal je urađen na pet stranih jezika. Aktivnosti informisanja izdavalaca smještaja o njihovim pravima i obavezama nastaviće na jesen putem flajera i društvenih mreža.
Prijave gostiju se ovog ljeta mogu izvršiti u turističko informativnim biroima na 15 mjesta u gradu i duž Rivijere kao i na punktovima kod kamenoloma iznad Mjesne zajednice Podi, i na Luštici – Mjesna zajednica Klinci. Kako nije moguće elektronski obaviti prijavu gostiju zaposlene na tim punktovima prijave vrše ručno na posebnim obrascima nakon čega ih evidentiraju u bazu podataka na info punktu na Škveru.
U organizaciji Agencije za izgradnju i razvoj Herceg-Novog u petak je u Velikoj sali Skupštine opštine predstavljen razvojni projekat za Lušticu pod nazivom „Porto Bono“ čiji je autor italijanski arhitekta Marko Mateući ( Marco Matteucci).
U najavi prezentacije vršilac dužnosti direktora Agencije Nikša Grgurević se zahvalio inicijatoru projekta Dušanu Radoviću i arhitekti Marku Mateućiju koji je, kako je kazao, svoju viziju „pretvorio u jedan veoma glamurozan projekat koji treba da bude osnova za privlačenje direktnih stranih investicija i pozicioniranje našeg grada na mapi svjetskih turističkih investicionih destinacija“.
-Bio sam zadivljen kada sam prije nekoliko mjeseci čuo podatak da Opština Herceg-Novi na Luštici ima 20 miliona kvadrata sopstvene zemlje plus morsko dobro. To je jedan ogroman potencijal koji nije teško valorizovati, rekao je na prezentaciji Dušan Radović i istakao da postoji način da se privuku strani investitori.- Ako dovedemo svjetsku elitu napravili smo imidž grada što je veoma važno. Za investicije je to najvažnije. Radović je podsjetio i na projekat „Evropska prestonica kulture“ za kjoji će konkurisati i naš grad. – Tu titulu prvi put ima šansu da dobije neko van EU , sa Balkana. Herceg-Novi ima pobjednički tim i 99% odsto da će je dobiti. U tom trenutku mi više nismo neka rupa na Balkanu već postajemo fensi mjesto Evropske unije. Paralelno sa ovim projektom planiramo da napravimo i platformu za investicije. Ako uspijemo da valorizujemo samo 6 miliona kvadrata zemlje na Luštici sa po 150 eura po kvadratu to je skoro milijarda eura. Projektom „Porto novo“zahvaćeno je 750 hektara uglavnom opštinske zemlje što je samo trećina onoga što posjedujemo na Luštici.
Arhitekta Mateući je kazao da je na poziv Dušana Radovića od februara u Herceg-Novom, da je obišao Lušticu i da smatra da na tom prostoru može da se uradi „isto kao na Sardiniji, samo da ne ponovimo njihove greške“. Konsultovao je i arhitekte iz inostranstva i dobio njihovu podršku.
-Ova zona na Luštici je u blizini luksuznog kompleksa „Luštica bej“, nova je i potpuno netaknuta. Ideja je da se ujedini ono što imamo prilike da vidimo u Francuskoj i Costa Esmeralda na Sardiniji, rekao je arhitekta Mateući. Smatra da bi se tu moglo napraviti diplomatsko naselje, kuće sa ogromnim parkovima i džardinima , vile – klasične i moderne, rezidencijalni objekti, hoteli. Izgradila bi se i Citadela po ugledu na postojeću tvrđavu u Herceg-Novom sa restoranima, barovima, trgovinama…Duž obale, ispod vila predviđeno je Šetalište. Iznad su restorani i hoteli. Predviđena je i jedna velika marina ( Ponta od vesla) ili više manjih lučica.
– Nastojaćemo da velike površine ostanu zelene i netaknute ekološke zone. Izgrađenost prostora će biti manja od 40 odsto. Ono što ja ne želim ovdje to je „Budva“. Ovdje su more i priroda predivni, hrana je veoma ukusna. Herceg- Novi ima sve predispozicije da postane prestonica kulture. Mi želimo ovdje da stvorimo Mediteran a ne da ga kopiramo, poručio je Mateući. On je istakao da je to samo predlog, ideja, „eksperiment koji ne postoji nigdje u Evropi.
Na prezentaciji se čulo da su obavljeni razgovori sa investitorima iz Francuske i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su pokazali interesovanje za ovu ideju. Čulo se takođe da ni voda i struja neće biti problem a sa unutrašnje strane poluostrva biće izgrađena brza saobraćajnica koja će povezivati sve razvojne projekte, kojih je, samo s naše strane Luštice, šest.
Nakon objave teksta, Krašići – nastavlja se devastacija obale, javili su se brojni čitaoci našeg portala koji su nam poslali fotografije kako je „napadnuta“ obala u Meljinama, Kostanjici..
„Dragi moji pogledajte što nam neki ,,tipovi” rade od obale. U Meljinama, između ovog restorana i zgrade bolnice, tip je podigao zgradu sa apartmanima za izdavanje. Da bi obezbjedio dodatni parking na samom šetalištu, a ispred svoje zgrade (gdje je neki dan bio parkiran džip, a danas nekoliko kola) OTEO JE STIJENE ispod šetališta u dužini otprilike nekih 80 – 100 metara i smjestio ih na ovu hrpu koja se vidi na snimku te je u ravni sa šetalištem, na vrhu te hrpe stijena izbetonirao prostor za svoja kola.
NE ZNAM GDJE SU ,,DOMAĆINI” OVOG GRADA I NADLEŽNE SLUŽBE. …… A te stijene, zna se da su postavljene da bi štitile obalu i nikako nijesu ,,same stigle” na mjestu na kojem su bile…
ZAŠTO SMO MI NOVLJANI i ostali stanovnici i ljubitelji ovog grada NEMOĆNI da ovo onemogučimo i da nadležni organi ovo sankcionišu ??? pita čitateljka iz Herceg-Novog…
Slična priča stiže i iz Kostanjice…
Tradicionalna 34. sportsko-turistička manifestacija, plivački maraton Memorijal “Mario Dido Marić” biće organizovan danas, 25.jula, subota, na uobičajenoj ruti Njivice – plaža “Boka”, javlja Radio Herceg-Novi.
Maraton na relaciji Žanjic-Igalo pliva se od 1980. godine i predstavlja nastavak tradicije u Herceg – Novom, koja je započela prije II svjetskog rata, kada se plivao na relaciji Rose – Herceg Novi.
Ovj maraton posvećena je profesoru fizičke kulture JU SMŠ “Ivan Goran Kovačić”, Mariju Didu Mariću, koji je maraton oživio osamdesetih godina prošlog vijeka. Memorijalni maraton se posljednjih godina organizuje na potezu Njivice-Škver.
Maraton organizuje njegova porodica, a generalni sponzor je Opština Herceg Novi.
Interesovanje za maraton je, kao i svake godine, veliko ali će se tačan broj učesnika znati danas, po završetku prijavljivanja takmičara koji će preplivati trasu dugu 2.500 metara.
Didov sin Marko, koji je i predsjednik Organizacionog odbora, rekao je da su sve pripreme obavljene. Obezbijedjene su barke koje će od 16 sati sa Škvera prevoziti takmičare do Njivica. Na plaži hotela Riviera u Njivicama u 17 sati biće obavljeni ljekarski pregledi, a maraton startuje sat kasnije.
Prosječnom plivaču potrebno je oko 45 minuta da prepliva od Njivica do plaže “Boka” pa se oko 19 sati očekuje dolazak plivača. Tu će tradicionalno biti dodijeljene nagrade za muškarce i žene: za I mjesta – pehari, medalje i po 200 eura, za II mjesta -100 eura i medalje i za III mjesta- 50 eura i medalje. Najstarijem i najmlađem učesniku maratona biće dodijeljene utješne nagrade, a za sve plivače obezbijeđeni su i diplome, suveniri i sendviči.
Grupa od tridesetak mještana i vikendaša u Krašičćima kod Tivat uputila je otvoreno pismo i prijavu povodom novih slučajeva kontroverznih građevinskih radova što se u tom tivatskom naselju izvode na samoj „pjeni od mora“.
Prema navodima potpisnika prijave, neimenovani investitor novoizgrađenog objekta na katastarskim parcelama 12/1 i 12/2 KO Krašići „onemogućio je pristup plaži tako što je sagradio betonski zid visine 2 i dužine 6 metara, a koji se prostire i u samo more u dužini od oko 2 metra“.
„Isti investitor je na parceli 12/1 sagradio pontu dimenzija 15 x 8 metara, čime je osim uzurpiranja plaže, zaustavio i prirodni tok morskih stuja, te se sva prljavština zadržava i taloži na obali. Na susjednoj parceli 13/1 se nalazi objekat u izgradnji na kome je investitor položio kanalizacione cijevi promjera 250 mm, za odvod fekalija iz objekta direktno u more, bez ukopavanja do dubine 4 metra od ivice sa plažom.“- stoji u dopisu građana koji traže od nadležnih da intervenišu i spriječe bespravnu gradnju koja mještanima i vikendašima nanosi štetu.
Njihovo pismo i prijava sa potpisima 30-tak građana, upućena je „Morskom dobru“, Komunalnoj policiji i gradonačelniku Tivta Ivanu Novoselu, Ministarstvu turizma i održivog razvoja, kao i Generalnom konzulatu Srbije u Herceg Novom jer je među potpisnicima dosta srpskih državljana koji u Krašićima posjeduju nekretnine.
Problemi sa više ili manje divljom gradnjom i uzurpacijom mora i obale u Krašićima traju već nekoliko godina od kada je Vlada Crne Gore na inicijativu Ministarstva uređenja prostora, donijala Državnu studiju lokacije za to područje, a kojom je omogućena gradnja ogromnih „turističkih vila“ i kuća za odmor na samoj nekadašnjoj plaži i prirodnoj kamenitoj obali. Jedna od onih koji su to iskoristili i sagradili u Krašićima luksuznu vilu sa temeljima gotovo u moru je i aktuelni ministar finansija dr Radoje Žugić.
U sklopu projekta “Tivat Free Wi-Fi” besplatnim bežičnim internetom od 23.jula pokriven je centar Radovića – Krtoli.
Na domu kulture „Uroš Rautović” omogućeno je postavljanje konzole i strujno napajanje koje je neophodno za funkcionisanje uređaja. Korišćenje bežičnog interneta je kao i na drugim lokacijama ograničenog protoka na 256 kb/s kako bi bilo omogućeno da što veći broj korisnika istovremeno ostvaruje pristup navedenoj usluzi.
Od ranije bežičnim internetom pokrivene su lokacije su Aerodrom Tivat, glavna autobuska stanica, akvatorijum lučice Kalimanj, gradsko šetalište od hotela Palma do Porto Montenegra, trg Magnolija, SMŠ “Mladost”, šetališno-kupališna zona od Porto Montenegra do ponte Seljanova, plaža ponta Seljanova, šetališno kupališna zona od plaže Wai-Kiki do parka pored hotela Kamelija i šetališno kupališna zona od crkve Sv. Roka u Donjoj Lastvi do plaže Bašića, saopšteno je iz Sekretarijat za informacione sisteme i zajedničke poslove SO Tivat.
Na 13.Međunarodnom sajmu knjiga „Trg od Knjige“ u Herceg – Novom čitalačkoj publici u četvrtak su predstavljene knjige grof Sava Vladislavić, autora Nikole Moravčevića. O knjizi je govorio Gojko Božović.
Predstavljena je knjiga Pravoslavlje i religija budućnosti Serafima Rouza, o knjizi je govorio jeromonah Rafailo Boljević, iguman manastira Podmaine.
Knjigu Bog u Boci predstavio je njen autor, Nikola Malović i Jelena Krsmanović urednik izdavačke kuće Nova knjiga
SO Kotor danas je na nastavku sjednice kojoj je prisustvovalo samo 18 odbornika, izabrala Gorana Grbovića (LP), Stanislavu Subotić (DPS) i Dejana Uskokovića (DPS) za svoje predstavnike u Bordu direktora preduzeća „Luka Kotor“.
Skupština akcionara te firme u kojoj Opština Kotor ima skoro 60 odsto akcija, odmah potom je verifikovala izbor Grbovića koji je i ranije bio u Bordu direktora, te Subotićeve i Uskokovića, a usvojena je i odluka da član Borda direktora Luke ispred Zavoda za zapošljavanje Crne Gore bude Ivan Zogović (DPS), a ispred Fonda PIO Jovo Bećir (DPS). Time je kompletirana prije par dana od “Boka News-a” najavljena zamjena dosadašnjih članova Borda direktora koji su se protivili privatizaciji Luke – dr Nikole Konjevića, dr Edite Starović, Borislava Kašćelana i Nikole Dragomanovića, novim kadrovima DPS, koji važe za mnogo sklonije opciji privatizacije najznačajnijeg preostalog privrednog resursa Kotora. Grbović kao i njegova partija LP, oštro se protive privatizaciji Luke i zalažu da Vlada Crne Gore dodijeli tom državnom preduzeću novu koncesiju za gazdovanje lukom podno zidina Starog grada.
Odbornik LP Vido Drašković je prije glasanja u SO za nove predstavnike Opštine u Bordu direktora Luke, ponovno ostao bez odgovora na pitanje zašto se smjenjuju dosadašnji rukovodioci koji su kako je rekao, uspješno upravljali jednim od rijetkih državnih preduzeća koje pozitivno posluje i zarađuje novac. Drašković se upitao i kako će strani partneri preduzeća “Luka Kotor” reagovati kada im se ubuduće pojave novi ljudi koji vode firmu čak i da preuzmu zlatnu nagradu za kvalitet menadžmenta koju je “Luka Kotor” nedavno dobila od međunarodne organizacije Business Initiative Directions, a koja će joj biti uručena na svečanosti 20.septembra u Ženevi.
Odbornik DPS Ilija Mlinarević kazao je da uprkos pričama koje kolaju gradom, ta partija nije za prodaju “Luke Kotor”, već da se zalaže da država zadrži većinski paket akcija te firme i da se ovoj produži koncesija za gazdovanje lukom.
“Takve me konstrukcije vrijeđaju. Ja sam jedna od nepokolebljivih u tome da se dobije dugoročna koncesija i da se Luka ne proda. Trebamo svi zajedno napraviti realne zaključke po tom pitanju i biti jedistveni u tome.”- kazao je Mlinarević čija pratija dan ranije, osim dr Edite Starović, nije glasala za predlog zaključaka kojima se to isto traži od Vlade, a koji su kandidovale SDP, LP i HGI.
Na Skupšptuni akcionara “Luke Kotor” A.D. danas je za novu predsedsjednicu Borda direktora izabrana Stanislava Subotić. Njoj i ostalima na izboru je čestitao dosadašnji predsednik Odbora direktora Nikola Konjević, poželjevši im puno uspjeha u radu i zahvalivši se na povjerenju koje je bilo ukazano dosadašnjem rukovodstvu.
“Nadam se da smo to povjerenje i opravdali na način da smo novom Odboru direktora ostavili rezultat koji će omogućiti da se pozitivne aktivnosti poslovanja ove firme i nastave. U prvih šest mjeseci ove godine prihod AD Luka Kotor iznosi 1.173.070 eura, što je 85 % više u odnosu na isti period 2014. Troškovi poslovanja iznosili su 913.000 eura, a što je najvažnije za akcionare, dobit je uvećana za tri puta – sa 90.020 eura na 259.894 eura. Ovim rezultatima doprinio je povećan broj dolazaka brodova i putnika.”-podvukao je Konjević.
“Luka Kotor” inače, prošlu je poslovnu godinu okončala sa dobiti od 725 hiljada eura, a ove se godine očekuje novi rekord u fizičkom obimu prometa sa dolaskom ukupno 409 putničlkih brodova na kružnim krstarenjima sa preko 400 hiljada putnika, te 1.700 jahti na kojima će biti 7.700 putnika.