Književnom večeri mladog srpskog pisca Marka Vidojkovića, preksinoć u Jahting klubu Porto Montenegra, nastavljen je festival kulture “Purgatorije” u Tivtu. Centar za kulturu Tivat i Izdavačka kuća „Laguna” iz Beograda ovdašnjoj publici priuštili su priliku da se iz prve ruke upoznaju sa stvaralaštvom i kreativnim kredom jednog od najcjenjenijih aktera savremene beogradske književne scene i sa njegovom najnovijom zbirkom kratkih priča naslovljenom “Priče sa dijagnozom”.
U razgovoru sa Vanjom Gavroski, urednicom u “Laguni”, Vidojković je kazao da mu je veoma zabavno da piše, zbog čega je svojevremeno čak i odustao do fakulteta.
Sa književne večeri
“Kad sam pronašao svoj književni stil u septembru 1999. Godine, počeo sam da pišem priče. Napisao sam oko sto priča za recimo, 150 dana. – ništa drugo nisam ni radio. Odustao sam od fakulteta, imao sam dosta vremena. Nema ništa lepše od želje da se baviš umjetnošću – samo treba biti uporan i osjetićeš trenutak kad krene provala umetničkih djela.”- kaza je Vidojković dodajući da su motivi i zapleti njegovih priča nerijetko i bizarni, ali je on u toj književnoj formi on najviše našao sebe.
Sa književne večeri
“Uvijek mi je bilo lakše da pišem kratke priče nego romane, mada svi mi kažu da je teže pisati kratke forme. Pisanje romana je složen proces koji ide u više traka. Drago mi je da se ljudima sviđaju moje priče. One dobro prolaze i kod kritike i kod čitalaca. Neću da mistifikujem pa da kažem da je teško, jako teško, napisati kratku priču. To je posledica mog talenta. Priča se mora završiti u pravom trenutku i to je veoma važno. Ja sam gledao mnogo više filmova nego što sam pročitao knjiga, a to mi je očigledno pomoglo da izgradim osjećaj kad priča treba da počne, kad da završi, kako treba graditi likove. Lagao bih kad bih rekao da mi je pisanje priča komplikovano – meni je to uvek bilo zabavno. Meni treba da se javi zanimljiva ideja oko koje može da se ispriča priča. I tada ja krećem…”- objasnio je Vidojković.
Sa književne večeri
Marko Vidojković (40) svoju prvu priču je objavio 2000 godine u časopisu „ Zbilja”. Njegov roman „Kandže” je od oktobra 2004. do maja 2005. godine doživio pet izdanja i dobitnik je nagrade „Zlatni bestseler”. Za isti roman dobio je nagradu „Kočićevo pero” u martu 2006. godine. Pored romana „ Kandže” Marko Vidojković objavio je i „Ples sitnih demona”, „Đavo je moj drug”, „Pikavci na plaži”, „Sve crvenkape su iste”, „Hoću da mi se nešto lepo desi odmah” i „Kandže 2: Diler i smrt”, kao i zbirku priča „Bog ti pomogao”.
Na javnoj raspravi o Nacrtu plana davanja koncesija za luke od lokalnog značaja, predsjednik Udruženja ribara “Škver”, Silvio Tonsati govorio je o problemima hercegnovskih ribara, koji nemaju svoju luku, prenose Vijesti.
Za vrijeme turističke sezone je posebno teško jer od turističkih brodića nemaju gdje da pristanu.
Tonsati je rekao da se u Herceg Novom privrednim ribolovom bave vlasnici pet koča koje obično pristaju u Kumboru i Zelenici i 16 manjih brodova.
Ribari traže da se koncesionim aktom odredi dio luke ili neko drugo pristanište i vezovi koje će oni moći da koriste.
U organizaciji JP „Morsko dobro“ u Herceg Novom je organizovana prva od četiri planirane javne rasprave o Nacrtu plana davanja koncesija za luke od lokalnog značaja i ostale objekte obalne / pomorske infrastrukture za 2015. godinu.
Plan je preduslov za realizaciju strateških ciljeva koji se odnose na izgradnju, rekonstrukciju, sanaciju objekata i dalji razvoj nautičkog turizma i pomorskog saobraćaja.
Zasnovan je na principima održivog razvoja, racionalnog korišćenja obale i unapređenja obalne infrstrukture.
Za Plan o davanju koncesija za luke od lokalnog značaja JP „Morsko dobro“ je predložilo 8 luka od Herceg Novog do Budve, među kojima su tri na području hercegnovske opštine.
To su Luka Škver, Akvatorij i sidrište Luke Zelenika i Lazaret – Meljine.
U raspravi se čulo da je Ugovor o zakupu Luke Škver kao i Luke Kalimanj u Tivtu istekao te da će „Morsko dobro“ predložiti nadležnom ministarstvu da se situacija za ovu godinu premosti potpisivanjem aneksa o produženju ugovora.
Arsenal kup 2015. - Dodjela nagrada - Foto Z.Nikolić
1 od 34
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Arsenal kup 2015.
Četvrta po redu regata “Arsenal Kup” koju je organizovao Porto Montenegro Yacht Club izazvala je veliku pažnju brojnih ljubitelja jedrenja.
Posebn interesovanje izazvale su ojedrene drvene barke Arsenalke iz kalafatske radionice Bokovac iz Bara.
Kako su sve popularnije drvene barke, među brojnim plastičnim jahtama, krasile mandrać Porta Montenegra, kao i dodjelu nagrada na možete vidjeti na fotografijama našeg saradnika Zorana Nikolića, koji je bio učesnik regate sa svojom drvenom barkom
Nekadašnji komandni brod Flote Jugoslovenske Ratne Mornarice, brod „Vis“, uskoro će biti namjerno potopljen kod rta Kamnejak u Istri, kao ronilačka atrakcija- pišu hrvatski mediji.
Praksa namjernog potapanja isluženih starih ratnih brodova kao ronilačkih atrakcija i vještačkih grebena na kojima se razvija morski život, već godinama je vrlo prisutna u svijetu, naročito u SAD koja je u te svrhe iskoristila čak i stari nosačl aviona „Oriskany“. Potapanje „Visa“ biće pionirski takav poduhvat u Hrvatskoj gdje je zbog toga već mijenjana i legislativa. Brod će, prema riječima njegovog vlasnika, preduzetnika Arsena Brajkovića biti očišćen od svih potencijalno štetnih materija i predmeta opasnih za ronioce, prije nego što bude potopljen kod rta Kamenjak. Prema planu, glavna paluba „Visa“ biće na dubini od 18 do 20 metara, što će olupinu činiti dostupnom većini ronilaca-početnika koji rone na komprimirani vazduh.
„Vis“ je izgrađen 1956 godine u Puli kao peti u seriji putničkih brodova tip „Gradovi“ pravljenih za potrebe riječke „Jugolinije“. Umjesto da kao četiri svoja mlađa blizanca služi kao trgovački brod, „Vis“ je prefarban u golubije sivu boju ratnog broda, opremljen jakim sredstvima radio-komunikacije i drugom posebnom vojnom opremom, naoružan PVO topovima i pretvoren je u komandni brod Flote JRM. Brod od 662 tone punog deplasmana, dug 57 i širok skoro 9 metara, imao je i udobne salone i druge prostorije u koje je pored članova redovne posade, mogao primiti i 35 oficira-članova štabnog osoblja Komande Flote. „Vis“ je 1995 bio jedan od ratnih brodova koje je tadašnja Vojska Jugoalvije ustupila Vladi Crne Gore u zamjenu za stambeno naselje Pinješ kod Ulcinja, ali je i pored toga, brod stacioniran u luci Bar, redovno korišten za potrebe Komande Mornarice. Godine 2002, od Vlade Crne Gore kupio ga je Arsen Brajković koji je nekada na „Visu“ služio vojni rok u JNA i namjerava je stari ali vrlo lijepi i kvalitetan brod, rekonstruisati u ultaluksznu mega-jahtu retro dizajna. Zbog nedostatka finansijskih sredstava i nedovoljne podrške banaka, Brajković taj plan nikada nije ostvario, pa je sada odlučio da „Vis“ koji već godinama trune na mrtvom vetz u Puli,namjerno potopi kao ronilačku atrakciju u istarskom priobalju.
VIS u Puli
U Crnoj Gori je do sada u više navrata pokretana inicijativa da se na sličan način obogati ponuda ovdašnjeg ronilakog turizma, stvore vještaki grebeni na kojima se razvija morski život i kvalitetne vrste riba dobijaju nova staništa, a istovremenu stvaraju fizičke prrepreke za nelegalno kočarenje. Država zvanično nije podržala niti jednu od takvih inicijativa od kojih je najambicionzija svakako bila ideja hercegnovskog ronioca, istraživača podmorja i autora dokumentarnih filmova Dragana Gačevića koji se založio da se na morskoj granici Crne Gore i Hrvatske ispred Boke, namjerno potopi rashodovana raketna fregata VPBR-31 „Split“. Vlada se oglušila o taj zahtjev pa je 95 metara dugi atraktivni stari ratni brod od preko 2.000 tona deplasmana, umjesto na dnu mora gdje bi decenijama donosio prihod kao ronilačka atrakcija, prodat kao sekundarna sirovina za oko 400 hiljada eura Albancima, pa je prije dvije godine „Split“ završio izrezan u hrpi starog željeza u Draču u Albaniji. Iako nije postojala zvanična državna podrška za takve poduhvate, „privatna inicijativa“ je na Crnogorskom primorju ipak u proteklih nekoliko godina uspjela da napravi četiri nove ronilačke atrakcije, namjernim potapanjem rashodovanih i dotrajalih brodova – bivših minolovaca M 143, M 142 i M 121, te ribarske koče „Pasqua“, dok je igra slučaja – odnosno kradljivci koji su poharali taj brod i ukrali i djelove kingston-ventila, učinili da se između Perasta i Risna prije dvije godine potone i rashodovani veliki vojni remorket PR-38 „Tunj“. Ovaj atraktivan brod koji leži na samo 15-tak metara dubine uz samu obalu, već je postao jedna od najvećih atrakcija za ronioce na Crnogorskom primorju.
Jedrlica “Aleksandar” sa skiperom Ilijom Belanom iz Tivta, bila je najbrži brod na u subotu voženoj velikoj regati “Arsenal Kup” koju je Porto Montenegro Yacht Club priredio u akvatorijumu Tivatskog zaliva. Četvrta po reu regata okupila je nekoliko desetina brodova, a “Aleksandar” je osim što je bio ukupno najbrži brod na takmičenju, pobijedio i u svojoj Klasi 1.
U Klasi 4 pobjednik je bila jedrilica “Veoga” sa skiperom Miodragom Milićem, u Klasi 5 najbrži je bio brod “Black Cat” sa Galibom Šatkovim za kormilom, dok je u Klasi 6 trijumfovao “Vagabundo” sa skiperom Miodragom Kovačevićem.
U klasi “Tofinou” pobijedio je direktor POrtto Montenegr marine Tony Browne za kormilom jedrilice “Berti”, dok je u Klasi “Ojedrene drvene barke” najbrža bila arsenalka “Lana” posada Branko Krstović i Igor Odžić.
Splitsko brodogradilište uskoro će za naručitelja iz Monaka, kompaniju Star Clippers Ltd. započeti izgradnju najvećeg broda s križnim jedrima na svijetu, petojarbolnog barka, koji će biti osuvremenjena kopija jedrenjaka France II iz 1911. godine.
Direktor projekta za izgradnju tog putničkog jedrenjaka Radovan Načinović u razgovoru za Hinu kaže da je brod sada u fazi projektiranja, na jesen počinje njegova izgradnja, porinuće se očekuje idućeg ljeta, a primopredaja krajem 2017. godine.
Vjerna reprodukcija klasičnih jedrenjaka
Star Clippers Ltd. prisutan je na europskom i američkom tržištu, a poznat je po brodovima koji su vjerna reprodukcija klasičnih jedrenjaka. Tako će se i novi brod koji gradi Brodosplit graditi po uzoru na brod “France II” iz 1911. godine.
Bit će čelične konstrukcije dok će paluba biti kompletno pokrivena tikovinom najviše kvalitete. Jedrenjak dužine 162 i širine 18,5 metara, imat će 2000 tona, pet jarbola i jedra ukupne površine 6.347 kvadratnih metara. Na krmi će biti platforma sa koje će putnici moći ulaziti u more.
Na brodu su predviđena i tri bazena koja će biti punjena slatkom ili morskom vodom, a imat će posebno osvjetljenje i mogućnost grijanja. Imat će pet paluba, a na njemu će moći boraviti 450 osoba od čega će 300 putnika biti smješteno u 150 luksuznih kabina, a do 150 članova posade u 74 kabine.
Bit će luksuzno uređen, ali sa atmosferom koji podsjeća na stare jedrenjake: predviđen je prostor za biblioteku i velike salone, od kojih će se jedan, u kojem će biti i glasovir, protezati na tri palube.
Kuhinja na tri palube
Na otvorenim palubama bit će tri bara i kuhinja koja će se prostirati na tri palube. Klimatizacija na brodu bit će izvedena prema visokim zahtjevima da bi zadovoljila komfor putnika u svim klimatskim uvjetima, kaže Načinović.
Na jedrenjaku će biti najmodernija navigacijska i komunikacijska oprema, svaka kabina će imati internet, telefon, televiziju i ostala sredstva zabave, a cijeli brod će biti pokriven wi-fi signalom.
Specifičnost broda su i jedra kojima će se moći upravljati samo s nekoliko članova posade, a postoji mogućnost da to, uz nadzor posade, rade i putnici koji to budu željeli.
Brod je isključivo namijenjen jedrenju, iako će imati dva potpuno neovisna elektromotora. Pri projektiranju i gradnji poštivat će se koncept “siguran povratak u luku”.
Da bi u slučaju neke nesreće ili kvara brod bio sposoban vratiti se u luku, određeni sustavi moraju nastaviti s radom u dijelu broda koji nije zahvaćen nezgodom (požar ili prodor vode).
Ključna oprema udvostručena
To znači da će sva ključna oprema na brodu biti udvostručena, zbog čega je predviđena gradnja dviju strojarnica s uređajima za proizvodnju električne energije i vode, svih sustava goriva i maziva, te dodatni zapovjedni most.
U slučaju bilo kakvog zatajenja, požara ili prodora mora u bilo koji prostor ili zonu na brodu, jedrenjak bi se trebao moći vratiti u luku s udaljenosti od gotovo 2000 nautičkih milja, što je na moru najudaljenija točka od kopna.
Predviđeno je da plovi svim morima svijeta, pa čak i kod Arktika i Antarktika, zbog čega će biti izgrađen u skladu sa zahtjevima za čvrstoću trupa pri plovidbi kroz područja u kojima ima leda, kaže Načinović.
Brzina broda s jedrima iznosit će oko 16 čvorova, a moći će ploviti i brzinom od 20 čvorova uz prave vremenske uvjete i uvježbanost posade. S pogonom od dva motora moći će ploviti 16 čvorova, imat će zakretne propelere, pramčani porivnik i dva kormila, zbog čega će imati izuzetne manevarske sposobnosti.
Predvidjeli smo šest čamaca za spašavanje koji će služiti i kao tenderi za prebacivanje putnika na plaže ili manje luke, a osim njih na brodu će biti osam splavi, četiri sportska čamca i dva manja čamca, najavljuje Načinović.
Brodosplit izabran nakon dugih provjera
Čak 11 mjeseci trajalo je pregovaranje s naručiteljem i izrada tehničkog opisa i dokumentacije, otkrila je Hini direktorica prodaje u Brodosplitu Teuta Duletić.
Jedan od ključnih razloga zašto je Brodosplit dobio taj projekt jest stručnost njihovog projektantskog kadra koji je brodovlasnika uvjerio da splitsko brodogradilište to može odraditi.
“Brodovlasnik je vrlo jasno znao što želi kada je došao na razgovor, donio je debelu knjigu želja koju je trebalo strukturirati, te prilagoditi nama i našoj tehnologiji”, kaže Duletić dodajući kako je, prije nego je kontaktirao Brodosplit, Star Clippers Ltd. provjerio što mu nude španjolski, njemački i talijanski brodograditelji.
HBOR podržao projekt
Kupnju broda financira njemačka KfW Ipex banka, zajedno s drugom komercijalnom bankom, a jedan od preduvjeta za ispunjenje ugovora o kreditu bilo je izdavanje police osiguranja. To je učinila Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i time preuzela rizik povrata dijela kredita kojeg je KfW Ipex odobrio naručitelju broda.
Zbog povećane globalne potražnje za krstarenjima, naročito za brodovima s jedrima, naručitelj Star Clippers Ltd. će novim brodom proširiti postojeću flotu koja se trenutno sastoji od tri takva broda – Royal Clipper, Star Clipper i Star Flyer, navode iz HBOR-a.
Ocjenjuju kako će uspješna realizacija tog ugovora, uz potporu HBOR-a, pridonijeti održivom poslovanju Grupe Brodosplit i očuvanju njezine temeljne djelatnosti, te također osigurati ulazak Brodosplita na rastuće tržište jedrenjaka i dobivanje značajnih referenci.
Ovogodišnji 11. po redu Dani Knjižare So – dani obnovljenog gradskog knjižarstva i izdavaštva – knjižarska fešta, počela je u nedjelju na platou ispred Knjižare So, na glavnom hercegnovskom trgu, predstavljanjem Knjige o žućenici autora Maša Čekiča i Blaženke Vučurović u izdanju Knjižare So.
Feštovalo se i zbog činjenice da su tri književne nagrade – „Borisav Stanković“, „Pečat vremena“ i posebno „Branko Ćopić“ koju dodjeljuje Srpska akademija nauka i umetnosti – stigle uz Herceg Novi, za roman „Jedro nade“ Nikole Malovića.
Brojne posjetioce u ime domaćina pozdravio je Nikola Malović, koji je istakao značaj samonikle mediteranske trave žućenice, koja je postala brend a već jedanaest godina se održava kao gastromanifestacija „Žućenica Fest“ u Tivtu.
Prepoznao sam tu priču i odlučio sam je sa autorima pretočiti u knjigu, kazao je Malović.
„Još 2004.godine smo napravili prvu feštu, „Žućenica Fest“ pod motom Pjat od žućenice, koja je do danas prerasla u nešto više od obične gastro manifestacije. Ove godine učestvovao je veliki broj izlagača njih preko 25, koji su ponudili preko 250različitih jela od žućenice. Knjiga sadrži 120 recepata, uglavnom onih starih tradicionalnih, kao su naši stari spremali žućenicu“ – kazala je između ostalog koautorica Blaženka Vučurović.
Autor Mašo Čekić podsjetio je na značaj žućenice, kao prehrambene biljke koja ima ljekovita svojstva, kroz istoriju od devetog vijeka do danas.
11. Dani Knjižare So – Knjiga o žućenici
„Žućenica nas je odvela u međunarodne vode, pa smo osvanuli na naslovnicama brojnih časopisa, u Francuskoj, Njemačkoj Italiji… na strane televiziske stanice, snimljeno je petnaest dokumentarnih emisija…žućenica je predstavljena i na Expo 2015. u Milanu.
Ova promocija je promocija nekog drugog života, od onog što smo navikli. Žućenica ljekovito bilje, jestiva trava, svugdje je oko nas, mi je nismo izmisli, nije ona krenula iz Boke, ima ona jako dug život pa je tako Gastronomska akademija Italije objavila listu od dest jela koji su obilježili svijet od Starog Rima do danas tako da je na trećem mjestu žućenica. Karlo Veliki donosi Dekret o obaveznom gajenju bilja u vrtovima, među kojim se našla i žućenica. Kada smo krećali sa ovom pričom nismo znali da je ona jedna od najcjenjenijih trava u Provansi, da italijani imaju koliko dana u godini toliko i recepata sa žućenicom..“ – kazao je između ostalog Čekić.
Na kraju večeri posjetioci su na kraju bili u prilici probati delicijije od žućenice.
Večeras 13.jula u 21 sat na platou ispred knjižare, biće promovisana knjiga soneta Velibora Fulurije „C`est la Life) (Se la Lajf) na francuskom i engleskom jeziku – u saradnji sa Frankofonskim kreativnim centrom „Avenir“.
Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, i isti datum 1941. kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.
Crnogorski predsjednik Filip Vujanović sinoć je priredio svečani prijem u Plavom dvorcu na Cetinju.
“Veličina 13. jula obavezuje na trajno poštovanje ali i na posvećenost razvoju Crne Gore”, izjavio je Vujanović.
On je kazao i da treba afirmisati Crnu Goru, kao trajnu i prosperitetnu zajednicu svih građana.
“Ustanak 13. jula bio je snažan odgovor fašizmu, ali i Petrovdanskoj skupštini koja je pod njegovim okriljem željela da stvori kvislinšku državu, kao i Podgoričkoj skupštini koja je Crnoj Gori oduzela vjekovima stvaranu državu. Antifašistički ustanak i njegova pobjeda su postavili osnovu nezavisne Crne Gore”, kazao je Vujanović.
On je istakao da je Crna Gora imala grandiozno mjesto u antifašističkoj koaliciji, navodeći da je pobjedom antifašističke Crne Gore dat temelj referendumu 2006.
Predsjednik Skupštine Crne Gore, Ranko Krivokapić, uručio je u petak Trinaestojulske nagrade, najveće nacionalno priznanje dramskom piscu Ljubomiru Đurkoviću, profesorici na Univerzitetu Crne Gore, Vesni Kilibarda i slikaru Srđanu Vukčeviću.
U incidentu koji se u subotu nešto prije 13 sati desio u akvatorijumu u blizini uvale Dobreč na Luštici, u potpunosti je uništen za sada zvanično nepoznati motorni čamac- gliser, ali na sreću niko nije ozbiljnije povrijeđen.
Nadležne državne službe Ministarstva pomorstva i saobraćaja nisu raspolagale podatkom o identitetu uništenog plovila niti o ljudima koji su spašeni sa njega jer im zvaničnim putem, niko nije ni prijavio ovaj udes?!
Prema zakonu, vlasnik broda koji je doživio pomorsku nezgodu, to mora nadležnoj Lučkoj kapetaniji prijaviti u roku od tri dana, što do sada u slućaju zapaljenog plovila, još niko nije uradio.
Prema našim nezvaničnim saznanjima, zapaljenom plovilu u pomoć je pritekao gliser marine Zelenika i još par manjih plovila koji su spasili putnike i posadu što su već skočili u more.
„Vidio se ogroman plameni stub intenzivne crvene boje koji je sukljao desetak metara u vis sa zapaljenog plovila i gust crni dim kakakv nastaje kada se zapale gorivo i plastika. Primijetio sam da zapaljenom plovilu prilaze dva glisera i jedna barka, a što je dalje bilo ne znam.“- ispričao je jedan od očevidaca incidenta koji se zatekao u blizini ostrva Bogorodice žanjičke kod rta Arza.
Takođe prema nezvaničnim informacijama, poziv za pomoć sa ugroženog plovila upućen je samo marini Zelenika koja je odmah intervenisala, dok ostatak sistema državnih službi koji je predviđen za intervencije shodno državnom planu regovanja u vanrednim situacijama na moru, nije uopšte, ili je obaviješten sa velikim zakašnjenjem kada više nije ni mogao adekvatno intervenisati. U Lučkoj kapetaniji Kotor danas nisu raspolagali informacijama u vezi sa najnovijim incidentom u moru pred ulazom u Boku, već su upućivali na PR službu Ministarstva pomorstva i saobraćaja, a ništa o svemu nije znala ni Služba zaštite i spašvanja Herceg Novi koja takođe nije bila obaviještena o nesreći sa plovilom kod Dobreča. Ovo je inače, već drugi slučaj da dešavaju vanredne situacije o kojima lanac državnih organa i službi koje se bave traganjem i spašavanjem na moru ne zna ništa. Prethodno se nešto slično dogodilo početkom juna kada je na kiparskom trajektu „Horizon“ koji je plovio prema Jadranskom brodogradlištu Bijela na remont, došlo do trovanja plinom pet članova posade, od kojih je jedan preminuo, a zapovjednik broda nije uputio propisani MEDICO-MEDICO poziv u pomoć.
Putanja i brzina kruzera SPLENDOUR OF SHE SEAS danas u Boki
Da se na moru pred i u Boki svašta događa i da se pravila sigurnosti plovidbe malo poštuju, pokazalo se danas i na primjeru velikog kruzera „Splendour of the Seas“ kompanije „Royal Caribbean Cruises“ koji je u Boku uplovio znatno većom brzinom od dozvoljene. Naime, 264 metra dug kruzer od skoro 70 hiljada tona je u zaliv je, pored rta Oštro, ušao brzinom od preko 17 čvorova, iako je dozvoljeno maksimalno 12. Tom brzinom što se može vidjeti i na AIS trackingu broda, „Splendour of the Seas“ je plovio neposredno do dolaska na pilotsku stanicu pred Zelenikom, odakle je, ukrcavši pilota, smanjenom brzinom nastavio dalje prema Kotoru. Slično je prije par dana uradila i jedan 30-metarska jahta koja je zalivom protutnjala brzinom od skoro 25 čvorova i usidrila se kod ostrva Sveti Marko u Tivatskom zalivu, a da prethodno nije ni obavila proceduru prelaska državne granice i dobijanja tzv. slobodnog saobraćaja u Zelenici ili Porto Montenegru, iako je u Boku došla direktno iz hrvatskih teritorijalnih voda.
Čitaoci našeg portala su se žalili i na mrlju prljavo-mrke boje koja je plutala u moru uz obalu u Donjoj Lastvi kod Tivta.
Pod uticajejm vjetra i valova, zagađenje se ubrzo razbilo i nestalo, pa ga nije mogla pronaći ni Inspekcija sigurnosti plovidbe koja je takođe obaviještena o tom incidentu.
