Projekt na Mamuli još pod znakom pitanja

0
Mamula - Lastavica
Mamula – Lastavica

Planirani projekat švajcarske kompanije Orascom vrijedan 15 miliona eura još je pod znakom pitanja, pišu Dnevne novine.

Švajcarska kompanija Orascom više od pet mjeseci čeka da se Skupština izjasni o Predlogu dugoročnog zakupa ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula. Ugovor o zakupu ostrva na 49 godina potpisali su u februaru ministar turizma Branimir Gvozdenović i predsjednik Orascoma Samih Saviris, ali se od tada do danas malo toga uradilo kako bi se ubrzao početak realizacije projekta vrijednog 15 miliona eura.

Prvo je Odbor za ekonomiju odbio predlog o dugoroočnom zakupu ostrva koji se nakon toga našao pred Zakonodavnim odborom čiji se članovi još nijesu izjasnili o njemu. Sve to za rezultat ima još jedan višemilionski projekat koji je na čekanju, a postavlja se i opravdano pitanje kome ide u korist da se ostrvo Lastavica ne pretvori u luksuzni turistički kompleks i da se strani kapital ne uloži u Mamulu.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ocijenio je da je za Crnu Goru od neobične važnosti svaka investicija.

Odlaganje realizacije projekta Mamula, kako je DN rekao poslanik DPS-a i član Odbora za ekonomiju Zoran Jelić, ima dvostruke konotacije.

“Prije svega, ima negativnu konotaciju za samog investitora koji možda neopravdano čeka na realizaciju tog projekta u koji je spreman da uloži određena finasijska i materijalna sredstva kako bi valorizovao taj projekat sa svojim kapitalom”, rekao je Jelić.

Druga negativna stvar za Crnu Goru, prema tvrdnjama Jelića, jeste ta što kad se ovakav projekat ne realizuje u predviđenom roku onda ne dolazi ni do povećanja BDP i otvaranja novih radih mjesta pogovo za lokalno stanoviništvo.

Mamula budući sadržaji
Mamula budući sadržaji

Za Crnu Goru je, u situaciji kada nemamo dovoljno sopstvenog investicionog kapitala, izuzetno važno da privuče strani kapital, tvrdi poslanik Pozitivne Goran Tuponja.

“Svaka strana investicija treba da rezultira zapošljavanjem naših građana i ukupnim ekonomskim napretkom države. Loša dosadašnja iskustva upućuju na dodani oprez da ugovori budu dovoljno precizni kako ne bi ostavljao prostor za različito tumačenje koje bi onda moglo da vodi neispunjavanju ugovornih obaveza”, saopštio je Tuponja.

Takva situacija, ističe Tuponja, nikome sa ozbiljnim poslovnim namjerama nije u interesu.

“Na isti način stvari posmatramo i kada konkretno govorimo u ostrvu Mamula. Ugovor pored zaštitnog mehanizma o realizaciji investicione obaveze mora garantovati zaštitu državnog interesa kroz ekonomski benefit, a u datom konkretnom slučaju i zaštitu kulturno istorijskog nasljeđa”, tvrdi Tuponja.

Predsjednik Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović objasnio je da je Odbor već jednom raspravljao o predlogu odluke vezano za Mamulu i dok ne bude novih detalja odnosno predloga amandmana na odluku ili eventualne korekcije teksta ugovora na Vladi, a kako je poručio potrebno je naći optimalan balans između neophodnih investicija i zaštite interesa države i građana, a to svakako važi i za Mamulu.

Izvor: SEEbiz / CdM / Dnevne novine

Izložba „Veličanstvena priroda” Milene Zevu

0
Milena ZeVu by Nenad Marjanovic Opening page
Milena ZeVu by Nenad Marjanovic Opening page

„Veličanstvena priroda“, izložba slika i skulptura beogradske umjetnice Milene ZeVu, biće otvorena u četvrtak sa početkom u 21 sat u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu. Postavlu čini jedinstvena kolekcija stvorena u kombinovanoj tehnici akrilika, specijalnog cementa i desetina hiljada rulno umetnutih Swarovski kristala.

Tema kolekcije su priroda i morski svijet, a lajt motiv šarene trodimenzionalne tropske ribe. Kolekcija je inspirisana radom Armour of Light, skulpturom Bonelli orla, koji je bio dio velike Internacionalne izložbe Eco Art Parade 2009. godine u Monte Karlu. Od tada traje i rad Milene ZeVu na ovoj kolekciji, koja se po prvi put izlaže u cjelini.

Dva djela iz ove kolekcije su izložena i prodata su na aukciji u Monte Karlu, koju organizuje Fondacija princeze Stefani od Monaka.

Milena ZeVu ostvarila je izuzetnu karijeru u inostranstvu, stvarajući ekskluzivne portrete i skulpture sačinjene od hiljada kristala. Jedno od njenih najpoznatijih i najvrjednijih djela je portret Merlin Monro od 18.500 kristala, izložen i prodat u Dubaiju 2009. Godine. Njena slika, “Pele”, portret poznate fudbalske ikone, 2008. godine u Njujorku, dobio je njegov lični potpis na dodjeli nagrade za životno djelo a čuveni portret Grejs Keli nalazi se u Monaku i dio je privatne kolekcije porodice Grimaldi. Njena slika fudbalske lopte optočene Svarovski kristalima sa potpisima Dejvida Bekama, Kristijana Ronalda, Alena Širera, Djanfranka Zole, Svena Gorana Eriksona i Terija Venejblsa, prodata je biznismenu Margusu Reinsalu na dobrotvornoj večeri u Mančesteru. Aukcija je organizovana povodom stogodišnjice Asocijacije profesionalnih fudbalera Engleske (PFA), a cio prihod od prodaje slike bio je usmjeren u fond akcije „Jedan cilj, jedan milion“, namijenjen dečijoj bolnici u Mančesteru sa kojom PFA zajedno proslavlja stotinu godina postojanja.

Prošle godine, prilikom otvaranja Regent Hotela u Porto Montenegru, Milena je izložila portret burlesk dive Dite Von Tiz uz njeno prisustvo, a koji je bio omaž čuvenoj umjetnici Tamari De Lempickoj.

Novu izložbu Milene ZeVu u Tvtu će otvoriti publicista Branka Bogavac, dobitnik visokog francuskog priznanja – Ordena viteza umjetnosti i književnosti. Izložba će biti otvorena do 29. jula

SO HN- Podržali zahtjeve radnika Jadranskog brodogradilišta Bijela

0
SO HN
SO HN

Nа dаnаšnjem trećem vаnrednom zаsjedаnju, Skupštinа opštine Herceg-Novi usvojilа je sve   predložene zаključke koji su se čuli u troiposаtnoj rаsprаvi o novonаstаloj situаciji nаkon Odluke Privrednog sudа dа u AD Jаdrаnsko brodogrаdilište Bijelа uvede stečаj. Usvojeno je ukupno 12 zаključаkа mаdа se neki suštinski preklаpаju.

Nа predlog potpredsjednice dr Tаmаre Vujović usvojen je zаključаk dа Opštinа Herceg-Novi Pregovаrаčkom timu zаposlenih dodjeli jednokrаtnu pomoć u iznosu od 10.000 eurа koju će oni po prioritetu rаspodjeliti zа potrebe zаposlenih. Tаkođe je prihvаćeno dа lokаlnа uprаvа pomogne rаdnicimа oko plаćenjа prevozа do Bijele u perodu dok ne riješe svojа pitаnjа.

Jednoglаsno su usvojenа i četiri zаključkа Klubа odbornikа DPS-а.

U prvom zаključku se ističe dа SO Herceg-Novi predlаže Vlаdi Crne Gore dа kаo većinski vlаsnik (preko fondovа) preuzme obаvezu dа, prije reаlizаcije stečаjnog postupkа, izvrši povezivаnje rаdnog stаžа rаdnicimа Brodogrаdilištа Bijelа po obrаčunаtim vrijednostimа, te dа nаkon reаlizаcije stečаjnog postupkа iz stečаjne mаse podmiri novonаstаle neplаnirаne troškove u Budžetu Crne Gore.

SO HN
SO HN

U drugom zаključku SO Herceg-Novi predlаže Vlаdi Crne Gore dа kаo većinski vlаsnik preuzme obаvezu dа prije reаlizаcije stečаjnog postupkа isplаti zаostаle zаrаde i ostаle nаknаde (zimnicu i stаnаrine) zаposlenimа u Brodogrаdilištu Bijelа po obrаčunаtim vrijednostimа, uz preporuku dа se nаjmаnje jednа zаostаlа plаtа isplаti „pod hitno“, te dа nаkon reаlizаcije stečаjnog postupkа iz stečаjne mаse podmiri novonаstаle-neplаnirаne troškove u Budžetu Crne Gore.

U trećem zаključku SO Herceg Novi predlаže Vlаdi Crne Gore dа kаo većinski vlаsnik preuzme obаvezu i pokušа dа pronаđe rješenje dа u okviru budžetskih rezervi obezbijedi sredstvа zа isplаtu otpremninа, po vаžećem Kolektivnom ugovoru zаposlenimа u Brodogrаdilištu Bijelа ili, аko to nije moguće, predlаže dа se u okviru povjerilаčkih potrаživаnjа, iz ne mаle stečаjne mаse, obezbijede sredstvа zа podmirenje otpremninа po vаžećem Kolektivnom ugovoru ( 24 prosječne zаrаde i 500 eurа po godini rаdnog stаžа).

Obrad Gojkovic
Obrad Gojkovic

U četvrtom zаključku SO Herceg Novi predlаže Vlаdi Crne Gore dа kаo većinski vlаsnik, u nаjkrаćem mogućem roku, obezbijedi ubrzаnje sprovođenjа i okončаnjа stečаjnog postupkа u Brodogrаdilištu Bijelа. Nаkon togа dа sprovede plаn prestrukturirаnjа Brodogrаdilištа u sklаdu sа potrebаmа mještаnа Bijele i grаđаnа Herceg-Novog, kroz uvođenje progrаmа remontа i proizvodnje jаhti i megа-jаhti, progrаmа kruzingа (u sklаdu sа nekаdаšnjom ponudom Rojаl Kаribienа) i turističko-trgovinske djelаtnosti kаo logističke podrške novim djelаtnostimа. Posebno ističe potrebu preispitivаnjа mogućnosti zа osаvremenjivаnje postojeće djelаtnosti u cilju podizаnjа konkurentnosti i ekološko-ekonomske održivosti. Sve to u cilju otvаrаnjа novih rаdnih mjestа i obezbjeđivаnjа izgubljenih prihodа, kаko zа grаđаne Herceg-Novog, tаko i zа opštinski i Budžet Crne Gore.

Nа predlog odbornikа Obrаdа Gojkovićа usvojen je zаključаk dа SO Herceg-Novi trаži od Vlаde Crne Gore dа gаrаntuje zаposlenimа dа će stаtus koji su imаli nа dаn uvođenjа stečаjа u Jаdrаnsko brodogrаdilište, zаdržаti i poslije uvođenjа stečаjа. Drugi zаključаk odbornikа Gojkovićа je dа SO trаži od Vlаde Crne Gore dа rаdnicimа koji žele dа nаpuste Jаdrаnsko brodogrаdilište isplаti otpremnine po Kolektivnom ugovoru.

Skupštinа je usvojilа i zаključke SNP-а koje je predložilа odbornicа Dаnijelа Đurović. U prvom zаključku se ističe dа SO Herceg-Novi trаži od Vаlde Crne Gore i stečаjnog uprаvnikа dа svi preostаli rаdnici budu stаlno rаdno аngаžovаni. U drugom zаključku koji je tаkođe jednoglаsno usvojen SO Herceg-Novi trаži od Vlаde Crne Gore dа preuzme i izmiri sve obаveze premа rаdnicimа po Kolektivnom ugovoru te dа se nаmiri iz stečаjne mаse. Treći zаključаk odbornice Đurović je dа SO trаži od držаvnih orgаnа dа ispitаju odgovornost svih, а posebno menаdžmentа u posljednjih 20 godinа zа sаdаšnje stаnje u Jаdrаnskom brodogrаdilištu Bijelа.

Tamara Vujovic
Tamara Vujovic

Slične sаdržine je i usvojeni zаključаk koji je u ime Novske liste predložio Miloš Konjević.   NJime se trаži dа Držаvnа revizorskа komisijа ispitа poslovаnje Jаdrаnskog brodogrаdilištа u posljednjih pet godinа, te dа o tome obаvjesti jаvnost.

Nа predlog predsjednikа Skupštine opštine Andrije Rаdmаnа dogovoreno je dа se usаglаse zаključci koji su suštinski isti o čemu će biti konsultovаni predlаgаči prije nego što budu poslаti Vlаdi Crne Gore.

Danijla Djurovic SNP
Danijla Djurovic SNP

Skupštini su se dаnаs obrаtili i predstаvnici rаdnikа, u ime Rаdne grupe kojа zаstupа rаdnike u pregovorimа – Mlаden Krivokаpić i Vido Tomаnović, bivši predsjednik sindikаtа Brodogrаdilištа. Oni su istаkli dа su ključni zаhtjevi otpuštenih rаdnikа ( njih 194) od kojih neće odustаti – povezivаnje rаdnog stаžа po obrаčunаtim vrijednostimа, isplаtа zаostаlih zаrаdа i ostаlih nаknаdа ( zimnicа i stаnаrine) po obrаčunаtim vrijednostimа i isplаtа otpremninа po vаžećem Kolektivnom ugovoru ( 24 prosječne zаrаde i 500 eurа po godini rаdnog stаžа).

Dok ovi zаhtjevi ne budu ispunjeni nаstаviće sа svаkodnevnim protestom ispred kаpije Brodogrаdilištа. Poručili su tаkođe dа ni brodovi koji su trenutno u Bijeloj neće nаpustiti Brodogrаdilište dok njihovi zаhtjevi ne budu ispunjeni.

www.hercegnovi.me

Elitni tivatski hotel pripremio praznik za gurmane

0
Fine Dining Regent
Fine Dining Regent

U susret svom prvom rođendanu i prvoj punoj ljetnjoj sezoni, hotel „Regent Porto Montenegro“ u Tivtu pripremio je različita iznenađenja za svoje goste.

„Gastronomska ponuda u restoranu „Dining Room“ će svojim raznovrsnim ukusima obilježiti ovo ljeto kroz koncept ‘fine dining’. Status kultnog, a prefinjenog restorana, izgrađen je kroz marljiv rad tokom protekle godine. U julu i avgustu, naš „Gourmet Corner“ će biti mjesto okupljanja svih gastro-nomada istančanog ukusa koji uživaju u kombinaciji nezamjenjivih ostriga i nekih od najpoznatijih etiketa šampanjca i vina iz bogate kolekcije ovog hotela. Nova ljetnja ponuda šampanjca i ostriga dostupna je svakog dana od 18 do 20 časova.“- kazala je tim povodom portparolka „Regenta“ Elena Ljiljanić.

„Library Bar“ elitnog toivatskog hotela će petkom i dalje biti u znaku džeza a nedjeljom u znaku najboljih regionalnih vina koje znalački predstavlja glavni somelijer hotela „Regent“.

Regent - Pogled
Regent – Pogled

“I ove sezone, nastavljamo da pomjeramo granice u svim segmentima ugostiteljstva, sa posebnim fokusom na gastronomsku ponudu koja obuhvata ekskluzivna jela prepoznatljiva za hotele sa pet zvjezdica. Kreativni kulinarski tim dizajnira unikatnu, a ukusnu ‘razglednicu’ Crne Gore po kojoj je „Regent Porto Montenegro“ već prepoznat kako u regionalnim tako i u svjetskim okvirima.“ – naglasila je Ljiljanić.

Luštica Bay – Dan otvorenih vrata za mještane

0
Izvrsni direktor Daren Gibson pozdravlja goste
Izvrsni direktor Daren Gibson pozdravlja goste

Mještani Radovića posjetili su danas kompleks Luštica Bay, novi turistički grad u zalivu Trašte vrijedan 1,1 milijardu eura, u okviru „Dana dobrodošlice“ koji je organizovao investitor, kompanija „Luštica Development» iz Tivta.

Zvanice i zaposlene u kompaniji čije je sjedište u Radovićima pozdravio je izvršni direktor Luštica Development Darren Gibson.

„Luštica Bay izrasta u dom zdravog i aktivnog života u regionu. Međutim, da bismo bili uspješni, neophodno je da razvijemo održive zajednice, ne samo u smislu ekonomske i ekološke održivosti, već i društvene i kulturne. To znači da, dok su važni i naši značajni napori da se sačuva priroda lokacije i okruženja, kao i kvalitet mora, tako su važni i naši napori za izgradnju društveno povezane zajednice koja se dobro odnosi prema susjedima. Tako nam je važno da njegujemo međusobne dobrosusjedske odnose sa Radovićima kao našim najbližim komšijama. U tom smislu, i današnji dan dobrodošlice se sastoji u davanju mogućnosti mještanima da vide i čuju o napretku projekta ali i o planovima u narednih nekoliko mjeseci“- rekao je Gibson.

Informacije o napretku i razvoju projekta mještanima je prenio Omar Farid, direktor planiranja i razvoja u Luštica Development.

Mjestani Radovica u Lustica Bay-u
Mjestani Radovica u Lustica Bay-u

„Veoma smo ponosni što možemo da kažemo da je naša vizija sa uspjehom implementirana u okviru prve faze razvoja projekta. Prvih deset zgrada sa 70 stanova je predato vlasnicima, a radovi u marini vidno napreduju. Zemljani radovi za sljedećih 16 zgrada sa 90 stambenih jedinica su u toku i uskoro će početi gradnja ovih objekata. Očekujemo da ovi objekti budu završeni u 2017. godini, kao i prvi hotel, a takođe i marina sa 176 vezova.“ – kazao je Farid.

Luštica Bay se gradi na poluostrvu Luštica, na jednom od najljepših dijelova crnogorske obale, a investitori obog ukupno 1,1 milijardu eura vrijednog projekta, polažu veliku pažnju na očuvanje prirodne sredine, ekološku dimenziju projekta i njegovu usklađenost sa lokalnim arhitekturom i ambijentalnim nasljeđem. Ovaj novi turistički centar na Jadranu, privući će ljubitelje prirode, zdravog života i aktivnih sadržaja tokom cijele godine. Biće izgrađeno sedam hotela, golf teren, dvije marine, više od 1.000 stanova, preko 500 stambenih vila i kuća, šetalište sa restoranima i drugi prateći objekti. Prvi stanovnici, kupci nekretnina, su preuzeli ključeve svojih stanova početkom 2015. godine.

Omar Farid o napretku projekta
Omar Farid o napretku projekta

Iz „Luštice Development“ su juče saopštili da su posvećeni saradnji sa lokalnom zajednicom, pa je ta kompanija do sada je uložila više od 600.000 eura u razne projekte podrške lokalnoj zajednici, sponzorišući mlade sportiste, sportske klubove, umjetnike, kulturne manifestacije i nevladine organizacije i javne ustanove.

Dukić na Olimpiskim igrama – Viza za Rio obezbjeđena

0
Milivjoj Dukić
Milivjoj Dukić

Jedriličar iz Herceg – Novog, Milivoj Dukić obezbijedio je plasman na Olimpijskim igrama u Brazilu narednog ljeta. Drugi put u karijeri, nakon što je učestvovao i u Londonu prije tri godine,

Crna Gora je tako iz kanadskog Kingstona dobila dobre vijesti, jer je Dukić prvi sportista iz naše zemlje koji je došao do vize za Rio de Žaneiro. To je uspio zahvaljujući rezultatima koje postiže na Svjetskom prvenstvu u klasi laser.

Novljanin je poslije tri dana kvalifikacija osvojio 37. mjesto u konkurenciji 159 takmičara, a propozicije kažu da pravo učešća na OI stiče najboljih 50 jedriličara sa ovog šampionata. Tačnije njih 50 koji uđu u takozvanu zlatnu grupu Svjetskog prvenstva.

Dukić je 2012. godine u London otišao preko vajld-karte zahvaljujući odustajanju Belgije i Švajcarske, jer je bio prvi sljedeći kandidat među onima koji se nisu plasirali kroz kvalifikacije.

“Svaki sportista sanja o Olimpijskim igrama”, rekao je Dukić nakon što je prije tri godine saznao da ide u London.

A narednog ljeta će imati privilegiju da u Riju sa 23 godine (rođen je u martu 1993) drugi put predstavlja Crnu Goru na najvećoj smotri.

Mladi su naš potencijal, pružimo im šansu

1
Mladi potencijal
Mladi potencijal

U Crnoj Gori je u toku realizacija pilot projekta podsticanje mladih ljudi da se bave privatnim biznisom, pod nazivom „Mladi su naš potencijal, pružimo im šansu”, koji realizuje Zavod za zapošljavanje. U realizaciji projekta učestvuje dvadeset pet crnogorskih opština, sa po dva učesnika iz svakog grada.

„Projekat ima za cilj da osmisli najmanje dvije stotine razrađenih biznis ideja i deset aplikacija za dodjelu novca iz nacionalnih i međunarodnih fondova na području države” – kaže Filip Mihailović ispred kotorske kancelarije Zavoda za zapošljavanje.

Pozivamo mlade ljude kojima je ideja o osnivanju privatnog biznisa interesantna da se jave kotorskom birou svakog radnog dana od 9 do 13 sati. Pružićemo im sve potrebne informacije i pomoći u sprovođenju u djelo njihove ideje. Tu smo ukoliko žele da nauče više o preduzetništvu (preduzetnčka kultura, menadžment, pisanje biznis planova, pisanje marketing planova). Ako imaju svoje biznis ideje i namjeravaju da osnuju i pokrenu sopstveni biznis mogu očekivati višestruku podršku biroa rada Kotor. Takođe, mogu nam se obratiti i oni koji su već preduzetnici, a žele da unaprijede svoj postojeći biznis i da koriste besplatne konsalting usluge.

Ciljevi su i smanjenje nezaposlenosti, valorizacija projekata koji su finansirani od strane Evropske Unije, a od značaja su za zajednicu i opštinu, pokretanje novih IPA projekata – prekogranična saradnja, te osnivanje udruženja preduzetnika po principu klastera” – kaže Mihailović.

Vježba spašavanja – Sa ljetom turisti nespremni kreću u planine

0

Sve više je planinara koji se neadekvatno pripremljeni pa i obučeni i bez pomoći vodičke službe, kreću planinama Crne Gore. Svjedoci smo i nekoliko tragičnih ishoda takvih avantura.

Članovi speleospasilačkoalpinističke sekcije planinarskog kluba Subra Herceg-Novi, organizovali su danas pokaznu vježbu spasavanja na Kanli kuli. Po riječima organizatora i učesnika ove vježbe, inače veterana u ovom klubu, Dejana Veriga, u ovoj vježbi osim simuliranih povreda, sve drugo je bilo kao u realnoj situaciji.

Vježba je izvedena spašavanjem sa dva nivoa i to živih ljudi,a ne lutki. Po takozvanoj “Tirolskoj prečici” uspješno je spušten prvi povređeni koji je bio pri svjesti i koga je odmah preuzela ekipa Hitne pomoći. Sa drugog nivoa spašavano je lice u nesvjesti koje je samo spušteno niz liticu i takođe predato Hitnoj službi.

Ova sekcija inače redovno izvodi vježbe spasavanja ali u drugim uslovima na planini Orjen,daleko od očiju javnosti, a za ovu vježbu na Kanli kuli, odlučili su se kako bi građanima približili značaj ovakvih akcija. Iako svi sa položenim kursom, ipak ističu da je najvažniji timski rad i neprestano vježbanje kako bi uvjek bili u situaciji da pruže pomoć.

Staze Orjena su obilježene i čiste i uz dobru pripremu, planinari ne mogu imati većih problema, ističu u ovom klubu. Za one kojima pomoć ipak zatreba, podsjećaju na proceduru. Treba pozvati 112 broj za pomoć koji je jedinstven u svijetu. Operateri koji tamo rade pozivaju službe spasavanja koje deluju na toj teritoriji. Ova sekcija Planinarskog kluba Subra nije deo spasilačke službe ali na poziv Službe zaštite Herceg Novi, sa kojom sarađuje, odrađuje ove složene zadatke.

SO Tivat – Povlastice investitorima iza koji se kriju…

0
SO Tivat
SO Tivat

Neodgovornost pojedinih opozicionih odnornika koji su napustli zasijedanje u momentu kada je data pauze zbog „usaglašavanja stavova“ unutar kluba SDP o tome hoće li podržati predlog nove odluke o komunalijama, doveo je danas do toga da administracija tivatskog gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) ipak „progura“ kontroverznu odluku koja omogućava ogromne povlastice investitrima. Za njeno usvajanje pored 12 odbornika DPS, glasali su još i predsjednik OO SDP i predsjednik SO Tivat Krsto Bošković i odbornik SDP Jovo Radonjić. Troje preostalih odbornika SDP bilo je uzdržano, pa bi, da su svi opozicioni odbornici bili u Sali u momnetu glasanja, odluka kojom se omogućava ušteda od 40 do čak 70 posto u obračunu komunalija za sve koji grade velike stambene objekta, kondo i apart-hotele i turističke vile, sigurno „pala“.

Prethodno su tokom rasprave opozicija i Ranko Bošković (SDP) kritikovali predlog gradonačelnika Novosela za koji je onj dobio i saglasnost Vlade, da se investitorima kondo i apart hotela i turističkih vila iza kojih se u suštini kriju stanovi za prodaju na tržištu, daju ogromne povlastice.

„Da li je dobro osloboditi kondo-hotele 70 odsto komunalija kada je tu najbrži povrat investicije nekome ko je uložio u njihovu gradnju ?“- zapitao se Bošković što su podržali Miomir Abović (Tivatska akcija), Vlado Arsić (Demokrate), Ilija Janović (HGI) i Neven Staničić (LIGA).

„Po ovome, ispada da će jeftinije proći neko ko gradi „turističku vilu“ u prvom redu do mora, nego Tivćanin koji sebi gradi prosječnu kuću za stamnovanje u zaleđu, recimo u Đurđevom brdu. Ne pristajmo da naša Vlada ovako pokušava ispraviti svoje kardinalne greške u vođenju državne ekonomije. Ako je Vlada, iz nekog sopstvenog interesa zaboravila čija je i ovako se odnosi prema svojim građanima u odnosu na „strane investitore“, nemojmo mi zaboravit u čije smo ime ovdje.“- kazao je Staničić dok je Arsić istakao da „Vlada gura ovakve stvari iz sopstvenog interesa, a lokalne uprave sa time ulaze u strašne probleme.“

SO Tivat
SO Tivat

Novosel je uzvratio da je Vladina i politika lokalne vlasti u Tivtu podrška razvoju turizma i da smatra da će olakšice doprinijeti izgradnji novih hotea kojih po njemu, u Tivtu nema dovoljno, ali i riješavanju stambenih pitanja građana.

„Svaka eventualna izmjena ove odluke bez saglasnosti Vlade je kršenje zakona i to nećemo da radimo. Hajde da ovo usvojimo jer su neki investitori već kaenuli u proceduru traženja građevinskih dozvola, pa ćemo naknadno tražiti od Vlade saglasnost da mijenjamo odluku ako za to bude potrebe.“- kazao je Novosel dodajući da „nije realno“ očekivati izgradnju velikih, klasičnih hotela „jer je to dugi rok za povratak investicije“, pa se ljudima sa novcem više isplati da grade kondo-hotele.

Za razliku od te gdje je „namakao“ saglasnost dvojice odbornika SDP, Novosel ni u svom klubu DPS opet juče nije mogao naći većinu za predlog odluke da javna gradska parkirališta Opština ustupi na pet godin na gazdovanje privatnoj firmi koja bi se izabrala na tenderu. Predlog je skinut s dnevnog reda na samom početku sjendice SO, ali su se opozicionari ipak osvrnuli na takve namjere gradonačelnika.

„Ovo se ve drugi put povlači sa dnevnog reda i godinama se ne može izglasati ova odluka jer se pravimo ludi zato što vi želite da nekome izađete u susret i date mu „zlatnu koku“. Ovo je izgleda već dogovoreno, samo što vi ne možete naći način da to i sprovedete u praksi.“- poručio je Novoselu Neven Staničić.

SO Tivat
SO Tivat

Skupština je usvojila informaciju o ostvarenju budžeta za prvih šest mjeseci ove godine i završni račun budžeta za prošlu godinu u kojoj je gradsa kasa prihodovala 14,3 miliona eura, 3 odsto više od plana i preko 21 posto više nego 2013.Uz pohvale na dobrom punjenju budžeta, opozicija je kritikovala činjenicu da ulaganja u kapitalnu infratsrukturu ni pored toga što pare nisu bile problem, ni lani nisu ispunila plan. Konstatovano je da skupo plaćena rekonstrukcija gradske rive Pine nije urađena po originalnom projektu, niti je do danas formalno završena jer riva nije tehnički primljena a na njoj ima dodsta nedostataka u domenu hortikulture i elektro-instalacija.

„Hvalite se učinjenim a samo ste prošle godine dali 980 hiljada eura „Građevinaru“ na ime prebijanja obaveza za „sjajan“ projekat Trga magnolija i zgrade Opštine. Vrijednost sudskih sporova koji se vode protiv Opštine je 15,5 miliona eura, a vi o tome ne obavještavate ni odbornike ni građane.“- kazao je Miomir Abović (TA), dok je Rato Braković tražio objašnjenje zašto se dopustilo da se nagomila čak 2,9 miliona eura nenaplaćenih potraživanja Opštine na ime poreza na nepokretnosti.

Ribe ima dovoljno, ilegalanom ribolovu se mora stati na kraj

Kočarica
Kočarica – Foto:Boka News

Crnogorska kočarska flota je mala, udio u Jadranskom ulovu neznatan, te to doprinosi da je stanje ribljeg fonda daleko bolje nego u ostatku Jadrana, kazao je u razgovoru za CdM rukovodilac Laboratorije za ihtiologiju i morsko ribarstvo Institut za biologiju mora Aleksandar Joksimović.

On je naglasio da je u narednom periodu potrebno modernizovati našu flotu, ali i inspekcijske službe, jer će se nelegalnom ribolovu, do ulaska u EU morati u potpunosti stati na kraj.

Prema njegovim riječima trenutno, po podacima MEDITS projekta, istraživanja kočarskih resusra u Mediteranu, biomasa u našim vodama  kreće se od od 500 do 600 kg/km2.

„Ta cifra pokazuje da je stanje u našim vodama još uvijek dobro“, istakao je Joksimović.

Nove podatke o količini ribe u našim vodama, Joksimović očekuje na jesen, jer će u okviru projekta MEDIST  ovog mjeseca u naše vode uploviti istraživački brod „Pascvale e  Cristina” u saradnji sa Institutom COISPA iz Barija.

„Na deset ustaljenih pozicija će se istraživati biomasa svih riba, glavonožaca i školjki. Dakle sve ono što koče ulove biće naučno obrađeno i ispitano. Taj projekat ima zadatak da Crna Gora, iako nije članica EU ponudi svoje podatke, procijeni biomasu i pruži doprinos očuvanju ribljih resursa“, pojasnio je Joksimović.

dr Aleksandar Joksimovic
dr Aleksandar Joksimovic

Preciznije, on navodi da će rezultati istraživanja pokazati gustinu, odnosno količinu ribe u moru.

„Na osnovu detaljnih podataka procjenjujemo matematičkim modelima, koliko se ribe može uloviti na godišnjem nivou odnosno, a da se ne ugrozi opstanak tih ribljih vrsta“, kazao je Joksimović.

To su podaci koji se daju kao preporuka Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja za godišnju kvotu, odnosno broj brodova koji može biti aktivan u ribolovu.

„U ovom trenutku to je to 17 koča manjih dimenzija i mogućnost za još dvije do tri veće koče dimenzija preko 24 metra, koje bi radile na većim dubinama dalje od 8 Nm“, naveo je Joksimović.

On kaže da će rezultati ovog istraživanja biti i osnov za preporuke Generalnoj komisiji za ribarstvo Mediterana, čiji smo punopravni član.

Pored toga, kako ističe sagovornik CdM-a, izvjesno je da će uskoro, biti usvojen zajednički menadžment plan korišćenja resursa u Jadranskom moru, koji će ipak prepoznavati određene lokalne specifičnosti zemalja i njihovo učešće u ukupnom ulovu.

„Iako je naša flota mala, iako je udio u ulovu neznatan, to ne znači da ne moramo biti  odgovorni prema tim resursima i smatram da smo još uvijek u dobroj poziciji, jer je stanje u našim vodama daleko bolje nego u ostatku Jadrana“, naglašava Joksimović.

On je ocijenio da će dalji plan razvoja i pregovora sa EU značiti i modernizaciju ribarske folote.

„Nadam se da ćemo moći da iskoristimo i neke EU fondove za poboljšanje sigurnosti naših ribara na brodovima“, ističe Joksimović.

Joskimović je dodao da EU neće dati novac za kupovinu novih brodova.

„Međutim našim sredstvima, kreditima i ekonomskim povlasticama, trebalo bi da damo šansu našim ribarima da ojačaju flotu i kao takvi uđemo u EU“, očekuje Joksimović.

Riba ostala u autu jer nema pijace
Riba

Pored toga on je naglasio da su dosadašnja istraživanja u okviru projekta MEDITS, pokazala da je stanje u našim vodama dobro, u odnosu na ostatak Mediterana, gdje se, kako navodi, uvode i restriktivne mjere i smanjenje ribolova i broja brodova.

„Ja se nadam da kod nas to neće biti slučaj niti jeste u ovom trenutku. Apsolutno nijesmo prijetnja jadranskom ni mediteranskom ribolovu“, kazao je on.

Kao dio pregovaračkog tima za poglavlje 13-ribarstvo, Joksimović, naglašava neophodnost timskog rada, Ministarstva, Instituta, ribara kao najvažnijih aktera ribarstva i MONSTAT-a i zajedničkih dogovora za sve buduće korake u procesu pripreme pregovora, te naročito u jačanju kompletnog sektora ribarstva (administracije, logistike na kopnu, preradjivačkih kapaciteta, prikupljanja podataka).

Posebna pažnja posvetiće se nelegalnim aktivnostima u ribolovu. On ističe da će sve aktivnosti koje se rade mimo propisa i pravila biti strogo kontrolisane i sankcionisane.

Ubijena riba dinamitom
Ubijena riba dinamitom

„Naši ribraski inspektori vrše redovne kontrole. Treba reći i da je ribarske inspektore u skoroj budućnosti potrebno dodatno opremiti, prije svega brzim plovilima. Mislim da lagano ulazimo u neku ozbiljnu priču, a nelegalno ribarstvo moramo svesti na nulu“, naveo je Joksimović.

Istraživački brod „Pasquale e  Cristina”, uploviće ovog mjeseca u crnogorske vode, a nove podatake o količini ribe u našim vodama, Joksimović najavljuje za jesen.

Aleksandra Bošković