Rezultati analize sanitarnog kvaliteta morske vode na 90 javnih kupališta duž crnogorskog primorja koje su obavljene 1. i 2. jula pokazuju da je na 98,89% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 1,11% kupališta voda bila K2 klase.
Ovakvi podaci ukazuju na to da je voda na kupalištima duž crnogorskog primorja izuzetnog kvaliteta za kupanje i rekreaciju.
Svi rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode za svaku pojedinačnu lokaciju mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji objavljenoj na http://monitoring.morskodobro.com/
Sunčano i veoma toplo biće danas na područiju Boke i Crne Gore. Južni i zapadni vjetar biće slab do umjeren. Najviša dnevna temperatura vazduha kretaće se od 28 do 38 stepeni. U Boki oko 33 stepeni.
Sve do petka zadržaće se pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme. U četvrtak i petak u kontinentalnim predjelima i na području Boke biće promjenljive oblačnosti, a u popodnevnim ili večernjim satima, moguće, sa slabim izgledima, lokalno kratkotrajni pljusak i grmljavina.
Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, južni i zapadni, a od četvrtka povremeno i sjeverni.
Sredinom sedmice u većem dijelu zemlje se očekuje najviša vrijednost temperatura vazduha u dosadašnjem dijelu godine.
Turistička organizacija Tivat nastavlja sa realizacijom manifestacije “Tivatske ljetnje fešte”, nakon uspješno završenog koncerta lokalnih muzičara iz Tivta, kao i “Bokeške masline” koje su se organizovale na gradskoj rivi Pine.
Sledeća fešta je iz serije programa “Ljeto dobrog ukusa” će se održati 7. jula, utorak u cafe pizzeriji “Big Ben” na Seljanovu, sa početkom od 21 sat.
Ovo je prva od ukupno četri fešte koja će se ovog ljeta organizovati u tivatskim restoranima gdje će turisti imati prilike da degustiraju specijalitete mediteranske i bokeške kužine po promotivnim cijenama.
U program će učestvovati lokalni bend “Redicoll trio”, Folklorni ansambl “Boka”, klapa “Jadran” i “Bubnjarska kolonija Đuričić”.
Fešti će predhoditi defile “Bubnjarske kolonije Đuričić” koji će se kretati donjim seljanovskim putem.
Vlada nije zadovoljna dinamikom kojom azerbejdžanska kompanija Azmont Investment gradi luksuzni komplekst Portonovi u Herceg Novom. Zastoj u radovima je evidentan na terenu gdje samo kompanija Bemaks radi četiri zgrade, izgradnja hotela po standardima “one and only” nije počela, a nema ni uposlenih radnika koji su prošli obuku u Azmont akademiji u Bijelom Polju.
Investitor je izmijenio master plan u kome nema više vila za igradnju, dok nacrt za hotel još nije urađen, informacije su potvrđene iz više izvora u Vladi i Opštini Herceg Novi. prenose “Vijesti”.
Posljednjih mjeseci iz kompanije su prestali da obavještavaju javnost o projektu, a sada su zvanično “Vijestima” saopštili da će projekat biti završen do ljeta 2018, što je dvije godine kasnije od prve najave.
U Ministarstvo održivog razvoja i turizma, kojim rukovodi ministar Branimir Gvozdenović, kazano je da su zadovoljni kako teče realizacija projekta Portonovi koji je “u značajnoj mjeri prevazišao investicioni iznos”. Dodali su da invesitor dovodi “One and only brend” u Crnu Goru koja će biti prva i jedina destinacija u Evropi koja će ga imati.
“Ohrabreni smo trenutnim radovima i stanjem na terenu, a projekat već ima pozitivan uticaj na sliku Crne Gore kao značajne investicione i turističke destinacije u svijetu”, kazali su u ministarstvu.
Portonovi
Zamjenik dirketora Azmont Investment Rašid Rasulu je kazao da radovi kasne” zbog nepredviđenih okolnosti na koje je teško uticati”. Među njima je naveo, loše početno stanje zemljista za fundiranje, dodatne istražne radove, produžetak roka izrade projekta, sanaciju terena, poboljšanje terena za izradu fundamenta…
“Ako sve bude išlo po planu i budemo imali adekvatnu i pravovremenu podršku od svih partnera i državnih institucija, možemo očekivati da će Portonovi kompleks uključujući i ‘One and only’ hotel biti u potpunosti operativan za sezonu 2018. godine”, kazao je Rasulu.
Posljednja zvanična informacije iz kompanije je bila da će kompleks sa hotelom biti završen do januara 2017. godine, a prvi rok bio je maj 2016.
U ministarstvu su naveli iste razloge za kašnjene investicije kao i Rasulu, ali im se rok kada će komples sa hotelom biti stavljen u funciji ne poklapa sa planovima investitora.
“Prema informacijama kojima raspolažemo može se očekivati da će Portonovi kompleks, uključujući ‘One and only’ hotel biti u potpunosti operativan u 2017. godini, dok se ugovorom predviđa kompletnu realizaciju u roku od osam godina”, istakli su u Ministarstvu, dodajući da će nastaviti da pružaju podršku tom projektu.
Projekat Portonovi na lokaciji nekadašnje vojne kasarne u Kumboru zvanično je započet u avgustu 2013. godine. Tada je najavljeno da će do maja 2016. biti završen kompleks, prvi “One and only” hotel u Evropi, sa 110 luksuznih soba, apartmana, vila i spa-centrom na 3.000 kvadrata, marinom sa 250 vezova, restoranima i barovima, bulevarima, plažnim i kantri klubovima, luksuznim vilama…
Budući Portonovi
Rasulu je kazao da je od planiranih 500 miliona eura investicija kompanija Azmont Investments do sada investirala ukupno 93,45 miliona i da je u ovoj godini uloženo 22 miliona. Naveo je da je investirani novac do sada primarno uložen u remedijaciju i pripremu terena, šipovanje zemljišta, rušenje vojnih objekata, uklanjanje nusa, poboljšanje terena za fundiranje, istražne radove, izradu projekata i planske dokumentacije.
“Izgrađeno je i 30.000 kvadratnih metara konstrukcije takozvanog donjeg sela. U toku su radovi na izradi donjeg sela. Na četiri urbanističke parcele za koje je izdata građevinska dozvola, trenutno je u izgradnji 14 objekata. Planska dokumentacija za projekat Portonovi je usvojena u vidu državne studije lokacije, sektor 5. Za sve objekte čija izgradnja predviđena u zahvatu projekta Portonovi planski dokument je usvojen i vazeći. Imajući u vidu obim i veličinu projekta izgradnja objekata se sprovodi fazno, u skladu sa planskim dokumentom”, rekao je Rasulu.
On je dodao da su svi urbanističko-tehnički uslovi izdati na ukupnu površinu projekta, a građevinska dozvola je pribavljena za 45.000 metara kvadratnih objekata koji su u fazi izgradnje.
Za dvije godine promijenjene tri uprave
Na pitanje novinara zašto je za kratko vrijeme dva puta došlo do smjene menadžmenta, Rasulu je rekao da “kako se projekat Portonovi razvija, tako se razvija i potreba za različitim profilima i kompetencijama koje će upravljati projektom”.
Neveo je da su sigurni da je trenutni menadžment zajedno sa ostalim ekspertima unutar kompanije na pravom putu da projekat sprovede na najbolji način, što će omogućiti mnogo bolju prepoznatljivost i konkurentnost Crne Gore na svjetskom turističkom tržištu.
Prvi direktor kompanije bio je Džejms Vilson koji je tu funciju pokrivao od marta 2013. i smijenjen je početkom aprila 2014. godine. Nakon njega su došli izvršni direktor Server Birkan i predsjednik borda Azmonta Emin Nasibov. Oni su su smijeneni u februaru ove godine i tada je za novog direktora izbranRešad Alijev, a za zamjenika Rašid Rasulu.
Vlada i investitor da jasno kažu šta rade i šta je sa projektom
Odbornica SNP-a u SO Herceg Novi Danijela Đurović smatra da bi Vlada i investitor morali napraviti javnu prezentaciju do sada urađenih radova i budućih planova kako bi se otklonile sve sumnje o budućnosti projekta i njegovog završetka. Navela je da je Herceg Novi, nažalost, iskusio mnogo propalih privatizacija i investicija.
Ona ističe da je zabrinjavajuće što je mali broj lokalnog stanovništva dobio priliku da nađe zaposlenje u Azmontu.
“Iznenađujuće je da je Azmontova akademija otvorena u Bijelom Polju umjesto u Boki gdje bi joj bilo logično mjesto”, komentarisala je Đurović.
Nezavisni poslanik Obrad Gojković naveo je da ga brine što samo mali broj ljudi u Crnoj Gori, osim menadžmenta Azmonta i pojedinaca iz Vlade ima i može saopštiti informacije o pompezno najavljenom projektu.
“Prethodni menadžment je gromoglasno i skoro svakodnevno izvještavao javnost o planovima, a nakon njihovog odlaska više i ne znamo da li je riječ o projektu ‘One&only” ili se odustalo od tog koncepta”, kazao je Gojković.
Maslinarsko društvo „Boka“ u petak je na gradskoj rivi Pine u Tivtu priredila turističko-propagandnu manifestaciju „Bokeška maslina“.
Na dvadesetak štandova proizvođači iz Boke, Bara i drugih gradova promovisali su domaće prizvode na bazi masline – ulja, stonih maslina pripremljenih na razne načine, kozmetike i suvenira na bazi masline, te ostalih „kompatibilnih“ delicija poput domaćeg pršuta, sira, meda i vina. Članovi novoosnovanog društva „Pčelar” iz Grblja, predstavili svoj med.
Posjetioci su bili u prilici, uz predstavljanje mediteranskog načina života, “degustirati špagete sa maslinama koju su pripremili aktivisti Maslinarskog društva „Boka“.
U muzičko-zabavnom dijelu programa nastupili su KUD „Boka“, plesna grupa „Bellissima“ i muzički sastav „Redicool Trio“.
Maslinarsko društvo „Boka“ feštu organizovalo je u saradnji sa Turističlkom organizacijom Tivat i hotelom „Pine“.
Povodom 23. Dana dupina, koji je održan 1. jula u Velom Lošinju, na foto-konkursu na temu „Osluškuj more“, koji je organizovao Institut Plavi svijet, najkreativnijom, od šezdeset dospjelih fotografija, proglašena je fotografija našeg saradnika Zorana Nikolića iz Prčanja.
Drugo mjesto pripalo je Ankici Cvek iz Pule, a treće Veroniki Chladori iz Češke.
Program 23. Dana dupina započeo je u jutarnjim ispred Lošinjskog edukacijskog centra o moru u Velom Lošinju gdje se okupilo 20-tak mališana predškolskog uzrasta.
Za okupljene mališane organizovani su likovne i edukativne radionice.
U poslijepodnevnim satima u uvali Rovenska u Velom Lošinju održano je takmičenje u plivanju u kojoj je učestvovalo 100-tinjak djece.
U ranim večernjim satima 50-tak takmičara školskog uzrasta podijeljeno je u 7 timova i krenulo je s kartama Velog Lošinja u uzbudljivu igru “Potraga za skrivenim blagom”.
Ove godine timovi su morali ispuniti 8 zadataka. Bilo je tu natjecanja u kvizu znanja, pamćenju morskih životinja, prepoznavanju morskih vrsta riba, prepoznavanju pojedinog dupina na temelju ožiljaka na njihovim leđnim perajama te igra snalaženja u lavirintu pomoću koje se djeci pokušalo približiti kako se dupini pomoću zvuka orijentiraju u svojem prirodnom okruženju. Osim zadataka na svakoj postaji bili su skriveni i dodatni tragovi sa razno raznim zagonetkama. Najuspješnija u “potrazi” bila su djeca okupljena pod imenom “Popaj”.
Zahvaljujemo se svim natjecateljima i posjetiteljima što su nam se pridružili na još jednom obilježavanju Dana dupina, poručili su organizatori Institut Plavi svijet.
U poplavi ljetnih festival u Crnoj Gori, samo od Kotora do Budve ovog ljeta tri – svaki sa budžetom od po pola miliona eura. Opština Budva morala je podići kredit od četvrt miliona eura kako bi se Grad teatar uopšte održao.
Kotor Art je već sedam godina festival od posebnog značaja za kulturu i dobija finansijsku pomoć države, a između Kotora i Budve će se sredinom mjeseca održati Sea Dance festival, ogranak slavnog Exita, i za njegovo finansiranje izdvaja se novac iz državnog budžeta.
Na desetine miliona potrošenih eura tokom skoro tri decenije trajanja, nisu Gradu teatru donijeli značajnije mecene ili sponzore – preko 90% novca dobija se iz gradske kase.
Iako se ne nazire kraj finansijskoj krizi, u kojoj se Opština Budva nalazi već duže vrijeme, za manje od dva mjeseca festivalskog programa namijenjeno je oko pola miliona eura.
“Mi smo ove godine dobili 430.000 eura za troškove programa i kompletne prateće troškove”, kaže Blažo Radoman, direktor Grada teatra.
No, otvaranje Festivala zasjenila je vijest da je lokalna vlast morala podići kredit na četvrt miliona eura, kako bi se ostvario predviđeni dvomjesečni program.
“Našli smo se u problemu oko realizacije programa ovogodišnjeg XXIX festivala Grad tetara. Striktno je navedeno da se omogućena sredstva koriste za ostale usluge, za realizaciju programa i plaćanje pratećih troškova”, ističe Radoman.
Za razliku od Budvana, koji su do nedavno uz Grad teatar paralelno plaćali privatnu firmu da se bavi istim poslom, kao zaposleni u festivalskoj direkciji, KotorArt festival već sedam godina ima status festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore.
Grad teatar Budva
“Ovaj festival je upravo pokazatelj onoga kako se na pravi način povezuje ono što je aktuelno stvaralaštvo i kroz njega promoviše najznačajnija crnogorska kulturna baština”, navodi Dragica Milić iz Ministarstva kulture.
Statistički, Kotor Art ima ovog ljeta 117 programa. Tokom 52 dana, nastupiće oko 800 umjetnika, izvođača i predavača iz 19 država. Uz sponzore, među kojima su najveće inostrane firme na bokokotorskim obalama, i budžet kotorskog festivala je dostigao oko pola miliona eura.
“Svakako planiramo tokom ljeta da organizujemo nekoliko debata na temu KotorArta i potrošnje javnog novca u kulturi. Vjerujem da će se tu pričati o potrebama kulturne scene grada, ali i države. Potpuno sam uvjeren da će kroz tu debatu i razgovore, KotorArt izaći kao pozitivan primjer koji će ukazati kako manje može biti više”, kaže Ratimir Martinović, umjetnički direktor festivala.
Između Kotora i Budve, još je jedan festival od pola miliona.
“Finansijski dio obaveze opštine Budva, prema organizaciji Sea Dancea Festivala, je u iznosu od 400.000 eura. Vlada Crne Gore je donijela odluku o podršci ovom festivalu kroz novčanu donaciju od 100.000 eura. Opština Budva do sada je izmirila oko trećinu svojih obaveza”, riječi su Lazara Rađenovića, predsjednik opštine.
Zbog Sea Dancea je početkom godine došlo do otvorenog sukoba unutar vladajuće koalicije jer, na uporno insistiranje javnosti, ni organizator festivala, ni zvaničnici Opštine Budva, nisu ispostavili finansijski izvještaj o tome ko je i za što potrošio pola miliona eura iz džepova Budvana. Zato ovogodišnji Sea Dance ne dočekuju svi s oduševljenjem.
“Zgrožena sam zbog svega. Diže se kredit da bi Grad teatar mogao da opstane ove godine, a hoćete da i mi odvajamo preko pola miliona eura ove godine za Sea Dancea. Hoćemo li i tu dizat kredit? Ako je on uspješan, izbacite Grad teatar, pa onda cijelo ljeto da skačemo po jazu”, navodi Lucija Đurašković, predstavnica građana u lokalnom parlamentu.
Osim finansijskih, budvansko kulturno ljeto ima i more drugih problema – buka je dostigla takav nivo, da se pozornice traže daleko od matičnih scena u Starom gradu, a promijenjen je i termin početak predstava, kako bi se izbjegao muzički teror ugostitelja. Sve ovo zasjenjuje programske sadržaje, među kojima posljednjih dana bilježimo gostovanje sarajevskog ratnog teatra SARTR, sa predstavom Dina Mustafića, Životinjska farma.
Za razliku od otvaranja festivala, kada na press konferenciji direkcije Grada teatra nije najavljeno da će ga otvoriti znameniti Mario Vargas Ljosa, već se zna ko će ga zatvoriti. Urednica muzičkog programa Milena Lubarda Marojević najavljuje gitaristu Al di Meolu: “Do te saradnje je došlo zahvaljujući tome što će se Al di Meola sa svojim kolegama, u tom trenutku, naći u ovom dijelu svijeta. Naša je želja bila da taj predjubilarni festival zatvorimo nečim specijalnim. Da, i sebi i našim posjetiocima, priuštimo neki specijalni muzički ugođaj. Tu su se stvari dobro poklopile”.
Turistička organizacija Herceg – Novog objavila je Javni poziv za podnošenje prijava za dobijanje podrške za organizovanje tematskih skupova i kulturnih, zabavnih, gastronomskih manifestacija u periodu jul – septembar 2015.
Predmet Javnog poziva je pružanje podrške i dodjele bespovratnih novčanih sredstava za sufinansiranje organizovanja tematskih skupova i kulturnih, zabavnih, gastronomskih i drugih manifestacija. Dodjela bespovratnih novčanih sredstava podrazumijeva raspodjelu ukupnog namjenskog iznosa za operativne potrebe organizatora koje su sadržane u zahtjevu i procjenjene razložnim i opravdanim.Imajući u vidu ove ciljeve, konkurs je podijeljen na dvije teme: tradicionalne događaje i nove manifestacije.
Glavni cilj ovog konkursa je animacija turista u toku ljetnje sezone 2015, valorizacija nedovoljno korištenih kula, trgova i parkova na teritoriji opštine Herceg Novi, kreiranje novih turističkih događaja i definisanje postojećih radi jačanja konkurentnosti i održivosti hercegnovskog turizma, a sve to doprinoseći i podstičući produženje turističke sezone i diversifikaciju turističkog proizvoda u Herceg Novom.
TO HN
“Pučki” tradicionalni događaji – Povećanje broja “pučkih” tradicionalnih događaja u što više mjesta na teritoriji opštine i njihovo redefinisanje, a u organizaciji je poželjno da učestvuje što veći broj lokalnog stanovništva kako bi se zajedničkim snagama oživio grad.U okviru ovog cilja, Turistička organizacija Herceg Novog namjerava da sufinansira projekte partnerstva koji će učiniti grad atraktivnijim i time na što bolji način zadovoljiti potrebe gosta. Period i dinamika održavanja – jednom sedmično u toku jula i avgusta mjeseca.
Obrazac za prijavu projekta podnosi se Turističkoj organizaciji Herceg Novi, Njegoševa 47, 85340 Herceg Novi – Izvršnom odboru – sa naznakom:”Program turističke manifestacije. Ne otvarati prije zvanične sjednice Izvršnog odbora po ovoj temi”.Projekti se dostavljaju najkasnije do 10. Jula 2015. godine.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje naredne sedmice, predlažemo uz koje bismo se to naslove mogli da opustimo pod suncobranom na plaži, ali i da se s pogledom zabodenim u plavu beskonačnost – zapitamo spram stvarnosti u koju smo uronjeni.
U ovom trenutku Gijoma Musoa psihološki je triler sa potpuno neočekivanim završetkom. Liza sanja o tome da postane pozorišna glumica. Da bi mogla da plati studije dramskih umjetnosti, ona radi u malom baru na Menhetnu. Jedne večeri upoznaje Artura Kostela, mladog ljekara sa kojim odmah osjeti bliskost. Liza će učiniti sve da bi ga zavela. Artur i Liza će spojiti svoje sudbine kako bi izbjegli zamke koje im postavlja najnemilosrdiji od svih neprijatelja: vrijeme. Priča je ovo o jednom čovjeku koji provodi svoj život tražeći nju i jednoj ženi koja provodi svoj čekajući njega. Izdavač je Nova knjiga.
Taj trenutak sreće novi je roman Federika Moće koji govori o onom čarobnom času kad skupimo hrabrost da iskreno izgovorimo: „Volim te“. Niko je mlad, ironičan, dovitljiv. On ima samo jedan problem: djevojka Alesija ostavila ga je bez objašnjenja. On to ne može da prihvati: čitava godina divnih zaruka grubo je izbrisana. Srećom, tu je Ćićo, drug iz srednje škole – duhovit lik pun energije – koji ga vuče na zabave, večere i piće. Međutim, Nika stalno razdiru sumnje i kajanje, opterećuje ga loš odnos sa ocem, a sada je napušten, ostavljen i usamljen. Izdavač je Čarobna knjiga.
Roman Čuvaj me Vesne Dedić priča je u kojoj će se prepoznati svi koji vjeruju u ljubav i koji se trude da u očima onog koga vole budu bolji od samog sebe. Dvije glavne junakinje, medicinska sestra Marta i Jelena koja je poznati hirurg, susreću se na noćnom dežurstvu u trenutku kada je jedna prevarena i ostavljena, a druga zanesena očekivanjem velike ljubavi kakvu su imali njeni roditelji. Tu počinje priča poznata svim zaljubljenim, usamljenim, prevarenim i ostavljenim ženama, svoj usvojenoj djeci, te onima koji ne mogu da se izbore sa srušenim snovima o srećnoj porodici. Izdavač je Dedić.
Prostitucija kroz vekove
Prednosti jednog marginalca svjetski je bestseler Stivena Šboskija. Priča je to o stasavanju glavnog junaka Čarlija, o prvim ljubavnim sastancima, porodičnim dramama, velikim i iskrenim prijateljstvima, seksu, drogama, ljudskim karakterima, ali je i svojevrstan vodič kroz intimnu istoriju pop muzike. Prednosti jednog marginalca jedna je od onih knjiga uz koje nam ne silazi osmijeh sa lica čak i kad obrađuje najozbiljnije probleme kroz koje adolescenti prolaze u svom odrastanju, na stazi koju niko ne prođe dva puta, i koja uvijek podrazumjeva neizvjesnu avanturu. Izdavač je Dereta.
Zabava za usput Sintije Kopland knjiga je u kojoj su opisane brojne aktivnosti koje djeca mogu upražnjavati bez obzira na vrijeme i mjesto. Ona nam nudi odgovore na pitanja: kako zabaviti dijete tokom dugih i dosadnih vožnji automobilom, kako dijete zabaviti dok se čeka na ljekarski pregled, dok se vrpolji u restoranu ili se stoji u kilometarskom redu u supermarketu? Autorka detaljno opisuje na stotine brzih i lakih igara i aktivnosti koje roditelji mogu u sekundi da izvuku iz rukava. Uz sve to, nikakvi posebni rekviziti nisu potrebni. Izdavač je Kreativni centar.
Pruga ka Jadranu
Pruga ka Jadranu Milića J. Milićevića predstavlja rezimiran prikaz pokušaja Srbije da se putem željeznice dokopa Jadrana i time prevaziđe jedan od usuda geografskog položaja, svoju potpunu omeđenost od morske obale. Autor nas vodi kroz dva vijeka dug vremenski period. On obuhvata period kad je željeznica u Srbiji predstavljala tek ideju, nastavlja kroz period od Berlinskog kongresa i sučeljavanja sa Austro-Ugarskom, preko novih pokušaja i planova, najprije u Kraljevini, potom socijalističkoj Jugoslaviji. Izlaganje se okončava izgradnjom pruge Beograd-Bar. Izdavač je Institut za srpsku kulturu.
Prostitucija kroz vekove Ivana Lazarevića knjiga je o najstarijem zanatu na svijetu. Obredna prostitucija pa i obredni seks spadaju u vrlo tajanstvene pojave. Ali, u stvari, tek je pojava novca u VII vijeku p.n.e. učinila prostituciju komercijalnim poduhvatom širih razmjera. Uostalom, novac, taj đavolski izum, čini da svaki posao pomalo liči na prostituciju. Dok god naše postupke ne budemo zasnivalu na ljubavi i bezuslovnom davanju prostitucija će biti na cijeni. Nije slučajno što danas ponuda i potražnja seksualnih usluga poprima epske razmjere. Izdavač je Srpsko bibliofilsko društvo.
I pored svoje opčinjenosti Mediteranom i grčkom kulturom Lorens Darel u knjizi Gorki limunovi Kipra daje trezven portret ovog ostrva nakon rata, sa osvrtima na čitavu njegovu istoriju i kulturno pamćenje. Autorova izrazita pripovjedačka snaga i talenat preobražavaju putopisne, istorijske i autobiografske elemente u književno djelo koje nije namijenjeno samo onima zainteresovanim za Kipar, već svim istinskim poštovaocima lijepe riječi. Mnoge istorijske ličnosti su tvrdile da putovanje i na istok i na zapad počinje upravo od Kipra. Izdavač je Karpos.
Virtualna istorija naziv je najnovijeg broja časopisa Gradac. Šta bi bilo da nije izbio Engleski građanski rat? Šta bi bilo da nije izbio američki Rat za nezavisnost? Šta bi bilo da Irska nikada nije podijeljenja, da se Britanija nije uključila u Prvi svjetski rat, da Hitler nije izvršio invaziju na Britaniju ili da je uspio da porazi Sovjetski Savez? Šta bi bilo da su Rusi pobijedili u Hladnom ratu, da je Kenedi ostao živ ili da nije bilo Gorbačova? Ovaj broj Gradca dakle obiluje sjajnim tekstovima koji nam pokušavaju dočarati šta bi se desilo da je istorija na nekom od sudbonosnih raskršća odlučila da krene nekim drugim putem.
11. Dani Knjižare So
Na Petrovdan, 12. jula, u narednu nedelju, promocijom kultne gastronomske Knjige o žućenici, počinju 11. Dani Knjižare So. Biće to prilika da proslavimo čak tri visoke književne nagrade koje su za roman „Jedro nade“ došle u Herceg Novi: nagrada „Borisav Stanković“, „Pečat vremena“ i „Branko Ćopić“.
