Čajanka u Knjižari „So“

Boka News
-
0
Čajanka u Knjižari „So“
Knjižara So
Knjižara So

Svakog drugog petka po okončanju beogradskog Sajma knjiga, knjižarski tim hercegnovske Knjižare So organizuje tradicionalnu čajanku – uvijek novim sajamskim naslovima u čast.

Tradicionalna Čajanka predstavlja srećno pronađeni model knjižarskog gostoprimstva, jedno unikatno veče – kada se na 535 km od Beograda mogu da prelistaju, omirišu i kupe hvale hrijedni izdavački hitovi. Razne arome, kriške limuna, šolje sa stilizovanim ribama u mnogim toplim rukama, te razgovor o novim knjigama – povlašćeni su, rekli bismo – trenuci u kalendaru Knjižare So ali i u vansezonskom kalendaru grada Herceg Novog.

S obzirom da će nam nekoliko sedmica biti potrebno da preporučimo samo apsolutne hitove, koje nam to naslove i naslovnice, manirom za svakog po nešto – ukazuje poslovično marljivi knjižarski kažiprst…

Marsovac autora Endija Vira je bestseler i po mišljenju mnogih kritičara najbolji naučnofantastični roman u posljednje vrijeme. Mark Vatni, astronaut iz misije Ares, sticajem okolnosti ostao je na Marsu, a posada njegovog broda ubijeđena je da je Mark skončao na Crvenoj planeti. Međutim, Vatni je odlučio da se ne preda. Iako mu se život pretvorio u noćnu moru on počinje da vodi dnevnik. O popularnosti ove knjige govori i činjenica da je slavni Ridli Skot odlučio da je ekranizuje, sa Metom Dejmondom u glavnoj ulozi. Izdavač knjige o svemirskom Robinzonu Krusou je Evro Đunti.

Sedam vrsta pečuraka je roman u kojem autor Džang Vej na satiričan način iznosi na vidjelo zloupotrebu jezika maoističke epohe. Šuma na obali rijeke Lućing obiluje pečurkama koje pomažu mjesnom stanovništvu da preživi teške revolucionarne godine. Međutim, neke od njih mogu da izazovu halucinacije, a one najotrovnije u rukama zlonamjernika postaju smrtonosno oružje. Kao vrsni poznavalac pečuraka, nepismeni Stari Ding pretače svoje opservacije o gljivama u životnu filozofiju. Izdavač je Geopoetika.

Majkl Kaningem, jedan od vodećih savremenih pisaca, napisao je u knjizi Divlji labud jedanaest izuzetnih životnih priča koje polaze od najvažnijih bajki evropske i američke civilizacije. Snažno, pronicljivo i otrežnjujuće, Kaningem opisuje današnje vrijeme u kome se čovjek, na prvi pogled, sasvim odvojio od mitskih situacija. Izdavač je Arhipelag.

Bilo je to ovako
Bilo je to ovako

Poslije 15 godina ćutanja u izgnanstvu Mira Marković u knjizi Bilo je to ovako nudi javnosti do sada nepoznatu priču, ispunjavajući tako posljednju želju svog muža Slobodana Miloševića. Pišući o najtežim srpskim godinama ona se dotiče porodice, predaka, tragedije svoje majke Vere, zaljubljivanju u Slobodana, velikog uspona i velikog pada. Ova jedinstvena memoarska knjiga neće ostaviti ravnodušnim ni one koji su Markovićevu voljeli ni one koji su je mrzjeli. Knjigu su izdale Novosti.

Privatni svet osmanskih žena Godfrija Gudvina knjiga je koja osvjetljava najmanje istraživanu oblast duge vladavine Osmanlija – život žena. Krećući se od naseljavanja u Anadoliji, sve do gradskog života u 19. vijeku, autor vješto pokriva najrazličitije aspekte života; od raspodjele poslova među članovima porodice, preko tajnih sastanaka ljubavnika do čuvenih harema. Služeći se pismima, slikama, putopisima, Gudvin rekonstruiše uloge pripadnica svih slojeva i najrazličitijiih sudbina – i onih koje su imale sluškinje i onih koje su zarobljavane. Izdavač je Geopoetika.

Privatni svet osmanskih žena
Privatni svet osmanskih žena

Spomenar mog detinjstva autora Simeona Marinkovića ilustrovana je knjiga koja će omogućiti svim roditeljima da sačuvaju od zaborava mnoge dragocjene trenutke – od rođenja djeteta pa sve do kraja osnovne škole. Sigurano je da će Spomenar jednog dana biti uspomena od neprocjenjivog značaja svima u porodici. Izdavač je Kreatuvni centar.

Učimo koliko je sati poučna je knjiga za djecu u kojoj časovničar Čole pomaže najmlađima da nauče kako se mjeri vrijeme. Radoznali dječak Joca saznaje od Čoleta iz kojih djelova se sastoji časovnik. Čole ga podstiče da lako razaznaje malu kazaljku koja pokazuje sate od velike koja pokazuje minute. Uz Jocu, Čoleta i prigodne vježbice koje se nalaze na kraju knjige najmlađi će brzo i lako naučiti da mjere vrijeme. Izdavač je Pčelica.

Čitaoce u Knjižari So očekuje mnogo više probranih sajamskih noviteta najpoznatih izdavačkih kuća.

Budite zato dio čarolije, dođite na 11. tradicionalnu post-sajamsku Čajanku, u Knjižari So, na glavnom gradskom trgu, sutra petak 13. novembra od 18.sati.

Knjižara So
Knjižara So

Promocija knjige “Istorija bokeljskog pomorstva”

Boka News
-
0
Promocija knjige “Istorija bokeljskog pomorstva”
Istorija Bokeljskog pomorstva
Istorija Bokeljskog pomorstva

Promocija knjige „Istorija bokeljskog pomorstva“ autora Predraga V. Kovačevića biće održana u subotu 14. novembra u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru, sa početkom u 19 sati.

Kapitalno djelo profesora kotorske Pomorske, odnosno Više pomorske škole, Predraga V. Kovačevića (1904.-1989.), ovim reprintom doživljelo je treće izdanje, i svojevrsno je multidisciplinarno svjedočanstvo zbog čega su Bokelji upućeni na more kao izvor života, i prikaz civilizacija koje su skladno živjele duž bokeljske obale.

„U rukama držimo – zapravo – „Istoriju Boke Kotorske“, jer je istorijom najvitalnije zalivske privredne grane – pomorstva, ispričana priča o istoriji Boke Kotorske“- istakao je, u ime izdavača, Nikola Malović, urednik edicije „Bokeljologija“ hercegnovske knjižare So.       Pored njega, na promociji će govoriti Adela Barba iz porodice autora i Siniša Luković, novinar i publicista.

Profesor Predrag V. Kovačević proveo je djetinjstvo u Carigradu (Istanbul). Školovao se u jezuitskoj gimnaziji na njemačkom jeziku, a zatim u klasičnoj ruskoj gimnaziji. Maturirao je u Pragu. Pravni fakultet upisao je u Beogradu. U toku studija dodijeljena mu je engleska stipendija, pa je prešao na studije ekonomskih nauka u Kembridž. Diplomirao je na Univerzitetu u Edinburgu. Za izuzetne radne zasluge ukazom Predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita, odlikovan je 1972. Ordenom rada sa zlatnim vijencem.

„The New York Times“ preporučuje elitni tivatski hotel

Boka News
-
0
„The New York Times“ preporučuje elitni tivatski hotel
Regent Porto Montenenegro
Regent Porto Montenenegro

Hotel „Regent Porto Montenegro“ iz Tivta našao se u on-line izdanju prestižnog „The New York Times“, u autorskom tekstu objavljenom na jednom od najposjećenijih i najpopularnijih informativnih portala, i to u odjeljku koji se bavi putovanjima. U tekstu koji potpisuje novinarka Karu Suri (Charu Suri) hotel „Regent“ predstavljen je kao turistička destinacija, idealna za proslavu američkog praznika, Dana zahvalnosti.

„Za goste koji žele ćuretinu pripremljenu na regionalan način, „Regent Porto Montenegro“ će 26. novembra ponuditi večeru od 4 ganga, koji uključuju lagano kuvana ćureća prsa, servirana sa mlincima, prelivom od mandarina i kupusom.“-stoji u tekstu pod naslovom „Na putu ste? Ipak možete jesti kao da je Dan zahvalnosti“.

Tekst će biti objavljen i u štampanom izdanju „The New York Times“ u nedjelju 15. novembra. U članku se osim hotela „Regent Porto Montenegro“ u Tivtu, pominje i niz drugih destinacija i hotela, idealnih za proslavu ovog tradicionalnog američkog praznika.

Inače, dnevne novine „The New York Times“ i sva njihova izdanja, sa cirkulacijom od preko 2.100.000 primjeraka, jedan su od najuticajnijih medija na svjetskom nivou.

Za hotel „Regent Porto Montenegro“, ova publikacija predstavlja potvrdu predanog rada sa ciljem postizanja visokih ugostiteljskih standarda i kvalitetne usluge, ali i idealnu priliku za promociju hotela i Crne Gore i kao renomirane gastro destinacije- saopštili su danas tim povodom iz menadžmenta ovog hotela.

Palmin surlaš iz Porto Montenegra uništava domicilne palme

Boka News
-
1
Palmin surlaš iz Porto Montenegra uništava domicilne palme
Pine danas
Pine danas

Zbog zaraženosti palminim surlašem, štetnim insektom koji napada i uništava stabla te vrste biljaka, radnici službe Gradskog zelenila Komunalnog preduzeća Tivat, danas su sproveli najradikalniju mjeru u pokušaju spašavanja jedne od najstarijih palmi na gradskoj rivi Pine. Sa velikog stabla kanarske palme koja već skoro 100 godina raste na terasi hotela „Pine“ motornim šegama je uklonjena kompletna krošnja i dio pri vrhu stabla u kojem su surlaši već napravili svoje kanale i stanište.

„Nakon što je Fitosanitarna inspekcija konstatovala da je ova palma napadnuta palminim surlašem, pristupilo se ovoj sanitarnoj mjeri tzv. dendrohirurgije. To podrazumijeva uklanjanje lisne rozete sa gornjeg dijela debla i uklanjanje meristuma na kome se vide tuneli koje prave surlaši. Uklanja se sve do zdravog tkiva palme i na taj način se stablu daje šansa da se revitalizuje.“- kazala je rukovodilac službe Gradskog zelenila, diplomirana inženjerka hortikulture Tanja Krstović koja je nadgledala radove. Ona je dodala da je neizvjesno hoće li ova radikalna metoda u konačnom i uspjeti, jer su dosadašnja iskustva u svijetu pokazala da se nakon dendrohirurgije koja je jedina preostala mjera kod palmi što ih je surlaš napao u većem obimu, revitalizuje tek oko 50 odsto biljaka.

Građani su danas sa žaljenjem gledali i komentarisali sječenje krošnje stare palme na Pinima koja je jedno od prepoznatljivih obilježja ovog dijela Tivta. Ovo je inače, već druga kanarska palma na javnim zelenim površinama u Tivtu koju je napao surlaš, dok je po riječima Krstovićeve, prisustvo tog štetnog insekta do sada evidentirano i na 12 palmi u privatnim dvorištima građana.

Pine danas
Pine danas

„Pitanje je da li je to relevantan broj, s obzirom da ljudi to možda još i ne prijavljuju zbog neznanja ili neposjedovanja releventnih informacija. To postaje sve veći problem, ne samo u Tivtu, već i na čitavom Crnogorskom primorju i po mom mišljenju, morala bi se na palmin surlaš obratiti daleko veća pažnja i da država preko stručnih lica, vrši organizovanu kontrolu palmi, a ne da se to prepusti samo savjesti i procjeni građana. Treba organizovati patrole fitosanitarnih inspektora koje će u toku godine i više puta obilaziti palme na javnim površinama, ali i u privatnim vrtovima duž cijelog primorja.“- kazala je Krstović. Ona je dodala da se trenutno rade tri preventivna prskanja palmi insekticidima da se zaustavi širenje ove štetočine, a dogodine će se broj prskanja povećati na pet.

Pinie danas
Pinie danas

Inače, palmin surlaš je u Tivt dospio iz Porto Montenegra, odnosno iz primjeraka kanarske palme koje je taj elitni nautički centar uvezao iz Južne Amerike. Iako se mjesecima ranije sumnjalo da su među njima i neki zaraženi primjerci, Fitosanitarna uprava Ministarstva poljoprivrede je tek 15.maja ove godine zvanično potvrdila prisustvo palminog surlaša u Porto Montenegru i proglasila tzv. “zaraženo područje” koje obuhvata sam Porto Montenegro i njegovu najbližu okolinu u krugu poluprečnika jedan kilometar. Administrativne mjere i intenzivirano tretiranje plami u Tivtu insekticidima međutim, nisu spriječili širenje zaraze i prelazak surlaša sa uvezenih i na “domicilne” palme u Tivtu. Do sada međutim, niko od nadležnih iz Miniszarstav poljoprivrede, nije preuzeo odgovornost za to kako je država dopustila da Porto Montenegro u Crnu Goru uopšte uveze zaraženi biljni materijal.

Sjećanje na grad koji nestaje u globalizaciji

Boka News
-
0
Sjećanje na grad koji nestaje u globalizaciji
Panorama Tivta 1959
Panorama Tivta 1959.god

Veče dokumentarnog filma koje je prikazano 11.novembra 2015.god. u sklopu manifestacije „Novembarski dani“, priređeno u Tivtu, na trenutak je publiku vratilo skoro 60 godina u nazad u mali i uspavani primorski gradić, gotovo neprepoznatljiv u odnosu na današnji Tivat.

„Pokretne slike“ još su se jednom pokazale moćnijim od milion riječi da opišu koliko se Tivat izmijenio, posebno posljednih desetak godina, pod uticajem globalizacije i dolaska velikih stranih investitora koji ga pretvaraju u „crnogorski Monte Karlo“. Ne bez sjete i sa gomilom emocija, nekoliko desetina staro-Tivćana koji su se sinoć okupili na projekciji u multimedijalnoj sali Opštine, reagovali su na filmove što su im iz svog bogatog arhiva „izvadili“ i prikazali agilni članovi Foto, video i kino kluba „Mladost“ Gornja i Donja Lastva koji trenutno obilježava 55 godina postojanja i rada.

„Od 1970. godine naš klub prati sva važnija dešavanja u opštini Tivat. Do 1990 nastao je najveći dio ovog ciklusa naših dokumentarnih filmova sa ukupno preko 10 sati filmskog materijala.“- kazao je okupljenima predsjednik FKVK „Mladost“ Anton Gula Marković. On je podsjetio da su se članovi klouba paralelno bavili i autorskim filmovima i stvaralaštvom za koje su dobijali brojne nagrade i priznanja na festivalima u bivšoj Jugoslavji i inostranstvu.

Ukupno je 16 autora iz „Mladosti“ snimilo 62 autorska umjetnička dokumnetarca, a u ovdašnjoj neformalnoj filmskoj školi svojevremeno je prve zanatske korake napravio i jedan od najpoznatijih crnogorskih dokumentarnih sineasta, Momir Matović.

Tivat 1959.g.

Publici su prikazani filmovi koje su snimili članovi „Mladosti“ Anđelko Stjepčevi i Stanko Berberović „Defile u Tivtu“ iz 1972 i „Uredimo grad“ iz 1977, te najnoviji dokumentarac Antona Markovića „Vrmac“ iz 2015 o fascinantnoj prirodnoj i kulturnoj baštini tog brda iznad Tivta.   Buru oduševljenih komentara i ličnih prisjećanja gledalaca na to doba i svoju ulogu u svemu, izazvao je i dokumentarac „Sora“ iz 1979, o velikoj saveznoj omladinskoj akciji koja je te godine priređena u Tivtu. Devet omladinskih radnih brigada iz cijele SFRJ, tada je pomagalo u zemljotresu postradalom području Tivta, radeći na obnovi lokalne infrastrukture u dvije smjene.

Aerodrom Tivat
Aerodrom Tivat

Prava poslastica bio je stari dokumentarac “Jadranski padobranski kup“ iz 1959. koga je o velikom međunarodnom takmičenju u padobranstvu što je te godine održano u Tivtu, snimila ekipa „Lovćen filma“ iz Budve, a režirao Nikola Jovićević. Kadrovi sa takmičenja koje je tada okupilo tridesetak najboljih svjetskih padobranaca iz 9 država sa tri kontinenta, među kojima su u jeku Hladnog rata, bili i reprezentativci SAD i SSSR-a, fascinatno su svjedočenje o tome kako su Tivat i ovaj dio Boke izgledali prije skoro 60 goidina, jer film obiluje snimcima iz aviona.

Sa Jadranskog padobranskog kupa 1959
Sa Jadranskog padobranskog kupa 1959

Iako je veče dokumenatrnog filam priređeno u sklopu manifestacija kojima se obilježava Dan Opštine Tivat 21. novembar, među gledaocima u sali nije bilo nikog od najviših gradskih čelnika.

„Matu Krstoviću (nekadašnji tivatski gradonačelnik, prim .aut.), 1977. nije bilo teško da u ruke uzme maškin (kramp) i lopatu i da zajedno sa svojim sugrađanima, kopa i uređuje gradski park, a ovom današnjem gradonačelniku je teško sa narodom i na filmsku projekciju da dođe.“- prokomentarisali su iz publike.

Tivat – Bombu na trgu izmislio da spriječi prodaju imovine

Boka News
-
0
Tivat – Bombu na trgu izmislio da spriječi prodaju imovine
Tivat dojava o bombi
Tivat dojava o bombi

Tivatska policija osumnjičila je Podgoričanina G.D. da je 6. novembra lažno prijavio da je na Trgu magnolija u centru Tivta postavljena bomba. To je “Vijestima” nezvanično rečeno iz Uprave polciije.

Inspektori iz Tivta tokom istrage otkrili su da je Podgoričanin, koji je bliski srodnik zakupca jednog od lokala na šetalištu Pine, lažno prijavio da je postavljena bomba, kako bi spriječio da se proda imovina njegovog rođaka.  “Nakon lažne prijave napustio je Crnu Goru. Za njim je, uz koordinaciju sa tužilaštvom, raspisana potjernica”, rečeno je iz UP.

Zbog lažne dojave 6. novembra evakuisani su svi poslovni i stambeni priostori u tom kompleksu, kao i zgrada Opštine Tivat.

Grad pod morem star je 3500 godina

Boka News
-
0
Grad pod morem star je 3500 godina

Kad su zadarski arheolozi prošle godine u podmorju između otočića Ričula i Galešnjaka u Pašmanskom kanalu pronašli ostatke velikog naselja i luke starije od 2500 godina, mislili su da su otkrili veliku priču koja će baciti novo svjetlo na život Liburna na istočnoj obali Jadrana.

Početkom oktobra ove godine podvodni arheolozi krenuli su u novu istraživačku kampanju uz obale Turnja, a u međuvremenu su iz SAD-a dobili rezultate radiokarbonske analize drvenih pilona koje su bili pronašli duboko zabijene u pjeskovito dno. Analiza je, međutim, pokazala da podmorsko naselje i luka nisu stari 2500 godina i da ih nisu podigli Liburni. Rezultati datacije drvenog pilona metodom C14 zapravo su potvrdili više nego što su se arheolozi usudili zamisliti – da je potopljeno naselje staro 3500 godina, odnosno da je podignuto u predliburnsko doba.

Američki laboratorij Beta Analytic, najugledniji na svijetu za analizu radioaktivnim ugljikom, potvrdio je, u plus-minus 10 godina, da su naselje i luka s pripadajućim sadržajima na površini od gotovo dva hektara podignuti 1500 godina prije Krista, u srednjem brončanom dobu, a napravila ih je zajednica čije se ime ne zna.
O njihovoj materijalnoj kulturi malo je podataka, no riječ je o ljudskoj populaciji koja je živjela na ovim područjima prije pojave Liburna.

– Pitate me kako je to moguće? Pa moguće je, jer o tom se razdoblju, srednjem brončanom dobu, jako malo zna. Zato i jesmo svi toliko uzbuđeni. Svjesni smo da sudjelujemo u rasvjetljavanju dijela prapovijesti koji je do sada bio uglavnom nepoznat. Za nas je to prava arheološka senzacija – uzbuđeno nam govori dr. sc. Mato Ilkić, voditelj istraživačke skupine arheologa Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koju uz njega još čine dr. sc. Mate Parica, Marko Meštrov, magistra Maja Kaleb, te studenti Sara Iglić, Paulo Iglić i Mario Sajatovski.

Za podmorsku lokaciju kod Tukljače, kako u Turnju zovu mjesno groblje, znalo se otprije, ali nitko dosad nije provodio značajnija istraživanja. Lokacija je otkrivena zahvaljujući snimkama iz zraka na kojima se u plitkome moru između otočića Ričula i kopna pokazao tristotinjak metara dugačak zid od lomljenoga kamena, kojim je u prastaro vrijeme otočić bio spojen s ondašnjim kopnom. Vjerojatno je bio u funkciji prapovijesne luke.
Danas je u blizini toga arheološkog lokaliteta nasip s uskom cestom koja dijeli mjesno groblje od mora, a nekada je tu bila luka s naseljem koja je najvjerojatnije bila podignuta kao jedna od kontrolnih točaka pomorskih puteva Pašmanskim kanalom na plovnom putu duž istočne obale Jadrana.

Tko je luku i naselje podigao, tko je tuda plovio, arheolozi još ne znaju, iako je otkriveni lokalitet sačuvan u jako dobrom stanju, a kulturni sloj u kojem se nalaze na tisuće ulomaka keramike i drugi artefakti debeo je oko jednog metra.
– Naselje smo pronašli na dubini od oko tri metra, što donekle odgovara dataciji od 3500 godina jer se svake godine razina mora povećava za približno jedan milimetar. Pronašli smo najviše ulomaka keramike i drvenih pilona zabivenih u dno. Njih je nekoliko stotina i u relativno su dobrom stanju. Pronašli smo i veliku količinu kostiju domaćih životinja, što znači da je bilo razvijeno stočarstvo, jednu kamenu sjekiru i košticu masline, za koju smatramo da je najstariji nalaz masline na području sjeverne Dalmacije, a možda i na cijelom Jadranu – govori Mato Ilkić dok se s kolegama priprema za novi zaron.
Posjetili smo ih zadnjeg dana ronilačke kampanje u kojoj su izvadili nekoliko stotina keramičkih ulomaka i drugih artefakata koji će sada na daljnju stručnu i znanstvenu obradu, najprije na desalinizaciju kako bi se sačuvali od propadanja.

– Najvažnije je da je lokalitet netaknut, odnosno da nije kontaminiran kasnijim naseljima. Luka i naselje bili su napravljeni na tadašnjoj plaži. Pronađeni drveni piloni nisu služili za nošenje sojenica, nego kao potporanj za nasipanje, odnosno učvršćenje obale. Takva tehnika gradnje pronađena je u talijanskim jezerima u dolini rijeke Po, a na Jadranu još nije otkrivena – kaže nam Mate Parica.
– Drveni stupovi, pješčana plaža, plitko more, hm, sve to pomalo sliči na neko prapovijesno Zrće, samo da još otkrijete tko se tada dobro zabavljao – kažemo Parici.
– Ha, ha, ha…

Snimali ga dronom

Istraživanje podmorskih arheologa Zadarskog sveučilišta financiraju Ministarstvo kulture i Općina Sv. Filip i Jakov, a značajna financijska sredstva i logističku potporu istraživanju dao je i vlasnik turističke agencije “Secret Dalmatia” iz Turnja Alan Mandić, koji je arheolozima stavio na raspolaganje svoju kuću i brod. Pomogao im je i da naprave podvodne i zračne snimke lokaliteta pomoću drona.
– Nisam arheolog, ali volim arheologiju. Zadovoljstvo mi je pomoći da se ova lokacija istraži jer sutra može postati tematski arheološki park koji će privlačiti ljude iz cijelog svijeta. Smatram da je to lokalitet koji sutra, u turističkom smislu, može hraniti pola regije, a ne da se prepustimo samo izgradnji apartmana uza samu obalnu crtu koji se nikada neće isplatiti – ističe Alan Mandić.

Kurenat jači od ‘mamuta’

Olakotna, ali i otegotna okolnost istraživanja su snažne morske struje u Pašmanskom kanalu. Kurenat je do pola dana u jednom smjeru, a onda se u pola dana okrene za 180 stupnjeva. Bude toliko jak da u otkrivanju nalaza sa dna arheolozi rijetko koriste usisnu cijev za pijesak, tzv. mamut.
– Kada kurenat okrene, morate se uhvatiti za nešto da vas ne odnese. Ako slučajno zatvorite oči na pet sekundi, odnese vas desetak metara – upozorava magistra Maja Kaleb prije zarona.
Pelicarić: Priredit ćemo izložbu
Posljednjeg dana istraživačke kampanje arheologe je obišao i Zoran Pelicarić, načelnik općine Sv. Filip i Jakov, koji se ne može načuditi najnovijim spoznajama vezanima uz podmorje Turnja.
– Već za iduće ljeto priredit ćemo u prostoru naše Kule malu izložbu nekih nalaza, a nadamo se ćemo jednog dana cijelu priču o tom naselju pretvoriti u kulturni brend Turnja i naše općine. Ovo istraživanje znači puno za nas i sigurno ćemo ga nastaviti i dalje financirati, u skladu s našim mogućnostima – kazao je načelnik Pelicarić.

(Slobodna Dalmacija/Ivica Nevešćanin)

Tivat – Čelnici hoće nove milione za kanalizaciju

Boka News
-
1
Tivat – Čelnici hoće nove milione za kanalizaciju
Tivat - Seljanovo panorama
Tivat – Seljanovo panorama

Čelnici lokalne DPS-SDP vlasti u Tivtu namjeravaju da podignu nove višemilionske kredite za nastavak izgradnje kanalizacione infrastrukture u toj opštini. Kao smo već javili, pored oko 30 miliona eura koje su već do sada uložene u gradnju tri faze kanalizacionog sistema grada, pripremaju se nova višemilionska kreditna zaduženja gradske kase, na što bi odbornici u lokalnom parlamentu trebalo da daju zeleno svjetlo.

Tako će se pred SO Tivat u srijedu naći predlog odluke o „zaduživanju Opštine Tivat za realizaciju Projekta izgradnje sekundarne kanalizacione mreže u Krašićima, izgradnju nedostajuće sekundarne i tercijalne kanalizacione mreže u gornjem centru grada (naselja Mažina, Tripovići; Donja i Gornja Župa) i izgradnju solarnih staklenika za isušivanje kanalizacionog mulja“, po kojoj će Opština uzeti kredit od 5 miliona eura.

Kredit se uzima na period otplate od 15 godina sa grejs periodom od 5 godina. Otplata počinje 30.aprila 2021, a zadnja rata na napltu dospijeva 30.septembra 2030, dok se obaveze prema banci imaju izmirivati u polugodišnjim anuitetima glavnice u iznosu od po 250 hiljada eura, sa fiksnom kamatnom stopom od 1,8% koja se obračunava se polugodišnje.

„Opština Tivat plaćaće proviziju u iznosu od 0,25% na iznos neiskorišćenih sredstava kredita. Provizija se obračunava i plaća polugodišnje i traje do datuma kada se kredit isplati u potpunosti.“- stoji u predlogu odluke o zaduživanju, u kojoj se međutim, nigdje ne nevodi ime banke-kreditora od koje će Opština Tivat uzeti zajam.

Pod istim uslovoma i rokovima otplate vraćaće se i drugi novi kredit od 6 miliona eura koiga lokalna vlast namjerava uzeti za „realizaciju Projekta vodosnadbijevanja i odvođenja otpadnih voda u primorskom regionu – Faza V“. Ova sredstva trošiće se na plaćanje izgradnje zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za Kotor i Tivat koje se već skoro deset mjeseci gradi na tivatskoj teritoriji, na lokalitetu Klačina u Krtolima. Anuiteti ovog kredita iznosiće po 300 hiljada eura.

Zanimljivo je da se u obrazloženju oba predloga novih odluka o kreditnom zaduživanju, administracija gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) poziva na „Odluke Skupštine opštine Tivat iz novembra mjeseca 2015“ o uključivanju u ove projekte izgradnje infrastrukture, a koje lokalni parlament ovog mjeseca uopšte nije donosio.

Ministar kulture Goranović otvorio izložbu “Slovenski karnevali“

Boka News
-
0
Ministar kulture Goranović otvorio izložbu “Slovenski karnevali“

U Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor, u srijedu je otvorena izložba o dvanaest karnevalskih gradova, pod nazivom “Slovenski karnevali“, koju je realizovala međunarodna organizacija Forum slovenskih kultura, pod pokroviteljstvom UNESCO-a.

Pozdravljajući goste i zvanice direktorica Pomorskog muzeja Kotor, Mileva Pejaković Vujošević kazala je da prema podacima iz Kotorske biskupije, karnevalske svečanosti datiraju i pominju se još iz 1518. godine.

„U vrijeme karnevala svako ima pravo postati neko drugi maskirati se. Kotorani su dobro poznavali običaje maskiranja, a to čine i danas pokazujući svoje bogatsvo duha i umjeća. Duh Kotora sa maštovitim karnevalskim svečanostima još dugo će trajati sa željom da se jednog dana otvori Muzej karnevalskih maski, jer Kotor to zaslužuje“, između ostalog kazala je Vujošević.

Izložba Slovenski karnevali
Izložba Slovenski karnevali

„Forum slovenskih kultura čini trinaest država, tristo miliona Slovena, na četri kontinenta, govorimo trinaest slovenskih jezika i to je bitno drugačije od romanskog, germanskog, anglosaksonskog svijeta koji govori po jedan glavni jezik. Naš slovenski jezik i naš način življenje je toliko drugačiji da živimo ustvari jedan drugačiji život, za našu slovensku dušu. Pred vama je izložba “Slovenski karnevali“, koji su bitno drugačiji od drugih karnevala koji se organizuju. Ovom izložbom poredstavljeni su karnevali u dvanaest slovenskih zemalja, koji su dio naše kulture“, kazala je između ostalog Andrea Rihter iz Slovenije, direktorica Foruma slovenskih kultura.

Izložba Slovenski karnevali
Izložba Slovenski karnevali

Izložbu je otvorio ministar kulture, Pavle Goranović koji je izrazio zadovoljstvo saradnjom sa Forumom slovenskih kultura. Značaj i postignuća Pomorskog muzeja Kotor u djelatnostima savremene muzejske prakse prepoznao je i Forum slovenskih kultura koji mu je ove godine dodjelio specijalno priznanje – nagradu „Živa“. Posebno nam čini zadovoljstvo što je Forum slovenskih kultura izabrao da uključi i Kotorske karnevalske fešte u postavku izložbe sa kojom je ova međunarodna organizacija 2014. godine obilježila desetogodišnjicu postojanja“ – kazao je Goranović.

Izložba Slovenski karnevali
Izložba Slovenski karnevali

Izložba je zasnovana na kulturnim vrijednostima i tradiciji koje su zajedničke svim slovenskim zemljama. Na šezdesetak izloženih panoa predstavljeni su karnevali u 12 slovenskih zemalja.

U muzičkom dijelu večeri nastupile su kotorske flautistkinje Angela Mijušković i Andrea Petrović.

Izložba je nastala je 2014. godine u okviru obilježavanja desetogodišnjice postojanja Foruma slovenskih kultura. Nakon izložbe u sjedištu UNESCO-a u Parizu, organizovana je u Pazinu, Ljubljani, Beogradu i Banja Luci.

Druga Međunarodna dječija olimpijada u Herceg Novom

Boka News
-
1
Druga Međunarodna dječija olimpijada u Herceg Novom
Dječija Olimpijada
Dječija Olimpijada

Druga Međunarodna dječija olimpijada koju organizuje hercegnovska Univerzalna školica sporta Skok (Jump) okupiće u nedelju, 15. novembra, od 10 sati u Sportskom centru Igalo preko 400 djece iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore.

Direktorka lokalne Turističke organizacije Bojana Blagojević istakla je značaj Međunarodne dječije olimpijade, koja je podstakla veliki broj djece i roditelja iz gradova regiona da u novembru, van glavne turističke sezone, dođu u Herceg Novi. Kako je kazala, ovakve događaje će Turistička organizacija nastaviti da podržava.

Mališani iz 12 školica sporta, uzrasta od 4 do 10 godina, takmičiće se u tri discipline: trka četvoronoške, kombinacija sprinta i koncentracije i poligon svestranosti. Kako se nadaju organizatori, ovaj događaj će doprinjeti buđenju svijesti društva o značaju pravovremenog uticaja na razvoj i zdravlje djece. Manifestaciju su, između ostalih, podržali Opština Herceg Novi i lokalna Turistička organizacija.

1...4.4124.4134.414...4.686Stranica 4.413 od ukupno 4.686