Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv droge, kompanija „Adriatic Marinas- Porto Montenegro“ je podržala akciju tivatske Opštinske kancelarije za prevenciju bolesti zavisnosti, u saradnji sa International Police Asssociattion (IPA) Sekcijom Crne Gore – Regija jug, Dječijim savezom i Omladinskim klubom.
„Na cjelodnevnom kreativno-edukativnom programu učestovalo je preko osamdeset mališana, predškolskih grupa iz JPU „Bambi“, djeca iz predškolske grupe Roma i Egipćana koji pohađaju predškolicu u OŠ „Drago Milović“, a priključila su se i djeca iz kulturno-edukativnog centra „Ad Rem“, kao i veliki broj turista.
Najkreativniji papirni brod za sociloškom porukom o štetnosti droge kreirala je sedmogodišnja Tea Čelanović, drugu nagradu osvojio je devetogodišnji Mario Bakalbašić, a treće mjesto osvojila je Hana Lakičević. Na istu zadatu temu, u popodnevnim časovima stvarali su na slikarskim platnima, učesnici stariji od 15 godina.
Dobitnici u mladjoj kategoriji zajedno protiv droge
Za najkreativniji rad proglašen je rad Domenike Krasan iz Tivta, drugu nagrada osvojila je Ema Kaličanac, i treću najmladja učesnica koja se pridružila starijim drugarima, Katarina Vlahović.“- saopšteno je danas tim povodom iz Porto Montenegra.
Ta kompanija obezbjedila je nagradni fond u iznosu od 200 eura, a sva djela mladih kreativaca nastalih u ovoj akciji, biće poklonjena Centru za rehabilitaciju žena zavisnica koji će uskoro biti otvoren u Podgorici.
Tradicionalna manifestacija ,,Bokeška maslina” koju organizuje Maslinarsko društvo „Boka“ od svog osnivanja 2003.godine, biće održana u Tivtu 3.jula 2015.godine, petak, sa početkom u 18 sati.
Manifestacija će se održati na šetalištu ispred Hotela Pine, u Tivtu.
Cilj manifestacije je okupljanje proizvođača i potrošača, podizanje svijesti građana o značaju i vrijednosti domaćeg proizvoda i obogaćivanje turističke ponude grada.
Očekujemo prisustvo tridesetak izlagača i proizvođača zdrave hrane iz Crne Gore, i regiona kažau organizatori Maslinarsko društvo „Boka“.
23. Kotorski festival pozorišta za djecu, biće održan 1. do 12. jula, planiran je 71 premijerni program učesnika iz 18 zemalja, uz učešće 200 profesionalnih umjetnika i preko 1000 djece i mladih, na 20 kotorskih lokacija.
Svečano otvaranje ovogodišnjeg festivala je u srijedu u 21 sat na Ljetnoj pozornici, a otvorit će ga predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović.
Slijedi u 21 sat i 30 minuta prva takmičarska predstava “Čarobnjak iz Oza”, Gradskog pozorišta iz Podgorice.
U sklopu glavnog pozorišnog programa biće prikazano 12 pozorišnih predstava namijenjenih djeci i mladima od najmlađeg do tinejdžerskog uzrasta.
– 23. Kotorski festival pozorišta za djecu
Na festivalu će, uz pet crnogorskih predstava za djecu i mlade – Čarobnjak iz Oza, Mačor u čizmama, Bajka o ribaru i ribici (Gradsko pozorište Podgorica), Ivica i Marica (Kraljevsko pozorište Zetski dom), i Pazi, zebru gazi (Centar za kulturu Tivat), biti prikazane i predstave Kra, kra (Ostvold / Uvas, Norveška), Zaboravljena zemlja (Lutkarski teatar Merlin, Grčka), Luda šuma (Glej Teatar Ljubljana, Slovenija) i Dječje kazalište Dubrava, Hrvatska), Karmen (Regionalno lutkarsko pozorište Teremok Vologda, Rusija), Priča o konju (Dečje pozorište Subotica, Srbija), Pikablo (Tam Teatromuzika, Italija) i Anima blu (Tam Teatromuzika, Italija).
– 23. Kotorski festival pozorišta za djecu
Oko 60 pratećih programa odvijaće se kroz razgovore autorskih ekipa sa djecom o izvedenim predstavama, filmski, likovni, muzički, književni, plesni, te izuzetno kvalitetan i obiman edukativni program, posvećen kako djeci i mladima, tako i pozorišnim profesionalcima.
– 23. Kotorski festival pozorišta za djecu
Kotorski festival pozorišta za djecu se od osnivanja 1993. godine, iznova potvrđivao kao najznačajnija manifestacija ovog tipa u regionu.
Prva pozorišna predstava za djecu u Kotoru je izvedena 1827. godine.
Jedriličarska regata „Otvoreni Montenegro Kup 2015.“ u organizaciji JK „Jugole Grakalić“ iz Herceg-Novog, za klase Optimist, Laser Radial i Laser 4.7 jedrio se u Herceg Novom od četvrtka 26. do nedelje 28. juna 2015.
Na regati su učestvovali jedriličari klubova domaćina, „Jugole Grakalić“ iz Herceg Novog, „Lahor“ iz Kotora i „Delfina“ iz Tivat.
Na regati Montenegro kup jedriličarke i jedriličari JK „Delfin“ još jednom su potvrdili dominaciju u crnogorskom jedrenju.
Igor Nikolić je nosilac titule u generalnom plasmanu u klasi Optimist. Za njim, na drugom mjestu je Nikola Golubović, a treća je Tatjana Kusovac, koja je prva u klasi Optimist za djevojčice, dok je treće mjesto osvojila je Josipa Čelanović.
U klasi Optimist do 12 godina trijumfovao je Nikola Golubović, odmah ispred klupske koleginicea Kusovac.
U klasi laser 4.7 Balša Đokić osvojio je prvo mjesto, dok je bronza pripala Iliji Markoviću.
U klasi Laser Radial nagarde su osvojili Novljani, predvođeni Ivanom Pušićem.
Izraelka Korin Soiref sa pjesmom “Sing My Song” pobjednica je večeri Nove zvijezde na Sunčanim skalama.
Drugo mjesto zauzela je Danica Krstić sa numerom “Suze za kraj” koju izvodila i na izboru za predstavnika Srbije na Eurosongu, dok je bronzana “sirena” pripala triju Highway.
Publika na Kanli kuli, mnogi kažu jednoj od najljepših ljetnih pozornica na Jadranu, sinoć je čula i vidjela dvadesetdvoje mladih pjevača i grupa koji su se borili za naklonost publike i žirija.
Sunčane Skale 2015. Foto Slavica Kosić
Pjevači iz regiona pokazali su ogromnu energiju, opredijelivši se uglavnom za brže ritmove. Mnogi među njima i uz podršku plesnih grupa u zanimljivoj koreografiji.
“Nove zvijezde je program koji njegujemo i poklanjamo mu veliku pažnju, jer su svih prethodnih 20 godina na njemu promovisani pjevači koji su kasnije postali muzičke zvijezde u regionu”, kazao je Vijestima direktor festivala Slobodan Bučevac, uvjeren da će tako biti i ove godine.
On je istakao da su za dvije decenije trajanja Sunčane skale postale najvažnija regionalna manifestacija pop žanra.
Sunčane Skale 2015. Foto Slavica Kosić
U utorak je na programu je Revijalno veče koje će otvoriti pobjednik Novih zvijezda, a nove kompozicije predstaviće Sergej Ćetković, Knez, Bojan Marović, Milena Vučić, Aleksandra Bučevac,
Vlado Georgiev, Željko Joksimović, Jelena Tomašević, Goca Tržan, Romana, Boris Novković, Ivana Banfić, Goran Karan, Željko Vasić, Marija Šerifović, Rebeka Dremelj, Boris Režak, Joce Panov, Aleksandar Belov, kao i grupe Zana, Amadeus i Colonia.
PK „ Subra“ – Zaštitimo primjer zaboravljenog graditeljskog nasljeđa
Članovi Planinarskog kluba “Subra” skreću pažnju javnosti na cistjernu sa lažnim svodom, još jedan primjer zaboravljenog graditeljskog nasljeđa bokeljskog zaleđa koji se nalazi na spoju nekadašnjih katuna, na lokalitetu Žukovica na Orjenu.
Široj javnosti to je potpuno nepoznato graditeljsko djelo koje svojom pojavom zbunjuje slučajne posjetioce. Na prvi pogled teško je odrediti šta je to iskrslo pred nama. Očigledno je da je djelo ljudskih ruku, ali tek pomnije proučavanje otkriva namjenu i neobičnu tehniku podizanja ovog zdanja.
Radi se o cistjerni za kišnicu, a ono po čemu se ističe je njen nadzemni dio oblika kupe nasložene od kamena, visoke gotovo 3 metra. Maleni ulaz u dnu kupe je ustvari otvor za zahvatanje vode iz podzemnog spremnika okrugle osnove, oblika širokog bunara, zidanog u kamenu i oblijepljenog vodonepropusnim malterom (ili nečim sličnim), navodi clan PK “Subra” dipl. arheolog Željko Starčević.
PK „ Subra“ – Zaštitimo primjer zaboravljenog graditeljskog nasljeđa
-Po podacima koje sam do sada sakupio, cistjerna je zidana sredinom druge polovine 19. vijeka, a sazdao ju je Kruševičanin Gajo Todora Murišić i to ne iz kog drugog razloga, no iz nevolje – nedostatka betona. Naime, u to vrijeme beton je bio rijedak i skup gost u Boki i njenom zaleđu. Doduše, Austrougarska ga tih decenija uvodi u svoje fortifikacije, ali još uvijek nije bio pristupačan običnom čovjeku za ličnu upotrebu. Tjeran nevoljom, Murišić je podigao kameni svod „nasuvo”, bez upotrebe vezivnog materijala i to u rijetkoj tehnici nepravog ili lažnog svoda, zbog čega je umjesto kupole dobio ovaj izduženi oblik. U ovoj varijanti kamen se slaže stepenasto, bez ikakve upotrebe podupirača. Takav način gradnje dosta je rijedak i dio je tradicionalnog narodnog graditeljstva. Zasvođene kućice i cistjerne sa lažnim svodom srećemo duž istočnojadranske obale, počevši skroz od Istre na sjeveru. Za sada ostaje nepoznanica odakle je Gajo naučio ovaj tip gradnje, budući da ne znam za slični objekat u Boki, izuzev daleko skromnijeg bunara u napuštenom selu Vališta, u planinskom zaleđu Ljute, na samoj granici Boke i stare Crne Gore.
PK „ Subra“ – Zaštitimo primjer zaboravljenog graditeljskog nasljeđa
Krov cistjerne na Žukovici je namjerno propustan, jer je bilo neophodno obezbijediti da kiša prolazeći kroz njega puni podzemni rezervoar. Zbog tog zadatka je i čitava kupa dosta tankih zidova kroz koje na mjestima upadaju tanki sunčevi zraci obasjavajući unutrašnjost. Cistjerna sa lažnim svodom na Žukovici još uvijek je u upotrebi, doduše, za žedna stada sve manje, ali planinari, lovci i ostali ljubitelji prirode rado je koriste u, inače, bezvodnome Orjenu. Nalazi se na 40-ak minuta hoda od Vrbanja, na markiranoj planinarskoj stazi za Subru. Mjesto je kao stvoreno za predah u hladu bukava, a sa veličanstvenim pogledom na Subrin amfiteatar (Markov koš) – najzanimljiviji detalj primorskih Dinarida,-rekao je Starčević. On dodaje da se u blizini cistijerne nalazi I jedna od rijetkih orjenskih koliba koja je još pod krovom a sve to zajedno nedvosmisleno pokazuje da je to -mjesto potencijalna turistička atrakcija hercegnovskog zaleđa i da bi je kao takvu trebalo isticati, ali i zaštiti od propadanja.
PK „ Subra“ – Zaštitimo primjer zaboravljenog graditeljskog nasljeđa
-Cistjerna je uvelike nadživjela svoga graditelja, ali red je da sada i mi učinimo nešto da ostane sačuvana u ovakvom obliku. Da je bliže asfaltu, ona bi već ko zna od kada dobila betonsku ploču, a mi bismo izgubili ovaj dragulj narodnog graditeljstva. Vrbanj je blizu, praktično „pod nogu” i ne bi bio problem uz dobro osmišljen program omogućiti turistima – pješacima da uživaju u ovom jedinstvenom kutku Orjena i njegovoj isprepletenosti tradicionalnog antropogenog pejzaža i netaknute prirode. U tom cilju, Planinarski klub „Subra” planira da u narednim danima podnese zvanični predlog opštini Herceg Novi da (makar samo) cistjernu na Žukovici stavi pod neki vid zaštite – kazao je član PK”Subra” arheolog Željko Starčević.
Organizacija boraca Narodnooslobodilačkog rata 1941-1945. Herceg – Novi, uputila je danas Poslaničkim klubovima Skupštine Crne Gore i odborničkim klubovima Skupštine opštine Herceg Novi Otvoreno pismo kojim daju podršku govoru o dugoročnom zakupu ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula Herceg novi između Vlade Crne Gore i švajcarske kompanije Orascom Development Holding, koji je u Skupštinskoj proceduri.
Otvoreno pismo prenosimo integralno.
Uskoro će u vaśim rukama biti sudbina tvrdave Mamula i njene bogate proślosti. Uskoro ćete vaśim glasom odlučivati o važnom vinovniku istorije Boke, Crne Gore i oba svjetska rata.
U skoroj budućnosti ćete se izjasniti da li će zloglasno utvrdenje i simbol stradalniśtva ali istovremeno i novog żivota i zadivljujuće ljepote, biti prepuśteno vremenu i nemaru ili će biti zaustavljena izvjesna propast ovog mjesta, ratnodopske namjene, zloglasne sudbine i zapanjujuće arhitekture.
Mi, članovi Organizacije boraca Narodnooslobodilaćkog rata 1941-1945 iż Herceg Novog, upućujemo van ovo otvoreno pismo, u vezi Ugovora o dugoročnom zakupu ostrva Lastavica sa tvrdavom Mamula Herceg novi, zakljućenog izmedu Vlade Cme Gore i śvajcarske kompanije Orascom Development Holding, 23. februara 2015. godine koji je u proceduri za odobravanje u Skupśtini Crne Gore.Ugovor predvida rekonstrukciju tvrdave i njeno pretvai anje u mali hotel i muzej.
Mi, borci Drugog svjetskog rata i njihovi potomci, sinovi i kćeri, unuci i praunuci bokokotorskih antifaśista i onih koji su robijali na ovom stradalnićkom mjestu, uvjereni smo da nema viśe odlaganja zaśtite ovog impozantnog spomenika koje već uveliko razjedaju rastinje, vrijeme I najveća pośast – ljudska nebriga.
Projekat Oraskoma treba podrżat1.Óvakav naś stav nije donijet ni lako niti ishitreno. Ako se vratimo samo malo viśe od godinu unazad, i mi smo bili medu protivnicima ove inicljative smatrajući je potezom kojim će Herceg Novi izgubiti ionako gotovo uništenu bastinu i imovinu.Predvodili sino tada inicijativu otpora. No, i to protivljenje natjeralo nas je da se zapitamo da li ostoji i kakva je alternativa, i kada ce konacno nas pijetet prema tom jedinstvenom zdanju i njegovoj istoriji nadrasti korov i opstu nebrigu prema ovako vaznom istorijskom, lculturnom, arhitektonskom, narodnom i stradalnickom mjestu. Istorija ovog ostrva nema danas niti muzej niti kustosa, ni pristojan prilaz, èak ni tablu koja bi “pri(ala” sta je sve prezivjela Lastavica i sta su sve prezivjeli na Mamuli.
Razgovori sa predstavnicima Oraskoma i potpisani ugovor uvjerili su nas u namjere da se sa posebnim pijetetom restaurira tvrdava i izgradi muzej nase antifasistièke istorije, spomenik i stradalima i preàivjelima, jedinstveno mjesto gdje temo obnavljati uspomene na ta vremena sa nadom da se ona nikada vise neve ponoviti. Mi sino dobili garancije da ce ostrvo i muzej biti otvoreni i dostupni svima 365 dana godisnje. Uvjereni sino da će restauracija vratiti prvobitni izgled tvrdavi koja ée postati mjesto susreta, sélTllfldrà 1 konferencija, dogovora i pregovora, kultumih manifestacija, filozofsko-politièkih rasprava i medunarodnih umjetniékih radionica.
Mamula budući sadržaji
Mi sino bili avangarda i 1941. godine predvodeèi antifaisisticki pokret u Boki, a biéemo i sada — kroz javnu podrsku projektu obnove Mamule izgradnjom muzeja i hotela kako bi se sacuvale unikatna arhitektura i jedinstvena istorija i stvorilo izvanredno turistièko mjesto kakvo i prilièi Herceg Novom.
Naša organizacija će pažljivo pratiti kako će se investitor odnositi prema Mamuli, i reagovati ukoliko na bilo koji nacin odstupi od namjera koje su precizno definisane ugovorom.
Ne dozvolimo da nam glavna mjera protivljenu ovom ugovoru bude saìeta u bojazni da li će, neki od nas, modi i koliko da kampuju na Mamuli, bijes što nećemo moći na roštilj na Lastavicu ili to sto barkom, u prolazu kroz Zaliv, nećemo biti u prilici da svratimo — upalimo logorsku vatru, ostavimo smeée i ukiademo kamen za zid iznad kamina !?
Proizilazi da ne razmisljamo o zaštiti ovog spomenika prirodi, arhitekturi, istoriji i covjeèanstvu, veè sanno o liénim pobudama. I to na mjestu gdje se ukrstala istorija. Mjestu koje, zajedno sa vremenom, unistavamo već decenijama.
Regent Porto Montenegro našao se na stranicama prestižnog časopisa Sandej Tajms-a (The Sunday Times), koji svojim renomeom i tiražom važi za jedan od najcjenjenijih u Velikoj Britaniji.
Sandej Tajms, izuzetno popularan i prestižan nedjeljnik, u svojoj sekciji Putovanja ovog juna bavio se hotelima koji su dobili „pečat odobrenja“ od strane svjetski poznatih zvijezda, koje svakako nisu preskočile da borave u Regent Porto Montenegru.
Autor članka VIP Hoteli prošetao je svim kontinentima u potrazi za novootvorenim hotelima koji su ugostili velika imena svjetskog šou biznisa. Svoje mjesto među luksuznim hotelima iz Pariza, Istanbula, Njujorka, Majamija, Tel Aiva, Šri Lanke, našao je i Regent Porto Montenegro koji je za manje od godinu dana od svog otvaranja imao priliku da ugosti imena džet-set. Dita Von Tiz i gitarsita Miloš Karadaglić, neke su od zvijezda kojima je Regent Porto Montenegro bio mjesto za odmor, relaksaciju i prepuštanje ljepotama Mediterana.
Uz brojne komplimente vezane za samu arhitekturu i dizajn hotela, Sandej Tajms je uporedio Crna Gora sa Monakom i skrenuo je pažnju svima koji se odluče da je posjete istraže luksuznu marinu za jahte Porto Montenegro i šik Lido bazen, dok uživaju u komforu Regent hotela.
Podsjećamo, za nešto manje od godinu dana Regent Porto Montenegro je uživao pažnju brojnih inostranih medija. Počevši od ubrajanja ovog hotela na Conde Nast Traveler listu najboljih hotela za posjetiti u 2015. godini u Rusiji i Ujedinjenom Kraljevstvu, do predstavljanja u brazilskom izdanju časopisa Elle. Uz brojna priznanja iz svijeta luksuznog turizma i nominaciju za World Luxury Hotel nagradu, ovaj hotel sigurno korača ka samom vrhu.
Na današmjoj vanrednoj sjednici SO Herceg-Novi, posvećenoj situaciji nakon stečaja u kompaniji AD “Vektra Boka”, zaključeno je da konačnu odluku treba da donese SO zbog postojanja mogućnosti da Opština Herceg – Novi od Vektre traži ustupanje vlasništva nad nekretninama ove kompanije koja bi bila u visini potraživanja.
Ovo je samo jedan od zaključaka koji je usvojila SO. Svoje prijedloge zaključaka imali su i odbornici opzicije kao i vladajuće koalicije.
Skupština opštine Herceg Novi, donjela je zaključak da poziva na punu solidarnost javnost, sindikalne organizacije iz Herceg Novog sa radnicima „Boke”. Takođe, daje i punu podršku zaposlenim u HTP „Boka” i ukoliko bude zastupljena u stečajnom vijeću zahtjevaće radni angažman svih zaspolenih koji su to pravo imali prije stečaja i pravo na sticanje penzije.
Prihvaćen je predlog da se kamata od 277 hiljada eura na potraživanja Opštine prema “Vektra Boki”, od 1.9 miliona eura, opredijele za povezivanje radnog staža zaposlenih. Na taj način bi se bar dijelom pomoglo u prevazilaženju njihovog nepovoljnog statusa.
Jedan od zaključaka je da Skupština opštine zadužuje izvršnu vlast Opštine da angažuje stručno lice koje će izvršiti obračun i utvrditi izgubljenu dobit za nedovoljnu triustičku ponudu grada i propuštene prilike razvoja grada od potpisivanja privatizacionog ugovora sa „Vektra Bokom” 2007. godine.
Takmičenjem u kategoriji mješovitih klapa, dodjelom nagrada i završnim programom „Zavičajne harmonije“ u nedjelju je završen 14. Međunarodni festivala klapa Perast 2015.
Najbolja mješovita klapa, po mišljenju žirija i publike je “Signum” iz Čapljine, drugo mjesto pripalo je klapi “Kurenat” sa Mljeta, treće klapi “Stradioti” iz Herceg-Novog i Tivta.
Druga nagrada „Peraški kampanio” pripala je klapa “Kurenat” sa Mljeta, treća nagrada dodijeljena je klapi Stradioti.
Festival klapa Perast 2015. Foto KotorArt
Dodijeljene su dvije specijalne nagrade, a prema odluci žirija one su pripale ženskim klapama Incanto i Bellezza.
Dobitnice priznanja “Deštregovi” za najbolju debitantsku klapu XIV Međunarodnog festivala klapa Perast je “Maris” iz Kotora, dok je nagrada “Peraški školji” za najbolju crnogorsku klapu pripala kotorskoj klapi “Incanto”.
Festival klapa Perast 2015. Foto KotorArt
Publika je do kraja večeri mogla da uživa u pjesmama koje su klape odabrale za poseban program, Zavičajne harmonije, nastupile su klape “Castel Nuovo” iz Herceg Novog, “Bukaleta” iz Pazina, “Bellezza” iz Tivta, “Bisernice Boke” iz Kotora, “Oršulice” iz Vodica, “Diva” iz Širokog Brijega, “Trebižat” iz istoimenog grada, “Alata” iz Podgorice, “Corone” iz Sarajeva, “Sebenico” iz Šibenika, “Musica viva” iz Sombora, “Assa voce” iz Podgorice i “Luka” iz Rijeke.
