Muzej grada Perasta u srijedu je posjetila delegacija Turske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj TIKA u Crnoj Gori na čelu sa koordinatorom Ahmetom Altunom.
Povod posjete je nastavak prethodno saradnje na prevođenju arhivske građe sa osmanskog na crnogorski jezik.
Na sastanku su direktor OJU Muzeji Kotor Andro Radulović i Ahmet Altun dogovorili da se prevedena dokumenta izložbom predstave široj javnosti početkom naredne godine – kaže se u saopštenju iz Muzeja grada Perasta.
“U Dobroti na donjem putu kod palaca Dabinovića srušen je parapet. Molim vas da, ukoliko ste u mogućnosti, objavite ovu vijest kako bi neka od nadležnih institucija možda reagovala” – stoji u pismu slušaoca Radio Kotora koji se obratio u namjeri da skrene pažnju javnosti na tretman parapeta kao našeg graditeljskog nasljeđa.
Više puta je Radio Kotor upozoravao na krađe kamena i oštećenja parapeta uz put Muo – Stoliv, a sada u srcu Dobrote vidimo kako, pretpostavljamo “investitorski”, parapet uklanja kobra.
Očekujemo odgovore nadležnih…
Kameni parapeti su jedno og glavnih obilježja tradicionalne primorske arhitekture u ovom dijelu Boke koji je, inače, pod zaštitom UNESCO-a.
Opština Herceg Novi poziva sve građane da ozbiljno shvate upozorenja i ako u svom dvorištu imaju palmu zakažu tretman radi zaštite od takozvanog “crvenog surlaša”.
Ova štetočina prijeti da kroz nekoliko godina uništi sve palme i na taj način promijeni sliku našeg grada.
Lokalna uprava preduzima mjere kako bi bile tretirane palme na javnim površinama. Da bi se postigao pravi efekat – spasile sve palme, građani i pravna lica koja ih imaju u svojim dvorištima, moraju učiniti isto, jer se “surlaš” brzo širi sa stabljike na stabljiku.
Cijena tretmana jedne palme je 10 eura. Takav tretman potrebno je ponoviti tri puta u razmaku od oko 40 dana, a u dogovoru sa licenciranom firmom koja ga obavlja. Preventivnim i brzim djelovanjem moguće je za 30 eura spriječiti da se pošast proširi na stabla stara po više decenija i vrijedna više hiljada eura.
Za takozvanu dendrohirurgiju na teritoriji naše opštine licencirani su: preduzeće “Komunalno stambeno” (kontakt telefon: 031 324 999), poljoprivredna apoteka „Zožeta“ (kontakt telefon: 031 324 277) i poljoprivrena apoteka „Kalia“ (kontakt telefon: 067 629 758).
Građani ne bi smjeli preduzimati aktivnosti bez saglasnosti i naloga Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi, jer je upravo samoinicijativno tretiranje najpogodniji način da se štetočine prošire na druga stabla. Prema nalogu Fitosanitarne inspekcije do daljnjeg je zabranjeno orezivanje palmi, što na terenu kontroliše Služba komunalne policije.
Opaki štetni oganizam živi u unutrašnjosti palme. Larve se hrane u tkivu najmlađeg lišća, a u stablu prave tunele i šupljine. Liječenje je moguće samo ako se stabla hemijski tretiraju u najranijem stadijumu razvoja ovog parazita.
Ukoliko primjetite bilo kakve promjene na vašim palmama – mlade grane izgledaju kao makazama iskrzane, opadaju listovi, rozeta palme počinje da klone, odmah obavijestite Sekretarijat na broj 031 321 052 / lokal 264, da biste dobili potpune informacije i savjete o daljim koracima.
Takođe, molimo da na isti način reagujete ako primjetite promjene na susjednim palmama, koje nijesu vaše vlasništvo, kako bi se spriječilo širenje “surlaša”.
Tivatsko preduzeće “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. počelo je pregovore sa JP “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” iz Budve o isporuci dodatnih količlina vode Tivtu iz sistema Regionalnog vodovoda (RV).
Tivćani imaju potrebu za dodatnim količinama vode sa izvorišta Bolje sestre na Skadarskom jezeru, zbog čega se pregovara o aneksu postojećeg ugovora. Prema njemu, tivatski “Vodovod” sada dobija 30 sekundnih litara vode iz RV u zimskom peridou, odnosno 50 sekundnih litara tokom ljeta.
Iako je za ovu godinu sa RV sklopljen ugovor za isporuku ukupno 1,21 milion kubika vode, iz tog sistema za devet mjeseci je preuzeto već 1,25 miliona kubika, jer su tokom ljeta lokalna tivatska izvorišta Topliš i Plavda bila zaslanjena i nisu se mogla koristiti.
Inače, od marta ove godine tivatski “Vodovid i kanalizacija” RV-u plaća kubik vode po 0,37 eura, dok je ranije ta cijena iznosila 0,29 eura po kubiku.
Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat u saradnji sa Mornaricom Vojske Crne Gore i ekipom marine Porto Montenegro, održala je danas vježbu spašavanja povrijeđenih osoba iz unutrašnjosti onesposobljenog broda.
Vježba je odrađena na rashodovanom vojnom plovilu – desantnom brdu minopolagačau DBM-241 koji se nalazi na mrtvom vezu na Pristanu na Luštici, do kojeg su dvije ekipe sa ukupno 13 pripadnika SZS Tivat, prebačene brzim gumenjacima Porto Montenegra.
„Scenario vježbe je predviđao pretragu unutrašnjih prostorija onesposobljenog broda u kojima nema svjetla jer je mašinski kompleks izbačen iz upotrebe. Upotrebom odgovarajuće opreme i pravilnom primjenom propisane procedure, naši vatrogasci izvršili su pretragu kompletne utrobe broda, kao i mašinskog prostora u veoma otežanim uslovima, pronašli su povrijeđenu osobu u strojarnici i bezbjedno je izvukli na sigurno“- kazao nam je komandir SZS Tivat, Zoran Barbić.
On se posebno zahvalio Mornarici VCG jer je 50 metara dugi i 10 široki rashodovani ratni brod DBM-241, od skoro 600 tona, svojim unutrašnjim rasporedom bio idealan poligon za izvođenje ove vrste obuke i vježbi.
„Moramo staviti i akcenat na obuku našeg odoblja za ovakve intervencije na plovilima jer je Tivat veliki nautički centar,a igrom slučaja u posljednje tri godine imali smo četiri slučlaja požara na plovilima i intervencija na nekim i od najvećih i najskupljih jahti na svijetu kakav je bio slučaj sa požarom na superjahti „Katara“ početkom septembra.“- istakao je Barbić.
On je dodao da tivatski vatrogasci svakodnevno vježbaju i na napuštenom objektu nekadašnjeg vojnog kompleksa na rtu Župa gdje se simulira gašenje požara u zatvorenom prostoru, savladavanje požara koji se prebacuje sa jedne etaže objekta na drugu, upotreba pjenila u gašenju materija gdje se ne može primjenjivati voda, pretraga zadimljenih prostorija i slično.
Belgijska podružnica čuvenog njemačkog turoperatora TUI, zvanično je potrdila da će naredne sezone redovno saobraćati na realciji Brisel-Tivat i obratno.
Kompanija „TUIfly Belgium“, jedna od ukupno sedam aviokompanija koje su pod okriljem TUI-ja, najveće svjetske grupacije za turizam, odmore i putovanja, saobraćaće ponedjeljkom i petkom između aerodroma Šarlroa kod Brisela i Tivta, avionima tipa „boeing 737-700“ i „737-800“.
„TUIfly Belgium“ sezonski vazdušni most između Belgije i Tivta uspostaviće 28. aprila naredne godine, a njihovi avioni na toj relaciji letjeće do 2.oktobra.
Karte za tu liniju već su puštene u prodaju preko sajta kompanije.
Filmsko ostvarenje reditelja i scenariste Ivana Marinovića “Igla ispod praga” koje je na konkursu Ministarstva kulture Crne Gore izabrano za nacionalnog predstavnika za 89. nagradu Američke filmske akademije Oskar u kategoriji “Najbolji strani film u 2016. godini”, biće prikazan u petak 4. novembra u Wilshire Screening Room-u na Beverli Hilsu u Los Anđelesu.
Projekciju crnogorskog nacionalnog kandidata za nagradu Oskar u kategoriji „Najbolji strani film“ u 2016. godini organizuje Ministarstvo kulture posredstvom panevropske mreže European Film Promotion (EFP), u okviru Američkog filmskog marketa.
Uz podršku Ministarstva kulture, projekciji filma, koja je namijenjena članovima Američke akademije, novinarima, kao i predstavnicima filmske industrije Holivuda, prisustvovaće autor Ivan Marinović.
Gastro-turistička manifestacija “Kostanjada”, u organizaciji Nevladinog udruženja „Kamelija” i Mjesne zajednice Stoliv, biće održana u nedjelju 13. novembra, a ne 6. kako je prethodno najavljeno, obavijestio nas je predsjednik Upravnog odbora NVU „Kamelija” Romeo Mihović.
Nakon svečanog otvaranja “Kostanjade” koje je uz kulturno zabavni program planirano za 11 sati, uslijediće degustacija proizvoda od kostanja i zdrave hrane, koje spremaju vrijedne domaćice ne samo iz Stoliva već i iz cijele Boke, a biće predstavljena i mlada vina.
U sklopu programa manifestacije i ove godine su planirani izložba radova likovnih umjetnika i dječjih školskih radova, sportski program na terenima pod kostanje te izleti pješačkim stazama u Gornji Stoliv i na brdo Vrmac ( u 8 i u 13 sati).
Prema Mihovićevim riječima, ovakve tradicionalne manifestacije, koje svoje uporište pronalaze u domaćoj autohtonoj kuhinji područja na kojem se promovišu, zapravo su projekti koji integrišu različite turističke proizvode.
Pokrovitelji manifestacije su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.
Šibenski gradski vijećnik i potpredsjednik Narodne stranke – reformisti Petar Baranović, prilično se dramatično osvrnuo na jučerašnji početak sezone ribolova pridnenom povlačnom mrežom kočom. Ogorčen je što se u Hrvatskoj donose propisi kojima će ‘do kraja zatući i Jadan i naše ribare’ Upravo sutra, u kanale će po prvi put uploviti dodatni broj velikih kočara, koji će na ovom prostoru ostaviti ožiljke na ekosustav i vrlo brzo eliminirati mogućnost da kolege s manjim brodovima u tom prostoru prežive! Suprotno europskoj politici, struci i zdravoj pameti, kaže Baranović čiji Facebook komentar donosimo u cijelosti.
‘Sutra u zoru, u kanalima Jadrana, preciznije u ribolovnim zonama E, F i G, počinje sezona ribolova pridnenom povlačnom mrežom kočom…U davna vremena, u kojima se još donekle vodilo računa o zaštiti bioloških bogatstava Jadrana, taj je prostor bio rezerviran isključivo za manje ribarske brodove koće! Razloga takvom pristupu je nekoliko!
Takva plovila imaju realni hendikep u odnosu na velike koče u činjenici da posebno u zimskom periodu ne mogu odraditi adekvatan broj dana na otvorenom moru, a dodatni razlog je i manja šteta koju u tom osjetljivom ekosustavu kao kolateralu ribolovu ostavljaju njihovi mali i lagani alati…
Taj prostor potrebno je štiti jer je između ostalog izuzetno bitan zbog naglašene biološke raznolikosti, ali i činjenice da u njemu tijekom cijele godine ribare i ribari koji koriste male i selektivne alate, te tako upravo u tom prostoru ostvaruju svoju egzistenciju.
Dodatni je razlog danas i u temeljnoj smjernici zajedničke ribarstvene politike EU, određenoj za prostor Mediterana, koja upućuje prebacivanje profesionalnog ribolova upravo na korištenje i preferiranje manjih plovila u ribolovu! A što i kako radi Uprava ribarstva u Republici Hrvatskoj?!
Upravo suprotno! Donose promjene propisa koje će do kraja zatući i Jadan i naše ribare! Upravo sutra, u kanale će po prvi put uploviti dodatni broj velikih koćara, koji će na ovom prostoru ostaviti ožiljke na ekosustav i vrlo brzo eliminirati mogućnost da kolege s manjim brodovima u tom prostoru prežive! Suprotno europskoj politici, struci i zdravoj pameti..
A dotle, genijalci koji su te diletante u Upravi doveli u poziciju da svojom nesposobnošću divljaju Jadranom lamentiraju o Zerpu, iskrcavajući planine gluposti i nestručnosti u medijski prostor. Jer ono što je stanoviti zastupnik neku večer u emisiji ‘Otvoreno’ lupetao u studiju hrvatske televizije nije bilo za gledanje ni slušanje, kao ni naricanje i puštanje suza karijernog diplomate, jednog od nekolicine onih, koji su svoju poziciju gradili trgujući sa suverenitetom ove zemlje i njenim stvarnim interesima…Sramotno!!
Čitajući članak “SPRDNJA SA BAŠTINOM”, autora Đorđa Vušurovića, objavljen u dnevnom listu Vijesti od 29. oktobra 2016. “vratio” me je u davne sedamdesete dvadesetog vijeka.
Tada sam, tačnije neposredno nakon katastrofalnog zemljotresa 15.aprila 1979. godine, imenovan za vršioca dužnosti direktora, tek osnovanog Opštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kotoru. Odluku o osnivanju Zavoda usvojila je Skupština opštine Kotor, na sjednici održanoj 27.maja 1980.godine. Ovo ističem iz razloga kako smo i tada nailazili na nerazumijevanje, pojednih odgovornih lica za popis u zemljotresu stradalih spomenika kulture. Bilo je teško objasniti pojedincima, da je grad Kotor, njegova urbana cjelina, spomenik kulture, u kojoj nema svaki objekat svojstvo spomenika kulture, ali je dio funkcionalne cjeline koja je činjela grad.
Takav pristup, omogućio je dosta realnu procjenu šteta nastalih zemljotresom, ne samo na području gradskog jezgra, u iznosu od 18 658 930 USD, čime je područje Kotora, participiralo u ukupnoj šteti na spomenicima kulture u CG sa 35,52%.
Da li se sa tim sredstvima uspjelo obnoviti sve ono na osnovu čega su dobijena sredstva?
Nije! Dokaz su gradski bedemi i drugi spomenici kulture, u Gradu i van njega. Potvrđuju to i zapažanja UNESCO-ve komisije , koja je krajem marta i početkom aprila 2015. godine, obišla zaštićeno područje Kotora.
Osim Odluke o osnivanju Opštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Skupština opštine Kotor, napravila je još jedan veliki korak. Na sjednici od 10. februara 1981. godine, usvojila je Odluku o opštim uslovima za izvođenje radova na objektima u zaštićenom prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora. No, na žalost, ta odluka nije bila dugo u primjeni. Očigledno je nekome smetala.
Ali, ne treba zaboraviti, Kotor je sa njegovim prirodnim i kulturnim okruženjem, površine 12 000 ha kopna i 2 600 ha mora, na sjednici UNESCO-a 26. oktobra 1979. godine. proglaše za svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu, a grad Kotor i kulturnu baštinu u opasnosti, za određeno vrijeme.
Bilo je to, prije svega, priznanje onome što Kotor i njegovo okruženje jesu., ali i svojevrsno priznanje autorima elaborata za upis područja Kotora u svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu UNESCO-a,. dr Milošu Miloševiću, mr Jovanu Martinoviću i prof. dr Milenku Pasinoviću. Ovo ističem iz razloga što je prvobitni elaborate prethodno bio povjeren stručnjacima iz druge republike SFRJ , ali ga UNESCO-va komisija nije prihvatila.
Nakon 34 godine, Zakonom o zaštiti prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora (“Službeni list Crne Gore“ br.56/2013), čl.2, utvrđene su nove granice zaštićenog prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, a time, pored ostalog, smanjena površina kopnenog i morskog prostora na 6 120 ha kopnenog i 2 500 ha morskog prostora. Navodno, da bi se ispoštovale katastarske a ne prirodne granice, koje su “išle“ vrhovima okolnih brda, i ponegdje, zalazile u prostor susjednih opština i dodirivale sa granicama zaštićenih područja u tim opštinama.
Suvišno bi bilo voditi raspravu o ovome. Tim više što nije u skladu sa proklamovanim ciljem, povećanjem zaštićenog prirodnog prostora.
Jedino i najveće priznanje autorima pomenutog elaborate jeste upis područja Kotora u svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu UNESCO-a. Rijedak primjer po oba osnova. Time je 16% obale Crne Gore i nešto manje od 1% mora, uvršten u svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu.
Kotor nije ostao samo oštećen smanjenjem površine zaštićenog kopnenog i morskog prostora, ostala je Crna Gora. Kotor je ostao oštećen i ukidanjem sjedišta Regionalnog zavoda za zaštitu spmenika kulture, čije je sjedište , od osnivanja, bilo u Kotoru.
Nijesu potrebni komentari o posljedicama koje su po Kotor i negovo okruženje, imali izmjena ranijih granica zaštićenog područja kao i ukidanje institucije koja bi se bavila pitanjem zaštite kulturnih dobara na licu mjesta. Dovoljno je pročitati primjedbe UNESCO-ve komiisje koja je boravila na zaštićenom području Kotora od 26.marta do 8.aprila 2015.godine.
Ipak, Kotor to nije zaslužio.
Prof. dr Milenko Pasinović
© BokaNews, 2021
