Vlada CG – Reagovanje na tekst „Crna Gora otima hrvatsko more i vadit će naftu“

0
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija

Povodom tvrdnji iznijetih u subotu, 25. aprila 2015. godine, u hrvatskom dnevnom listu „Slobodna Dalmacija“ u tekstu pod naslovom „Crna Gora otima hrvatsko more i vadit će naftu“ objavljenom na naslovnoj strani i na stranama 2 i 3 saopštavamo javnosti da Vlada Crne Gore ni jednog trenutka nije prekršila Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu iz 2002. godine. Stoga je tvrdnja iznijeta u naslovu i u tekstu neistinita.

Upravo je Vlada Crne Gore, u cilju zaštite svojih interesa, uložila pregovor hrvatskoj strani i međunarodnim instancama zbog kršenja protokola prilikom raspisivanja hrvatskog tendera za davanje koncesija za istraživanje nafte i gasa u morskom području koji predstavlja spornu teritoriju.

Tender za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika koje aktuelan u Crnoj Gori ne primiče se prostoru između azimuta 206 i 231, koje je sporno područje između dvije države. Naprotiv, mi smo prvi tender orjentisali na prostor koji pokriva jugoistočni dio podmorja Crne Gore, odnosno prema granici s Albanijom. Ovo je poznato i „Slobodnoj Dalmaciji“ koja je i sama objavila je 09. 08. 2013. godine (članak je i danas dostupan na internetu na adresi: http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/218120/Default.aspx) mapu istraživanja koja sama po sebi opovrgava tvrdnje iz današnjeg teksta.

Vlada Crne Gore ostaje posvećena pregovorima oko utvrđivanja konačnog prijedloga teksta posebnog sporazuma kojim bi se dvije države obratile Međunarodnom sudu pravde u Hagu, a u cilju dostizanja konačnog rješenja u najboljem interesu za obje države – kaže se u sopštenju Biro za odnose sa javnošću Vlade CG.

Kotor – Trodnevna svetkovina Blažene Ozane Kotorske

0
Bl Ozana
Blažena Ozana

Povodom 450. godišnjice smrti i 350. godišnjice od proglašenja Blažene Ozane Kotorske za suzaštitnice grada Kotora i Kotorske biskupije, Biskupski ordinarijat Kotor nizom svečanosti obilježava proslavu svetkovine Blažene Ozane.

U katedrali sv. Tripuna u nedjelju 26. aprila u 20 sati je duhovni koncert na kojem će nastupiti solisti Opere HNK Ivana pl. Zajca, mezzosopranistica Vivien Galletta i tenor Voljen Grbac, u pratnji pijanista Vladimira Babina.

.

Na dan smrti Blažene Ozane 27. aprila sveta Misa je u 10 sati, služi mons. Ilija Janjić – biskup kotorski, u 18 sati pontifikalnu svetu misu u katedrali sv. Tripuna služiti će mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski, a pjevat će zbor sestara dominikanki.

Monodramu “Blažena Ozana – biti s Bogom dovoljno je za sreću” izvest će časna sestra dominikanka, zajednici kojoj je pripadala i Blažena Ozana, u 17 sati.

Međunarodni studijski dan “Blažena Ozana Kotorska” bit će održan 28. aprila od 8,30 do 13 sati. u crkvi sv. Pavla u Kotoru.

Blažena Ozana Kotorska
Blažena Ozana Kotorska

Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.

Spominje se kao blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana. Crkva joj je priznala štovanje 20. prosinca 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećorednicama sv. Dominika.

Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.

Stoliv – „Camellija Trophy”

1
Stoliv drvene barke
Stoliv drvene barke

U sklopu manifestacije „Fešta kamelija” u nedjelju 26. aprila u Stolivu će biti organizovan „Camellija Trophy” – takmičenje ribara u drvenim barkama.

U akvatorijumu ispred Stoliva od jutarnjih sati posade drvenih barki takmičiti će se u ribanju i veslanju nakon čega su prodefilovali akvatorijem ispred stolivske rive.

Istog dana, u 12 sati u Domu kulture „Niko Bilafer” u Stolivu biće održan stručni skup o očuvanju drvenih barki.

Manifestacija „Camellija Trophy”, ima za cilj promociju i očuvanje drvenih barki.

Organizatori su Udruženje „Kamelija“ KSR „Zubatac“ Kotor MZ Stoliv

Stoliv
Stoliv

„C A M E L L I A   T R O P H Y“ – PROGRAM

6.30 Okupljanje ribara sa drvenim barkama na stolivskom mulu, ribanje u akvatoriju ispred Stoliva, povratak i mjerenje ulova

10.00 Promotivni nastup jedriličara, kajakaša i gondolijera

11.00 Takmičenje u veslanju i defile drvenih barki

12.00 Svečano proglašenje najuspješnijih učesnika i dodjela trofeja. Razmjena iskustava vlasnika drvenih barki i ribara uz stručne savjete

Zabavni program i druženje uz ribu i vino.

Organizovanjem ove manifestacije doprinosimo očuvanju naših tradicionalnih vrijednosti.

Kontakt telefon 069/644-506

Kraljevina Norveška finansira projekat zaustavljanja devastacije obale i podmorja

0

dinamit

Op­šti­na Ul­cinj ko­nač­no je ri­je­ši­la da se uhva­ti u ko­štac sa kri­vo­lo­vom ri­be di­na­mi­tom i de­va­sta­ci­jom mor­ske oba­le i pod­mor­ja. Pro­jek­tom pod na­zi­vom „Odr­ži­vi raz­voj mor­skog i obal­nog eko­si­ste­ma po­sred­stvom za­šti­te i od­go­ja mor­ske fa­u­ne“ ko­je je po­čeo ne­dav­no, lo­kal­na upra­va će u sa­rad­nji sa nad­le­žnim dr­žav­nim in­sti­tu­ci­ja­ma po­ku­ša­ti da eli­mi­ni­še ovaj vi­še­go­di­šnji pro­blem ko­ji ugro­ža­va eko­si­stem. Pre­ma ri­je­či­ma pot­pred­sjed­ni­ka Op­šti­ne Ar­di­ja­na Ma­vri­ća ci­lje­vi pro­je­ka­ta ko­ji fi­nan­si­ra Kra­lje­vi­na Nor­ve­ška su pro­mo­vi­sa­nje za­šti­te oko­li­ne, u ci­lju bo­lje za­šti­te i mo­ni­to­rin­ga za­jed­nič­kog mor­skog eko­si­ste­ma i po­bolj­ša­nje po­ten­ci­ja­la u ri­bar­stvu za lo­kal­no sta­nov­ni­štvo kroz odr­ži­vi raz­voj mor­skih re­sur­sa u obal­nom po­ja­su.

-Pro­je­kat je fi­nan­si­ran od stra­ne Mi­ni­star­stva vanj­skih po­slo­va Nor­ve­ške iz­no­som od ukup­no 118,866 eura, uz ko­fi­nan­si­ra­nje od stra­ne Op­šti­ne Ul­cinj u vri­jed­no­sti od ukup­no 23,760 eura, od­no­sno kroz rad­no oso­blje, kon­kret­ni­je im­ple­men­ta­ci­jom ko­ja se vr­ši od oso­blja Kan­ce­la­ri­je za me­đu­na­rod­nu sa­rad­nju i pro­jek­te. Pro­je­kat će tra­ja­ti ukup­no dvi­je go­di­ne. U ci­lju što efi­ka­sni­je im­ple­men­ta­ci­je, Op­šti­na Ul­cinj je stu­pi­la u par­ter­tsvo sa: Mi­ni­star­stvom unu­tra­šnjih po­slo­va, Upra­vom Po­li­ci­je od­no­sno Sek­to­rom gra­nič­ne po­li­ci­je, Upra­vom za in­spek­cij­ske po­slo­ve, Mi­ni­star­stvo po­ljo­pri­vre­de i ru­ral­nog raz­vo­ja – Di­rek­to­rat za po­ljo­pri­vre­du i ri­bar­stvo te Klu­bom sport­skih ri­bo­lo­va­ca „Bo­ja­na” – ka­že Ma­vrić, i do­da­je da je pro­je­kat po­di­je­ljen na če­ti­ri se­ta ak­tiv­no­sti.

– Pr­vi je kam­pa­nja po­di­za­nja svi­je­sti gra­đa­na po­sred­stvom ogla­ša­va­nja na bil­bor­di­ma, te pro­mo­ci­ja pre­ko emi­to­va­nja vi­deo-spo­to­va, us­po­sta­vlja­nje mo­ni­to­rin­ga oba­le op­šti­ne Ul­cinj, po­sred­stvom pa­tro­li­ra­nja ko­je će se vr­ši­ti uz­duž či­ta­ve ul­cinj­ske oba­le, te di­rekt­nom ko­mu­ni­ka­ci­jom sa svim part­ne­ri­ma u pro­jek­tu, i raz­vi­ja­njem on­lajn ba­ze po­da­ta­ka, uz pri­stup svih re­le­vant­nih par­te­ra u pro­jek­tu, Sli­je­di ja­ča­nje ka­pa­ci­te­ta nad­le­žnih in­sti­tu­ci­ja, kroz se­mi­na­re i kon­fe­ren­ci­je uz uče­sto­va­nje re­gi­o­nal­nih eks­pe­ra­ta, te raz­mje­na naj­bo­ljih prak­si i is­ku­stva iz okru­že­nja i is­ku­sta­va u bor­bi pro­tiv ile­gal­nog ri­bo­lo­va, i efi­ka­sno eli­mi­ni­sa­nje ovag fe­no­me­na. Po­tom će­mo stva­ra­ti uslo­ve i pod­sti­caj za raz­voj ma­ri­kul­tu­re, gdje bi se oba­vi­la stu­di­ja – ela­bo­rat u ko­jem bi se pre­ci­zno od­re­di­le po­god­ne lo­ka­ci­je i pred­sta­vlja­le mo­guć­no­sti za raz­voj u ovom po­lju unu­tar Op­šti­ne Ul­cinj. Ta­ko­đe je u sklo­pu ove ak­tiv­no­sti pla­ni­ran edu­ka­tiv­ni vi­deo o ma­ri­kul­tu­ri – ob­ja­šnja­va Ma­vrić ko­ji je po­me­nu­ti pro­je­kat ne­dav­no pre­zen­to­vao u Ri­je­ci na re­gi­o­nal­noj aka­de­mi­ji pred pred­stav­ni­ci­ma dr­ža­va re­gi­o­na, kao pro­je­kat do­bre prak­se gdje lo­kal­na sa­mo­u­pra­va uklju­ču­je sve dr­žav­ne in­sti­tu­ci­je u rje­ša­va­nju od­re­đe­nog pro­ble­ma.

– Pre­zen­ta­ci­ja u Ri­je­ci je tra­že­na od stra­ne do­na­to­ra Kra­lje­vi­ne Nor­ve­ške kao pro­je­kat ko­ji oni fi­na­nsi­ra­ju. U ovom slu­ča­ju su­šti­na pro­ble­ma je kri­vo­lov ri­be, de­va­sta­ci­ja mor­ske oba­le i pod­mor­ja, na­la­že­nje rje­še­nja sa svim nad­le­žnim in­sti­tu­ci­ja­ma, i pa­ra­lel­no i po­kre­ta­nje stu­di­ja za na­la­že­nje lo­ka­ci­ja i uslo­va za raz­voj ma­ri­kul­tu­re, za­klju­ču­je pod­pred­sjed­nik Op­šti­ne. Ina­če, Se­kre­ta­ri­jat za pri­vre­du i eko­nom­ski raz­voj ras­pi­sao je ne­dav­no kon­kurs za ana­ga­žo­va­nje slu­žbe­ni­ka ko­ji bi na­red­nih 20 mje­se­ci tre­bao da vr­ši mo­ni­to­ring či­ta­vog po­ja­sa ul­cinj­ske oba­le. Iz­vr­ši­lac ovog po­sla će bi­ti za­du­žen za mo­ni­to­ring duž či­ta­vog po­ja­sa oba­le, od­no­sno od ušća ri­je­ke Bo­ja­ne do za­le­đa Kru­ča. Po­jas oba­le na ko­jem se vr­ši mo­ni­to­ring bi ob­u­hva­tao ši­ri­nu od 1,5 ki­lo­me­ta­ra od oba­le pre­ma du­bi­ni mo­ra. Ta­ko­đe iz­vr­ši­lac vr­šio mo­ni­to­ring či­ta­ve del­te Bo­ja­ne, oko ostr­va Ada. To­kom oba­vlja­nja svo­ga po­sla upra­vljao bi čam­cem na mo­tor­ni po­gon (gu­me­ni ča­mac sa čvr­stim ko­ri­tom) i bio u oba­ve­zi da pom­no pra­ti bi­lo ka­kvu ile­gal­nu ak­tiv­nost, ko­ja se de­ša­va uz­duž go­re na­ve­de­nog po­ja­sa, sa kon­tek­stom na ile­gal­ni ri­bo­lov, te mo­ni­to­ring bi­lo ka­kvog fe­no­me­na, ko­ji bi mo­gao da ugro­zi mor­ski eko­si­stem, ha­bi­tat i op­sta­nak mor­ske fa­u­ne, ka­ko od uti­ca­ja ljud­skog fak­to­ra, ta­ko i uti­ca­ja pri­rod­nog fak­to­ra – na­vo­di Ma­vrić.

Stari-grad-Ulcinj
Stari-grad-Ulcinj

Re­gi­stro­va­no 35 di­na­mi­ta­ša
Pre­ma po­da­ci­ma po­li­ci­je na pod­ruč­ju op­šti­ne Ul­cinj re­gi­stro­va­no je 35 kri­vo­lo­va­ca eks­plo­zi­vom ili di­na­mi­ta­ša ka­ko ih po­pu­lar­ni­je zo­vu. Po­li­ci­ja zna za sva li­ca ko­ja se ba­ve tim po­slom, ali ka­ko su ve­o­ma or­ga­ni­zo­va­ni te­ško im se ula­zi u trag i te­ško ih je uhva­ti­ti na dje­lu. -Da bi se li­ce ko­je ko­ri­sti eks­plo­ziv u kri­vo­lo­vu mo­glo iz­ve­sti pred sud neo­p­hod­no je ima­ti sve ar­gu­men­te, prak­tič­no ga uhva­ti­ti ili sni­mi­ti u mo­men­tu ka­da ko­ri­sti eks­plo­ziv. To ni­je ne­mo­gu­će ali je vr­lo te­ško jer se ra­di o do­bro or­ga­ni­zo­va­nim gru­pa­ma, ka­žu u po­li­ci­ji.

Pod­mor­je ra­zo­re­no i pu­no mr­tve ri­be
Sport­ski ri­bo­lov­ci ro­ni­o­ci već go­di­na­ma upo­zo­ra­va­ju da se na mor­skom dnu ul­cinj­skog pri­o­ba­lja na­la­zi iz­u­zet­no mno­go mr­tve ri­be, ubi­je­ne di­na­mi­tom. Oni su u vi­še na­vra­ta ape­lo­va­li da se na­po­kon, spri­je­či ovaj vid uni­šta­va­nja mo­ra i ugro­ža­va­nja bez­bjed­no­sti lju­di. – Mi se tru­di­mo da oču­va­mo pri­o­ba­lje i re­a­gu­je­mo na sva­ku vr­stu kri­vo­lo­va ali, na ža­lost, ka­zne su ma­le, sve­ga ne­ko­li­ko sto­ti­na eura, a šte­ta je ogrom­na, po­ru­ču­ju sport­ski ri­bo­lov­ci i ro­ni­o­ci.

https://youtu.be/guAProiTCwo

Autor: Branko Lentić Film “Dinamitaši” iz dokumentarne serije “Objektiv 350”, snimljen je 1974. To je priča o…

Aerodrom Tivat – Rekonstrukcija kontrolnog tornja od jeseni

0
Kontrola letjenja Tivat
Kontrola letjenja Tivat

Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) iz podnijela je Ministarstvu održivog razvoja i turima Crne Gore zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju objekata Aerodromske kontrole letjenja (AKL) u Tivtu. Zahtjev je podnešen 15.aprila, a rekonstrukcija prostorija AKL Tivat na ovdašnjem aerodromu, podrazumijeva i modernizaciju i rekonstrukciju kontrolnog tornja tivatske vazdužne luke. U to će SMATSA uložiti blizu 4 miliona eura.

U skladu sa Državnom studijom lokacije „Aerodrom Tivat – sektor 24“, predviđeno je da se obavi detaljna rekonstrukcija postojećeg kontrolnog tornja visine 37 metara, te da se na sada slobodnoj parceli u njegovom podnožju, podigne novi objekat spratnost P+1, a sve zajedno će biti površine oko 1,4 hiljade kvadrata u kojima će raditi 30 zaposlenih u AKL Tivat.

U objektu ispod tornja smjestiće se meteo-služba, kancelarije AKLTivat, tehničke prostorije i tzv. aerodromski biro (flight information office). Sam toranj će biti detaljno rekonstruisan jer će se srušiti postojeća kupola i prostorije tehničke sale koja se nalazi odmah ispod aktuelne kupole. Na tom nivou napraviće se nova moderna kupola sa najmanje 80 kvadrata korisne površine u kojoj će istovremeno moći raditi pet kontrolora.Na etaži ispod, izgradiće se nove prostorije za odmor kontrolora, učionica i sanitarni čvor, a toranj će pored najmodernije komunikacione i IT opreme, dobiti i panoramski lift.

Kontrolni toranj aerodroma Tivat
Kontrolni toranj aerodroma Tivat

SMATSA se za rekonstrukciju kontrolnog tornja i izgradnju novih prostorija za potrebe AKL Tivat odlučila zbog starosti i neadekvatnih katakteristika postojećih objekata, kao i činjenice da aerodrom Tivat već godinama bilježi najveću stopu rasta u obimu saobraćaja od svih vazdušnih luka u bivšoj Jugoslaviji, sa čime se mora adekvatno nositi i služba kontrole letjenja. Za ovaj aerodrom koji je i turistička recepcija Crnogorskog primorja, SMATSA je najavila i posebno atraktivan i reprezentativan arhitektonski izgled novog kontrolnog tornja.

Aerodroma Tivat
Aerodroma Tivat

Inače, početak ove investicije zbog raznih administrativno-pravnih okolnosti, kasni oko 10 mjeseci u odnosu na ranije pominjenu dinamiku. Prema nezvaničnim informacijama, pripremni radovi na tzv. land side strani objekata AKL Tivat počeće u spetembru. Već u oktobru krenuće i glavni radovi, jer će se tada, zbog smanjenja obima saobraćaja na aerodromu, stvoriti uslovi da se kontrola letjenja sa tornja koji se rekonstruiše, privremeno izmjesti u poseban kontejner sa opremom, lociran na drugom mjestu u zahvatu tivatske vazdušne luke.

Ekološki monitoring „zdravlja“ mora u marini Porto Montenegro

0
Porto Montenegro marina
Porto Montenegro marina

Stručnjaci Instituta za biologiju mora iz Kotora (IBMK) počeli su ovih dana sa prvim mjerenjima i prikupljanjima podataka u akvatorijumu marine Porto Montenegro u Tivtu, u cilju sprovođenja jednogodišnjeg programa monitoringa stanja morskog ekosistema u zahvatu elitnog tivatskog nautičkog centra.

„Sa Porto Montenegrom potpisali smo ugovor o jednogodišnjem monitorinigu stanja životne sredine u morskom ekosistestemu po svim njegovim apaketima – počev od hemijskog i mikrobiološkog sastava morske vode, preko eutrofikacije, bioindikatora eventualnog zagađenja, do stanja i brojnosti morskih biljnih i životinjskih organizama na ovom području, odnosno hemijskog sastava sedimenata morskog dna. Po završetku projekta biće izrađen i detaljan fnalni izvještaj.“- potvrdio je dirtektor IBMK, dr Mirko Đurović.

On je precizirao da će neki od podataka biti sumirani i objavljivani mjesečno, a neki sezonski, na period od pola godine. Nakon završetka čitavog posla za godinu dana, dobiti podaci koji će se uporediti sa tzv. „nultim stanjem“ – presjekom stanja morskog ekosistema na lokaciji Porto Montenegro sakupljenim u Studiji iz 2007, te vidjeti koliko su se prilike u moru nekadašnjeg vojnog brodogradilišta Arsenal, a današnje marine za mega i super jahte, promijenile na bolje ili na gore u proteklih osam godina.

Prema nezvaničnim informacijama, vrijednost ovog projekta čije sprovoženje finansira sam Porto Montenegro je 40 hiljada eura.

Institiut za biologiju mora Kotor
Institiut za biologiju mora Kotor – Foto Boka News

GP Karasović – Zaplijenili 569 šteka cigara

0
GP Karasović – Zaplijenili 569 šteka cigara

Carinska uprava danas je u Carinskom uredu u Dubrovniku  održala vanrednu konferenciju za medije na kojoj je potvrdila zapljenu cigareta tržišne vrijednosti 110 hiljada kuna (14.500 €) na Graničnom carinskom prijelazu Karasovići, Hrvatska – Crna Gora.

Pomoćnik predstojnika Carinskog ureda Karasovići Luka Radulović novinare je izvijestio kako je noćas na Karasovićima zaplijenjeno 109.780 komada cigareta, odnosno 569 šteka triju vrsta cigareta LD red, LD blue i Bond svjetskog proizvođača GT International AD Senta s markicama Crne Gore, odnosno bez markica.

Cigarete je na ulazu u Hrvatsku pokušao prošvercati njemački državljanin R.V. U kombiju njemačkih registarskih oznaka carinici su nakon osnovnog pregleda uočili sitne prepravke na kombiju, zbog čega su otpočeli detaljan pregled pa je u vozilu otkriven bunker sa cigaretama, čija se vrijednost na tržištu procjenjuje na oko 110 hiljada kuna (14.500 €).

Prema izjavi vozača, protiv kojega će biti podnesena kaznena prijava zbog izbjegavanja carinskog nadzora, roba je bila namijenjana njemačkom tržištu. Krijumčar će biti procesuiran u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku, a vozilo i cigarete su mu oduzete, rečeno je na press konferenciji.

 

Zanimljivost – Vrijeme kad kantori mijenjaju boje

0
Spondyliosoma cantharus - Foto: Stefano Guerrieri
Spondyliosoma cantharus – Foto: Stefano Guerrieri

Kantor (Spondyliosoma cantharus) je riba koja živi u jatima po čitavom Jadranu na dubini od pet do 150 metara, ali najviše voli strme kamene obale sa bistrim morem. U proljeće, kada more počne grijati iznad 15 stepeni, mijenjaju bolju u drečavo plavu – vrijeme je za mrijest.

Kantori iz šire okoline skupljaju se svake sezone na tradicionalna mjesta za polaganje jajašaca gdje su možda i sami začeti. Mužjaci mijenjaju boju, čime signaliziraju da su spremni za parenje.

Ove ribe su dvopolci.

U prvom dijelu života su ženke, a nakon nekoliko godina kada narastu oko 400 – 500 grama, mijenjaju pol – u mužjake. Prije mrijesta mužjaci iskopaju malu rupu u pijesku gdje će ženka položiti svoja jajašca, i onda otići od gnijezda. Mužjaci brinu o njemu.

Spondyliosoma cantharus - Foto: Stefano Guerrieri
Spondyliosoma cantharus – Foto: Stefano Guerrieri

Oni čuvaju gnijezdo od girica i fratara, i danima, marljivo, laganim pokretima peraja, ali i duvanjem uz pomoć škrga, “osvježavaju” more iznad gnijezda. Na taj način se brinu da jajašca imaju dovoljno kiseonika.

Ribari znaju mjesta gdje su kantori u aprilu, ali, srećom, lov nekoliko primjeraka neće nužno oštetiti jato. Jedino na što je čovjek vidljivo uticao je to da na mjestima gdje su se nekada lovili kantari od 2,5 kg, danas su tu oni do kilogram težine.

Plan B

0
Plan B
Plan B

U okviru HAPS-a večeras , 24 april, petak, u 20,30 pozorišna predstava Hercegnovskog pozorišta – PLAN B

Tekst: Marija Čolpa režija: Slobodan Milatović

 

Knjižara So predlaže za čitanje

0
Knjižara So Herceg - Novi
Knjižara So Herceg – Novi

U saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, svakog petka skrećemo pažnju kako na one najčitanije, tako i na one vrijedne, interesantne i neobične knjige…

Preporuke za čitanje naredne sedmice.

Teorija svega knjiga je u kojoj Džejn Hoking sa puno topline, iskrenosti i poštovanja govori o svom bivšem suprugu, slavnom astrofizičaru Stivenu Hokingu čiji je blistavi um promijenio naš svijet. Šezdesetih godina prošlog vijeka, Stiven se tokom studija na Kembridžu zaljubljuje u studentkinju Džejn. Posvećen ljubavi i nauci nije ni slutio da će ga zadesiti bolest zbog koje će biti osuđen na doživotnu bitku za opstanak. Džejn nesebično odlučuje da ostane pored njega, a ljubav i bezuslovna podrška uliće im hrabrost da zasnuju porodicu. Kroz brojne nesuglasice, ali i iskrenu privrženost, njih dvoje prkosili su preprekama i zajedno ostvarili više nego što su mogli da sanjaju. Izdavač je Vulkan.

Gilgameš je drevni sumersko-vavilonski ep, nastao prije oko 4000 godina. Prethodi mnogim mitovima i legendama starih naroda, a u jednom od ključnih poglavlja govori o opštem potopu. Gilgameš, čovjek bola i radosti, najveći je junak svog vremena, koji neće da prihvati smrt. On želi da ljude učini besmrtnim, i odlazi u podzemni svijet da pronađe umrlog prijatelja Enkidua. Ova je knjiga o tragičnoj ljudskoj sudbini. Svojom čudesnom poetikom stoji uz rame s najvećim djelima svjetske književnosti. Izdavač je Lom.

Ja sam Malala je svjetski bestseler koji nam donosi ispovijest djevojčice koju su talibani pokušali ubiti jer se zalagala za pravo na obrazovanje. Igrom slučaja preživjela je, a zahvaljujući požrtvovanosti pakistanskih i britanskih ljekara uspjela je da se oporavi. U ovoj knjizi ispričana je dramatična priča o dolasku talibana u njen rodni kraj, njihove riješenosti da pozatvaraju škole za djevojčice i da pobiju nastavnike. Malalina autobiografija upečatljivo je svjedočanstvo o otporu umjerene pakistanske muslimanske zajednice tom teroru, u kojem je ova djevojčica odigrala važnu ulogu govoreći čak i u Ujedinjenim nacijama. Izdavač je Evro-Đunti.

Osnovna poruka i svjedočanstvo Leonida Rešetnjikova, autora knjige Vratiti se Rusiji, temelji se na Hristovim riječima: ’Pokajte se jer se približilo Carstvo nebesko’. Taj jedini izlaz iz svih bezizlaza velike Rusije, prošavši kroz ’ćorsokake beznađa’ među kojima je najdublje bespuće bila boljševička revolucija, predstavlja izlaz za sve zemaljske narode i sveukupno čovječanstvo. Rešetnjikov sugeriše da put ka ozdravljenju nacije vodi jedino preko pokajanja koje je osnovna svojstvena crta Pravoslavne civilizacije. Izdavač je Evro-Đunti.

Gledanje u sunce Irvina D. Jaloma knjiga je o susretu sa smrću. Strah od smrti je zajednički svim ljudskim bićima. Čitalac nalazi se ono što je u prevazilaženju tog straha autor naučio iz sopstvenog iskustva i rada sa pacijentima. Ovo djelo pomoći će mnogima da pogledaju strahu u lice. Gledanje u sunce trebalo bi da pročita svako ko promišlja o svom životu i životu onih koje voli. Izdavač je Psihopolis.

Istorija na dlanu iz pera grupe autora je knjiga koja predstavlja hronologiju najvažnijih događaja od praistorije do danas. Precizni i sažeti podaci o dešavanjima na području na kojem se tokom vremena uobličavala naša moderna država, kao i osvrt na ono što se istovremeno dešavalo u svijetu, omogućavaju čitaocu cjelovit pogled na svaku epohu i dublje razumijevanje načina na koji su pojedini događaji i znamenite istorijske ličnosti uticali na razvoj društva. Izdavač je Kreativni centar.

Tajanstveni zamak Dejvida Glavera knjiga je iz serijala Matematička potraga. Suočimo se sa matematičkom misterijom koja sadrži oblike, mjere i vrijeme. Neko je provalio u zamak, a čitalac treba da razriješi misteriju. Međutim, ako se uputstva ne prate pažljivo zlikovci mogu vrlo lako pobjeći. Za putovanje kroz ovakve avanturističke priče neophodne su matematičke vještine. Oni koji ih posjeduju upustiće se u nezaboravnu avanturu, uhvatiti lukave lopove i postati heroji. Izdavač je Vulkan.