Radionica – „Konzervacija i restauracija predmeta od zlata i srebra“

Boka News
-
0
Radionica – „Konzervacija i restauracija predmeta od zlata i srebra“

Specijalistički kurs „Konzervacija i restauracija predmeta od zlata i srebra“ počeo je danas u Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Područno odjeljenje Kotor – palata „Drago“, koji je pružio stručnu i tehničku podršku.

Predavači su Bruno Giuzeppe Moretto, predsjednik Asocijacije Venecijanaca u svijetu, Mauro Cesaretto, kustos konzervator i sara Garbellini, restaurator konzervator.

Učesnici radionice će na šestodnevnom kursu biti u prilici čuti teorijski dio o konzervaciji i restauraciji zlata i srebra a praktično će i restaurirati dva eksponata Kotorske biskupije, relikvijar Svetoga Križa iz 17.stoljeća a drugi je iz 19.stoljeća koji predstavlja cvijet od metala, posrebren i pozlaćen koji se upotrebljavao za ukrašavanje oltara u to doba.

Goste iz Italije i polaznike kursa pozdravili su predsjednik Zajednice Italijana Kotor, Aleksandar Dender, podredsjednik Andro Radulović, Aleksandra Milić iz Sekretarijata za kulturu opštine Kotor, generalni vikar Kotorske biskupije Anton Belan i rukovodilac Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Područno odjeljenje Kotor, Jasminka Grgurević.

Bruno Giuzeppe Moretto, predsjednik Asocijacije Venecijanaca u svijetu, koji je otvorio radionicu – kurs, izrazio je nadu da će saradnja se razvijati i dalje, ne samo kroz obuku i kurseve, već i kroz konkretnu restauraciju eksponata i predmeta od srebra i zlata iz našeg bogatog kulturnog nasleđa. Sa nama su poznati i vrhuski stručnjaci za restauraciju, srebra i zlata, Mauro Cesaretto, kustos konzervator i sara Garbellini, restaurator konzervator, kazao je Moretto.

Organizatori radionice su Zajednica Italijana Crne Gore uz podršku Asocijacije Venecijanaca u svijetu. Radionica će trajati do 29.maja.

Cromaris među prvih 10 proizvođača orade i brancina u svijetu

Boka News
-
0
Cromaris među prvih 10 proizvođača orade i brancina u svijetu
Cromaris
Cromaris

Zadarski Cromaris privodi kraju izradu mrjestilišta u Ninu koje je vrijedno više od 100 milijuna kuna, što je najveća i najvažnija investicija u tu kompaniju od njezina osnutka 2009., nakon što je Adris grupa u jeku krize s njom spojila preuzeti Cenmar, Bisage, Marimirnu i Marikulturu Istra. Prema riječima predsjednika uprave Gorana Markulina, novo će mrjestilište biti jedno od najvećih za brancin i oradu u Europi. Cromarisu će omogućiti razvoj vlastitih jata ribe, čime će utjecati na njezina svojstva i kvalitetu, a osim što će kapacitetom pokriti vlastite dugoročne potrebe, kvalitetnu mlađ nudit će i drugim hrvatskim proizvođačima. Riblja mlađ brancina i orade danas se u Hrvatsku uvozi uglavnom iz Francuske i Italije tako da će mrjestilište, na koje će se nadovezati pogon za predrast u Lamjani od 2016., biti osnova razvoja Cromarisa. Tako će se potpuno kontrolirati proces uzgoja i kvaliteta ribe, što jamči dugoročnu održivost tog posla u koji je Adris grupa (ne računajući turizam i osiguranje) dosad uložila vrtoglavih 560 milijuna kuna.

Talijani najbolji kupci

– Protekle godine dostigli smo prvi strateški cilj od osnutka Cromarisa, a to je prodaja i proizvodnja više od 5000 tona ribe. Prodano je više od 5600 tona, što je u odnosu na godinu prije količinski rast od gotovo 50% – kaže Markulin.

Po prodanoj količini ribe dospjeli su među top 10 proizvođača brancina i orade u svijetu, dok i financijski rezultati od 287,8 milijuna kuna ukupnih prihoda u 2014., što je rast od 43% u odnosu na godinu prije te 108,6% veća dobit, govore u prilog toj Adrisovoj perjanici koja 70% prodaje plasira kroz izvoz. Najveći regionalni partner Cromarisa je Konzum, a internacionalni Metro, iz kojega su se nedavno pohvalili da su kvalitetom i svježinom iz nekih njihovih centara istisnuli turski i grčki brancin i oradu. Kroz Metro, kaže Markulin, ribu izvoze u devet zemalja, a ukupno u 15. Ipak, najinteresantnije im je tržište Italija, gdje je potrošnja brancina i orada između 60 i 100 tisuća tona godišnje, trećina ukupne svjetske potrošnje. Za usporedbu, u nas se s turizmom potroši oko 3000 tona godišnje. Tržište je ograničeno pa će se izvoz Cromarisa stalno povećavati.

U ponudi i romb

– Cilj nam je u idućih pet godina dostići prodaju od 10.000 tona te da nas kupci i potrošači prepoznaju kao lidera u kvaliteti na europskom tržištu – kaže Markulin ističući kako njihovoj ponudi ekstra svježih proizvoda vrhunske kvalitete u prilog idu i komparativne prednosti razvoja marikulture u Hrvatskoj: kvaliteta Jadranskog mora i blizina talijanskog tržišta.

Danas iz Cromarisa nude i zubatac kojega uzgaja samo još jedna tvrtka na svijetu. Prije mjesec i pol na tržište su izašli i s rombom, kojega planiraju ozbiljno proizvoditi, kaže Markulin, koji u ovoj godini za Cromaris najavljuje planirani rast od prodaje između 10 i 15% te daljnji rast izvoza, uvođenje SAP-a kao jedinstvene informacijske platforme, komunikaciju s potrošačima u Italiji, kao i povećanje kapaciteta uzgajališta. Prije mjesec dana dobili su i prestižne certifikate Global GAP i Friend of the Sea za održivu akvakulturu. Inovativni, moderni, s jasnom vizijom i strategijom, 2020. misle dočekati kao europski lider u proizvodnji svježe bijele ribe s prodajom većom od 10.000 tona – i imati zadovoljne zaposlenike bez kojih, tvrde, nema ni uspješne kompanije.

Jolanda Rak Šajn

Opština Kotor za Radio Antenu M 5000 eur-a

Boka News
-
1
Opština Kotor za Radio Antenu M 5000 eur-a
A. Stjepčević predsjednik opštine Kotor
A. Stjepčević predsjednik opštine Kotor

Opština Kotor budžetom za 2015.godinu opredjelila je za medije finasisku pomoć za emitovanje programskih sadržaja od interesa za opštinu Kotor i njene građane u iznosu od 20.000 eura koji su shopping metodom (neposredno prikupljanje ponuda) raspodjeljena u prvom kvartalu ove godine.

Sa korisnicima sredstava Sekretarijat za kulturu i društvenu djelatnost opštine Kotor potpisao je Ugovore o dodjeli i načinu korištenja sredstava.

Kako Boka News saznaje među medijima kojima su dodijeljena, sredstva, našla se i podgorička radio stanica Antena M kojoj je dodjeljeno 5000 eura. Nameće se pitanje po kom osnovu je ova radio stanica dobila sredstva i na koji način će emitovati sadržaje od interesa za opštinu Kotor i njene poreske obveznike ?

U tom smislu još 5. maja e-mailom smo poslali pitanja gradonačelniku, dr. Aleksandru Stjepčeviću, vezano za aktuelnu temu i neka druga važna pitanja, pošto nismo bili u prilici pitati gradonačelnika, koji za šest mjeseci od kada je na čelu Grada nije održao niti jednu konferenciju za medije.

Odgovore na pitanja nismo dobili ni nakon dvadeste dana čekanja. Pitanja prenosimo integralno.

Poštovani gradonačelniče,

Dostavljam Vam nekoliko pitanja iz vaše nadležnosti, kako bi mogli informisati čitaoce portala www. bokanews. me

1. Koji su bili kriterijumi za raspodjelu sredstava medijima, shopping metodom, predviđenih Budžetom Opštine Kotor u iznosu od 20.000 eur-a.

2. Ako je formirana komisija ko su bili članovi komisije ili ste odluku donjeli Vi sa saradnicima ?

3. Kada i gdje je objavljen konkurs za dodjelu sredstava ? Koji su mediji dobili sredstva i u kom iznosu ?

4. Po kom osnovu ste rangirali koliko kome od medija dodjeliti sredstava ?

5. Prema kom kriterijumu i na osnovu čega je podgorički radio Antena M dobio 5000 eur-a.

6. Šest mjeseci će za nekoliko dana da ste prvi čovjek Opštine Kotor, što smatrate svojim najvećim uspjehom u prethodnom periodu ?

7. Što namjeravate napraviti u pripremi turističke sezone ?

8. Dokle se stiglo sa izgradnjom pothodnikom kako bi ubrzali protok saobraćaja kroz Kotor, sa izgradnjom žičare za San Đovani, pomorskim javnim prevozom među mjestima opštine Kotor?

 

 

Montenegro Airlines – Još samo da počnu i da zarađuju

Boka News
-
0
Montenegro Airlines – Još samo da počnu i da zarađuju
Aerodroma Tivat
Aerodroma Tivat

Crnogorska nacionalna aviokompanija Montenegro Airlines (MA) značajno je povećala fizički obim prometa na svom najznačajnijem tržištu – linijama između Crne Gore i Srbije. U prvom kvartalu ove godine MA je na linijam između Tivta, Podgorice i Beograda i obratno, prevezao ukupno 48.730 putnika što je 16 posto bolji rezultat nego u isto vrijeme lani.

Sa takvim prometom, MA je treći na listi najprometnijih stranih prevoznika koji saobraćaju sa aerodromom „Nikola Tesla“ u Beogradu. Ispred naše kompanije su mađarski low cost prevoznik „Wizz Air“ i njemačka „Lufthansa“, dok po ostvarenom prometu za prva tri mjeseca u Beogradu, MA-u „u leđa“ gleda turski „Turkish Airlines“.

Dok većina stranih kompanija koje saobraćaju sa Begradom bilježi smanjenje broja letova za tu destinaciju, MA je u prvom kvartalu ove godine značajno intenzivirao saobraćaj sa glavnim gradom Srbije. Realizovano je ukupno 688 letova između Tivta, Podgorice i Beograda što je čak 19 odsto više nego u uporednom periodu lani, pa je MA po učestalosti svojih letova u prva tri mjeseca ove godine bio prvi na listi stranih prevoznika koji saobraćaju sa aerodromom „Nikola Tesla“.

Iako podaci o rastu fizičkog obima prometa na njihovom najznačajnijem trištu ohrabruju, menadžment MA do sada nije saopštio da li se to odražava i na finasijki učinak nacionalne aviokompanije. MA je naime, zbog jake konkurencije koju mu na linijama za Begrad predstavlja „Air Serbia“ smanjio je za oko 10 posto cijene karata, a istovremeno su mu, zbog odluke Vlade Srbije da podrži sopstvenog prevoznika, za oko 50 posto povećani troškovi opsluživanja aviona na beogradskom aerodromu. Ipak, u posljednje vrijeme bilježi se trend „preraspodjele“ kupnog broja putnika na linijama za Beograd u korist MA, jer putnici radije lete sa njihovim bržim i komfornijim mlaznim „fokerima“ i „embraerima“ u odnosu na male, neuodobnije i sporije turboprop avione tipa „ATR-72“ sa kojima „Air Serbia“ zimi isključivo održava saobraćaj sa Crnom Gorom.

Predstava povodom “Maj-mjesec Rimskih mozaika”

Boka News
-
0
Predstava povodom “Maj-mjesec Rimskih mozaika”
Risan mozaici
Risan mozaici

Povodom manifestacije „Maj-mjesec Rimskih mozaika”, Gradsko pozorište iz Podgorice danas 25.maj u 17 sati odigraće lutkarsku predstavu „Ah, šta sve mora jadno dijete”, po tekstu i u režiji Miroslave Mime Janković.

Predstava će biti odigrana na dramskoj sceni za djecu na prostoru Rimskih mozaika.

Igraju: Katarina Krek, Ivona Čović, Dejan Đonović, Dijana Dragojević i Sejfo Seferović.

Izložba – Muranov nakit koji je nastao u Kotoru

Boka News
-
0
Izložba – Muranov nakit koji je nastao u Kotoru

„Zahvaljujući Zajednici Italijana Crne Gore i pravom odabiru ljudi koji su u Veneciji završili kurs obrade murano stakla, među kojima je i Angelina Janković, taj dio tradicije prensen je u Kotoru.

Ovde smo večeras zbog Angeline kako bi podržali njen rad, koja je za vrlo kratko vrijeme uspjela savladati ovu vrstu umjetnosti, jer raditi sa muranom staklom znači raditi sa staklom koje ima dušu. Ona je za kratko vrijeme uspjela uraditi mnogo“ kazao je Bruno Giuzeppe Moretto, predsjednik Asocijacije Venecijanaca u svijetu, na sinoćnom otvaranju izložbe „Muranov nakit iz umjetničke radionice Angeline Janković” u Pomorskom muzeju Kotor.

Autorica izložbe vidno uzbuđenja zahvali se Zajednici Italijana u Crnoj Gori i Asocijacije Venecijanaca u svijetu koji su joj omogućila da talenat i umjetnost koju stvara razvije u Veneciji, kao i Pomorskom muzeju iz Kotora koji je priredio izložbu.

„Mnogo je teže stjanje pred Vama, tražiti riječi zahvalnosti. Lako je kada sam sama i kada smišljam oblike, kombinujem boje, grijem staklo, čekam da zablista figurica, perla u svom konačnom sjaju. Tada nema mjesta tremi…“- kazala je između ostalog Janković.

Izložbu je otvorila kustos etnolog Jelena Karadžić, koja je podsjetila da je vjekovima u Kotoru bilo razvijeno zanatstvo. Kotor je primo brojne zanatlije i ostavio prepoznatljivi trag u umjetničkim zanatima.

„Arhivski podaci iz prve polovine 14.vijeka svjedoče da u Kotoru radi 31 zlatar, 25 obućara, 22 zidara i kamenorezca, kovači, stolari, krznari 23 različita zanata. U Kotoru danas postoji ideja o oživljavanju Zanatske ulice.

Veliko nam je zadovoljstvo predstaviti nakit Angelina Janković koji je nastao u Kotoru i predstavlja spoj tradicionalnog i savremenog“ – između ostalog kazala je otvarajući izložbu kustos Jelena Karadžić

U muzičkom dijelu programa nastupila je Jovna Mršulja, flauta, učenica Muzičke škole „Vida Matjan” iz Kotora.

Francuzi vojnim „Tamom“ do „Regenta“

Boka News
-
0
Francuzi vojnim „Tamom“ do „Regenta“
Francuzi sa vojnim TAM-om ispred Regenta
Francuzi sa vojnim TAM-om ispred Regenta

Centralna jugoslovenska proslava 25.maja – Dana mladosti i rođendana osnivača SFRJ, Josipa Broza Tita, održaće se sutra sa početkom u 19.30 sati na Trgu magnolija u Tivtu, u organizaciji ovdašnje NVO „Generalni konzulat SFRJ“.

„Stižu nam brojni gosti iz svih bratskih republika i autonomnih pokrajina Jugoslavije. Tako iz Sežane na zapadnoj granic SFRJ u Sloveniji, dolazi čitav autobus naših prijatelja, a posebna ekipa stiže iz Kumrovca sa saveznom štafetom mladosti.“- kazao je „generalni konzul SFRJ“ u Crnoj Gori Marko Perković. Štafeta je prije nekoliko dana krenula iz Kočana u Makedoniji, preko Skoplja i Beograda autoputem „Bratstvo-jedinstvo“ stigla je u Zagreb i Kumrovec, odakle preko Bihaća, Drvara, Jajca, Jablanice, Mostara i Tjentišta stiže večeras u Tivat.

Osim svečanog dočeka štafete mladosti, kolektivnog polaganja pionirske zakletve i igranja čuvenog „Kozaračkog kola“, sve posjetioce proslave Dana mladosti u Tivtu sutra očekuje bogat muzičko-zabavni program, odnosno „YU party“ sa nastupom DJ-eva i Nine Petković sa njenim gostima.

Koliko je imidž Titove Jugoslavije i dalje snažan i koliko je ex –YU nasljeđe jak turistički brend, svjedoči i činjenica da je u Tivat juče doputovala grupa od 16 VIP gostiju iz Francuske na posebnu „jugonostalgičarsku turu“ što im je priredila jedna francuska turistička agencija u saradnji sa agencijom „Luminalis“ iz Budve. Francuzi su bogati finansijeri, menadžeri i ekonomisti, doputovali su avionom na tivatski aerodrom gdje ih je čekalo specijalno vozilo – vojni terenski kamion TAM 110 nekadašnje JNA koji ih je odvezao do Zbirke pomorskog nasljeđa nekadašnjeg Arsenala u Porto Montenegru. Gostima iz Francuske ovdje je upriličena specijalna tura i upoznavanje sa dijelom vojne zaostavšine JNA, odnosno ronilicama, minama i ostalim naoružanjem nekadašnje Jugoslovenske Ratne Mornarice, a posebna atrakcija bila im je obilazak podmornica P-912 „Una“ i P-821 „Heroj“. U velikoj podmornici „Heroj“ uz zvuke himne „Hej, Sloveni“, upriličen im je susret sa generalnim konzulom SFRJ Markom Perkovićem koji im je, noseći uniformu kapetana fregate JRM, uručio specijalno za njih napravljene suvenire – crvene pasoše Titove Jugoslavije, sa imenima i forografijom svakog Francuza ponaosob. Potom su se gosti iz Pariza istim starim vojni TAM-om odvezli na osvježenje do ultraluksuznog tivatsko hotela „Regent Porto Montenegro“ gdje je njihovo vozilo privuklo mnogo više pažnje od luksuznih „mercedesa“, „bentlija“ i „audija“ što inače dovoze goste tog hotela.

Porto noć muzeja

Francuzi su iz Tivta do Svetog Stefana gdje su nastavili odmor, takođe otputovali u posebnom stilu – u proizvodima jugoslovenske automobilske industrije – fabrike „Crvena zastava“ iz Kragujevca. Umjesto da se opredijele za neki od luksuznih novih klimatiziranih autobusa, oni su tražili da se voze u „stojadinima“, „zastavi 128“ i u „jugu“ kako bi „osjetli i taj aspekt svakodnevnog života jugosloevnskog radnika-samoupravljača“.

Zastavini autmobili sto su na Sveti Stefan dovezli bogate Francuzi
Zastavini autmobili sto su na Sveti Stefan dovezli bogate Francuzi

Evropski dana parkova

Boka News
-
0
Evropski dana parkova
Tivatski park
Tivatski park

U cilju obilježavanja Evropskog dana parkova, u ponedeljak 25. maja sa početkom u 11 sati Opština Tivat – Zeleni tim u saradnji sa preduzećem “Komunalno” d.o.o., OŠ “Drago Milović” i Muzičkom školom Tivat organizuje ekološki čas za učenike OŠ “Drago Milović” u Velikom gradskom parku.

U cijeloj Evropi se svake godine, 24. maja, obilježava Evropski dan parkova, koji je proglasila Federacija nacionalnih parkova Evrope s ciljem da se skrene pažnja na značaj zelenih površina u urbanim sredinama.

Ovaj datum je odabran kao sjećanje na “postanak” prvih evropskih nacionalnih parkova – devet nacionalnih parkova u Švedskoj, proglašenih 24. maja 1909. godine. Evropski dan parkova prvi put je obilježen 1999.godine.

Gradski park Tivat - izložba
Gradski park Tivat – izložba

Vrijeme – Promjenljivo

Boka News
-
0
Vrijeme – Promjenljivo
Panorama Tivta
Panorama Tivta

Promjenljivo oblačno, prijepodne u većem dijelu zemlje duži sunčani intervali. Na krajnjem sjeveru u kasnim prijepodnevnim satima kiša, pljuskovi i grmljavina, koji će se tokom dana postepeno proširiti u većini kontinentalnih predjela, a tokom noći ponegdje i na primorju. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Najviša dnevna temperatura vazduha od 13 do 25 stepeni.

Naredne sedmice očekuje nas promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, ali skoro svakodnevno lokalno kiša ili pljusak praćen grmljavinom, prvenstveno u kontinentalnim predjelima tokom drugog dijela dana, a naročito tokom ponedjeljka i srijede. Vjetar povremeno umjeren do pojačan, južni i zapadni, a tokom srijede i četvrtka umjeren i jak, sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura vazduha bez bitnijih promjena, a tokom utorka u porastu.

DHMZ CG

„Volkswagen“ – Neuništivi automobil koji je masovno motorizovao svijet

Boka News
-
0
„Volkswagen“ – Neuništivi automobil koji je masovno motorizovao svijet

Preko 40 starih automobila sa „VW“ oznakom na karoseriji, zatvorio je najveći dio Ulice Druge dalmatinske brogade u centru Tivta gdje su ih izložili njihovi vlasnici – učesnici VII po redu međunarodnog okupljanja vlasnika i ljubitelja „Volkswagen“ oldtajmera što se ovog vikenda održava u Tivtu.

Organizator te manifestacije , NVO „VW Classic Club Montenegro“ iz Tivta, je proteklih nekoliko godina taj grad učinila pravom crnogorskom prestonicom svega što je pogonjeno legendarnih „volkswagenovom“ boxer motorima sa vazdušnim hlađenjem. Ovaj motor, prvo ugrađen u neuništivoj „bubi“ i koji se neprekidno proizvodio skoro 70 godina, „Volkswagenu“ je obezbjedio svjetsku slavu i milione predanih zaljubljenika širom svijeta. Dio tih entuzijasta, posvećenih starih VW automobilima, juče se sa svojim ljubimcima na četiri točka okupio u Tivtu gdje je nekoliko stotina Tivćana i turista juče uživalo u jedinstvenom zvuku, mirisu i izgledu starih „buba“, „bulija“, „kubelwagena“, „bagija“.Tu je bio i jedan veoma rjedak primjerak „volksewagena typ 3“, kao i par „golfova“ jedinica koji su starošču već ušlu u kategoriju oldtajmera.

Najbrojnije su, potpuno razumljivo, bile legendarne „bube“ – automobil koji je proizveden u preko 25 miliona primjeraka i koji je zaslužan za masovnu motorizaciju stanovnika većeg dijela svijeta u decenijama nakon Drugog svjetskog rata. „Buba“ je neodvojivi dio istorije automobilizma na prostorima bivše Jugoslavije jer se taj auto, što korene vuče još iz sredine tridesetih godina 20.vijeka kada ga je po ličnoj naredni Adolfa Hitlera konstruisao čuveni njemački inženjer dr Ferdinand Porše, po licenci proizvodio i u fabriciTAS u Sarajevu. Među izloženim starim „bubama“ u Tivtu najstariji primjerak je bio iz 1966 godine, a najmlađi iz 1985. Riječ je o posebnom, jubilarnom modelu „bube“ prizvodenom u Meksiku u samo hiljadu primjeraka, a kojim je 1985 obilježena 50-ta godišnjica produkcije tog čuvenog automobila.

Vlasnik te „bube“ je Uve Merketer, zamjenik njemačkog ambasadora u Crnoj Gori koji je svoj auto prije dvije nedjelje dovezao iz Njemačke.

„Ja taj auto vozim sa sobom širom svijeta, gdje god da me odvede moja diplomatska služba. Do sada sam sa njom prešao preko 280 hiljada kilometara bez većih problema i popravki na motoru. Buba je izuzetno kvalitetan i jedostavan auto, i osim redovnog održavanja i par lijepih riječi koje joj svremena na vrijeme kažete, ne zahtijeva nikakvu posebnu njegu.“-kaže ovaj oduševljeni poklonik legendarnog starog „Volkswagenovog“ modela koji se juče družio sa istomišljenicima iz Crne Gore, Srbije, BiH, Slovenije, Hrvatske… što su došli na „Bubijadu“ u Tivat.

Vlasnici starih „volkswagena“ iskazali su nevjerovatnu ljubav i kreativnost u održavanju i restauriranju svojih vozila – ima automobila koji su u potpuno originalnom stanju kao da su sada sišli sa proizvodne trake u fabrici što su je napustili prije skoro 50 godina, dok ima i onih koji su značajno prerađeni, ugrađeno im je vazdušno tzv „air ride“ vješanje, jači motori, dodatna oprema koja nerijetko vodi porijeklo sa skupih i brzih „poršea“ sa čijim su starijim modelima „bube“ u vrlo bliskom „krvnom srodstvu“. Duhovitost i životni stil vlasnika ne baš brzih starih „buba“ najbolje sublilira naljepnica na zadnjem dijelu jedne bjelopoljske „bube“ – „Ako si brži, nisi ljepši!“

1...4.4554.4564.457...4.611Stranica 4.456 od ukupno 4.611