Jedriličarski klub “Lahor” Kotor, Porto Montenegro, Društvo prijatelja Perasta, po 13 put zaredom organizuju Fašinada Cup – Perast 2015
Međunarodnu jedriličarsku regatu 13. Fašinada Cup za klase: Krstaš, Hobbie Cat, Blu26 i ojedrene barke, koja će se jedriti u akvatorijumu Boke kotorske na potezu od Perasta do Tivta održati će se 21. i 22. jula.
Preliminarne prijave se primaju do 19. jula 2015. u kancelariji JK Lahor ili putem portala http://www.fasinada-cup.com.
Regata počinje 21. jula u 12 sati sa startom ispred Perasta.
Najbrži jednotrupac na regati dobija Veliki prelazni pehar “Fašinada kup” dok prve 3 jedrilice u svakoj klasi dobijaju odgovarajući trofej. Besplatan vez za brodove svih učesnika regate biće obezbijeđen od 20-22. jula.
Proglašenje pobjednika 13. Fašinada Kupa biće održano 22. jula na glavnom gradskom trgu u Perastu sa početkom u 20 sati.
Na udaljenosti svega 50-ak kilometara od gradova u Boki Kotorskoj, na strmoj padini sa koje se pruža nezaboravni pogled na Dubrovnik i Lokrum, nalazi se prekrasna ljetna pozornica Orsula, ujedno i javni gradski park. Odnedavno je zauzela zavidno mjesto na top-listi najljepših svjetskih lokacija za glazbene događaje. Kao mjesto sa različitim muzičkim sadržajima koji su izvan i iznad komercijalnog šunda, pravi je izazov za sve posjetioce i brojne goste pjevače i muzičke sastave.
Ipak, nekada je sve izgledalo drukčije! Na ovom mjestu se nalazio neprohodni kamenjar obrastao rastinjem, zaboravljen i nepristupačan. Bilo je potrebno da se u nečijoj svijesti začne kreativna ideja i zamisao da se ovaj prostor oživi, učini korisnim, lijepim i prijemčivim svim posjetiocima profilisanog ukusa. Uz nesebičan angažman Andra Vidaka od koga je potekla ideja, kao i građanskom inicijativom i radom, sagrađen je amfiteatar od 600 mjesta, konzervisani su ostaci crkvice Svete Orsule iz XIV vijeka, uređene staze, prilazi, teren je pošumljen.
I ove godine „Glazbeni festival Park Orsula“ traje od 18. VI do 4. IX nudeći svojim gostima: rock muziku, džez-soul, klapske večeri …Njihov cilj je , kako kažu, ne samo zabava već i edukacija u muzičkom i kulturnom smislu, kao i obogaćivanje muzičko-scenske ponude Dubrovnika.
Park prirode Orsula – Dubrovnik
Nisam odmah prepoznao mladog čovjeka koji je zajedno sa ekipom mladića postavljao reflektore i ozvučenje za predstojeći muzički događaj. U kratkoj pauzi od posla, Andro Vidak, rekao je za „Boka News“:
I Boka i Dubrovnik imaju mnoge lijepe pozornice. To su neke pozornice koje su nama ostavljene u nasljeđe. Ovdje je tipično da je sve napravljno ručno, sa dvije ruke. Počeo sam prije desetak godina ovo raditi, kamen po kamen i sada imamo jednu lijepu pozornicu pod nebeskim svodom, sa prekrasnim pogledom, koju ćemo ostaviti generacijama.
Andro Vidak
Isprovocirali smo gradsku upravu da ovo područje proglasi Javnim gradskim parkom, kako ne bi naš trud i ideje baštinili poduzetnici “opće prakse”, da im ne bi pala napamet komecijalizacija, da bismo prostor očuvali. Ujedno smatram da je to jedini recept očuvanja javnog prostora.
Glazbeni program koji mi radimo na Orsuli sufinasiran je od Grada jer je prepoznat kao poseban. Kao rukovodilac ovog projekta nemam namjeru projekat dalje komercijalizirati.
Ovdje će se samo svirati, svirati i ništa drugo!
Boka News: Postali ste i dio Dubrovačkih ljetnjih igara ?
Andro Vidak: Nakon pet godina postali smo dio, segment Dubrovačkih ljetnjih igara. Ljudi iz struke su u ovome prepoznali kvalitet i originalnost, postali smo oaza i na taj način se riješili nekakvog polusvijeta. Problem “Orsule” je kapacitet, 800 mjesta je nekakvi maksimum. Ovog ljeta nas očekuju koncerti S.A.R.S.-a, Vlatko Stefanovski, Drugi način, Mort, Darko Rundek…
Boka News: Ovdje dolaze posjetioci iz cijelog svijeta ?
Andro Vidak: Internet je napravio čudo tako da nas kontaktiraju ljudi iz cijelog svijeta, dolaze na koncerte ljudi iz Podgorice, Boke, naši su članovi, pišu nam …
Boka News: Zbog čega naziv Orsula ?
Andro Vidak: Simbol ovog mjesta je crkvica Svete Orsule pored koje je prolazio kopneni karavanski put prema Dubrovačkoj Republici. Crkva i prostor su godinama, stoljećima stajali tako neprimijećeni, zarasli, o prostoru niko nije razmišljao i kao takav nije bio iskoristiv za bilo što.
Ovo je moje životno djelo i ponosan sam, ljudi su podržali projekat i zadovoljan sam kako se razvija.“
Park prirode Orsula – Dubrovnik
Sinoć ste, uz zvuke klapske pjesme odličnih klapa „Iskon“ iz Splita i „Subrenum“ iz Dubrovnika, mogli listati muzičke stranice „Putopisa Dalmacijom“, a već večeras na programu je „Gruhak – u čast Indexima“.
U Kotoru svi bježe od odgovornosti kada postavimo pitanje zašto grad već više od 10 godina nema hotel kakav je nakad bio hotel Fjord ili Hotel Slavija ili zašto se upravljanje plažama i većim dijelom planiranja valorizacije zona u području morskog dobra ne povjeri opštinama, kakav je slučaj u susjednoj Hrvatskoj, stoji u saopštenju URA – Ujedinjene reformske akcije – Kotor.
Nema odgovora ni na pitanje kako Ministarstvo turizma i održivog razvoja izdaje nalog Morskom dobru da raspiše poziv i izda dozvolu za postavljanje montažnog objekta na Turskom Rtu (Kostanjica) suprotno Planu postavke montažnih i privremenih objekata na području Opštine Kotor, koji donosi Skupština Opštine. Turistička organizacija Kotora je jedva uspjela da se u Planu usvoji postavljanje info pulta veličine 4m2, a ovih dana Ministarstvo turizma i održivog razvoja izdaje dozvolu za postavku objekta od 190 m2 jednoj privatnoj kompaniji iz Herceg Novog, potpuno zanemarujući postojeći Plan i zahtjev TO Kotor.
Po ko zna koji put ovakve Odluke su na štetu javnog interesa i javnog dobra opštine Kotor i ovakvu praksu treba prekinuti. U sadašnjem načinu funkcionisanja samo se odgovor “mi nismo nadležni” prebacuje sa lokalnih na veće nivoe i obratno.
Crnoj Gori su potrebne izmjene niza zakona koji se tiču nadležnosti lokalnih samouprava sa ciljem istinske decentralizacije, jer isprepletanost nadležnosti opština, javnih preduzeća i ministarstava pogoduje konfuziji i potpuno nejasnoj odgovornosti kada su mnoge odluke u pitanju.
Upravljanje u svojim opštinama ne može niko bolje sprovoditi od ljudi koji žive u tim opštinama. Odluke koje se tiču bilo koje gradnje (privremene ili stalne) ili ma koje druge aktivnosti, treba da donose lokalna zajednica u skladu sa opštim interesima grada i njenih građana. Na taj način i adresa odgovornosti biće svima poznata, kaže se u saopštenju URA – Ujedinjene reformske akcije – Kotor.
Na oba nivoa galerije u ljetnjikovcu Buća-Luković u Tivtu, sinoć je u sklopu manifestacje kulture „Purgatorije“, otvorena izložba radova Zorana Andrića, akademskog slikara iz Valjeva. Postavku koju čini 50-tak radova u kombinovanoj tehnici na platnu, sa većinom primorskim i mediteranskim motivima, otvorio je Dragan Laković, umjetnički direktor Centra za kulturu Tivat.
“Andrić večeras po prvi put izlaže u Tivtu, a interesantno je da na ovim slikama dominiraju motivi Crne Gore, Srbije i Kipra. Slike zrače jednom pozitivnom energijom, pravom mediteranskom. Na prvi pogled bio sam fasiciniran ovim slikama, u pitanjun je jedaan šareni kolorit i svaka od njih ima svoju priču. Pogledajte ih dobro i pričajte sa njima”- naglasio je Laković.
Andrić svoje crteže i slike izlaže od 1979. na zajedničkim i samostalnim izložbama, a od 1992. ima i stalne postavke u svojoj slikarskoj radionici “ Višnja “ u Valjevu. On je slikar koji na osoben način interpretira svijet u kome živi. Istovremeno, Andrić je umjetnik koji je sposoban da svoje impresije prenese posmatraču svojih slika, nesebično ga darujući istinskim slikarskim doživljajem, uvjeravajući ga u moguću ljepotu svijeta i slike.
Sadržajno veče na “Purgatroijama” svojim koncertom u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković, upotpunilo je pjevačko društvo “Veterani vazda mladi” iz Tivta sa solistkinjom Antoniom Vučinović, a kao gosti koncerta, nastupile su muška klapa “Jadran” i ženska “Primavera”.
Turistička organizacija Tivat nastavlja sa realizacijom fešti “Ljeta dobrog ukusa”, tako će večeras, 18.jul, subota, na Pinama biti održana manifestacija “Veče u bijelom”.
U saradnji sa hotelom “Pine” TO Tivat organizuje degustaciju mediteranske hrane i promociju vina “Kutijevo” sa prostora kutijevačkog vinogorja iz Hrvatske.
U programu koji počinje u 21 sat sa obaveznim dress code-om u bijelom, nastupiće: Nada Baldić i „Poly & Mare Blue”, klapa „Jadran” i plesni klub „Enigma”.
Po podacima gradske Turističke organizacije, na hercegnovskoj rivijeri se odmara 24 208 prijavljenih gostiju što je za 39 odsto više nego istog dana prošle godine.
Od ukupnog broja najveći broj turista koristi privatni smještaj – 19. 204 ili 70 odsto više nego lani u isto vrijeme. Nasuprot tome broj hotelskih gostiju je za 9 odsto manji nego lani. U svim hercegnovskim hotelima odmara se 3 280 gostiju. U hostelima je 1. 405 gostiju, 26 odsto manje nego prošle godine a u auto-kampovima 319 ili 46 odsto manje nego lani.
Poznavaocima turističkih prilika kod nas jasno je da je veći broj gostiju zabilježen ovog petka prije svega posljedica njihovog boljeg prijavljivanja. Izrazito veliki rast zabilježen je u kategoriji gostiju koji koriste smještaj u domaćinstvima.
U najnovijem biltenu TO Herceg-Novi vidljivo je da se na Rivijeri uglavnom odmaraju strani gosti. Domaćih je svega 615. . Ukupan broj prijavljenih gostiju je veći za oko 3000 nego prije sedam dana.
U gradu i na saobraćajnicama su počele gužve a i na plažama je ve više kupača, kaže se u saopštenju TO.
TO Tivat
Prema podacima lokalne Turističke organizacije, u svim vidovima smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno odmara ukupno 4.246 zvanično prijavljenih gostiju, što je čak 29 odsto više nego na isti dan prošle godine. IZ TO Tivat su saopštili da je to najveći broj gostiju koji je u špicu sezone u najmanjem boljeskom gradu evidnetoiran u posljendjih 15 godina od kada oni vode tu statistiku. Prethodni dnevni rekord zabilježen je 8.avgusta prošle godine i iznosio je 3.795 turista.
Od ukupnog broja gostiju koji trenutno ljetuju u Tivtu njih 4.128 su stranmci, dok je iz Crne Gore samo 118 posjetilaca. Najviše turista – 3.284 boravi u privatnom smještaju, hoteli su ugostili 778, a odmarališta 121-nog posjetioca. U autokampovima borave 63 gosta.
Od ovog vikenda tvrđava Forte Mare u Herceg – Novom ponovo postaje ljetnja pozornica, kino pod vedrim nebom koje nam je nedostajalo, prenosi Radio Herceg-Novi.
U saradnji sa Blitz film & Video Beograd, tvrđava na kojoj će Novljani i gosti pod sjajem zvijezda gledati najnovija ostvarenja svjetske kinematografije u najnovim tehnologijama, svake večeri reportoar će započinjati filmom za djecu sa početkom u 21 sat i neki od aktuelnih blokbastera koji će se prikazivati sa početkom u 23 sata.
Forte Mare
Najbolja najava za sve – poklon projekcija filma za hercegnovske mališane – u Noći kulture 18. jula na tvrđavi Forte Mare od 21 sat SNJEŽNA KRALJICA 2 – Bajkovit nastavak animiranog hita koji će vas oduševiti i osvježiti u jeku ovog vrelog jula. Projekciji filma koji je proizvod ruske kinematografije iz 2014. godine prisustvovaće mališani Dječjeg doma Mladost iz Bijele.
Repertoar bioskopa i informacije o svim filmskim ostvarenjima mogu se preuzeti na sajtu Herceg festa www.hercegfest.co.me ili FB stranici JUK Herceg fest.
Gradskom lučicom Kalimnaj treba da gazduje lokalno Komunalno preduzeće, a u njoj moraju biti samo komunalni vezovi za potrebe građana Tivta – preovlađujuća je poruka sa juče održane javne rasprave koju je JP „Morsko dobro“ (JPMD) u Tivtu sprovelo o nacrtu Plana davanja koncesija za luke od lokalnog značaja na Crnogorskom primorju. Po tom Planu, raspisaće se tender za dodjelu koncesije za gazdovanje tivatskom gradskom lučicom, kao i budućom komercijalnom novom marinom u Bonićima.
Prisutni građani, predstavnici NVO sektora i pojedinih politilkih partija, osudili su namjere Vlade da Kalimanj da na tender, podsjećajući na to da je gradska lučica građena osamdesetih godina prošlog vijeki na način da su se Tivćani odrekli privatnih ponti i djelova svojih imanja, a Opština uvela samodoprinos i podigla kredit da napravi aktuelnu marinu od 338 vezova za male barke mještana. To je indirektno podržao i predstavnik JPMD Dragan Marković ističući da je to preduzeće godinama u saradnji sa Opštinom, Kalimanj davalo na gazdovanje lokalnim komunalcima, ali da takvog ugovora nema već pet godina.
„Predložili smo ponovno da se Kalimanj da na gazdovanje JKP,ali je čvrst stav Ministarstva finansija bio da to ne može, već da se mora ići u postupak dodjele koncesije za gazdovanje tom lukom od lokalnog značaja. Postoje nautički planovi, zna se što se tamo mora napraviti u smislu uređenja lučice i zato je predviđena mogućnost uspostavljanja i komercijalnih vezova u Kalimanju jer teško da će koncesionar naći ekonomski interes da gazduje lučicom u kojoj su samo komunalni vezovi.“- istakao je Marković dodajeći da važeća državna studija lokacije za to područje predviđa i komercijalne vezove u Kalimanju. Tome su se oštro usprotivili Mirko Kovačević (TA), Ilija Janović (HGI) i Miro Pajović ispred Odbora zakupaca vezova u Kalimanju, kao i direktor JKP Rade Popović ističući da preduzeće već 20 godina gazduje gradskom lučicom na zadovoljstvo njenih korisnika.
Sa javne rasprave
„Ne vidim kako se trajektno pristanište Lepetane može nekome dati samo ugovorom o zakupu obale, bez raspisivanja tendera za dodjelu koncesije, a Tivtu ne može njegova gradska lučica. Protiv smo toga da se u Kalimanju prave komercijalni vezovi jer se građani onda mogu „pozdraviti“ sa svojim mjestima za barke.“- kazao je Popović dodajući da je prosječna cijena veza za barku u tivatskoj marini 170 eura godišnje. Na to je Marković uzvratio da je UP JPMD donio doluku kojim će sve koncesionare komunalnih vezova na primorju, ograničiti do maksimalne godišnje cijene od 400 eura za barku dužine do 7 metara. Učesnici u raspravi skrenuli su pažnju na selektivan pristup države problematici gazdovanja javnim resursima na obali, podvlačeći da Vlada nikada nije raspisala tender za dodjelu koncesije za obavljanje trajektnog prevoza na liniji od nacionalnog interesa između Kamenara i Lepetana, a sada tvrdi da marina koju su gradili Tivćani za svoje potrebe, mora ići na tender za dodjelu koncesije.
Izvršni direktor „Qatari Diara“ Gregory Bankhurst oštro se usprotivio namjeri Vlade da raspiše koncesiju za gradnju marine sa čak 240 vezova u Bonićima.
„Uložili smo mnogo novca u idejno riješenje tursitičkog kompleksa na obali Bonića koji ćemo graditi na lokaciji čiji smo isključivo mi vlasnik i neprimjereno je država planira da nekome drugome, ko nije vlasnik zemljišta na obali, da mogućnost da tu, na našem pragu, pravi marinu.“- istakao je Bankhurst sa kojim se složio i njegov komšija u Bonićima Branko Zgradić, vlasnik tamošnjeg servisnog centra za jahte „Navar“.
Bonići – Tivat
„Mi smo tu uložili preko 10 milionai red je bio da država pozove nas, „Qatari Diar“ i Žan Luk Dumortijea koji je takoše vlasnik zemlje u Bonićima i da nakon toga dogovorimo za sve prihvatljivo riješenje.“- kazao je Zgradć podvlačeći da je u materijalima za dosjelu koncesije za marinu u Bonićima, obuhvaćen u dio akvatorijuma čiji je on već dugogodišnji zakupac. Predstavnici Aerodroma Tivat i Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV), upozorili su JPMD i planere da po važećim propisima i standardima sigurnosti vazdušnog saobraćaja, u Bonićima ne smije biti građeno ništa visočije od 15 metara nad morem, jer se lokacija nalazi u neposrednoj blizini praga i u osi piste 14 obližnjeg tivatskog aerodroma.
Marković – Aerodrom problem za razvoj Boke ?!
Direktor aerodroma Damir Pinjatić i Goran Šćepanović iz ACV oštro su reagovali na Markovićevu „šalu“ da „kada ni razmišlajo kao planer što mi je profesija, došao bih do zaključka da je aerodorm Tivat prepreka svemu ostalome u Boki“.
„Tako govoriti o ključnom saobraćajnom objektu crnogorskog turizma preko kojeg godšinje prolazi skoro milion putnika je neozbiljno i neumjesno. Aerodrom je motor razvoja i Tivta i cijelog regiona Boke, na njemu radi 237 stalnih radnika i preko 230 sezonaca, a upravo krećemo u renoviranje kapaciteta uz uloganje od preko 30 miliona eura.“- kazao je Pinjatić na što je Marković odgovorio da on kao planer po struci, smatra da je aerodrom Tivat pogrešno pozicioniran i da zbog vazduhoplovnih standarda ograničava aktivnosti drugih privrednih segmenata u svom okruženju.
„Da se ja pitam tihh 30 mioliona bih uložio u novu cestu prema Podgorici da tamošnji aerodrom bude bolje dostupan primorju, a tivatski aerodrom bih smanjio na samo malu generalnu avijaciju i čarter letove.“-odgovorio je Marković na što je Šćepanović kazao da država treba da kaže ako ne želi aerodrom od milion pitnika i da prednost daje marini od 240 vezova u komšiluku.
„Ipak, ni takvo smanjivanje saobraćaja neće riješiti problem da u tu marinu ne mogu uplovljavati jahte sa visinom jarbola većom od 15 metara, jer iako ako bude letjela samo generalna avijacija sa Tivta, ograničenja u nepostojanju vazduhoplovnih prepreka u odlaznim i dolaznim ravnima piste 14-32, ostaće kao i do sada.“-kazao je Šćepanović naglašavajući da aerodrom Tivat postoji od 1957 i da je od izuzetnog značaja za cijelu državu.
Prvo mjesto i vaučer koga može potrošiti u prodavnicama „Sipa“, u junskom kolu nagradne igre „Ulov mjeseca“ što je priređujen kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more „Una“ iz Tivta, osvojio je Milan Kolarić iz Bara. On se tim priznanjem okitio za ulovljenu tunu težine 86 kilograma.
Kolarić je tunu ulovio tašom iz čamca, u akvatorijumu rta Volujica u Baru, a kao mamac je koristio živu skušu – škombra. Borba sa ulovljenim kapitalcem i njegovo izvlačenje iz mora potrajalo je oko dva sata.
Drugo mjesto pripalo je Niku Jovićeviću koji je na pučini, oko 13 milja zapadno od Bara, na dubini od oko 50 metara, ulovio gofa teškog 41 kilogram.
JUN – 2 mjesto – Niko Jovićević – gof 41kg
Treći u junskom kolu nagradne igre za ribolovce na Crnogorskom primorju, bio je Mladen Radulović koji je u barskom akvatorijumu ulovio gofa težine 27 kilograma.
Svjetska nautička klijentela od ovog ljeta uživa u novom „Porto Montenegro Jahting Klubu“ – uz prestižni lounge bar za kapetane i jahting-industrijalce, njega čine Lido bazen,te novootvoreni restorani „Pranzo“ i „De Gustibus“, i noćni klub „Platinum“.
„Porto Montenegro je najprepoznatljiviji nautički centar u regionu, a nesumnjivo i vodeća matična marina na Mediteranu, pa time i zaslužuje savremen Jahting klub, namijenjen klijentima u marini, gostima hotela „Regent“ , vlasnicima stanova, ali i gostima – saopštio je tim povodom menadžent kompanije „Adriatic Marinas“.
Kombinacijom savremenih i tradicionalnih elemenata enterijera sa formom brodske kabine čiji dizajn potpisuje Tino Zervudachi, Jahting klub za svoje članove nudi konferencijsku i salu za sastanke, bar, trpezariju i vanjsku terasu, sve u sklopu Lido kompleksa. Pod Klubom posluju jedriličarski i sportski klub Porto Montenegra koji se nalaze u bivšem Domu vojske na Seljanovu, nudeći članovima pristup teniskim terenima, teretani, fitnes klubu, veslanju i nautičkoj floti – atraktivnim Blu26 i Tofinou 9,5 jedrilicama.
2015 YC unutra
U sklopu ovog kompleksa, svakako je najprepoznatljiviji 64 metara dug bazen Lido, koji je tokom zuimskih mjeseci bukvalno nanovo izgrađen. Uz bazen su ležaljke, plažni kreveti i baldahini, sa kapacitetima za smještaj 188 gostiju.
„Ove godine novitet su gastronomske delicije mediteranske kuhinje koje se mogu degustirati na privatnoj terasi namijenjenoj gostima, uz znalački pripremljene koktele i selekciju regionalnih vina.”-saopštavaju iz Porto Montenegra prcizorajući da je novi “Lido Pranzo” je neformalni dnevni restoran uz bazen, sa 100 mjesta i menijem na kome se nalaza svježe salate, paste sa plodovima mora i svježa grilovana riba. Pružajući ekskluzivno gastro iskustvo u nezaboravnom okruženju na krovu, kao dio kompleksa posluje i restoran “De Gustibus”, perfektno pozicioniran, sa pogledom na zalazak sunca iznad bazena. Svježu ribu i morske plodove ovdje svakodnevno donose bokeški ribari, a kulinarski specijaliteti se spremanju po lokalnoj recepturi, svake večeri od 19 sati.
Noćni klub “Platinum” ovog ljeta donosi novu sofisticiranu dimenziju noćnog života i zabave u Crnoj Gori. Kreiran da ispuni najviše standarde njujorškog klabinga, a estetski i produkcijski da bude u ravni sa klubovima sa Azurne obale, klub je otvoren svakog dana od 21 sat. U dinamičnom kalendaru ekskluzivnih žurki i DJ nastupa, akcenat je stavljen prije svega na gostovanja svjetski renomiranih DJ imena koja će gostovati četvrtkom, a među kojima su Sylvain Armand, Dubvision, Dimitri Vangelis & Wyman i Eddie Thoneick.
