Nivoi mora porasli su u posljednje dvije decenije brže nego što su naučnici očekivali. Klimatske promjene prijete obalama od Floride do Bangladeša, navodi se u novoj studiji.
“Nova otkrića pokazala su da nivoi mora raste i to ubrzano. U posljednjim godinama zabilježena je najveća stopa”, rekao je Stefan Rahmstorf, stručnjak sa Instituta za istraživanje klimatskih promjena Postdam.
Obalna mjesta brojnih zemalja svijeta mogla bi imati velikih problema ukoliko se ovaj trend rasta nastavi.
U izvještaju se navodi da su preispitani podaci sa više od 600 plimnih mjerila i utvrđeno je da očitavanja u periodu od 1901. do 1990. godine pokazuju pretjerani porast nivoa mora u odnosu na predviđeni. Na osnovu revidiranih podataka iz prethodne godine utvrđeno je da je taj rast nastavljen i veći od nedavno predviđenog.
U studiji se navodi da su raniji izvještaji bili nepotpuni ili iskrivljeni zbog lokalnih faktora kao što je slijeganje. U novoj analizi je navedeno kako je povećanje nivoa mora u posljednje dvije decenije veće za 25 odsto nego što se mislilo da će biti, kazao je Carling Hay, kanadski naučnik s Univerziteta Harvard.
U studiji se navodi kako je nivo mora porastao zbog topljenja glečera u prosjeku oko 1,2 milimetra u periodu 1901-1990, a za tri milimetra godišnje u posljednje dvije decenije. Ranije je predviđeno da će nivo mora rasti za oko 1,5 milimetara godišnje.
„STCW 2010 Manila amandmani-primjena konvencije u praksi” i „Organizacija obuke pomoraca” naziv je priručnika autora kapetana Bora Lučića, čija će promocija biti večeras, petak, 16. janura u 18 sati u prostorijama Bokeljske mornarice 809 u Kotoru.
„Poslednjih par mjeseci se vidjelo više nego dovoljno da naši pomorci nisu toliko upoznati sa međunarodnim konvencijama od kojih im zavisi i posao i sve ostalo, tako da se pojavila potreba da izađe neka knjiga na našem jeziku, napisana lakim jezikom da bi pomorci mogli na brzinu da pročitaju i dobiju osnovne informacije o samoj konvenciji“ – kazao je kapetan Boro Lučić.
Lučić je naglasio da se radi o kratkim brošurama.
„Jedna je neophodna da je posjeduje bilo ko ko je uključen u obuku pomoraca . Mi imamo iskustva da dosta naših instruktora u centru za obuku pomoraca, pa čak i na fakultetima su bivši pomorci koji su priučeni profesori – kazao je Lučić
Prema najavi organizatora na promociji će govoriti predsjednik Udruženja kapetana Mario Pilastro i autor. Planirana je i projekcija filma o značaju Konvencije za obuku, izdavanje ovlašćenja i vršenja brodske straže pomoraca (STCW).
Sponzori promocije su Bokeljska mornarica 809 i Sindikat pomoraca Crne Gore, saopšteno je iz Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.
Odbornik građanske liste “Izbor”, Nikola Nikša Gojković večeras je potvrdio da je konačno prelomio i prihvatio kandidaturu za predsjednika opštine Herceg – Novi, prenosi Televizija Crne Gore
Pregovarački timovi DPS-a i “Izbora” dogovorili su se da će vlast u gradu obavljati po modelu rotacije, odnosno da će prve dvije godine predsjednik Opštine biti iz redova Izbora, a mjesto predsjednika Skupštine i potpredsjednika opštine pripašće DPS-u, a potom će zamjeniti funkcije.
Još nije potvrđeno da li će nosilac liste DPS-a, Slobodan Radović biti na mjestu predsjednika Skupštine.
Nikola Nikša Gojković
Očekuje se da koalcioni sporazum bude potpisan narednih dana.
Prema podacima Uprave za nekretnice Crne Gore, na području prostorno najmanje opštine u Crnoj Gori – Tivta, ima čak 2.393 objekta koji su podignuti bez građevinske dozvole.
Ukupna površina pod nelegalno izgrađenim objektima je 118.781 metar kvadratni Najviše nelegalnih objekata – njih 891, izgrađeno je na centralnom dijelu opštine, odnosno na području Katastarske opštine Tivat, gdje je pod takvim objektima ostalo 43.250 kvadrata zemljišta. Dosta nelegalnih objekata ima i na području KO Mrčevac (718), Krašici (188) i Donja Lastva (100), dok ih je najmanje – 32, na prostoru KO Bogdašići.
“Opština Tivat ne raspolaže preciznim podacima o broju objekata izgradjenih bez građevinske dozvole. Međutim u svakom slučaju, a u smislu poštovanja i zaključaka Vlade Crne Gore i dopisa resornog Ministarstva, kod izrade nove planske dokumentacije posvećuje se pažnja upravo i nelegano izgradjenim objektima na način da se isti u najvećem broju slučajeva uklapaju u plan ukoliko naravno, nisu na trasi infrastrukturnih objekata.“- prokomentarisali su ovu problematiku u Sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine Opštine Tivat u upravo prezentiranom Izvještaju o stanju uređenja prostora u Tivtu za prošlu godinu.
Podaci državnog katastra pokazuju da u Tivtu ima i 179 objekata koji su podignuti uz prekoračenje izdate građevinske dozvole, a ukupna povrpšina zemljišta pod takvim zgradama je 21.650 kvadrata. Na području najmanje crnogorske opštine je i 186 objekata koji nemaju upotrebnu dozvolu, a površina pod takvim zgradama je 24.530 kvadrata.
Pripreme za realizaciju izložbe „Lubarda kao inspiracija“ u kojem, učestvuju učenici od 14 -18 godina, iz četiri srednje škole iz Crne Gore, sve su inteziniji.
Na likovnom konkursu „Lubarda kao inspiracija“ učestvovaće učenici Srednje mješovite škole „Mladost“ iz Tivta, Srednje likovne škole „Petar Lubarda” sa Cetinja, Gimnazije “Stojan Cerović” iz Nikšića i Srednja mješovita škola “Ivan Goran Kovačić” iz Herceg Novog.
Radovi će biti prikazani na izložbi 13. februara u Zbirci pomorskog nasljeđa u Tivtu. Sa predstavnicima kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro dogovoreni su detalji ovog programa.
Lubarda kao inspiracija
Dva aktuelna programa koje pripremaju u Fondaciji „Petar Lubarda“ čije je sjedište u Herceg Novom su projekat „110-godišnjica rođenja Petra Lubarde“ u partnerstvu sa Ministarstvom kulture, Minstarstvom prosvjete i Narodnim muzejom Crne Gore. Ovaj program kandidovan je za kalendar proslava UNESCO-a za 2017.godinu.
Osim proslave projektom su predviđene izložbe Lubardinih djela iz muzejskih fondova Crne Gore, Srbije i Мakedonije. Fondacija i dalje radi na obnovi veza sa zemljama gdje je Lubarda dobijao prestižne nagrade, sa idejom da i u njima oživi sjećanje na velikog umjetnika koji se u jednom periodu školovao u Herceg Novom a potom bio među inicijatorima i direktorima hercegnovske Umjetničke škole.
Izvođač radova započetih još u decembru 2011 godine, njemačka kompanija “Ludwig Pfeiffer” formalno je prekjuče predala Opštini Tivat kao investitoru, zahtjev za odobrenje novog roka za završetak izgradnje skoro 18 kilometara nove kanalizacione i 14,5 kilometara nove vodovodne mreže na tivatskom dijelu poluostrva Luštica i u naseljima Vrijes i Gradiošnica.
To, zajedno sa izgradnjom 6 većih i 6 manjih pumpnih stanica, čini treću fazu tivatskog gradskog kanalizacionog sistema, a koja je po prvobitnom planu, trebalo da bude završena do sredine maja 2013 godine. Brojni problemi počev od lošeg vremena, teške stjenovite podloge i teškoća sa podizvođačima uticali su međutim, da se cijeli posao ne završi ni do danas. Novi, treći po redu zahtjev „Ludwig Pfeiffera“ za odlaganje rokova, biće razmatran već danas, a konačna odluka o njegovom prihvatanju i daljoj strategiji donijeće se 20.januara – potvrdio je predsjednik SO Tivat Krsto Bošković koji je i projekt-menadžer gradnje kanalizacije.
„Ugovoreni drugi rok za završetak radova je istekao 31.decembra, a do sada je obavljeno nešto preko 92 odsto planiranih radova. Utrošeno je oko 7 miliona, od ukupno nešto preko 9 miliona eura bez PDV-a, koliko košta ova faza.“- kazao je Boškovič dodajući da „Ludwig Pfeiffer“ ima ugovornu obavezu da nastavi radove i predloži novi rok za završetak posla. On je dodao da su u posao u međuvremenu uključeni i novi podizvođači tako da pored njemačke, na trasi rade i dvije crnogorske, te po jedna firma iz Albanije i iz BiH.
„Od značajnijih radova predstoji nam završetak ugradnje elektro-opreme u crpnim stanicama, polaganje kabla od Rogača prema crpnoj stanici broj 4,proširenje puta i postavljanje trase cjevovoda od oko 150 metara u naselju Bjelila sa zaštitom vodoizvorišta Frutak, dio posla na havarijskim ispustima i završni radovi na uređenju prostora i vraćanju oštećenih djelova saobraćajne inmfrastrukture u prvobitni oblik.“- kazao je Boškovi dodajući da se sve to sa aktuelnom dinamikom i brojem radnika i mašina na gradilištu, može završiti za oko dva mjeseca,a onda slijedi još najmanje mjesec za primopredaju cijelog novoizgrađenog objekta.
Tivat – Kalimanj
Bošković je izrazio razumijevanje i pohvalio brigu mještana Bjelila o zaštiti lokalnih izvorišta te apelovao na dodatno strpljenje stanovnika tog dijela Tivta jer će radovi na kanalizaciji u narednom perioudu dovesti i do značajnih ograničenja u odvijanju saobraćaja na lokalnom putu Rogač-Krašići. On je istakao da će do ljeta sve biti konačno gotovo, a lokalni put od Rogača ka Krašićima saniran i proširen pa će se njima lakše i bezbjednije saobraćati.
Zbog kašnjenja radova na crnoj stanici broj 6 na Obali Đuraševića, a koja se nalazi na pristupnom putu lokaciji novog postrojenja za prečišćevanje otpadnih voda, za nekoliko dana je pomjeren i početak radova na izgradnji tog objekta vrijednog preko 10 miliona eura. Zajedničko PPOV za Tivat i Kotor u Krtolima će graditi njemačka firma WTE.
Bošković je istakao da se investiranje preko 12 miliona eura koliko je Opština Tivat do sada uložila u realizaciju prve dvije faze gradskog kanalizacionog sistema, “već sada isplatilo kroz stvaranje preduslova za intenzivniji razvoj turizma”. Predstoji povezivanje na već napravljeni kanalizacioni sistem naselja Mažina i visočijih dijelova Kalimanja, a razmatra se i mogućnost širenja kanalizacione mreže i na naselje Donja Lastva.
“Već imamo projekat mreže za Donju Lastvu i računam da ćemo do kraja godine definisati finansijske mogućnosti i orijentaciono odredti datum početka tih radova.”- kazao je Bošković dodajući da će se kanalizacioni kolektor za Donju Lastvu graditi u trupu Jadranske magistrale koja prolazi kroz to naselje, a paralelno će se tom prilikom polagati i cjevovod kojim će se Regionalni vodovod spojiti sa hervcegnovskim vodovodnim sistemom preko Opatova.
Nakon uspjeha sa zubacima, zadarski Cromaris počeo je uzgajati i romba. Nakon Španjolaca, zadarska tvrtka Cromaris druga je u svijetu počela s eksperimentalnim uzgojem romba, javlja Radio Zadar.
Ovo je, nakon uzgoja zubaca s kojim su postali prvi i najveći proizvođači te vrste na svijetu, njihov drugi novitet s kojim će se okušati na zapadnoeuropskom tržištu, posebice Italiji. Na tržištu bi trebali biti prije ljeta, otkrio je Goran Maruklin, direktor Cromarisa.
Cromaris, kao dio svoje strategije inovativnih projekata odnosno novih proizvoda, počinje i s uzgojem romba. Prvi uzgoj je na ribarnicama bio tijekom božićnih blagdana i zadovoljni smo rezultatima. U uzgajalištu u Budavama u Istri već je druga generacija romba. Na tržištu bi trebali biti prije ljeta, dodaje Maruklin.
U iduće tri godine romb bi trebao ući u redovnu proizvodnju, a većina od uzgojenih petnaestak tona će otići na talijansko tržište.
Pečeni Romb
Romb odnosno rumbač ili dijamant je vrlo atraktivna riba, naročito kad su u pitanju veći primjerci, oni kapitalni. Romb je plosnatog oblika, kao što mu i samo ime kaže – u obliku romba, vrlo sličan listu ali tamnije boje. Može narast do 95 cm dužine i čak 10 kg težine ali takvi su primjerci vrlo rijetki. Iako knjige tvrde 10 kilograma, ulovljeni su i puno veći rombovi do 18 kilograma težine. U cijelom Jadranu je vrlo rijedak, u nekim djelovima potpuna nepoznanica. Romb ima vrlo ravno tijelo s malim očima sa strane. S gornje strane je zelenkasto smeđe do smeđe žute boje s malenim bijelim i crnim točkicama. Romb navodno može doživjeti starost od nevjerojatne 22 godine što je teško za povjerovati. Romb voli mulj i pijesak i tu ćemo ga najčešće pronaći, na samom dnu na dubinama od 10 do 15 metara. Romb bi se po prirodi trebao nalaziti u jatima međutim zbog svoje brojnosti u Jadranu je uglavnom samac. Romb kvalitetno iskorištava strukturu tijela i boje da se prilagodi okolišu i kamuflira.
“Sea dance” festival je osvojio titutlu najboljeg evropskog festivala u kategoriji “do 40.000 ljudi dnevno” na najprestižnijem svjetskom festivalskom takmičenju “EU festival Awards”
“Sea Dance” je, prema odluci žirija bolji od eminentnih svjetskih festivala, među kojima je njemački Berlin festival, mađarski Volt, holandski “Best Kept Secret”, i hrvatski “Hideout” festival.
“Sea Dance” je uspio da, tokom tri dana, okupi oko 80 hiljada posjetilaca iz gotovo svih krajeva svijeta.
Ove godine glasalo je rekordnih 1,2 miliona fanova iz cijele Evrope, koji su zajedno sa žirijem sastavljenim od brojnih muzičkih eksperata i novinara iz svijeta festivalske industrije, postavili crnogorski jadranski biser na krov Evrope.
“Veliko nam je zadovoljstvo što smo Crnoj Gori donijeli tako prestižnu evropsku titulu. U pitanju je istorijski uspjeh, jer se nikada nije dogodilo da potpuno novi festival osvoji ovako značajno priznanje. Ovom nagradom Sea Dance je pozicionirao Budvu na mapu najatraktivnijih destinacija za mlade na svijetu, i za očekivati je da će evropska titula uticati na još veći broj turista koji će ovog jula posetiti Crnu Goru”, kazao je osnivač direktor “EXIT” festivala Dušan Kovačević nakon preuzimanja nagrade u Groningenu u Njemačkoj.
Sea dance
Predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović je naglasio da se Budva polako formalizuje kao grad najbolje zabave na Jadranu i pored naših zlatnih sportista Crnoj Gori donosi evropske nagrade kroz manifestacije i dobar provod.
„Nadam se da će svi subjekti u Budvi shvatiti značaj strateškog opredjeljenja uprave Opštine Budva da dugoročno zadrži `Sea Dance` i predstavi naš grad i zemlju kao modernu turističku destinaciju za goste iz cijelog svijeta”, kazao je Rađenović.
Prema podacima Turističke organizacije Budva, turistička posjeta u Budvi za vrijeme trajanja festivala ostvarila je porast za 11% procenata, dok je po istraživanjima ekonomski doprinos festivala crnogorskom turizmu u prvoj godini iznosio 7 miliona eura.
U najprestižnijoj kategoriji “Major festival”, iznad 40.000 posjetilaca po danu, novosadski “EXIT” festival, našao se među top tri festivala u Evropi.
Drugi po redu “Sea Dance Festival” biće održan od 16. do 18. jula na plaži Jaz, i biće u znaku spektakularne proslave 15. rođendana “EXIT-a”, koji će biti održan od 9. do 12. jula na Petrovaradinskoj tvrđavi.
Praznik mimoze, u Herceg Novom otvoriće pjevač Željko Joksimović 6. februara na Trgu Nikole Đurkovića prenosi Radio Jadran.
Željka Joksimovića i njegov osmočlani bend finansiraće kompanija „Azmont Investmensts“, koja je sponzor otvaranja Praznika mimoze javlja hercegnovski radio.
Iz lokalne samouprave potvrdili su tom mediju da su „Azmontovo“ partnerstvo u ovogodišnjem Prazniku mimoze, odnosno finansiranje programa otvaranja, „uslovili dolaskom kvalitetnog i popularnog izvođača“.
Željko Joksimović – nastup u Azerbedžanu
“Dolazak Željka Jokismovića i njegovog benda je pun pogodak. Jedino što su iz Joksimovićevog tima tražili jeste da scena i ozvučenje budu perfektni. Naravno, tu je i honorar, što je stvar ugovora, ali prema ranijim saznanjima kada je Željko Joksimović nastupao na sličnim, otvorenim scenama, koncerti mu nijesu bili ispod 25.000 eura”, prenosi hercegnovski Radio Jadran.
U petak, 16 januar oraganizatori će detalje programa ozvaničiti na konferenciji za medije.
Iako je u Porto Montenegru trebala ostati samo dvije nedjelje, najveća jahta koja je do sada uplovila u elitnu tivatsku marinu, impresivna „Ocean Victory“ duga čak 140 metara, produžila je svoj boravak u Tivtu gdje će ostati do 23.januara. Potvrdio je to za Boka News PR menadžer Porto Kontenegra Danilo Kalezić, istakavši da će na taj način, „Ocean Victory“ u njihovoj marini provesti skoro mjesec dana jer je ovaj impozantni brod koji spada među 10 najvećih jahti na svijetu, u Porto Montenegro uplovio 24.decembra.
„Ocean Victory“ je produžila svoj boravak kod nas, a kapetan nas je obavijestio da su i on i posada izuzetno zadovoljni sa uslovima i nivoom usluge u marini, kao i prirodnim ljepotama Boke i Crne Gore. Na tom brodu je preko 70 osoba i oni koriste svaki slobodni trenutak i lijepi dan da istražuju Crnu Goru i uživaju u njenim ljepotama, kako u Boki, tako i na sjeveru, pa su tako organizovano išli i na skijanje u Kolašin.“- istakao je Kalezić.
Ocean Victory
Jahta deplasmana preko 8 hiljada tona koja veličinom više podsjeća na manji kruzer pripada ruskom metalurškom oligarhu Viktoru Rašnjikovu, vlasniku čeličane Magnitogorsk. Rašnjikov je jedan od najbogatijih ljudi u Rusiji i njegova imovina se procjenjuje na 2,8 milijardi dolara, a prije par mjeseci u Italiji je preuzeo svoju novosagrađenu jahtu “Ocean Victory.
Ocean Victory
Iako može ukrcati samo 12 gostiju, na „Ocean Victory“ se nalazi posada od čak 75 članova, a ovaj brod imao je i priliku da prvi „isproba“ najveći vez u tivatskoj marini – na novosagrađenom mulu 5 gdje se mogu vezati jahte duge čak i do 180 metara. Tokom boravka u Tivtu „Ocean Victory“ je u dva navrata na kraće isplovljavala iz marine, i usidrivši se u Tivatskom zalivu na oko milju od obale, izvodila helikopterske operacije tokom kojih je sa pramčane platforme jahte sa broda polijetao helikopter tipa EC-120 „colibri“.
Kalezić je dodao da je boravak „Ocean Victory“ na početku ove godine u Tivtu, odlična uvertira u glavnu nautičlku sezonu u kojoj Porto Montenegro stavlja naglasak baš na najveće brodove za uživanje – superjahte duge od 60 metara na više. Početkom juna, odnosno početkom jula ovdje će se održati dva izuzetno bitna događaja za svjetsku jahting industriju – manifestacije „Superyacht Rendezvous“, odnosno „Superyacht Owner`s Summit“ što se iz čuvenog Monte Karla ove godine sele u Crnu Goru.
Ocean Victory u Porto Montenegru
„Prema do sada potvrdjenim najavama, imaćemo više od 60 učesnika oba ova događaja – top imena svjetske industrije superjahti koji će, što sa svojim brodovima, a što privatnim avionima ljeti doći u Tivat, vidjeti Porto Montenegro, Crnu Goru i upoznati se sa ovim dijelom mediteranske obale kao novom atraktivnom destinacijom za superjahte, ne samo u špicu sezone, već i tokom čitave godine kada ti brodovi ovdje mogu imati svoju matičnu luku.“- istakao je Kalezić.
