Državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović izjavila je da je Vlada Crne Gore odlučna da očuva biodiverzitet i infrastrukturu na Solani. Ona je Portalu Ul-info kazala da je za to dobijena puna podrška Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Prema njenim riječima, od danas će pumpe na Solani raditi u punom kapacitetu. “Mi smo kao Ministarstvo zatražili od Uprave policije da zaštiti pumpe i da vrši kontrolu kompletnog prostora Solane”, rekla je ona.
Pejovićeva je dodala da Vlada insistira da se na pravi način operacionalizuju sredstva od oko 165 hiljada eura koje je uložila u rehabilitaciju tog prekrasnog prostora.
Još jedan dokaz u prilog tvrdnji da je Crna Gora zemlja u kojoj se privatna svojina tretira na krajnje kontroverzan način, stiže iz Tivta gdje članovi familije Samardžić koja je prijeklom iz Krivošija, već godinama bezuspješno vode „bitku“ sa državom da dobiju dozvolu da na bilo koji način koriste ali i održavaju svoju privatnu imovinu – šumu na Orjenu.
Naime, bratstvo Samardića u reonu Revaca u Gornjim Krivošijama posjeduje oko 6 miliona kvadrata šume koja im nikada nije ekspropiisana, ali je oni već više od 12 godina, ne mogu ni na koji način koristiti.
„To nam ne dozvoljava Uprava za šume (UZŠ) koja uporno odbija naše zahtjeve za ekonomsku eksploataciju naše šume, zahtjeve koje im podnosimo za sječu za sopstvene potrebe naših domaćinstava, čak i zahtjeve da se obavi sanitarna sječa i naprave protivpožarni koridori što je zakonska obaveza u gazdovanju šumama.“- kaže advokat Petar Samardžić koji u ovom postupku započetkom još 2003, zastupa sebe i još desetak bratstvenika. Samardžići posjeduju preko 500 hektara bukove šume u Reovcima jer je to njihova privatna zemlja i koja je kao takva upisana i u evidenciju Uprave za nepokretnosti.
„Radi se o nekadašnjim katunima Samardžića na koje su nekada naši stari izdizali stoku. To je privatna imovina i šuma koja interesantno, nikada nije bila ekspropiisana, čak ni za vrijeme komunističke vlasti. Šuma je uredno upisana na nas i mi smo željeli da od nje imamo neke ekonomske koristi, pa smo angažovali renomirane stručnjake iz BiH koji su radili za državu strategiju šumarske politike, da nam naprave projekat ekspolatacije naše šume. UZŠ je međutim, sve takve naše zahtjeve do sada odbila, čak i one koji se odnose na branje drva za naše porodične potrebe, kao i naša traženja da se odobri sanitarne sječa, urede šumski putevi i protivpožarni koridori.“- kaže Samardžić pokazujući gomilu dokumentacije koja svjedoči o 12-to godišnjem iscrpljivanju njega i njegovih rođaka – klijenata u „nadgornjavanju“ sa UZŠ. Tivatski advokat ističe da su naišli na razumijevanje u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja kod bivšeg ministra Milutina Simoviča i aktuelnog dr Petra Ivanovića koji su do sada u par navrata poništavali riješenja UZŠ koja je odbijala zahtjeve Samardića i vraćali ih na ponovni postupak. Ipak, do danas se ništa nije riješilo, a Uprava koju vodi dosadašnji visoki funkcioner SDP Radoš Šućur, ostala je tvrda u svojim stavovima da Samardžićima ne dozvoli da na bilo koji način koriste svoju imovinu na Orjenu.
„Ne tražimo ništa mimo zakona, već da možemo raspolagati svojom imovinom na način na koji i mi i država nađemo da je najviše odgovarajući. Ako ne može da bude privredne eskploatacije šume, možemo valjda tu napraviti neko lovište ili makar brati drva za ogrijev naših porodica, a sve u skladu sa Zakonom o šumama. Ništa nam od toga UZŠ ne da, ali nam država uredno naplaćuje porez na našu imovinu koju ne možemo valorizovati.“- kaže advokat Samardžić dodajući da je samo njemu lično, godišnje riješenje za porez na nepokretnosti na šumu u Reovcima preko 4.300 hiljade eura. On je kazao da odgovorni u UZŠ ne shvataju kako Samardžići imaju 6 miliona kvadrata privatne šume što je potkrijepljeno katastarskim podacima još od doba Austro-Ugarske, jer su navikli na sistem tapija koji je vladao na sjeveru Crne Gore gdje za razliku od primorja, nikada nije bilo urednog katastra ni državnih ni privatnih nepokretnosti. Samardžić istiće da je UZŠ u međuvremenu u nekoliko navrata, mimo znanja i odobrenja njih kao vlasnika, dozvoljavala drugim privatnicima i pravnim licima da sjeku šumu Samardžića koja je inače, kao privatna upisana u list nepokrebosti broj 245 KO Gornje Krivošije, zbog čega je on svojevremeno zaprijetio odgovornima u UZŠ podizanjem krivične prijave.
UZŠ traži da se samardžići međusobno podijele
UZŠ je 15.juna ove godine posljednji put odbila zahtjev Samardžića da im se odobri sječa u njihovoj privatnoj šumi u Reovcima u količini od po 60 kubika drveta po suvlasniku. U obrazloženju se navodi da je komisija UZŠ uvidom u dokumentaciju utvrdila da „podnosioci zahtjeva ne raspolažu cjelokupnom imovinom, u odnosu na one nosioce prava svojine koji su upisani u javnoj ispravi izdatoj od Strane Uprave za nekretnine Kotor, nego su isti suvlasnici za različite idealne djelove…“.
„U prevodu, UZŠ nam traži da se mi međusobno podijelimo, pa će nam tek onda omogućiti sječu naše privatne šume što je van svake pameti i nešto što nema nikakve veze sa zakonskim nadležnostima UZŠ. Što njih briga kako ćemo mi gazdovati našom šumom i kako ćemo se mi interno unutar bratstva dogovoriti ? Mi smo još 2003 izvršili podjelu između nas i Opštine Kotor koja je bio upisan dio šuma u Reovcima, tako da je imovina Samardžića sva u jednoj parceli 3094/2, a državna imovina Opštine Kotor je u drugoj parceli 3094/1.“- kaže advokat Petar Samardžić.
UZŠ nema komentara dok traje upravni postupak
Uprava za šume nije odgovorila na set pitanja „Vijesti“ oko problema koji već 12 godina tišti porodicu Samardžić.
„U kontretnom slučlaju vodi se upravni postupak, odnosno upravni spor kod nadležnih organa, tako da bi bilo kakva izjava ili dopis dostavljen od strane naše službe prije završetka upravnog postupka, odnosno upravnog spora, bila kontraproduktivna u trenutku dok taj postupak, odnosno spor traje, i po nama bi mogla da utiče na njegov ishod.“- stoji u dopisu koji je umjesto odgovora poslala UZŠ, a potpisuje ga pravnik u toj Upravi, Dragoljub Novićević.
Poslednjeg dana VI Festivala gudača, pod sloganom „Svi sviraju, mi muziciramo“ na Trgu sv. Luke nastupio je Festivalski orkestar sastavljen od 35 mladih muzičara iz Kotora, Podgorice, Tivta i Beograda.
Orkestrom je dirigovao Vili Ferdinandi profesor violine u Muzičkoj školi „Vasa Pavić“ iz Podgorice. Prisutne je pozdravila direktorica kotorske Muzičke škole Laura Jovanović.
Program koncerta je bio veoma pažljivo odabran, gdje su se našla djela Vivaldija, Sarasatea, Asića,Elgara i Šostakoviča. Publika je svoje raspoloženje i podršku mladim muzičarima iskazala dugim aplauzima uz raspoloženje i razmjenu pozitivne energije kakvu samo mladost i muzika udruženi mogu da pruže.
Na kraju večeri učesnicima se zahvalila Umjetnički direktor Festivala gudača, prof. Marina Dulović.
Festival gudača – Foto Parteli
„Iako je bilo naporno prethodnih sedam dana za naše mlade muzičare, intenzivan rad u okviru orkestra i master clas radionica, vjerujem da će svi iz Kotora otići zadovoljni sa novim iskustvima i stečenim znanjima. Kotor je ovih dana u dječijim rukama obojen pozorištem, razdraganošću, osmjesima i bilo je zadovoljstvo biti dio čarolije koja se zove Kotorski festval pozorišta za djecu. Vodeći isključivo računa o kvalitetu odabranih programa, što je do sada bio slučaj, vjerujemo u budućnost Festivala jer je Kotor grad koji je oduvijek znao da podrži prave vrijednosti i stvaranje kulturne i intelektualne elite koja ga je oblikovala i pretvorila u ono što on danas jeste.”- kazala je prof. Dulović
Uz zahvalnost Opštini Kotor i Turističkoj Organizaciji koji su prepoznali značaj muzičke umjetnosti i dali podršku razvoju kreativnih sposobnosti mladih muzičara, publika je pozdravila izvodjače kao i predavače na masterclass radionicama, profesore violončela Djordja Bajića iz Beča i Aleksandra Latkovića iz Beograda, kao i prof. violine Vujadina Krivokapića.
Šesto izdanje festivala After Beach Parties počinje 15. jula i trajaće do 15. avgusta. I ovog ljeta u 30 dana aktivnog muzičkog programa pripremljeno je preko 400 žurki i sjajnih nastupa duž crnogorske obale.
Festival After beach parties i ove godine organizuje Montenegro event agencija pod pokroviteljstvom Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Programski koncept dijeliće se na nekoliko segmenta: Resident DJ, Guest DJ, Special Guest DJ i Live svirke. Ove godine će biti obuhvaćeno deset najatraktivnijih lokacija od Ulcinja do Herceg Novog, sa dodatnih šest lokacija koje su prepoznale muzičko – zabavni koncept kao neizostavnu ponudu ljeta.
Program će se odvijati na lokacijama: Tivat: Verige i Almara Beach Club, Kotor: Havana, Herceg Novi: Bla Bla bar Ulcinj: D’Olcinijum i Aquarius, Bar: Cuba Libre, Questo Quello, Budva: Kamenovo i San Trope,
Takođe, dio bogatog programskog sadržaja odvijaće se na bonus lokacijama: Ulcinj: Sand Box i Gecko, Bar: Tropski bar i Beach Bar, sve do budvanske Galije i Jeff-a.
Domaće i regionalne DJ snage, na čelu sa ovogodišnjim promoterom festivala Lazarom Gregovićem – DJ Lucky-jem rukovodiće rezidentalnim programom, kao i Guest DJ segmentom. Svoje znanje prenijeće na publiku imena poput BeGood, Ryan Lubarda, Nigel, Cule, Dome, Kella, Mr Jools, Iron, Rayo, Kella, Marthin Klein.
Najatraktivniji program posjetiocima plažnih žurki i javnosti svakako čine evropska DJ imena koji nam dolaze ove godine u velikom broju.
Od Italije, preko Austrije, Njemačke, Mađarske na najatrktivnijim lokacijama Crne Gore smjenjivaće se imena poput Paolo Barbato, Tom Novy, Mark De Line, AlexUnderBase, Dennes Denn, Roland Bartha, Eat My Disco, Disco Family, Purp Disco Machine, Gramohonedzie, Nigel Stately, Oliver Giacomotto, Teenage Mutants, Oisha, Dom Servini, Harv Nagi, Nicola Conte.
Za ljubitelje svirki u pripremi je sadržaj koji će upotpuniti Edo Maajka, Who see, Bad Copy, Nina Petković, Ana Bebić, Marko Mandić, El Jazyra band, Perpetum Mobile, Blah Blah Band, Makao, Loco i Kings of Stage.
After beach parties je prepoznat kao jedan od najupješnijih muzičko – zabavnih koncepata tokom ljetnjih mjeseci u državama koje turisičku sezonu obogaćuju plažnim zabavama, uz društveno odgovorni segmenat – smanjenje buke u noćnim satima.
Kao i prethodnih godina, svi programi će na plažama počinjati u 16 časova, ulaz se neće naplaćivati.
„Ako je i ovo za dobrobit Herceg Novog, ta žrtva mi uopšte teško nije pala nego će mi biti drago, jer znači da smo na neki način pomogli. Ali ovo je igra, vrijeme će pokazati. Ne treba meni niko da se izvinjava, jer znam da je moralo tako da bude. Znam da je bilo kome od njih bilo teško da ustane i da kaže “ja neću glasati” – kazao je na današnjoj konferenciji za medije bivši predsjednik opštine Herceg-Novi, Nikola Nikša Gojković.
Odluka o mojoj smjeni je donjeta prije tri četri mjeseca, sada je samo sprovedena. Zašto ? Jer nisam htio sprovoditi neke odluke za koje sam smatrao da su van principa Izbora. Pitam, ili ih nisam sprovodio ili ih je neko tumačio kako mu odgovara. Imali smo protivnike sa jedne i druge strane, ispostavilo se najteži su bili ovi iza leđa, konstatovao je Gojković.
Saradnici iz koalicionog sporazuma nam nisu pružili podršku koju smo očekivali za šest mjeseci. Od šest zahtjeva koalicionog sporazuma ni jednan nije realizovan – podsjetio je Gojković odbijajući i optužbe da nije ostvarivao dobru komunikaciju sa novopostavljenim kadrovima i Izborom.
Kada sam došao za predsjednika sačekali su nas brojni problemi, grad nije funkcionisao zadnjih petnaest godina. Izdržali smo puno. I više nego što može normalan čovjek. Ima mnogo detalja, ali ostavićemo nešto i za sljedeći put.
„Osjećam se ponižen, prevaren, ali neka bude po onome: “Što si tražio to si i dobio!” – uz tvrdnju da je od prvog dana poštovao koalicioni dogovor, ali ne i sporazum, jer on nikada nije potpisan.
„Dali sam se ja za pet mjeseci promjenio ili postao nesposoban i to će vrijeme pokazati“ – kazao je Gojković.
Bivša podpredsjednica opštine Herceg-Novi, dr Tamara Vujović je kazala da je politička odluka o njihovoj smjeni neustavna.
Sa pressa
„Odluka je donijeta je mimo volje birača, o čemu će se izjansiti narod nekom sljedećom, nadam se, skorom prilikom. Politička odluka je donijeta mimo Povelje Savjeta Evrope o lokalnoj samoupravi, o čemu takođe ima ko da se izjasni. Pa nisu ovo više 90-te i tamni vilajet rata, šverca i lova u mutnom. Crna Gora jer bar deklarativno izabarala put vladavine prava. Vidjećemo šta će se dalje dešavati, a kako mi je poručio jedan građanin: “ne postoji tako mudar učitelj, kao što je iskustvo” – kazala je dr Vujović.
Nama zamjeraju iz Evropske unije da sne znamo planirati strateški unapred za pet ili sedam godina, što predviđaju njihovi zakoni. Mi doslovce neznamo što nam donosi noć a što dan. Ko će od moćnika da se naljuti nešto raskine ili proda. Pogledajte Brodogradilište Bijela, dozvoljeno je bilo neplaćanje poreza i doprinosa dugi niz godina, i onda se zbog toga uvodi stečaj, ispašaju radnici, građani. Pravila i pravo se primjenjuje selektivno, kako kome i kad odgovara“ – poručila je Vujović
Odbornik dr Špiro Vuković poručio je da će kao manjina Izbora, sa četri odbornika, u Skupštini zalagati se za interese i razvoj grada i građana koji su dali glas Izboru, formirati svoj Klub nezavisnih odbornika.
Vuković je još jednom ukazao da je odluka parlamenta nezakonita i da će se žaliti Ustavnom sudu, te je najavio sazivanje Skupštine Izbora, nakon čega će biti jasnije ko je na čijoj strani.
Svjetionik na Turskom rtu u Verigama- Foto Panoramio.com
Nakon nakon našeg jučerašnjeg teksta Vidikovac na Turskom rtu tjesnaca Verige dobio zakupca iz HN, od Turističke organizacije Kotora dobili smo zvanično saopštenje u kome se između ostalog ističe da su dopisom od 7.jula, od Ministarstvu održivog razvoja i turizma (MORT), zahtjevali vraćanje lokacije Verige u Planom definisanu namjenu – turistički punkt, i ukazali na neprihvatljivu promjenu plana.
„Intervencijom Komunalne policije Opštine Kotor, koja je dana 3.07.2015.godine na lokalitetu Verige izvšila kontrolu započetih radova na Izgradnji objekta na lokaciji koja je predviđena Planom kao Info-turistički punkt za potrebe Turističke organizacije Opštine Kotor, utvrđeno je da se izvode radovi za koje su izdati UT uslovt od JP za upravljanjem morskim dobrom, br. 0207- 1628/4 od 2S.05.2015.godlne, dok je nedostajala neophodna prateća dokumentacija
Iznenađeni činjenicom da je na ovakav način došlo do izmjene Plana, a da o izmjenama nikada niko nije obavjestlo TO Kotor, na čiju inicijativu je i ucrtan infoturistički punkt sa namjenom pružanja informacija i usluga od interesa za opštinu Kotor i državu Crnu Goru, prinuđeni smo bili obratiti se MORT-u.
Na osnovu navedenog Plana TO Kotor je u svom budžetu i planu javnih nabavki za 2015.godinu opredijelila sredstva za realizaciju ove investicije, a ja kao direktor sam u više medija i dao najavu izgradnje ovog turističkog Info punkta“ – kazao je direktor TO Kotor Mirza Krcić.
Mirza Krcić – Direktor TO Kotor
U dopisu proslijeđenom MORT-u, 7.jula, koji je dostavljen našoj redakciji između ostalog se kaže.
„Još više čudi činjenica da je Plan – izmjene i dopune, na osnovu kojih ste izbrisali objekat koji je od opšteg interesa, objavljen na sajtu Ministarstva dva dana nakon potpisanog ugovora i izdatih UT uslova od strane JP za upravljanje Morskim dobrom, a 15 dana nakon objavljivanja Javnog poziva za zakup zemljišta, a navedeni poziv je mogao biti upućen jedino nama jer je u tom momentu važio plan u kom je predviđen objekat od 4 m2 za potrebe TO Kotor sa namjenom Info – turističkog punkta.
Ulazeći dublje u ovu problematiku došli smo i do dopisa koje Vam je Sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje Opštine Kotor uputio dana 16.04.2015.godine, a koji govori u prilogu ovog dopisa i našeg zahtjeva.[quote_box_right]Obzirom da je javni turistički interes, koji je TO Kotor u obavezi da štiti, ugrožen, koristiti ćemo sva institucionalna prava da taj interes i zaštitimo[/quote_box_right]
“Sekretarijat za urbanizam opštine Kotor U vezi predviđenih izmjena broja objekata i lokacija objekata privremenog karaktera u obuhvatu Morskog dobra, a na području Opštine Kotor ima primjedbu na lokaciju broj 1.1, na Verigama, jer su sadržaji predviđeni ovim izmjenama plana višestruko premašili prethodnim planom predviđen objekat, odnosno umjesto objekta od 4m2 predviđa objekat od 380m2 sa krovnom terasom.
Stoga, predlažemo da se na toj lokaciji predvidi objekat maksimalnih dimenzija 3x4m, odnosno cca 12m2. Takav objekat bi bio dovoljan da se u njemu organizuje info pulta za turiste, prostor za izlaganje suvenira, rashladne vitrine za sokove, a teleskopi za posmatranje mogu da se smjeste na otvorenom prostoru”
TO Kotor
U tom smislu Izražavamo i čuđenje da ste privatni interes stavili ispred interesa Opštine Kotor i Turističke organizacije Opštine Kotor, jer je upravo na inicijativu TO Kotor došlo do ucrtavanja ovog objekta još 2013. godine.
Shodno naprijed navedenom, a kako su prema našim informacijama na izmjene i dopune plana u toku, zahtjevamo da u plan privremenih objekata za područje Morskog dobra vratite ranije ucrtani objekat za potrebe TO Kotor (info-turistički punkt), ali ovog puta od 12, m2,obzirom da je iscrtavanjem našeg objekta ucrtan novi sa kvadraturom u osnovi od 190 m2 sa ucrtanim sadržajima. Takođe insistiramo, ako se odlučite da na navedenoj lokaciji sem info turističkog punkta za potrebe TO Kotor zadržite/predvidite i ugostiteljski objekat, da istom ne odredite namjenu info punkta, i da kvadraturu prilagodite ambijentu i korisnoj površini, obzirom da je već godinama ustaljeno zaustavljanje turističkih autobusa na predmetnoj lokaciji.
Obzirom da je javni turistički interes, koji je TO Kotor u obavezi da štiti, ugrožen, koristiti ćemo sva institucionalna prava da taj interes i zaštitimo.
Takođe, ukoliko ne prihvatite naš zahtjev i sugestije, ovaj zahtjev smatrajte zahtiijevaćemo učešće u postupku shodno odredbama flana 130. Zakona o opštem upravnom pcstupku, shodno kom ste dužni da prekinete postupak za donošene/izdavanje dozvole za navedeni objekat na lokaciji 1.1 Verige, sve do konačnog rješenja po ovom zahtjevu.“ – kaže se u dopisu TO Kotor koji je dostavljen Ministarstvu održivog razvoja i turizma, ministru Gvozdenoviću, predsjedniku opštine Kotor, predsjedniku SO Kotor, JP „Morsko dobro“ od 7.jula.
Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) pokrenula je inicijativu dobivanja zaštićene oznake izvornosti (ZOI) i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP) za novigradsku dagnju.
Cilj je do kraja 2015. god. udružiti proizvođače školjaka u akvatoriju Novigradskog mora (BONACA, Jasenice; DAGNJA I MORSKA AKVAKULTURA, Posedarje; DAGNJE KNEŽEVIĆ, Poljica-Brig; DUJE, Posedarje; PECTEN d.o.o., Novigrad; PORAT, Kruševo; SEASUN, Zadar; ŠKRAPA, Zadar) u udrugu „Novigradska dagnja” koja bi bila nositelj zahtjeva.
U sklopu projekta uzgajivači će donirati 500 kg daganja što će stanovnicima Zadarske županije i njihovim gostima pružiti priliku da uživaju u punini okusa i mirisa ovog vrhunskog proizvoda u tipičnom mediteranskom okruženju. Gastro događaj održat će se na Novigradskoj rivi 11. srpnja s početkom u 21 sat. Također, u sklopu ovog događaja AGRRA i Općina Novigrad organiziraju predavanje na temu dagnje i zaštite poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koje će se održati istog dana u 19.30 sati u Zavičajnom muzeju u Novigradu.
Na ulazu u Novigrad postavljen je i info panel koji prikazuje proizvodno područje novigradske dagnje, a do kraja godine, u dogovoru sa ostalim jedinicama lokalne samouprave koje gravitiraju akvatoriju Novigradskog mora, bit će postavljeni i dodatni info paneli.
U nedelju 12. jula počinju ovogodišnji 11. po redu Dani Knjižare So – dani obnovljenog gradskog knjižarstva i izdavaštva – knjižarska fešta koja se održava na platou ispred Knjižare So, na glavnom hercegnovskom trgu.
Prve večeri biće promovisano gustozno libro „Knjiga o žućenici“ Maša Čekiča i Blaženke Vučurović u izdanju Knjižare So, nedelja 12.jul 21 sat plato ispred knjižare a druge večeri, 13.jul 21 sat glavni gradski trg, plato ispred knjižare, knjiga soneta Velibora Fulurije „C`est la Life) (Se la Lajf) na francuskom i engleskom jeziku – u saradnji sa Frankofonskim kreativnim centrom „Avenir“.
Hercegnovski i bokeljski knjižari pozivaju na druženje, tim prije što će se u nedelju fešteđavati i zbog činjenice da su tri visoke književne nagrade – „Borisav Stanković“, „Pečat vremena“ i posebno „Branko Ćopić“ koju dodjeljuje Srpska akademija nauka i umetnosti – stigle uz Herceg Novi, za roman „Jedro nade“ Nikole Malovića“.
U susret, dakle, 11. Danima Knjižare So, poslušajmo kakve nam birane preporuke za čitanje naredne sedmice dolaze s mjesta od dobrog ukusa…
U romanu Pantaleon i posjetiteljke nobelovac Mario Vargas Ljosa ističe licemjerstvo vojske, crkve i najstarijih profesija na svijetu. Pantaleon Pantohi unaprijeđen je u kapetana. On dobija povjerljivu misiju – treba da osnuje tajnu službu prostitutki za oružane snage Perua. Služba posjetiteljki je otvorena u gradu Ikitos koji se nalazi u srcu džungle i do kojeg ne vodi nijedan kopneni put, kako bi spriječili silovanje seljanki i maloljetnica. Razlika između istine i laži, neophodnost vrline i pogubne posljedice strogo poštovane dužnosti osnovne su teme ovog satiričnog romana. Izdavač je Nova knjiga.
Knjiga Muški dnevnik Dušana Pejčića možda ne predstavlja uputstvo kako prvi put poljubiti djevojčicu ali je istinit. Glavni junak Stefan Luka je zaista preživio sve ono što je u dnevniku zapisano. Kroz njegov lik, koji u najosjetljivijim godinama prolazi buran razvod roditelja, suočavajući se s vršnjačkim nasiljem i prvim simpatijama, autor nenametljivo, i u isto vrijeme znalački, mladim čitaocima sugeriše kako da razdvoje dobro od lošeg, mudro od nezrelog, istinu od laži. Izvjesno je da će se u Muškom dnevniku podjednako pronaći i tinejdžeri i njihovi roditelji – prvi zbog identifikacije sa glavnim junakom, drugi zbog nostalgičnih slika iz svog djetinjstva. Izdavač je Dereta.
Knjiga o Kotoru predstavlja dragocjenu kolekciju tekstova o istoriji najzagonetnijeg grada na Jadranu. Postanak Kotora i najstarije razdoblje u njegovoj istoriji prekriveni su velom neprozirne tame, što svakoj pripovijesti o ovom gradu izniklom podno brda Sveti Ivan daje posebnu čar. Vjekovima su se kopnenim i morskim putevima u Kotor slivali novi i noviji uticaji, razni narodi, jezici, kulture, načini mišljenja i odijevanja, različita vjerovanja i putevi njihovog izražavanja. Ovaj kosmopolitski duh osjeća se i danas i stoga Kotor čini neiscrpnu riznicu tema za razmišljanje, proučavanje i pisanje. Izdavač je Magelan press.
Daljinski kontrolisani knjiga je Džonija Vilera koja pokazuje kako televizija utiče na nas. Nove generacije rastu programirane da žive u nestvarnim svjetovima. Televizija p
Knjižara So Herceg – Novi
ostaje njihova glavna dadilja, učitelj i pedagog, njihovo utočište i glavni izvor informacija. Televizija je dobila ono o čemu su svi carevi i pape mogli da sanjaju: propovjedaonicu u svakoj dnevnoj sobi, sa harizmatičnim govornicima koji pružaju uobičajeni ritual zabave pri čemu u osnovi svega toga stoji poruka da treba nešto da kupimo.
Knjiga Zašto je seks zabavan očaravajuće je ineterasantan i prosvjetljujući pogled na jedinstven seksualni život ljudi koji nam dolazi od eksperta iz oblasti fiziologije i dobitnika Pulicerove nagrade Džareda Dajmonda. Ovo svježe istraživanje našeg seksualnog nasljeđa nudi odgovore na pitanja kao što su: zašto ljudi spadaju u one rijetke vrste koje ne upražnjavaju seks javno? Zašto su ženke naše vrste jedine koje prolaze kroz menopauzu? Zašto je ljudski penis tako nesrazmjerno velik? Zašto je seks zabavan sjajna je knjiga jednog od najvećih filozofa biologije. Izdavač je Dosije.
Ribolov na moru ilustrovani je priručnik u kome su opisane sve tehnike, prirodni i vještački mamci i udice. Vrlo detaljno su opisane tehnike povrazima, fiksnim štapom, plovkom, parangalom, panulom. U knjizi se nalaze i korisni savjeti vezani za neophodnu opremu kao i preporuke za mamce (crvi, rakovi, sardele, hljeb, vještački mamci). Knjiga je obogaćena sa preko 40 ilustracija morskih riba u boji, od iglice, jegulje, cipola, zubataca pa do grdobine, raže, tune. Svaka je riba predstavljena svojim osobinama, okolinom, ponašanjem, ribolovnom tehnikom i savjetima za kuvanje. Izdavač je Leo komerc.
Nazdravite trima visokim književnim nagradama koje su po prvi put stigle u Crnu Goru, Boku i Herceg Novi. Budite dio čarolije 11. Dana Knjižare So – dana obnovljenog gradskog knjižarstva i izdavaštva.
Svjetionik na Turskom rtu u Verigama- Foto Panoramio.com
Jedna od najatraktivnijih lokacija za postavljanje privremenih objekata u Boki Kotorskoj – vidikovac uz Jadransku magistralu na Turskom rtu u tjesnacu Verige, dobio je novog zakupca koji je prethodno i inicirao da se za tu lokaciju izmijeni važeće riješenje u Planu privremenih objekata na obali.
Novi zakupac lokacije na teritoriji kotorske MZ Kostanjica na kojoj se dnevno zaustavi po nekoliko desetina izletničkih autobusa iz Dubrovnika i brojni turisti sa kolima, da bi uživali u predivnom pogledu na Perast i ostrva Gospe od Škrpjela i Svetog Đorđa, je kompanija “Hefest” d.o.o. iz Herceg Novog.
Zanimljivo je da je ista kompanija prethodno uspjela da kod Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) izdejstvuje izmjenu “Plana objekata privremenog karaktera u zoni Morskog dobra za period 2013-2015”, a to prethodno godinama nisu uspjeli učiniti bivši zakupci- mještani Kostanjice, koji su na vidikovcu na Turskom rtu od 2007. do 2010. držali mali štand od 8 kvadrata za prodaju smokava, sladoleda i suvenira.
„Inicijativu za izmjenu Plana i postavljanje objekta na lokaciji broj 1 – Verige podnijelo je društvo Hefesta d.o.o.“- potvrđeno je u resoru ministra Branimira Gvozdenovića.
Na toj lokaciji po riješenjima koja su važila do prije dva mjeseca, bio je predviđen mali privremeni objekat (montano-demontažni drveni objekat) –turističko-informativni punkt, površine samo 4 kvadrata. Prema izmjenama Plana koje je početkom maja donio MORT, sada je tu ucrtan privremeni objekat od čak 190 kvadrata.
Bager na vidikovcu iznad svetionika Turski rt – Foto Drago Krivokapić
“Urbanističko-tehnički uslovi predviđaju montažni objekat sa terasom, površine cca 190m2. Namjena objekta je ugostiteljska djelatnost, sa predviđena dva parking prostora. Objekat je montažno-demontažnog karaktera i obuhvata: turistički info punkt, suvenirnicu, caffe-lounge bar, kao i uređenje javne rasvjete i opremanje javnim mobilijarom -klupe, žardinjere sa cvijećem, teleskop za razgledanje, kante za smeće itd.“-rečeno je u JP „Morsko dobro“ (JPMD) iz Budve. To preduzeće je, nakon što je resor ministra Gvozdenovića u izmjenama Plana ucrtao ono što je poželjela hercegnovska firma, sredinom maja sprovelo i tender za davanje lokacije u Kostanjici u zakup, a oglas je bio raspisan na sajtu JPMD i 13.maja objavljen u „Pobjedi“.
„Kao jedini ponuđač izabrano je preduzeće “Hefest” d.o.o. iz Herceg Novog koje zastupa Zorka Pavlović, a iznos naknade je 9.007 eura + PDV. Ugovor je potpisan za tekuću godinu sa trajanjem do 31.12.2015. godine.“- potvrdili su iz „Morskog dobra“, dok su iz MORT-a dodali da je cjelokupan taj novčani iznos plaćen u momentu sklapanja ugovora.
Sve to iznenadilo je Špira Vulovića iz Kostanjice koji je sa kompanjonom od 2007 do 2010 bio zakupac ove lokacije u koju je pritom uložio više desetina hiljada eura. Njih dvojica su tokom tih par godina, potpuno zapuštenu lokaciju očistili od smeća, sredili, nasuli pijeskom plato za autobuse od oko 900 kvadrata, postavili urbani mobilijar i mobilni toalet, te ovdje doveli struju i vodu.
Pogled sa vidikovca na Turskom rtu
“Te 2008 godine smo uz saglasnost “Morskog dobra” ušli u investiciju dovođenja struje I vode na lokaciju,uz doduše, samo verbalno obećanje ljudi iz JPMD da će se nakon toga, ispuniti uslovi za dobijanje dozvole za otvaranje većeg objekta montažnog tipa. Mi smo tražili samo 20m2 ukopanog objekta koji ne bi narušio vidik na Perasta i peraške otoke,jer smo bili svjesni kao ljudi koji smo rođeni u Kostanjici, da takvo nešto nebi bilo adekvatno postojećoj lokaciji. Međutim stav JPMD je bio izričit da se tu ne smije ništa dozvoliti izuzev tih 8 kvadrata štanda.”- kaže Vulović dodajući da su oni sa tako malim privremenim objektom jedva pokrivali troškove I poslovali sa malim ostatkom dobiti, ali da je uređena lokacija na koju se zaustavljalo sve više izletnika, počela privlačiti pažnju.
“Pokazalo se svima da je to jedna veoma lijepa i atraktivna lokacijai kao takva je već tada bila meta mnogima, ali nijesu znali kako i na koji način da nam je otmu.Ali i tome su se dosjetili, pa nam je objekat volšebno izgorio u zimu 2009. Zvanični izvještaj bio je ”neispravne instalacije”,a svi znamo što je bilo u pitanju i da je objekat zapaljen.”- kaže Vulović koji nakon toga od JPMD naredne, 2010 godine više nije mogao dobiti dozvolu ni na dotadašnjih 8 kvadrata, već samo za duplo manji štand. On tome vidi uticaj nekoga ko se nameračio da “otme” lokaciju u Verigama koja je od 2010, kada su se Vulović i kompanjon povukli je im nije bilo isplativo da drže stand od 4 kvadrata, do danas bila prazna. On tvrdi da su cijelo to vrijeme od JPMD bezuspješno tražili da im se dozvoli da na Turskom rtu postave privremeni objekat od 20 kvadrata.
Pripreme za novi objekat na vidikovcu – Foto Drago Krivokapić
Svake godine, pa i prošle je bio isti izgovor i izričit stav ljudi iz JPMD da izuzev 4m2 tu nema šanse ni zakonskog osnova da se išta drugo može raditi -eventualno poslije 2015 kada se bude radio plan privremenih objekata za narednih 5 godina da će se možda moći nešto promijeniti. Odlučio sam da čekam novi plan u nadi da će nam biti dozvoljeno da tamo postavimo nešto što će nam omogućiti da bar vratimo uložena sredstva. Ali ne lezi vraže,prije neki dan ostadoh zapanjen kad sam na Verigama vidio zagradjen plato, a sledećeg dana i bager koji je spreman za akciju. Na lokaciji gdje sam uložio toliko novca i gdje nije bilo Boga da sam ja mogao isposlovati više od 4m2 štanda, sad se sprema objekat od 200 kvadrata sa sve baštama, terasama, suvenirnicom, cafe shoopom,parkingom ….U JPMD su mi kada sam tražio objašnjenje, objasnili da je stiglo naređenje iz MORT potpisano od Gvozdenovica da se pripremi tenderski postupak,u stvari čak ne ni to, nego neka aukcija,vjerovatno da bi to lakše prošlo. Rekoše mi i da su oni bili veoma začudjeni, ali da su morali postupiti po naređenju ministra.”- priča Vulović dodajući da nije imao saznanja o u maju raspisanom oglasu u “Pobjedi” za zakup lokacije u Verigama. Stoga on smatra da je riječ o namještaljci.
“Menadžment nema saznanja o tome šta je rukovodilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma da vrši Izmjene i dopune Plana objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za period 2013.-2015. godine. Prema našim saznanjima, ne postoji inicijativa bivšeg zakupca za pormjene Plana za predmetnu lokaciju u ovakvom obimu.“- odgovoreno je iz JPMD. IZ MORT-a su objansili da se Plan između ostaloga mijenjao i zbog novih objekata kojima se „upotpunjuju turistički sadržaji i proširuje se ponuda na novim lokacijama, na kojim ih do sada nije bilo.“
Stigao bager i ograda, formalne dozvole još nema ?
Bager na vidikovcu iznad svetionika Turski rt – Foto Drago Krivokapić
„Uvažavajući činjenicu da se lokalitet nalazi na području posebne zaštite, urbanističko-tehničkim uslovima je naloženo da korisnik prije dobijenja Riješenja o postavljanju privremenog objekta, pribavi uslove Agencije za zaštitu zivotne sredine, Uprave za vode, odnosno, nadležnog sekretarijata lokalne uprave, JP Vodovod i kanalizacija, Direkcije za saobraćaj, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, da uradi glavni projekat i dostavi propisane saglasnosti nadležnih preduzeća.
S obzirom na to da korisnik nije dostavio tražene saglasnosti, JPMD nije izdalo Rješenje o postavljanju, a službenom zabilješkom od 2.jula, konstatovalo je da je na predmetnoj lokaciji podignuta ograda od automobilskih guma, punjenih betonom, drvenih greda i mreže, koju je bura u prethodnom periodu oštetila. JPMD je istog dana ove radove prijavilo Upravi za inspekcijske poslove.“- saošteno je iz MORT-a.
Iz „Morskog dobra“ su potvrdli da us 2.jula na lokaciji zatekli i bager i da se izvode radovi na uklanjanju asfaltnog sloja, o čemu su obavijestili Upravu za inspekcijske poslove.
