Nacrtu odluke o naknadi koja se plaća pri obilasku tvrđave „San Giovani“ koji je usvojen na sjednici lokalnog parlamenta nalazi se na javnoj rasprava koja će trajati do 17.aprila.
Prema prema ovom Nacrtu odluke, radi unapređenja, zaštite, održavanja i promocije, kao dijela spomeničke cijeline Kotora, plaćanje ulaznice pri obilasku i razgledanju San Giovanija – Kotorske tvrđave, poskupljuje na 4 (četri) eura. Dosadašnja cijena je bila tri eura.
Prema istoj odluci ulaznice nijesu dužni plaćati lica koja su u sastavu političkih, privrednih, kulturnih, vjerskih i drugih delegacija u zvaničnoj posjeti Republike i Opštine Kotor, kao i djeca ispod 10 godina.
San Đovani
Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora obavezuje se da prije započinjanja naplate ulaznica obezbijedi materijalno-tehničke i siguronosne uslove za bezbijedan obilazak Tvrđave.
San Đovani
Sredstva ostvarena prodajom ulaznica raspoređuju se 40 % za revitalizaciju i održavanje zidina 40% za meterijalne troškove Direkcije 20 % lokalnoj Turističkoj organizaciji, za realizaciju Programa.
San Đovani
Prema podacima iz TO Kotor u protekloj godini kotorske zidine posjetilo je oko 73.000 posjetilaca i ostvarena je dobit oko 220.000 eura.
U danima za nama, u izlogu hercegnovske Knjižare So, mogli smo vidjeti kako izgleda bronzani reljef Borisava Stankovića i povelja na koži koja svjedoči da je nagradu za najbolje prozno djelo u 2014. godini dobio Nikola Malović za roman „Jedro nade“. Nagrada „Borisav Stanković“ dodijeljena je u nedelju, 29. marta, i sublimira NIN-ovu nagradu za roman godine, i Andrićevu nagradu za najbolju zbirku priča.
Od danas izlog između bokeškozelenih škura Knjižare So biće posvećen nastupajućem Uskrsu.
Preporuke za čitanje…
Otačnik Ignjatija Brjančaninova predstavlja svojevrsnu školu duhovnog uzrastanja, posebno u doba posta. Pažljivo čitanje izreka i povijesti iz ove knjige donosi do čitaoca miomiris istinskog služenja Bogu iz prvih vjekova hrišćanstva. Izdavač je Artprint.
Putovanje kojim počinje roman Papin nosorog Lorensa Norfoka, počinje na obalama Baltika, da bi čitaoca povelo na jug, kroz Evropu kojom huji jedan od bezbrojnih ratova, do Rima, gdje papa Lav X povlači konce političkih igara, a zatim dalje, oko Afrike, burnim morima, nazad do italijanske obale, gdje će se dogoditi brodolom. Iz tog brodoloma, kao polumitsko biće, izaći će na evropsku obalu naslovni junak knjige – papin nosorog. Izdavač je Geopoetika.
Farenhajt 451
Farenhajt 451 roman je Reja Bredberija u kojem nam autor donosi svoju viziju jednog pomahnitalog svijeta koji umnogome podsjeća na naš. Gaj Montag živi u svijetu gdje dominira televizijski program, literatura je na ivici izumiranja a vatrogasci češće raspiruju vatru nego što je gase. Njegov posao je da uništava najilegalniju robu – štampane knjige, a zajedno s njima i kuće u kojima su skrivane. Montag je zadovoljan svojim poslom i nikada se nije zapitao o posljedicama onoga što radi sve dok nije upoznao mladu Klaris koja će mu pričati o prošlim vremenima kada ljudi nisu živjeli u strahu i kada su smjeli da imaju svoje ideje umjesto onih koje propovijeda televizija. Izdavač je Laguna.
Gospa od Badema
Gospa od badema Marine Fiorato uzbudljiva je priča o ljubavi, izdaji i izuzetnom talentu, smještena u srednjovjekovnu Italiju. Bernardino Luini, talentovani učenik Leonarda da Vinčija, pozvan je da naslika fresku u crkvi jednog gradića brdovite Lombardije. Neobuzdan i strastven, Bernadino nije poznat samo po svojim sjajnim djelima, već i po brojnim ljubavnim avanturama. Pažnju mu privlači lijepa Simoneta di Sarono, plemkinja kojoj su dugogodišnji ratovi u Italiji odnijeli muža. Mlada udovica otkriva da i ona posjeduje izuzetan talenat, dok za voljenog pravi napitak od badema, koji će do danas ostati poznat kao Amaretto di Saronno. Kako se stvaranje freske i napitka bliži kraju, oluja vjerskog skandala se nadvija nad njima. Izdavač je Vulkan.
Biografija vode Filipa Bola vodi nas u jedinstveno i interesantno istraživanje supstance koja nas održava u životu. Od biografije do tradicije, od Velikog praska preko rađanja okeana, i sve do samog nastanka života autorova perspektiva je uvijek razumljiva i inspirativna. Od drevnog koncepta vode kao elementa, uviđanja njenog značaja u svijetu zemaljske materije, pa do savremenih saznanja i rezultata najnovijih istraživanja, Bol precizno definiše svijet u kome živimo – svijet u kome život ne bi bio moguć bez vode. Izdavači su Heliks i Centar za promociju nauke.
Hronika – pad Vizantijskog carstva Georgija Sfrancesa knjiga je koja posjeduje pripovijedačku živost romana a ujedno predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za pomenuti period. Sfrances je bio dvoranin, velikodostojnik i diplomata u službi trojice vizantijsakih careva. Posebno blizak odnos imao je sa posljednjim romejskim vasilevsom, Konstantinom. Pred kraj života se zamonašio i sastavio ovo istorijsko-memoarsko djelo u kome pripovijeda o događajima kojima je bio svjedok tokom posljednjih pet decenija postojanja Vizantije, kao i o padu Carigrada i onome što je potom uslijedilo. Izdavač je Artprint.
Knjižara So Herceg – Novi
Knjigom Porodica Jasminka Petrović još jednom potvrđuje zašto je jedan od najboljih i najčitanijih domaćih pisaca za djecu. Čitajući ovu knjigu imamo osjećaj da stojimo ispred ogledala, rame uz rame sa svojim najrođenijima. Ima tu i smijanja i plakanja, a povremeno se diže i kosa na glavi. Uostalom, znamo da su ogledala takva – sve nam sruče u lice, i to bez dlake na jeziku. Ali na kraju ipak sve dođe na svoje mjesto, pa čak i rodbinski odnosi. Knjigu Porodica bogato je ilustrovao Dobrosav Bob Živković. Izdavač je Kreativni centar.
U hercegnovskoj Knjižari So, sa svakom kupljenom knjigom Jasminke Petrović, Vesne Dedić Milojević i Ljiljane Habjanović Đurović – mogu dobiti njihovi originalni potpisi.
Kulturno umjetničko društvo „Igalo“ održati će Godišnji koncert, 4.aprila, subota u 20 sati u Dvorani Park – Herceg-Novi.
Ulaz je slobodan.
Kulturno umjetničko društvo „IGALO” iz Igala osnovano je 1986. godine sa ciljem njegovanja, čuvanja i afirmacije kulturnog i folklornog blaga. Broji preko 120 članova razvrstanih u 4 kategorije. Dobitnik je mnogih nagrada, priznanja, zahvalnica i plaketa na raznim festivalima i gostovanjima, kako u Crnoj Gori, tako i širom bivše Jugoslavije i inostranstvu.
Jadransko brodogradilište Bijela u prošloj godini je zabilježilo gubitak od oko 2,19 miliona eura, što je 21 odsto manje nego 2013.
Poslovni prihodi kompanije na kraju prošle godine, prema izvještaju o poslovanju objavljenom na sajtu Montenegroberze, pali su 11,6 odsto na 14,48 miliona eura. Poslovni rashodi Jadranskog brodogradilišta smanjeni su 13,43 odsto na 16,18 miliona eura. Troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi iznosili su 5,9 miliona eura, materijala 3,43 miliona, a amortizacije i rezervisanja 1,49 miliona eura. Ostali poslovni rashodi iznosili su 5,35 miliona eura – prenosi agencija Mina.
Prema podacima Centralne depozitarne agencije, Fond za obeštećenje posjeduje 31,67 odsto udjela u Brodogradilištu, Fond penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) 22,43 odsto, Zavod za zapošljavanje 7,48 odsto i Amilia Limited 2,1 odsto. Ostali akcionari imaju manje od jedan odsto udjela u preduzeću.
Uplovljavanjem kruzera „FTI Berlin“ od 9.570 tona, dugačkog 140 metara, u luci Kotor sutra počinje glavna nautička sezona koija će prema najavama, biti još uspješnija od rekordne prošlogodišnje.
Putnicima i posadi njemačkog kruzera koji plovi pod malteškom zastavom, na rivi na Luži biće priređen poseban program dobrodošlice sa nastupom Gradske muzike Kotora.
Koliko je Kotor važna i atraktivna destinacija za kruzere, pokazuje činjenica da će ove sezone u luku podno zidina drevnog grada uplovljavati i neki potpuno novi, tek izgrađeni kruzeri o kojima psecijalistički časopisi već pišu u superlativu. Tako će 7.aprila u Boku Kotorsku na svom prvom komercijalnom putovanju, uploviti novoizgrađeni brod „Viking Star“ koga je prije nekoliko dana u Trstu, italijansko brodogradlište „Fincantieri Marghera“, predalo njegovom vlasniku –američkoj kompaniji „Viking Ocean Cruises“. Ovaj brod od 47.800 tona može ukrcati 930 putnika. Krajem aprila u Kotor će po prvi put doći i potpuno novi ultraluksuzni mali kruzer „Le Lyrial“ od 10.944 tone, francuske kompanije „Compagnie du Ponant“. Inače, tri starija blizanca ovog broda koji su uređeni više kao luksuzne jahte nego kao klasični kruzeri, redovni su gosti kotorske luke.
Do kraja aprila u luku Kotor uploviće više od 20 brodova, među kojima su i veliki kruzeri „Oceana“ od 77.499 tona renomirane kompanije „Carnival UK“, „Zuiderdam“ od 81.766 tona kompanije „Holland Aerica Line“, „Norwegian Jade“ od 39.558 tona brodara „Norwegian Cruise Line“, te „MSC Musica“ od 92.809 tona, italijansko-švajcarske kompanije „Mediterran Shipping“. Najveći brod koji će u Kotor uploviti tokom aprila je 295 metara dugi kruzer „Mein Schiff 3“ od 99.150 tona, njemačke kompanije „TUI Cruises“ iz Hamburga.
Iako su iz poslovodstva Luke Kotor ranije najvili da ove sezone u luku neće svraćati megakruzeri dužine preko 300 metara, narednih mjeseci ipak će američka kompanija „Celebrity Cruises“ u Boku u četiri navrata poslati svoje najveće brodove, 317 metara duge kruzere klase „Solstice“, od po 122 hiljade bruto-tona.
April mjesec je u galerijskom prostoru srednjovjekovnog kompleksa Buća -mjesec fotografije. U četvrtak 2.aprila 2015.godine od 20 sati posjetioci će biti u prilici da pogledaju prvu od tri izložbe fotografija:
,,Okom Tivćana“- Postavku čine radovi
Anđelko Stjepčević- iz ciklusa ,,Mlinovi Gornje Lastve“, Krsto Kiko Tomičić- iz ciklusa : ,,Barke i mlinovi“, Roko Stjepčević- iz ciklusa ,,Tragovi prošlosti“, Anton Gula Marković-iz ciklusa ,,Refleksije“, Momčilo Macanović-iz ciklusa ,Durmitor i Dragalj“, Ivan Vojnić, Mihael Miko Đuričić- iz ciklusa ,,Akt žene“, Neven Staničić, Miroslav Marušić.
Od motiva su zastupljeni: pejzaž, arhitektura, kompozicija i akt. Daleke 1957.godineu Tivtu je formirana foto sekcija, a prvi foto klub ,,Mladost“ osnovan je 1961.godine. Pojedini akteri i nosioci dešavanja, kao i razvoja ove likovne grane u Tivtu prisutni su i na ovoj izložbi: Anđelko Stjepčević, Krsto Kiko Tomičić, Roko Stjepčević i Anton Marković. Momčilo Macanović svoj kreativni svijet dopunjuje fotografijom.
Fotografijom se profesionalno bave: Mihael Miko Đuričić i Ivan Vojnić, dok pojedinima je to hobi.
Radi se o kvalitetnoj i umjetnički vrijednoj izložbi. U dogovoru sa umjetnicima neće biti analize fotografije i uvodnog ,,govora“ na otvaranju što će od sada postati i tradicija. Ipak, jedna slika govori više od hiljadu riječi.
Autor izložbe i teksta u katalogu je dipl.kulturolog, konzervator savjetnik Dušica Kovačević.
Kanalizacioni kolektor u Herceg Novom trebalo bi da bude gotov do kraja godine, uvjereni su u turskoj kompaniji Ćeltičoglu, koja je do sada završila 80 odsto posla. Nadaju se da neće doći do raskida ugovora koji je nedavno najavljen zbog spornog plaćanja, pa zato pozivaju novinare na još malo strpljenja.
“Kompletno, svi radovi bi se trebali završiti do kraja godine. Herceg Novi u Bokokotorskom zalivu je poslednji počeo sa izgradnjom kanalizacionog sistema, a sigurno će prvi završiti”, kazao je predstavnik turske kompanije, Zoran Marasović, za RTCG.
Na deset lokacija od Kamenara do Forte Mare radi se na kanalizacionom kolektoru kako bi se prije početka ljetnje turističke sezone dovršilo što više posla, a nakon ljeta očekuje se završnica projekta, od kojeg je 80 odsto već privedeno kraju.
Tako će, ako sve bude teklo po planu, izgradnja kanalizacionog kolektora od 30 km biti završena nakon tri godine. A što su se radovi sa ugovorenih 18 mjeseci toliko odužili, Turci tvrde da imaju višestruka opravdanja.
“Najvažniji problem nam je spori dotok novca, odnosno finansiranje, sporo plaćanje projekta. Mi smo u ovaj projekat ukupno uložili između 14 i 15 miliona eura, a do sada je kroz naše situacije isplaćeno oko 10 miliona eura. Procedure koje usporavaju ovakav projekat u finansiranju, a koje bi trebalo da budu brže, da bi mi isto tu brzinu pokazali na terenu”, istakao je Marasović.
Kanalizaciona mreža HN
A upravo na terenu nije falilo problema i neplaniranih situacija.
“Jedan od bitnih problema uske ulice je veliki broj postojećih, a neprikazanih, instalacija, nedovoljan broj prilaza gradilištima i, naravno, turistička sezona. Ona je ograničavajuća u smislu kad se mogu početi radovi i kad moramo završiti”, naglasio je Marasović.
Kada se svemu dodaju vremenske neprilike, intezivnih radova na kolektoru je, kažu, bilo svega četiri mjeseca po godini. I pored zastoja u radu, računi za isplatu radnika i ostalih troškova firmi su redovno stizali. Zbog svega, nedavno su najavili raskid ugovora. Tu su namjeru pojasnili lokalnoj samoupravi od koje očekuju reakciju.
“Iskreno se nadam da neće doći do raskida ugovora”, poručio je Marasović.
Raskid ugovora, smatraju, nije u interesu nikom u Herceg Novom, ni njima kao kompanija koja je u projekat dosta uložila, ali ni hercegnovskom turizmu od kojeg živi većina Novljana. Zato Turci imaju razumijevanja za opravdano nezadovoljstvo mještana, čije goste, već treću sezonu zaredom, dočekuju raskopane ulice.
“Molimo ih i dalje za strpljenje. Ovim projektom će dobiti vrlo moderan i kvalitetan sistem, koji će poboljšati kvalitet mora i turističku ponudu i samim tim. Sigurno će drugačije zvučati kad neko zna da Herceg Novi ima riješen kanalizacijski sistem”, kazao je sagovornik za TVCG.
Ako Novljanima može biti za utjehu, izgradnja sličnih projekata zna da traje i duže, tako je kanalizacioni sistem u Ekokaštelanskom zalivu u Hrvatskoj rađen 25 godina, a izgradnja hercegnovskog, vrijednog preko 18 miliona eura, počela je u oktobru 2012. godine.
“Da nije ljubavi, ne bi svijeta bilo”, poruka je ovogodišnjeg 13. Međunarodnog turističkog budvanskog Karnevala i 14. Proljećne noći pod maskama, koje od 1. do 3. maja organizuje Turistička organizacije i Opština Budva u saradnji sa NVO Feštađuni, saopšteno je juče na konferencija za novinare na kojoj je prestavljen program karnevala kao i učesnici kojih će, prema riječima organizatora biti oko 1500.
Organizatori karnevala su TO Budva i NVO Feštadjuni uz pomoć Opštine Budva i brojnih sponzora.
Najavljujući jedan od najatraktivnijih karnevala do sada, zamjenik direktora TO Budve Aleksandar Armenko naveo je da je budžet za karneval 40 hiljada eura, koji će biti utrošen za trodnevne karnevalske fešte.
Upravo karnevalskim dešavanjima zvanično počinje i ovogodišnja ljetnja turistička sezona u metropoli turizma, a ako je suditi po programu i interesovanju karnevalskih grupa, organizatori očekuju da će početkom maja Budva zaista biti najveći “grad pod maskama na Jadranu”.
Menadžerka za manifetscaije u TO Budva Maja Rašković kazala je da fešta počinje u petak 1. maja abrumom, ili pozivom na karneval, kada će po trgovima i ulicama Starog grada biti organizovana nesvakidašnja zabava, dok će se u svakom od starogradskih kafića održavati tematske večeri.
Sa pressa BD
“Subota je centralni karnevalski dan,a program počinje projektom “Discover Budva” kojim se promoviše kulturno – istorijsko naslijeđe Budve, dok će uporedo u popodnevnim satima na Trgu pjesnika biti organizovan “Vinski kutak” uz degustaciju poznatih crnogorskih vina.
Svakako centralni događaj je velika karnevalska povorka koja predvođena Gradskom muzikom će od kafea “City” proći gradskim ulicama do centralne bine ispred Staroga grada.
Ove godine programska dešavanja biće na tri bine. Na bini ispred Staroga grada nakon završetka karnevala biće organizovan koncert grupe “Who see”, nakon kojih kao centralna muzička zvijezda, je grupa “Colonia”.
Na Bini na Trgu palmi u Starom gradu je rezervisnao za salsu, dok na bini , koja će biti postvaljena između crkava u Starom gradu, nastupiće Stereo Ambasada.
Budva karneval
Program je upotpunjen atraktivnim nastupima umjetnika iz grupe “Alternacia” koji će na štulama i akrobacijama sa vatrom izvoditi performans ulicama i na trgovima Starog grada”, najavila je Rašković.
Prema njenim riječima posljednji karnevalski dan rezervisan je za najmlađe kada će tradicionalno biti održan dječiji karneval.
“Program počinje u podne sa “Slatkim kutkom” na Trgu pjesnika, gdje će biti predstavljeni lokalni specijaliteti, a potom i projekat “Discover Budva”. Mala karnevalska povorka kreće u 16 časova, a program se nastvalja na velikoj bini ispred zidina”, najavila je Rašković.
Predsjednica NVO Feštađuni Marija Pjerotić očekuje da ovo bude jedan od najboljih karnevala do sada, te da je do sada najavljeno učestvovanje gotovo 40 grupa iz 12 država.
Shodno uputstvimа iz Ministаrstvа održivog rаzvojа i turizmа i Direktorijаtа zа uprаvljаnje otpаdom i komunаlni rаzvoj, dа u susret turističkoj sezoni opštine trebа dа se аngаžuju nа uređenju prioritetnih putnih prаvаcа, dа аktivnosti komunаlnih službi trebа podići nа viši nivo i dа trebа pojаčаti inspekcijski nаdzor, hercegnovskа Komunаlnа policijа je obišlа mаgistrаlni putni prаvаc od Debelog brijegа do Kаmenаrа i evidentirаlа sve crne tаčke koje nаrušаvаju izgled grаdа. Uočene neprаvilnosti su fotogrаfisаne, а potom je donijet je plаn njihovog uklаnjаnjа ili otklаnjаnjа.
Kаko sаznаjemo od nаčelnikа Komunаlne policije Zorаnа Bijelićа аkcijа uređenjа mаgistrаlnog putnog pojаsа trebаlo bi dа se zаvrši do 10. аprilа. Već su dаti nalozi jаvnim službаmа, fizičkim i prаvnim licimа, prvenstveno zаkupcimа nekih jаvnih površinа ili vlаsnicimа reklаmnih pаnoа dа urede ili uklone objekte uz put.
Izdаt je nаlog i Komunаlno stаmbenom preduzeću zа poprаvku rаsvjetnih tijelа nа 27 stubovа jаvne rаsvjete duž mаgistrаle. Preduzeću „Čistoćа“ dаt je nаlog zа čišćenje smećа i ostаlog komunаlnog otpаdа nа lokаciji Šištet, gdje je formirаno romsko nаselje.
Spisаk neprаvilnosti koje su uočili komunаlna policija je povelik, аli аko bi svаko urаdio svoj dio poslа, vožnjа mаgistrаlom bi zа turiste koji dolаze ili prolаze kroz nаš grаd moglа dа bude zаdovoljstvo. Konstаtovаno je dа trebа urediti bilbord i ofаrbаti stubove jаvne rаsvjete nа grаničnom prelаzu Debeli brijeg, ukloniti olupine i stаrа vozilа iz putnog pojаsа i šut duž putа, ukloniti kаmenа аutobuskа stаjаlištа i nаpušteni kiosk u Sutorini. Reklаmne tаble i bilbordi su posebаn problem.
Kamenari – catara
Po nаlаzu komunаlne policije one koje su postаvljene bez odobrenjа trebа ukloniti а one koji nisu u sklаdu sа Odlukom o komunаlnom redu neophodno je urediti.
Postаvljаnje ogrаde oko plаcа u Igаlu i oko jednog privаtnog grаdilištа u Bаošićimа, uređenje ogrаde oko grаdilištа Jаdrаnskog brodogrаdilištа u Bijeloj, uklаnjаnje privremenog objektа nа Mojdeškjom putu, i kioskа preko putа zgrаde MUP-а, uređenje jаvne površine kod pumpne stаnice u izgrаdnji pored Luke u Zelenici, uklаnjаnje šutа sа lokаcijа koje se nаlаze kod skretаnjа zа Bijelu i kod okretištа аutobusа u Kаmenаrimа – poslovi su koje trebа zаvršiti u prvoj polovini аprilа.
U komunаlnoj policiji smаtrаju dа nаkon košenjа, putni pojаs trebа zаsuti zemljom i nа zа to pogodnа mjestа zаsаditi novo rаstinje. Neophodno je poprаviti i urediti аutobuskа stаjаlištа nа području grаdа, а nаročito duž mаgistrаle jer su u veomа lošem stаnju, smаtrаju u Komunаlnoj policiji.
Koncert popularnog džez kvarteta “Christian Howes and Southern Exposure” biće održan u četvrtak, 2. aprila u 20 sati u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu, u okviru tradicionalne manifestacije “Mjesec poštovanja džeza” u Crnoj Gori (JAM).
Petu godinu za redom Porto Montenegro se priključuje popularnom JAM-u, koji se ove godine održava pod sloganom “Feel the Latin Jazz” (Osjeti latino džez) u brojnim gradovima Crne Gore, u organizacija NVO “Jazz Art” iz Podgorice.
“Christian Howes and Southern Exposure” je novi projekat popolarnog američkog džez violiniste Kristijana Hovsa. Ovaj umjetnik je nosilac prestižnih priznanja američkih kritičara i časopisa – titulu Violinista godine dodijelilo mu je Udruženje džez novinara, a “Jazz Time” magazin ga je prije dvije godine svrstao među tri najbolja izvođača džeza na violini.
Njegov novi album Southern Exposure, koji će biti dio repertorara na koncertu u Porto Montenegru, nastao je pod uticajem muzike latinskih zemalja: Argentine, Španije, Kube i Brazila.
U okviru svog prvog gostovanja u Crnoj Gori, Kristijan Hovs će nastupiti u kvartetu, sa svojim izvrsnim muzičarima: Denom Huletom -kontrabas, Hamiltonom Hardinom- klavir/klavijature i Sedrikom Istonom na bubnjevima.
