Direktor JU Kulturni centar „Nikola Đuroković“, Miloš Dževerdanović, u Ministarstvu kulture na Cetinju potpisao je ugovore za realizaciju projekata iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2015. godinu.
Kako se navodi u saopštenju iz Kulturnog centra riječ je o projektima: Bokeljska noć, Objavljivanje naučne publikacije dr Katarine Mitrović „Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije (IX vijek – 1571.)” i Nabavka neophodne tehničke opreme za rad u COBISS.CG.
„Projekte će tokom ove godine realizovati Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Gradska biblioteka i čitaonica Kotor.
Miloš Dževerdanović
Ministarstvo kulture Crne Gore odlučilo je da finansira ove projekte jer podižu svijest o vrijednostima kulturne baštine i doprinose očuvanju nematerijalne kulturne baštine”, saopšteno je iz Kulturnog centra.
Svjetski Dan šuma 21.mart i Svjetski dan voda 23.mart, obilježeni su danas u Tivtu zajedničkom manifestacijom koju su priredili Zeleni tim Opštine Tivat i Koordinaciono društvo za vodosnabdijevanje i odvođenje otadnih voda Crnogorskog primorja „Vodacom“ iz Tivta.
Proslavi u multimedijalnoj dvorani Opštine, prisustvovali su predstavnici ovdašnje privrede, institucija koje se bave zaštitom životne sredine, NVO sektora, ekološki aktivisti i učenici tivatskih škola. U obilježavanje značajnih eko-datuma uključio se vrtić “Bambi” izložbom dječjih radova na temu “Šume i vode” što je postavljena u holu Opštine Tivat.
„Drago nam je što su djeca u ovako velikom broju prisutna ovdje, jer je veoma važno da mlade generacije shvate svu važnost očuvanja šuma i voda kao izuzetno vrijednih prirodnih resursa bez kojih ne može biti ni ljudskog života, te da se upoznaju sa postulatima održivog razvoja.“ – kazala je Tatjana Jelić, sekretarka Sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine Opštine Tivat. Održane su i prezentacije o ovom problematici, među kojima je najviše simpatija izazvalo predavanje „Tajna vode“ koje je, pod mentorstvom učiteljice Nevenke Saveljić, pripremila učenica II4 razreda OŠ “Drago Milović”, Pavla Petrović.
Nada Krivokapić iz „Vodacoma“ naglasila je aktivnosti koje ta firma u saradnji sa opštinama Crnogorskog primorja i sa Cetinjem, već godinama ulaže na planu poboljšanja vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda, istakavši da je u toku i gradnja prvih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na našoj obali. „Vodacom“ je inače, ove godine u susret Danu voda, sproveo posebnu kampanju „Čisto more, naše more“ čiji je akcenat bio na uticaju otpadnih voda na čistoću mora. Tim povodom nagrađivani su najbolji foto i video radovi na ovu temu, a juče su laureatima uručene i nagrade.
Sa manifestacije
U kategoriji „Lijepo lice mora“ prvu nagradu – notebook računar dobila je Jadranka Mamić iz Podgorice, drugo mjesto i CKB poklon karticu u iznosu od 100 eura osvojila je Kristina Kobojevć iz Kotora, a treći je bio Rudolf Ham iz Budve kome je pripala CKB poklon kartica sa iznosom od 50 eura.
U kategoriji „Ružno lice mora“ prvo mjesto i CKB poklon kartica od 100 eura pripalo je Vesni Mačić iz Kotora, drugo mjesto i paket proizvoda kompanije „Knjaz Miloš“ osvojila je Branka Čelanović-Ilijanić iz Herceg Novog, dok je treći bio Danijel Đorđević iz Budve koji je dobio CKB poklon karticu od 50 eura.
Prvu nagradu – kurs jedrenja u Porto Montenegru, u kategoriji najboljih video radova dobile su Valentina Radonjić, Jovana Seferović i Teodora Nikolić iz Kotora, CKB poklon kartica od 100 eura pošla je u ruke Branka Miljevića iz Bara, a Baranin Jasmin Pepić osvojio je treće mjesto i CKB poklon karticu od 50 eura.
Poznati hrvatski jedriličarski reprezentativac Tomislav Bašić, osvojio je ovogdišnji „Porto Montenegro Match Race“ turnir u dvobojskom jedrenju koji je minulog vikenda vožen u Tivatskom zalivu.
Na jedrilicama tipa BLU 26 takmičilo se pet timova koji su jedrili po dvobojskom sistemu, svako protiv svakoga. Prvog dana jedriličare i publiku poslužilo je predivno vrijeme pa su mnogi uživali u sunčanom danu i pogledu na modru površinu Tivatskog zaliva na kojoj su se bijelila jedra brodova što su svaki udar vjetra, koristili da se što bolje pozicioniraju i „nadmudre“ jedan drugoga. Drugog dana vrijeme se malo pokvarilo jer je povremeno padala kiša, ali je vjetra bilo više nego dovoljno za atraktivne borbe brzih regatnih jedrilica.
Nakon ukupno odvezene 32 trke između pet timova koji su učestvovali na ovogodišnjem Porto Montenegro Match Race-u, ubjedljivo prvi bio je tim skipera Tomislava Bašića sa 15 pobjeda, bez ijedne izgubljene trke. Drugi je sa 8 pobjeda bio tim skipera Dejana Presena, a treća posada skipeta Tea Piasevolija koji je trijumfovao 7 puta. Četvrto mjesto sa 5 pobjeda osvojio je Aleksandar Saša Keković, dok je peti sa jednom pobjedom bio Ilija Belan.
Najveća mediteranska školjka koja je istovremeno i jedna od najugroženijih vrsta školjaka uopšte – palastura (Pinna nobilis) sve se više vraća u Boku. Naučnici kotorskog Instituta za biologiju mora i zaljubljenici u more, to su primijetili još prošle godine kod rta Sveta Neđelja u Kamenarima,a sada se veliko novo naselje palastura može vidjeti i u moru ispod parka Ivovića u Donjoj Lastvi. Mlade palasture ovdje su se vratile u većim grupama i rastu na samo par metara od obale, već na oko metar dubine, pa ih je moguće vidjeti i sa kopna u danima kada je na moru bonaca i veoma izražena oseka.
Palasture Boka Kotorska
Povratak palasture u akvatorijum ispod parka Ivovića obradovao je sve mještane i zaljubljenike u more koji pamte da je ova školjka prije dvadesetak godina ovdje uspijevala u nešto većoj dubini, u podmorskim livadama alge posidonije. Nakon toga, palastura je što od nelegalnog izlova, što od zagađenja mora, bukvalno iščezla sa ovog, ali i većine drugih lokaliteta u zalivu. Stoga povratak ove atraktivne školjke raduje kako naučnike, tako i sve primorce.
„Prošle smo godine u dijelu akvatorijuma jugozapadno od rta Sveta Neđelja po prijavi mještana, evidentirali velika nova naselja palasture. Na oko 100 kvadata povrine morskog dna prebrojali smo više od 250 jedinki. Drago nam je da vidimo da se za školjka vratila i na još neke lokalitete gdje je ranije bilo, poput Donje Lastve, a još uvijek nismo sigurni što je uzrok tako brojnog njenog povratka. U svakom slučaju, ovo je zaista divna vijest. Mi ćemo nastaviti da redovno pratimo stanje a na javnost, posebno ronioce, apelujemo da ne čupaju i ne vade mlade palasture jer je to zaštićena vrsta pa je njihovo eksploatisanje kažnjivo.“- kazala je dr Vesna Mačić, rukovodilac laboratorije za opštu biologiju i zaštitu mora u Institutu za biologiju mora u Kotoru.
Palasture Boka Kotorska
Ona je dodala da podatke o povratku palasture u zaliv Boke, stručnjac kotorskog Instituta razmjenjuju sa kolegama iz Grčke i iz Monaka, koji već duđe vrijeme pročuavaju tu vrstu školjki, a uskoro slijedi i novi ciklus terenskih mjerenja.
„U aprilu ćemo obaviti novo brojenje jedinki na prošle godine obrađenoj lokaciji kod rta Sveta Neđelja, kao i mjerenje njihovog fizičkog rasta u proteklom periodu. Vidjećemo kako se stvari odvijaju jer, iako je povratak palastrure zaista lijepa vijest, treba biti oprezan. Naime, nerijetko se u prirodi dešava da neke vrste, kada su „pod stresom“ jer ih nešto ugrožava, na to reaguju sa prekomjernim razmnožavanjem, ne bi li brojnošću novih jedinki, osigurali opstanak vrste u slučaju masovnijeg pomora.“- kaže dr Mačić.
Palasture Boka Kotorska
Palastura je mediteranski endem i jako je ugrožena zbog zagađenja mora, sidrenja brodova, mijenjanja obalnog ruba, gradnje marina, a često se dešava i da je ljudi koji rone, čupaju školjke i nose ih kući kao ukras. Školjka trouglastog oblika može dostići i preko 1 metar dužine, blago je zaobljena na gornjem, širem dijelu dok je donji, uži dio, tzv. “špic” ukopan u morsko dno. Spolja je svijetlo smeđe boje i gotovoje uvijek prekrivena algama, školjkama, spužvama, dok joj je unutrašnjost glatka i do pola prekrivena sedefom. Školjka u sebi ponekad formira i manje bisere koji su se nekada koristili za ukras, a sama po sebi, njena ljuštura je vrlo lijepa pa je palastura godinama vađena i korištena kao ukrasni predmet. Najveći dio mesa ove školjke je jestiv, a od njenih bisusnih niti koje školjku drže vezanu za podlogu, u Italiji su se svojevremeno izrađivale i vrlo skupe ženske rukavice, kao i ornamentni na odjeći kraljeva I velikaša. Bisusne niti su stari Maltežani upotrebljavali i u medicinske svrhe za liječenje upala uha. Palastura se hrani filtrirajući morksu vodu, a razmnožava se u ljetnjem periodu, što je čini još ranjivijom od tada sveprisutnih kupaća i ronilaca.
Palasture Boka Kotorska
Zbog prekomjernog izlova, palastura je već nekoliko decnija zaštićena zakonom i njeno vađenje ili bilo kakvo uništavanje kolonija školjki je kažnjivo.
Centar za kulturu Tivat i izdavačka kuća “Laguna” iz Beograda prirediće večaras 23. marta, sa početkom u 20 sati u galeriji letnjikovca „Buća-Luković” u Tivtu” promociju romana „Kainov ožiljak”. Ovaj roman zajednički su napisala dva najčitanija srpska pisca mlađe generacije – Dejan Stojiljković i Vladimir Kecmanović.
Knjiga se bavi malo poznatim berlinskim danima jedinog jugoslovenskog nobelovca Iva Andrića i prati događaje u turbulentne dve godine koje je on proveo kao ambasador Kraljevine Jugoslavije u nacističkoj Nemačkoj.
Kroz roman defiluje galerija upečatljivih likova, kako istorijskih tako i fiktivnih, a prati se jedan specifičan ali i tragičan period u istoriji Krajevine Jugoslavije – od posjete kneza Pavla Karađorđevića Adolfu Hitleru 1939. pa sve do potpisivanja pristupa Trojnom paktu i napada Njemačke na Jugoslaviju aprila 1941. godine.
O knjizi će govoriti autori i Vanja Gavrovski, PR menadžer izdavačke kuće “Laguna”.
Tradicionalni planinarski križni put mladih kotorske biskupije održan je u subotu 21.marta. Ideja o pokretanju Planinarskog križnog puta mladih (PKPM) rodila se u župi sv. Petra u Bogdašićima prije osam godina. Osnovna misao vodilja ovakvog križnog puta bila je pružiti mladim vjernicima izazovniji način tradicionalne korizmene pobožnosti koja se u redovnoj praksi održava u crkvama ili na “kalvarijama” za tu svrhu podignutima u blizini crkava. Djelomično nepristupačne i strme brdske trase koje započinju kod crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Gornjoj Lastvi te prolaze pokraj crkava sv. Jurja i Svih Svetih vodeći sve do župne crkve sv. Petra u Bogdašićima same su po sebi izazov za fizičke snage eventualnih prolaznika.
No, kada se u te putanje ugradi u Put Križa dobija se jedinstvena pobožnost u kotorskoj biskupiji koja na izravniji način potiče na razmatranje Kristove muke, kao i na poniranje u sebe što su vjernici na osobit način pozvani činiti u korizmi. Sugestivni krajolik, zajednički hod koji nije lišen prirodnih preprjeka, molitva i pjesma koje slijede Križ koji se izmjenjuje u rukama nositelja, te razgovor i druženje, elementi su koji od samog začetka planinarskog križnog puta prate ovu jedinstvenu pobožnost u kotorskoj biskupiji i koji i dalje privlače mnoge domaće ali i strane posjetitelje, odnosno hodočasnike. Tako su i ove godine na PKPM sudjelovali brojni domaći polaznici iz okolnih župa kao i gosti iz Sušanja i Dubrovnika koji su u kršćanskom zajedništvu izbrisali ne samo granice i razdaljine koji ih inače dijele, nego i dobne razlike: premda je ova pobožnost namijenjena u prvom redu mladima, od samog početka u njoj sudjeluju i mnogi stariji polaznici koji se osjećaju dovoljno spremni za sve izazove puta, kao i brojna djeca.
PKPM kojeg je ove godine predvodio don Robert Tonsati, započeo je s molitvom prve postaje u crkvi u Gornjoj Lastvi gdje je polaznike dočekao lokalni župnik don Nikola Majić te se nastavio već ustaljenom rutom. Kao i prethodnih godina, obitelj Marović dočekala hodočasnike kod crkve Svih Svetih u Gornjim Bogdašićima sa okrijepom u vidu pripremljene hrane i pića. Molitvom XIV. postaje u župnoj crkvi u Bogdašićima i zajedničkom sv. misom nakon koje je sve hodočasnike pozdravio mjesni župnik don Marko Vuković pobožnost je privedena kraju. Nakon molitvenog zajedništva, druženje se nastavilo u župnom dvorištu uz prigodnu zakusku koju je priredila HGI.
Jugooceanijini bodovi ORJEN i SUTJESKA u luci Roterdam 1987
Orjen, novi
Orjen, novi
Provaljeni Jugooceanijin magacin na Vrmcu
Unutrasnjost magacina
Najveći dio poslovne arhive likvidirane državne brodarske kompanije Jugooceanija iz Kotora izložen je propadanju jer je objekat na Vrmcu u kome je ona smještena, ponovno obijen. Stoga je vrijedna građa u kojoj su brojni dokumenti, tehnički nacrti, brodski dnevnici i ostalo što govori od skoro pola vijeka rada nekadašnjeg bokeljskog brodarskog giganta, izložena lopovima, miševima i vlazi koji „caruju“ u mračnom, mokrom i zapuštenom objektu na Vrmcu, u blizini tamošnje autro-ugarske tvrđave.
U to se ovog vikenda i lično uvjerio vaš novinar koji je zatekao razvaljena drvena vrata magacina na Vrmcu ispred kojih je neko već po poljani rasturio dio arhivskih facikala, registratora, dokumentacije i tehničkih nacrta nekadašnjih Jugoocenijinih brodova. Na vratima je i dalje veliki metalni katanac koji su prije oko pola godine, nakon prvog obijanja objekta na Vrmcu, postavili radnici Državnog arhiva iz Kotora. On je međutim, bio nedovoljan da sadržaj magacina što se nalazi na osami na vrhu brda, odbrani od nastrljivaca i provalnika koji su razvalili cijela vrata, pa sada u objekat koji je krcat arhivskom građom posloženom na drvenim policama i rasutom po podu, može ući bilo ko i odatle odnijeti što god ga interesuje.
Prema riječima Stevana Radunovića, direktora Državnog arhiva Crne Gore, arhivska građa Jugooceanije koja je osnovana 1955. u Kotoru a svoj posljednji brod je, pritisnuta dugovima, prodala 2002, osim u objektu na Vrmcu, smještena i u objektu te kompanije u naselju Zlatne njive u Kotoru, u nekadašnjoj Upravnoj zgradi Jugooceanije, te u objektu Lučke uprave na Peluzici. Upravna zgrada nekadašnjeg državnog brodarskog giganta, prodata je strancima, pa tako sada njome raspolaže firma Kotor Palace. Dio arhivske građe uskladišten u toj zgradi takođe je bio ugrožen, rasut i načet vlagom, ali su zalaganjem radnika Državnog i Istorijskog arhiva iz Kotora, preduzete najhitnije mjere , pa je građa privremeno sakupljena i obezbjeđena u jednoj od prostorina koje ne prokišnjavaju. Novi vlasnik zgrade pokazao je razmijevanje za ovaj problem, ali želi da država što prije iz njegove zgrade ukloni arhivu svoje firme koja formalno, još nije likvidirana.
Pobacani registratori
„Državni arhiv je, u skladu sa zakonskim obavezama i ovlašćenjima, pratio i kontrolisao rad Jugooceanije u dijelu koji se odnosi na postupanje sa registraturskom i arhivskom građom. Za praćenje ovoga stvaraoca nadležan je Arhivski odsjek u Kotoru koji je redovnim obilascima, kontrolom stanja, davanjem stručnih sugestija i uputstava kao i izdavanjem naloga za otklanjanje uočenih propusta, nastojao da obaveže Jugooceaniju da postupa sa registraturskom i arhivskom građom u skladu sa obavezama propisanim Zakonom o arhivskoj djelatnosti. O tome svjedoči veći broj sačinjenih zapisnika, upućenih dopisa, izdatih naloga. Nažalost, u tim nastojanjima nije postignut željeni uspjeh, tj. nije vršeno redovno odabiranje arhivske građe i izlučivanje bezvrijednog registraturskog materija pa prema tome ni predaja arhivske građe Državnom arhivu, izuzev manje količine koja se odnosi na jednu organizacionu jedinicu« – kazao je Radunović. On je, u izjavi datoj prije nego što je otkriven najnoviji slučaj provale u magacinu na Vrmcu, ocijenio da »uslovi za smještaj građe Jugooceanije nijesu odgovarajući za tu namjenu i ne garantuju njenu zaštitu od oštećenja, a u nekim slučajevima čak i od uništenja.«
Direktor državnog arhiva je podvukao da zakonsku obavezu prema ovoj vrijednoj građi ima njen stvaralac – »Jugooceanija«, odnosno pravni sljedbenik te firme – Ministarstvo pomorstva i saobraćaja jer je Vlada bila većinski vlasnik kotorske kompanije. Iz resora ministra Ivana Brajovića ni više od mjesec dana nakon što su im »Vijesti« uputile pitanja u vezi sa arhivom »Jugooceanije«, nismo dobili nikakav odgovor, a u međuvremenu, lopovi su provalili i djelimično poharali objekat na Vrmcu.
Država da se postara o zaštiti svoje istorije
Provaljena vrata na magacinu sa arhivom
»Ispravno postupanje sa ovom građom je da se izvrši izlučivanje bezvrijednog registraturskog materijala, odabiranje i popisivanje arhivske građe, te njeno opremanje i predaja Državnom arhivu. Sve to su obaveze stvaraoca građe ili njegovog pravnog sljedbenika. Oni su dužni, pored ostalog i da informišu Državni arhiv o svim promjenama statusa i promjenama stanja građe. Međutim, u ovom slučaju ta obaveza nije izvršavana, tako da nemamo informaciju o pravnom statusu Jugooceanije, da li taj subjekt postoji ili je ugašen, te da li postoji njegov pravni sljedbenik. Nije nam poznato da li postoji subjekt sa kojim bi se moglo dogovarati i sarađivati u cilju zaštite ove građe. Stoga smo uputili dopis Ministarstvu saobraćaja i pomorstva kojim smo tražili te informacije i ukazali na aktivnosti koje bi trebalo preduzeti na zaštiti ove građe, uz potpunu spremnost da, u okviru naših nadležnosti i objektivnih mogućnosti u svemu tome budemo aktivni učesnik. Nadamo se da će inicijativa dati željene rezultate.- kazao je direktor Državnog arhiva Stevan Radunović.
Gigant koji je bio drugi u pomorskoj privredi SFRJ
Jugooceanijini bodovi ORJEN i SUTJESKA u luci Roterdam 1987
Jugooceanija je sredinom 20.vijeka nastavila višestoljetnu bogatu tradiciju bokeškog pomorstva, a kompanija osnovana 1955 Kotoru, svoj je zenit dostigla u drugoj polovini osamdesetih godina prošlog vijeka kada je raspolagala flotom od 26 velikih trgovačkih brodova sa ukupno skoro 800 hiljada tona nosivosti. To je »Jugooceaniju« tada stavljalo na drugo mjesto na listu pomorskih kompanija moćne SFRJ, odmah iza riječke »Jugolinije«. »Jugooceanija« je katastrofalnu štetu pretprjela uvođenjem sankcija UN prema tadašnjoj SRJ jer su njeni brodovi od 1992 do 1995 bili blokirani po raznim svjetskim lukama. Nakon ukidanja sankcija, flota je ponovno pokrenuta, ali su nerazumni poslovni potezi i srljanje u velike bankarske kredite koje je aminovalo tadašnje DPS rukovodstvo »Jugooceanije« predvođeno predsjednikom UO Miodragom Vukovićem, ubrzo dovelo do konačnog poslovnog sloma i prodaje kompletne imovine najmoćenijeg bokeljskog brodara. Dokaze koje svjedoče o istoriji, razvoju i moći, ali i šteti – »Jugooceanijine« papire i arhivu, sada zbog nebrige države, razvlače lopovi, miševi i vlaga.
Tradicionalna manifestacija „Fešta kamelija” održana je danas u Stolivu prigodnim kulturno-zabavnim programom, uprkos sitoj kiši koja je povremeno padala. Na ponti pred crkvom priređen je kostmirani igrokaz koji simbolizuje donošenje prvih sadnica kamelije iz Japana u Boku od naših pomoraca prije nekoliko vjekova.
Nekoliko stotina posjetilaca dočekani su uz priganice rakiju i suve smokve. U ime domaćina i organizatora goste su pozdravili Vinko Vujović predsjednik NVO “Kamelija” i Boro Mustur predsjednik MZ Stoliv.
Feštu je zvanično otvorio Tvrtko Crepulja podpredsjednik Opštine Kotor.
Na plaotu ispred doma nastupili su KUD „Boka“, članovi plesnog kluba “Infinity” iz Kotora, najmalađi iz dječijeg vrtića Škaljari, Tamara Živković učenica muzičke škole „Vida Matjan“ iz Kotora, učenici OŠ „Drago Milović“ iz Tivta koji su predstavili svoje literarne radove kao i aktivista Ilko Marović koji je govorio stihove pjesme u čast kameliji, Gracije Marović.
Slikarica Tinda Bulatović i inž. hortikulture Tanja Krstović u ime komisije proglasile su najbolje cvijetne aranžmane od kamelije i najljepši đardin kamelija.
Za najbolje aranžmane od kamelije proglašeni su Stara prčanjska crkva autora Tonke Marković, Prozor u svijet Dragane Ćulafić, Gnijezdo sa pticama, specijalna nagrada pripala je radu Kariola autorice Rade Jakšić, Razmišljaj kamelijom autora gospodina Ivovića iz Herceg – Novog i literarnim radovima učenika OŠ „Drago Milović“ iz Tivta.
Za najbolji đardin kamelija na teritoriji opštine Kotor proglašen je đardin Tonke Marković iz Prčanja.
U Domu kulture priređena je izložba aranžmana od cvijeta kamelije, izložba likovnih radova i literarnih radova posvećeni kameliji osnovnih škola iz Kotora, Tivta, Dobrote, Prčanja, Cetinja, RC za sluh i govor iz Kotora i Dječjeg vrtića radost Škaljari.
Planinari Pestingrada iz Kotora organizovali su izlet do Gornjeg Stoliva za goste iz PK „Komovi“ i PK „Dubrovnik“.
Uz dobru muziku rasploženje i vino koje su donirale „Plantaže“ vrijedni domaćini pripremili su 400 kilograma mušalja na buzaru.
Organizatori fešte su Udruženje Kamelija i Mjesna zajednica Stoliv.
Svjetski dan šuma, 21. mart i Svjetski dan voda, 22. mart svečano će biti obilježen u ponedeljak 23. marta, u multimedijalnoj sali Opštine Tivat, sa početkom u 12 sati, u organizaciji Opštine Tivat – Zelenog tima i preduzeća “Vodacom”.
Djeca iz JPU “Bambi” pripremila su izložbu radova na temu “Šume i vode”, koja ce biti postavljena u holu Opštine Tivat.
Dan Voda je svjetski dan, označen od strane UN, kada se na globalnom nivou 22. marta skreće pažnja javnosti na pitanja vode kao resursa. Ovogodišnja tema, kojom je Vodacom obilježio Dana voda, je uticaj kanalizacionih voda na čistoću mora, a aktivnosti na obilježavanju su imale formu kampanje i odvijale se od 20. februara do 23. marta.
Cilj Vodacomove kampanje je bio da podjednako utiče i na podizanje svijesti o značaju sistemskog rješavanja problema otpadnih voda na crnogorskom Primorju, u cilju očuvanja ekosistema priobalja i održivog razvoja Primorja, kao i na podizanje svijest o važnosti ličnog doprinosa u očuvanju čistoće mora.
Čisto more – naše more
Kampanja se odvijala sa sloganom: Čisto more, naše more! Od aktivnosti, Vodacom je na socijalnim mrežama organizovao konkurs za najbolju fotografiju i video koji prikazuju lijepe i slike zagađenja mora sve sa ciljem podsticanja ekološkog aktivizma, istraživačkog duha, kreativnosti, kao i svijesti o očuvanju životne sredine. Na You Tube i Facebook stranici Čisto more naše more okupilo je tokom trajanja kampanje preko 650 članova, a priloženo je preko 140 radova. Od ostalih aktivnosti u toku kampanje, podržan je Kotorski karneval u izradi ekološke instalacije, a urađen je i radio spot sa jasnom ekološkom porukom, čiji su autori The Books of Knjige. Spot će se emitovati na većini radio stanica Crne Gore, sa početkom na sam Dan voda, 22.marta.
Brojni ljubitelji kamenica prvi su proljetni dan 21. mart, iskoristili za posjet Malom Stonu gdje se, već tradicionalno uz blagdan svetog Josipa, održava Festa malostonskih kamenica.
Bila je to prilika za degustaciju ove nadaleko poznate delicije, koja je najpunija i najsočnija u drugoj polovini marta upravo oko blagdana Svetoga Josipa.
Manifestacija, koju organizira udruga školjkara, Turistička zajednica i općina Stona privukla je stotine ljubitelja kamenica iz čitave Dalmacije.
Osim degustacije kamenica po promotivnim cijenama na rivi u Malom Stonu i kušanja peljeških vina, organizirana su i stručna predavanja o mrijestu, uzgoju i plasmanu kamenica.
