Malo do umjereno oblačno uz dosta sunčanih intervala. Po kotlinama ujutru ili prijepodne magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, uglavnom južni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 12 do 22 stepena..
Nadprosječne temperature za novembar nastavljaju se i ove sedmice. Meteorolozi ne najavljuju nove poremećaje sa zapada, i to bez skorog zahlađenja.
Trebat će nam opet kišobrani ali ne i kaputi koji ostaju u ormarima.
Djelomice sunčano vrijeme nastavlja se danas. Potkraj utorka i u srijedu dolazi novo naoblačenje i nova kiša. Dakle, idući će dani biti u znaku jačanja južine pa će na Jadranu ponovno biti vrlo jakog juga te mjestimice većih količina kiše sredinom sedmice.
Temperature se neće mijenjati naniže, pa će se jutarnje kretati oko 12, a dnevne prelaziti 18 stepeni Celzija.
Za vikend se očekuje proljepšanje vremena, te ugodne temperature vazduha.
U prisustvu velikog broja vjernika danas je proslavljen Blaženi Gracija, u njegovom rodnom mjestu Muo. U crkvi Pomoćnice kršćana Sveto euharistijsko slavlje predvodio je don Robert Tonsati.
Blaženi Gracija, redovnik augustinac, pustinjak (Muo Boka Kotorska, 27. XI. 1438. – Venecija, 9. XI. 1508.) svetac euharistije, pomiritelj ljudi i zaštitnik ribara, radnika, neženja, vrtlara, pokornika, pomoraca
Zauzimanjem pomorca Antuna Jankovića iz Mula njegovo tjelo je preneseno iz Venecije u rodni Muo, 1810. godine.
Kao redovnik istakao se svetim životom provodeći dane u postu i molitvi. Posebno se zalagao za siromase i prosjake, koji su dolazili na samostanska vrata. Svakom je pružio “koricu kruha” i riječ utjehe, koja im je često više značila od same riječi. Naročito je pomogao gubavce. Još za života, a naročito poslije smrti, pripisivana su mu brojna čudesna ozdravljenja i djela.
Muljani su mu uzvratili ljubav izgradnjom nove župne crkve u sredini mjesta, koju su posvetili 18. septembra 1864. godine, B. D. Mariji Pomoćnici kršćana, i u njoj na novom olltaru u srebrnom sarkofagu postavili tijelo Blaženog Gracije te je na taj način župna crkva Pomoćnice kršćana na Mulu postala Svetište Blaženog Gracije.
Proslavi su prisustvovali kako katolici tako i pravoslavci poštovaoci Sveca, potvrdivši da je Boka Kotorska ekumenski prostor, a ekumenizam u Boki stil života.
Obilježavanje jubileja 70-te godišnjice organizovanog odlaska kompletnog sastava Glazbeno-prosvjetnog društva (GPD) Tivat u partizane, bilo je izuzetno uspješno jer je komemorativni marš dijelom puta kojim su prošli pripadnici tivatske Gradske muzike 8.novembra 1944 i priključili se Prvoj bokeljskoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi, prošlo čak oko 170 učlesnika iz Tivta i Kotora.
Ovaj nesvakidašnji događaj organizovali su GPD Tivat, Udruženja boraca NOR-a i antifašista Tivta i Mornarica Vojske Crne Gore koja je terenskim vozilima prevozila učesnike, a organizovala je i posluženje vojničkim pasuljem na Žanjevom dolu.
U sklopu programa proslave Dana opštine Kotor koji se obilježava 21. novembra i sedamdeset godina od oslobođenja Kotora, pripremljen je bogat program proslave ovog začajnog jubileja.
Program poroslave:
18. novembar (utorak)
18 sati – Izložba radova likovne škole „Art duga” – Centar za kulturu „Nikola Đurković“
19 sati – “Gradu s ljubavlju”, koncert profesora i učenika ŠOSMO “Vida Matjan” – Koncertna dvorana / Crkva Svetog Duha
Star clippers – Photo: Zoran Nikolić
19. novembar (srijeda)
11 sati Prijem vjerskih velikodostojnika Sala Opštine Kotor
18 sati Izložba „Kotorski likovni umjetnici 2014″ – Gradska galerija
19 sati Izložba „Ruski samovari” – Muzej grada Perasta
19:30 Promocija romana „Mig” Gojka Čelebića – Muzej grada Perasta
Kotor – Sat
20. novembar (četvrtak)
10 sati Prijem učenika i studenata – Sala Opštine Kotor
12 sati Svečanost povodom proslave Dana OŠ „Veljko Drobnjaković“ i Dana MZ Risan – Sala OŠ „Veljko Drobnjaković”, Risan
16 sati „Svom Kotoru ” – vaterpolo turnir najmlađih selekcija PVK Primorac i VA Cattaro – Bazen ”Nikša Bućin“
18 sati „Grad mog djetinjstva, grad iz moje mašte“ – dodjela nagrada polaznicima radionice kreativnog pisanja, Gradska biblioteka
18:30 Otvaranje izložbe „Slovenačka umjetnost iz fonda “Galerije solidarnosti”, Galerija solidarnosti
19 sati Promocija Monografije Pomorske škole – Centar za kulturu „Nikola Đurković“
Photo: Boka News
21. novembar (petak)
8 sati Pozdrav Gradu-Gradska muzika obilazi grad
8, 30 sati Prijem Gradske muzike
9, 30 sati Prijem Bokeljske moranarice
10 sati Polaganje vijenaca na spomenik palim borcima u Risnu
11,15 sati Svečani raport i predaja zastave Bokeljske mornarice ispred zgrade Opštine Kotor
11, 30 sati Polaganje vijenaca na spomenik palim borcima -Park Slobode, Kotor
12 sati Kolo Bokeljske mornarice – Trg od oružja
13 sati Svečana sjednica SO Kotor – Centar za kulturu „Nikola Đurković” Koktel
22. novembar (subota)
19,30 sati Koncert crnogorskih klapa – Koncertna dvorana ŠOSMO „Vida Matjan” / Crkva Svetog Duha
Photo: Boka News – Kotor – Riva
24. novembar (ponedjeljak)
19 sati Izložba „Replike hladnog oružja iz privatne kolekcije Andra Ramadanovića“ Palata Grgurina / Pomorski muzej
29. novembar (subota)
20 sati „Od Kvarnera pa do lijepe Boke“,veče pjesama i muzike Centar za kulturturu “Nikola Đurković”
Srpsko pjevačko društvo “Jedinstvo” iz Kotora boravi do 11.novembra u Istanbulu.
Hor je pjevao na liturgiji u Vaseljenskoj Patrijaršiji u Istanbulu. Generalni sekretar „Jedinstva” Dragan Đurčić saopštio je da je kompletan program rada SPD za ovu godinu podređen proslavi izuzetnog jubileja i predstavljanju hora na međunarodnoj sceni.
Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo“ iz Kotora koje je osnovano daleke 1839 godine slavi jubilej – 175 godina od osnivanja .
Posao vrijedan oko 50 milijuna eura dobilo je splitsko brodogradilište koje će graditi još 20 čelična vrata za spas Venecije od poplava, pohvalili su se u subotu iz Brodosplita, koji je ranije dobio posao gradnje 21 čeličnih vrata na još jednom od triju prolaza koji kroz Venecijansku lagunu vode prema gradu.
Iz Brodosplita su priopćili kako su, nakon što su ranije dobili projekt gradnje 21 čeličnih vrata koja će biti instalirana na prolazu Malamocco, nakon provedenog međunarodnog natječaja pobijedili i za gradnju još 20 takvih vrata, koja će biti instalirana na prolazu Chioggia.
Ističu kako se ovom odlukom talijanskog arhitektonsko-građevinskog konzorcija “Venezia Nuova” Brodosplit potvrdio kao najbolji ponuditelj te je tim projektima dokazao svoju konkurentnost i kvalitetu u međunarodnim relacijama.
“Uz ranije dobivenu izgradnju brana za lagunu Malamocco, sada smo izabrani i za gradnju brana lagune Chioggia. S ovim projektima dokazujemo da smo konkurentni i kvalitetni u međunarodnim relacijama i da je splitski škver u mogućnosti izgraditi uz brodove i vrlo složene i zahtjevne čelične konstrukcije”, navodi u priopćenju Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.
Ugovori će biti potpisani sredinom prosinca, a radovi na izgradnji će početi već početkom iduće godine.
Činjenica da Crna Gora još nije ratifikovala Konvenciju o radu pomoraca MLC 2006 Međunarodne organizacij rada ILO, počinje da skupo košta naše pomorce koji plove na brodovima država koje su već prihvatile taj međunarodno obavezujući dokument.
Tivćanin A.P. (puno ime i podaci poznati redakciji) tako je ovih dana od menadžmenta italijanske komapnije “Augusta Offshore” za koju plovi već pet godina, obaviješten da se više ne može ukrcati na njihove brodove, dok Crna Gora čije papire A.P. ima, ne ratifikuje MLC 2006 koncenciju.
“Žao nam je, ali italijanska zastava više ne priznaje validnost ovih dokumenata jer oni nisu usklađeni sa odredbama MLC 2006 konvencije.”- stoji u mailu koga je A.P. dobio od menadžera za ukrcaj posada kompanije “Augusta Offshore”, kapetana Luiđija Porcia.
Tivćanin inače, kao šef kuhinje na suplajerima za opsluživanje naftnih platformi kompanije “Augusta Offshore”, plovi već pet godina i do sada on i kompanija imaju sjajno obostrano iskustvo u saradnji.
“Oni su prezadoivoljni sa mnom i ja sa njima, ugovori su bili odlični i nije bilo nikakvih problema da nastavim da radim za njih. Trebao sam ići na ukrcaj 6.decembra, ali je u međuvremenu, od 18. novembra primjena MLC 2006 postala obavezna za sve države koje su je ratifikovale, pa tako i Italiju. Crna Gora to, uprkos višegodišnjim obećanjima nadležnih iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva, još nije učinila, pa su mi moji poslodavci iz Italije otvoreno rekli da me ne mogu više angažovati jer ne žele doći u situaciju da im inspekcija zbog mene i mojih manjkavih crnogorskih papira, zaustavi brod čije iznajmljivanje dnevno košta 50 hiljada dolara. Par dana zadržavanja broda i troškovi oko mog iskrcaja, dovođenja zamjene za mene i plaćanja kazne, za njih su preveliki rizik iako su prezadovoljni sa mojim dosadašnjim učinkom na njihovoj kompaniji.”- ispričao je “Vijestima” A.P. dodajući da u “Augusta Offshore” posebno cijene činjenicu što on, za razliku od većine drugih pomoraca koji u takvim situacijama poistupaju suprotno, nije tužio kompaniju za koju je plovio, kada je doživio napad i pljačku od strane nigerijskih pirata. A.P. je naime bio član posade suplajera “Asso Ventuno” koga su decembra 2012 u Gvinejskom talivu, napali nigerijski pirati, oteli trojicu članova posade, a ostale opljačkali i brod držali pod zaplijenom skoro 12 sati.
Konvencija o radu pomoraca MLC donešena je još krajem februara 2006, a na njenom usvajanju od strane pojeidnačnih zemalja inistira i direktiva EU 2009/13. Stručnjaci za pomorsko pravo ova dva dokumenta smatraju “najboljim konvencijama do sada napisanim o pomorcima na međunarodnom nivou”. Njjihovom ratifikacijom koju Crna Gora uprkos insistiranju strukovnih udruženja naših pomoraca, nije odradila ni do danas, organizuje se maksimalna kontrola u sektoru pomorstva sa naglaskom na prikupljanje i zapošljavanje pomoraca kao i na zaštiti zdravlja, zdrastvenog i socijalnog osiguranja, te zaštite socijalne sigurnosti pomoraca.
Photo: Boka News
“Mi smo u protekle tri godine učinili ama baš sve što smo mogli – upozoravali smo, apelovali, tražili, molili, kumili Ministarstvo saobraćaja i pomorstva da odradi svoj dio oobaveza i da naša država napokon ratifikuje MLC 2006 jer smo znali štoće se desiti našim pomorcima, na žalost, do danas osim samo praznih obećanja nadležnih u državnoj upravi, nismo postigli ništa. Računi na žalost, evo počinju stizati na naplatu a sve to preko leđa pomoraca koji nisu ni krivi ni dužni u cijeloj ovoj priči.”- prokomenarisao je juče kapetan Janko Milutin iz Udruženja pomorskih kapetana trgovačke mornarice Crne Gore iz Kotora. On je istakao da snai pomorci već neko vrijeme zbog neratifkovanja MLC-a, imaju problema sa administarcijom u Brazilu, što se posebno loše odražava na one koji rade za off-shore kompanije što opslužuju jaku naftnu idustriju u vodama Atlantika pred vodama Brazila.
Na pitanje što sada da radi A.P. ili sutra neki drugi naš pomnorac kome će poslodavac otkazati angažman zbog toga što naša država nije ratifikovala međunarodne dokumenta, Milutin je kazao da pomorac ne mogu učiniti ništa.
“Može samo da pođe sutra u Podgorici, štrajkuje, protestuje i nosi transparente ispred Ministarstva pomorstva, a može i da tuži državu koja mu je na ovaj način, uzela hljeb iz ruku.”- sa ogorčenjem dodaje Milutin.
A.P. koji ima četvoro djece starosti od tri mjeseca do 15 godina, i nezaposlenu suprugu, kaže da je ni kriv ni dužan, ostao bez posla i dobio probleme sa bankama kojima sada ne može vraćati stambeni kredit.
“Pitao sam jednu od službenica Ministarstva pomorstva hoće li ona sada hraniti moju djecu. Odgovorila mi je da je to nju ne zanima, da je ona odradila svoj dio posla, da je to još ljetos stavljeno u Vladinu procedu da ona ne zna niti je zanima kada će se Vlada i parlament izjašnjavati o ratifikovanju MLC 2006.”- kaže A.P. dodajući da je sramota za Crnu Goru koja ima preko 5 hiljada pomoraca što plove za strane kompanije, činjenica da je MLC 2006 konvenciju na vrijeme ratifikovala čak i Bosna i Hercegovina koja gotovo da i nema pomoraca.
“Što ja sad treba da radim – da se odreknem crnogorsog državljanstva i tražim prijem u bosansko da bih mogao da nesmetano plovim i hranim porodicu koristeći bosanske papire jer svijet ne priznaje naše?!”- ogorčen je tivatski pomorac.
U Sportskom centru Igalo sutra, 9. novembra, biće održana prva Međunarodna dječja olimpijada „Školica sporta”, za koju se prijavilo 300 učesnika iz Mostara, Podgorice, Kotora, Nikšića i domaćina Školice sporta „JUMP” iz Herceg Novog.
Djeca uzrasta od 4 do 10 godina takmičiće se u tri discipline: trčanju, trčanju sa preponama i poligonu spretnosti. Početak takmičenja najavljen je za 10 sati. Pored upoznavanja vršnjaka iz crnogorskih i školice sporta iz Mostara, djeca na ovaj način razvijaju fizičke sposobnosti, što je i cilj olimpijade kaže se u sopštenju organizatora.
Ideju i realizaciju Međunarodne dječje olimpijade Školica sporta pomogli su Sportski centar Igalo kao domaćin, Opština Herceg Novi, TV Boka kao medijski pokrovitelj, roditelji djece članova Školice sporta „JUMP”, kao i brojni sponzori kojima se zahvaljujemo – saopštili su iz hercegnovske Školice sporta.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat (GPD) na današnji dan 8.novembra 1944. godine kolektivno je napustilo okuprani Tivat i pod vodstvom kapelnika Krsta Vuksanovića, pridružilo se partizanima. U partizane je otišlo 19 članova GPD. Na oslobođenju teritoriju u zaleđu Boke krenuli su u uniformama Društva, noseći sa sobom instrumente i notne zapise, koje su pod okriljem noći uzeli iz opštinske zgrade. Svojim instrumentima GPD Tivat oglasilo se sa oslobođene teritorije u Boki.
Prvoj bokeljskoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi priključila se Gradska muzika, koja je uz jedan broj članova Mjesne muzike Đenovića činila vojni orkestar brigade, da bi sa njom, 21. novembra, ušla u oslobođeni Tivat.
Danas je u tu čast organizovan cjelodnevni „Marš putevima Prve Bokeljske udarne brigade“, u organizaciji Udruženje boraca NOR- a i antifašista Tivta, Glazbeno- prosvjetno društvo Tivat i Mornarica Vojske Crne Gore.
Njihovi članovi, zajedno sa učenicima SMŠ „Mladost“ i OŠ „Drago Milovič“, članovima Omladinskog Kluba i Planinarskog društva „Vjeverica“, krenuli su na marš sa Trga Magnolija. Za starije zainteresovane građane autobuse i kamione obezbijedila je Vojska CG.
Jedan dio učesnika išao stazama po kojima su 1944. godine išli članovi Gradske muzike, i izašli do prevoja Krstac na Lovćenu.
Na lokaciji Žanjev do uređena je logorska prostorija za doček svih onih koji su išli planinarskom stazom , kao i prigodan obrok, uz zvuke gradske muzike.
GPD Tivat osnovano je 1909. godine i od tada sa manjim prekidom prvih godina Drugog svjetskog rata, kontinuirano djeluje.
Povodom velikih istorijskih jubileja za 12. novembar planiran je istorijski čas na brodu Mornarice VCG, koji će za tivatske osnonce i srednjošlkolce na pučini mora održati prof. istorije Žarko Ostojić, a 19. novembra, u multimedijalnoj sali Gradske kuće, održaće se svečana akademija „Svome gradu s ljubavlju“.
Znanstvenici Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, doktori Mirna Batistić i Rade Garić u suradnji s kolegom Juan Carlos Molinerom, objavili su najnovije rezultate istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na pojavu novih vrsta planktonskih organizama u Jadranu.
Dubrovački znanstvenici su dokazali da porijeklo stranih vrsta koje ulaze u Jadran ovisi o smjeru morskog vrtloga (kazaljke na satu ili obrnuto) u Jonskom moru, inače uvjetovanog klimom iz Sjevernog Atlantika. Ovisno o smjeru vrtloga, u Jadran ulazi voda kao i vrste podrijetlom iz Atlantskog oceana ili istočnog Mediterana. Vrste iz istočnog Mediterana, a nove za Jadransko more, su većinom toplovodne vrste ušle preko Sueskog kanala iz Crvenog mora ili su Indo-pacifičkog podrijetla. U ovom radu pokazano je da u Jadran ulazi sve više toplovodnih vrsta što je u skadu s povećanjem temperature mora zadnjih godina.
Rezultati istraživanja, također, mogu biti korisni u svrhu procjene ribljeg fonda u Jadranu.
Zajednički učinci ovih procesa i trend povećanja temperature mora u Jadranu mogu dovesti do značajnih promjena u bioraznolikosti Jadrana.
Rad je objavljen u prestižnom znanstvenom časopisu Climate Research s faktorom odjeka 2,7 u 2013./2014.
Climate Research objavljuje rezultate istraživanja o utjecaju klime na organizme, okoliš i ljudsko društvo općenito.
