Selektorka čuvenog “Sterijinog pozorja” Marina Milivojević Mađarev uvrstila je pozorišnu predstavu “Providenca” tivatskog Centra za kulturu u selekciju nacionalne drame i pozorišta u konkurenciji devet predstava. Tivatskoj pozorišnoj produkciji ukazana je čast da otvori 60.”Sterijino pozorje” nastupom na velikoj sceni Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu 26.maja.
„Providencu” je po tekstu Stevana Koprivice, režirao Egon Savin.
“ Centar za kulturu Tivat, Stevan Koprivica i Egon Savin napravili su uspješan spoj motiva i likova iz Čehovljeve drame “Ujka Vanja” i mediteranske melanholije. Odavno nismo imali prilike da gledamo predstavu koja slika imploziju ljudskih osećanja. Junaci “Providence” međusobno se iscrpljuju u ljubavnim mnogouglovima, nesvjesni aviona koji nadleće i koji nagoveštava novo, surovije vreme. Riječ je o pravoj pozorišnoj studiji osećanja ljubavi koja pokazuje da je ljubav kompleksno osećanje koje ima svoje svjetle, ali i tamne valere. U pozorišnom smislu “Providenca” je rađena u najboljem izdanju dramskog teatra – psihološki utemeljeni likovi i suptilno vođena radnja” – obrazložila je selektorka Marina Milivojević Mađarev.
Prema najavama avioprevoznika, zaposlenima u najprometnijoj crnogorskoj vazdušnoj luci – aerodromu Tivat, predstoji još jedno veoma naporno ljeto. Naime, do sada je 40-tak aviokompanija koje će saobraćati sa Tivtom iz desetak država Evrope, za period glavne sezone od 1.maja do 30.septembra, najavilo ukupno 3.171 let. To je skoro 3 odsto više od broja letova koji su realizovani u istom periodu lani kada je tivatski aerodrom prihvatio i opslužio ukupno 3.081 vazduhoplov.
„Kompanije generalno, najave više letova nego što ih na kraju i realizuju tako da vjerovatno ovaj obim saobraćaja neće biti ostvaren, ali svakako da brojke neće biti mnogo manje od onih koje smo imali u špicu sezone lani.“- kazao je direktor aerodroma Tivat mr Ranko Bošković.
On je dodao da očekivano, zbog ukupne političko-ekonomske situacije, tržište Rusije koje je najznačajnije za tivatsku vazdušnu luku ove godine, u najavama saobraćaja tamošnjih kompanija, za sada bilježi pad od 7,5 odsto u odnosu na lani. Blagi pad od 3 odsto ima i tržište zapadne Evrope, ali će se to sigurno anulirati jer predstoji završetak aranžmana za naredno ljeto sa još jednom norveškom aviokompanijom. Najave saobraćaja sa Srbijom koja je drugo po važnosti emitivno tržište 6,4 posto su bolje nego lani.
„Na tržištu Ukrajine imamo rast od 9,5 odsto u odnisu na prošlogodišnju realizaciju, dok Bjelorusija bilježi rast od čak 167 odsto u odnosu na lani.“- naveo je Bošković ističući da će bjeloruski nacionalni prevoznik „Belavia“ ovog ljeta iz Minska za Tivat imati preko 130 letova. Novost je da će ove sezone prvi put biti otvoren i vazdušni most između Crnogorskog primorja i Moldavije, pa će između Tivta i Kišinjeva saobraćati avioni nacionalne kompanije „Air Moldova“.
Pored domaćeg „MontenegroAirlinesa“, petnestak ruskih i nekoliko kompanija iz Ukrajine, za Tivat će narednog ljeta letjeti i avioprevoznici iz Azerbejdžana, Belgije, Poljske, Češke, Slovačke, Danske, Portugala, Španije, Norveške, Švedske, Njemačke, Srbije, Bosne i Hercegovine i Austrije. Na pistu pored Tivatskog zaliva slijetaće najvećim dijelom avioni tzv. „C-kategorije“ veličine boinga-737 i airbusa A-320, dok će najveći vazduhoplovi koji će dolaziti u Tivat biti širokotrupni dugolinijski avioni tipa boing-767 što ih koristi nekoliko ruskih i ukrajinskih kompanija.
Izložbom aranžmana od cvjetova i listova kamelije priređenom u foajeu tivatskog Centra za kulturu, večeras je ozvaničen početak ovogodišnje tradicionalne bokeljske “Fešte kamelija”. Ovu vrlo popularnu turističko-kulturtnu manifestaciju već godinama uspješno priređuju NVO Udruženje kamelija i Mjesna zajednica Stoliv. To bokeljsko mjesto na obali Kotorsog zaliva poznato je po svojim prelijepim đardinima prepunim crvenih, bijelih i šatiranih kamelija, a čije su prve primjere na ove prostore, krajem 18.vijeka u Zaliv donijeli bokeški pomorci sa Dalekog istoka.
Stotinjak posjetilaca koji su prepunili hol tivatskog Centra, ispod vijenca kamelija na ulazu, dočekale su dame obučene kao stare Bokeljke od prije nekoliko vjekova, časteći goste suvim smokvama, priganicama, rakijom i kiteći ih cvjetovima kamelija. Unutra ih je zateklo pravo uživanje za oči – maštoviti aranžmani koji su kameliju kombinovali sa starim namještajem, keramičkim posuđem sa dalekoistočnim motivima, starom bokeškom garderobom, elementima brodske opreme, čak i ribarskim alatima poput vrša.
Kamelija je za ovu priliku “ukrštena” sa još jednim zaštičćenim dijelom bokeške kulturne baštine – čuvenom dobrotskom čipkom, u koju je pedeset šest sati svoga rada utkala Mila Moškov . Posjetioci su mogli “gledati” kroz prozore od kamelije, podsjetiti se kako izgleda stara prčanjska crkva u obliku cvjetne makete ili uživati u svojevrsnim umjetničkim instalacijama u prostoru, dostojim kakve likovne galerije, kao i mirisu kamelije iz Kostanjice đardina Đene i Krešimira Tomića.
Izložba cvijetnih aranžmana kamelija
“Fešta kamelija jeste nešto što traje već tridesetak godina u Stolivu, ali je ona opšta, prava bokeška fešta koja povremeno ovako “izađe” iz Stoliva i Kotora i “prošeta” do naših dragih komšija. Potvrda tome je što su večeras ovdje sa nama ne samo uzgajivači iz Stoliva, već i Kostanjice, Morinja, Kotora, Tivta, Risna, novske rivijere….Drago nam je da ljepotu ovog cvijeta možemo podijeliti sa svima.”- kazao je, Romeo Mihović iz NVO Udruženje kamelija iz Stoliva.
U čast cvijetu kamelije i početku proljeća, stihove su kazivali učenici OŠ “Drago Milović” iz Tivta.
Izložbu je otvorila inž. hortikulture Tanja Krstović.
Centralna svečanost posvećena kameliji, održati će se u Stolivu u nedjelju sa početkom u 11 sati ispred Doma kulture uz bogat muzičko-zabavni program.Tada će na glavnom stolivskom mulu biti priređen kostmirani igrokaz koji simbolizuje donošenje prvih sadnica kamelije iz Japana u Boku kotorsku od strane naših pomoraca krajem 18.vijeka, a uslijediće izložba cvjetnih aranžmana i likovnih radova posvećenih tom cvijetu, predstavljanje literarnih radova, izbor najljepšeg đardina sa kamelijama, te izlet pješačkom stazom na brdu Vrmac do Gornjeg Stoliva.
Na našoj facebook stranici možete pogledati fotogaleriju.
Gradska muzika Herceg Novi i JUK “Herceg fest” vraćaju tradiciju promenadnih nastupa mini koncertom „Primavera” koji će biti održan na prvi dan proljeća, 21. marta, u subotu od 10 sati.
Đirom kroz grad, prodefilovati će od Sat kule do Dvorane „Park”, gdje će održati mali koncert. Nakon nekoliko decenija Gradska muzika Herceg – Novog podsjetiti će na pošla vremena, kada su se takvi promenadni koncerti održavali jednom sedmično a ljeti i više puta.
Zbog defilea muzike u Njegoševoj ulici sutra ujutro biće na pola sata obustavljen saobraćaj. Prekid u saobraćaju najavljen je od 10,30 – 11 sati, na potezu od zgrade Opštine do kafea “Beograd”.
Gradska muzika nakon višegodišnje pauze opet je aktivna, obnovila je svoj rad i repertoar novim numerama zahvaljujući angažmanu kapelnice Ivane Petković. Muzika sada ima 25 muzičara i 15 mažoretki.
Mažoretke HN
Gradska muzika Herceg-Novi svojim radom i nastupima priprema se za veliki jubilej iduće godine, 130 godina postojanja i rada.
Predstavljena publikacija o novim biljnim i životinjskim vrstama u južnom Jadranu
1 od 9
Sa prezentacije u Kotoru
Škamp koji je u Boku stigao iz Meksickog zaliva
Nova knjiga
Sa prezentacije u Kotoru
Barakuda
Callinectes sapidus -plavi rak
Lučić, Mačić i Đurovic na prezentaciji
Fugu riba
Sa prezentacije u Kotoru
Monografija „Alohtone vrste istočne obale južnog Jadrna“ u izdanju Instituta za biologiju mora iz Kotora (IBMK) i Instituza za mora i priobalje iz Dubrovnika, predstavljena je danas u Kotoru.
Publikacija namijenjena široj, a ne samo naučnoj javnosti, sadrži osnovne podatke i fotografije ukupno 38 novih (alohtonih) svrsta biljnih i životinjskih morskih organizama čije je prisustvo proteklih godina evidentirano u vodama i na obalnom rubu juga Hrvatske Crne Gore i albanskog dijela Jadrana. Ova knjiga jedan je od rezulata dvogodišnjeg zajedničkog projekta istraživanja novih vrsta u vodama južnog Jadrana koju su sproveli kotorski i dubrovački institut, a finasirala Ministarstva nauke Crne Gore i Hrvatske.
Alohtone (neautentične) vrste za jedan ekosistem, u njega dospijevaju namjernim ili slučajnim unošenjem. Nove biljne i životionjske vsrte koje se pojavljuju ili već stalno nastanjuju Jadran u njega dolaze prirodnim putem – iz Atlantskog okeana kroz Gibraltarski tjesnac, odnosno iz Crvenog mora kroz Suecki kanal, ili sa balastnim vodama trgovačkih brodova koji dolaze u jadranske luke iz dalekih krajeva svijeta. Neke od tih vrsta poput alge caulerpa racemosa, vrlo su invazivne i u Jadranu nemaju prirodnog neprijatelja, te se brzo šire i uništavaju „domicilnu“ morsku floru i faunu.[quote_box_right]U vodama Boke je evidentirano i prisustvo jedne vrste škampa (Farantepenaeus aztecus)koji je unesen balastnim vodama iz Meksičkog zaliva[/quote_box_right]
„Vjerujemo da će ova publikacija doprinijeti da se šira javnost bolje upozna sa problemima koje mogu prouzrokovati alohtone vrste, te da će omogućiti nadležnim službama sprovošenje adekvatnih mjera u odbrani od invazivnih vrsta i za očuvanje biodiverziteta.“- kazao je direktor IBMK dr Mirko Đurović podvlačeći izvanrednu saradnju koju ta naučna ustanova ima sa kolegama sa Instituta za more i priobalje u Dubrovniku.
Škamp koji je u Boku stigao iz Meksickog zaliva
„Zahvaljujuči klimatskim promjenama u Jadran će sve više ulaziti tropske i supropske vrste. U svijetu se problemu alohtonih i invazivnih vrsta pristupa na regionalni način, jer priroda ne poznaje administrativne granice. Stoga i mi ovdje govorimo o regiji jer ono što je danas kod vas u Crnoj Gori, sutra će doći i u Hrvatsku. Zajendički napravili smo ovu monografiju za najširu javnost kako bi svi ljudi lako mogli prepoznati nove vrste u Jadranu kada ih sretnu i o tome informisati naučnike koji će dalje pratiti stanje.“- istakao je dr Davor Lučić iz Dubrovnika.
Među organizmima novopridošlim u Jadran ima svega – od planktona, preko algi, rakova, puževa, školjki do čak 19 novih vrsta riba. Neke od novih vrsta poput četvorozupke ili fugu ribe kako je zovu Japanci, mogu biti opasne za ljude jer je njihovo meso otrovno ako se pravilno ne pripremi, dok druge vrste, poput plavog raka (Callinectes sapidus) su jestive i svojom brojnošću mogu predstavljati novu vrstu zanimljivu za ekonomsku eksploataciju za ovdašnje ribare. U vodama Boke je evidentirano i prisustvo jedne vrste škampa (Farantepenaeus aztecus)koji je unesen balastnim vodama iz Meksičkog zaliva, a čije izlovljavanje u postojbini te vrste, prestavlja temelj ribarske ekonomije na istočnoj obali SAD. U južnom Jadranu populaciju je uspostavila i barakuda (Sphyraena viridensis)
Alohtone i invazivne vrste jedan su od glavnih problema za sva mora svijeta, uz zagađivanje , preveliki izlov i uništavanje staništa morskih oranizama. Zbog toga je potrebno pratiti unos i širenje novih vrsta, pa će predstavljana monografija, u štampanoj i elektronskoj verziji, prema riječima dr Vesne Mačić sa IBMK, biti podijeljena ribarima, roniocima i svim „ljudima koji poštuju i razumiju more i sa kojima mi redovno sarađujemo“.
Lučić, Mačić i Đurovic na prezentaciji
„U južnom Jadranu je evidentirano prisustvo ovih novih 38 vrsta koje su većinom tzv. lesepski migranti što su u Sredozemlje stigli kroz Suecki kanal. Na sjevernom Jadranu problem je još i veći jer tamo,prema nekim autorima ima i do 100 novih vrsta koje su unešene većinom balastnim vodama brodova koji dolaze u velike sjevernojadranske luke.“- istakla je dr Mačić dodajući da u Crnoj Gori ne postoji zvaničnma državna Stretegija za alohtone vrste, ali se očekuje da će makar dio odgovora na taj problem, sadržati nova Strategija o biodiverzitetu na kojoj se radi.
Za roman „Jedro nade“ u kome je vješto ukrstio Gugl i barok, čuvenu mornarsku majicu i modernu ljubavnu priču, Nikoli Maloviću pripala je ovogodišnja prestižna književna nagrada „Borisav Stanković“ za najbolju knjigu proze objavljenu na srpskom jeziku, u okviru tradicionalne „Borine nedelje“ u Vranju, koja počinje 23. marta.
Jednoglasna odluka žirija koji su činili dr Aleksandar Jovanović, dr Milo Lompar i dr Goran Maksimović, saopštena je u utorak, a priznanje i novčani dio nagrade od 200.000 dinara Maloviću će biti svečano uručeni 29. marta, posljednjeg dana 49. kulturne manifestacije.
Zbog činjenice da nagrada „Borisav Stanković“ po prvi put za 25 godina koliko postoji, dolazi u Boku Kotorsku i Novi, jednokratno ćemo današnje preporuke za čitanje naredne sedmice posvetiti Jedru nade.
Radnja ovog subverzivnog Laguninog romana prati Nikolu Smekiju, ambicioznog modnog industrijalca iz Barija, koji se na poziv gradonačelnice vraća u Perast, grad svojih predaka, da bi ponovo pokrenuo i oživio tradicionalnu proizvodnju mornarskih majica.[quote_box_right]Knjižara So poziva ljubitelje pisane riječi na vino i kolače, danas od 18 sati, u čast činjenice po kojoj je nagrada „Borisav Stanković“ došla u Herceg Novi, grad pisaca[/quote_box_right]
U svijetu koji potpuno zavisi od tehnologije, evoluirani Google preuzeo je ulogu boga, pa nadgleda sve i svakoga.
Šjor Smekija uspijeva da brodi digitalnim lavirintom, otkriva kako je plavo-bijeli dezen nastao na Mediteranu i kojim to čudom uporno opstaje kroz vjekove. U najljepšem zalivu na svijetu, junak se zaljubljuje u neobičnu mještanku koja će mu otkriti, ne samo tajne baroka, već i da je ljubav jedino što internet još uvek ne može da zabilježi i arhivira…
Jedro nade je roman o istorijskom razvitku mornarske majice koja je na Mediteranu mnogo više od elementarnog komada garderobe. Plavo-bijele pruge su jedinica stila sveprisutnog pomorskog kulta, modni mit, ali i oličenje seksualnosti. Na Primorju je svako ko nosi prugastoplavu majicu hodajuca avantura.
Jedro nade
Kapetanski Perast politički je odvojen od susjednog Kotora. Ima predsjednika koji tvrdi da 1492. g. ni na jednom od tri broda s Kolumbom nije plovio katolički sveštenik, ali jeste tumač za hebrejski.
Malović je kao niko prije njega, u roman utkao logiku primorskog načina života, i ispleo ljubavnu priču u srcu urbane barokne bajke. Pred nama je izuzetna povijest o čuvenom dezenu koji je postao globalni brend, u čiju istoriju su umiješani Jevreji, katolički kraljevi i otkriće Amerike.
24 ključna pojma Jedra nade su: Mornarska majica, Boka Kotorska, svjetska moda, Perast, Sv. Nikola, brod, Google, vino, more, Mediteran, Kolumbo, hemijski tragovi na nebu, Jevreji, pomorandže, barok, Rusija, Kina, rat, pčele, muškarac, žena; ljubav, smrt, Bog.
Tematski izlog Knjižare So posvećen je romanu koji je uzdigao obrve u regionu.
Knjižara So poziva ljubitelje pisane riječi na vino i kolače, danas od 18 sati, u čast činjenice po kojoj je nagrada „Borisav Stanković“ došla u Herceg Novi, grad pisaca.
Ultraluksuzni tivatski butik-hotel „Regent Porto Montenegro“ u istoimenom nautičkom centru, naišao je na odličnu rekaciju tržišta, kako u zemljama regiona bivše Jugoslavije, tako i u inostranstvu. Za hotele na primorju u zimskom periodu prilino netipično, ovaj hotel koji ima 86 luksuznih soba i apartmana, bilježi dobru popunjenost, kako ovih dana, tako i prethodnih mjeseci.
„Moram istaći da smo u februaru dobrano nadmašili sve projekcije i očekivanja, kako u fizičkim, tako i finansijskim pokazateljima. Hotel je bio izuzetno dobro posjećen, zahvaljujući nizu specifičnih programa koje smo ponudili tržištu vezanih za Valentinovo, ali pogotovo SPA i velnes programima po kojima je brend „Regent“ inače, najperpoznatljiviji u svijetu. Odličnu reakciju tržišta imali smo i za programe posvećene Danu žena 8.martu. “- kazala je portparolka „Regent Porto Montenegro“ hotela Elena Ljiljanić.
Iako kompanijska pravila zabranjuju iznošenje preciznih podataka o broju i strukturi gostiju, ona kaže da je luksuzni tivatski hotel ranga pet plus zvjezdica uspio da se odlično pozicionira kako na tržištima zemalja bivše Jugoslavije, tako i u Rusiji i Velikoj Britaniji. U tome su doprinijeli i posebni paket aranžmani koje „Regent“ nudi na tržištu Srbije u saradnji sa aviokompanijama „Air Serbia“ i „Montenegrairlines“, dok rastu interesovanja sa brojnih inostranih trišta doprinosi zaista odlično „pokrivanje“ i zastupljenost koje „Regent Porto Montenegro“ ima u brojnim inostranim medijima, te nominacija ovog hotela za čitav niz prestinih međunarodnih turističkih nagrada.
„Tako naprimjer, imao dobre signale sa holandskog tržišta, a zahvaljujući činjenici da se centrala „Regenta“ nalazi u Tajpeju na Tajvanu i da oni odatle zaista odlično pokrivaju cijelo područje jugoistočne Azije i Dalekog istoka, očekujemo i porast broja gostiju sa tih, za Crnu Goru do sada prilično neiskorištenih emitivnih destinacija.“- kazala je Ljiljanić. Tim očekivanjima u prilog ide i sve bolja povezanost regiona jugoistočne Evrope sa Dalekim istokom jer su mnoge kompanije poput „Air Chine“ , „Korean Air-a“ i „Etihada“ koji stoji iza „Air Serbie“ najavile ili već otvorile direktne avio linije iz tog dijela svijeta sa Mađarskom, Srbijom, Hrvatskom…
Pogled iz hotela Regent
Inače, tivatski „Regent“ nastoji da u prepoznatljivo ultraluksuzno okruženje, vrhunsku uslugu i prestižnu gastronomsku i enološku ponudu, uvesti i što više lokalnih kvalitetnih proizvoda, pa ćete ovdje tako uskoro moći dobiti jela sa domaćim šparogama ili žućenicom, crnogorskim malsinovim uljem i sve to zaliti najboljim domaćim vinima od kojih su neka, poput bijelog vina „Savina“ , pravo otkriće i za vrhunske domaće poznavaoce vina.
„Za predstojeće uskršnjepraznike 5. i 12. aprila pripremili smo specijalne programe koji uključuju posebne ručkove, večere, dvodnevne boravke u lukuznim apartmanima sa beplatnom upotrebom SPA centra i slično po cijenama od 55 do 154 eura po osobi. Sledeći specijalan program pripremamo sa posebnim naglasnom na rusko tržište za period od 1.do 9.maja kada se tamo slave praznici, a već imamo najavu dolaska jedne velike inostrane grupe gostiju, pa će hotel već od 10.maja biti stoprocentno popunjen i tako raditi najveći dio predstojećeg ljeta.“- istakla je Ljiljanić.
Crnogorska turistička ponuda predstavlja se u periodu od 18 do 21. marta, na najvećem sajmu turizma u Rusiji i jednom od najznačajnijih turističkih sajmova na svijetu “MITT 2015” u Moskvi.
Prvog dana sajma, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Predrag Jelušić i direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak Kukavičić, koji predvode crnogorsku delegaciju, imali su susrete sa predstavnicima nadležnih državnih institucija iz oblasti turizma, ruskih turoperatora i medija.
U Federalnoj agenciji za turizam Ruske Federacije, organizovan je sastanak državnog sekretara i direktorice NTOCG sa generalnim direktorom Olegom Safonovim i zamjenikom za međunarodnu saradnju Valeryem Korovkinovim. Predstavnici dvije zemlje razgovarali su o sadašnjem stepenu i mogućnostima unapređenja saradnje i promocije već prepoznatog crnogorskog turizma na ruskom tržištu. Sastanak je održan u organizaciji Ambasade Crne Gore u Ruskoj Federaciji i uz učešće Jelene Grbović, drugog sekretara u Ambasadi.
Državni sekretar Predrag Jelušić se zahvalio domaćinu na prijemu, i izrazio nadu da će ruski turisti i ove sezone odabrati Crnu Goru kao svoju turističku destinaciju, imajući u vidu, prije svega, sličnost kultura i jezika dvije zemlje, kao i činjenicu da se ruski turisti u Crnoj Gori osjećaju dobrodošli. Predrag Jelušić je naglasio da ruski turisti imaju značajno učešće u strukturi turističkog prometa i istakao da je Crna Gora, imajući u vidu dogadjanja na svjetskom ekonomskom tržištu, snizila cijene hotelskih aranžmana za rusko tržiste.
Sajam Moskva
Generalni direktor ruske federalne agencije za turizam, Oleg Safonov je iskazao zadovoljstvo učešćem crnogorskih turoperatora i hotelijera i ocijenio pozitivnim nastup Crne Gore na ovogodišnjem međunarodnom sajmu turizma u Moskvi. Takođe, izrazio je podršku naporima Crne Gore u daljem promovisanju crnogorske turističke ponude na ruskom tržištu.
Državni sekretar Predrag Jelušić i direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak Kukavičić, učestvovali su, zajedno sa domaćinima, na ceremoniji svečanog otvaranja međunarodnog sajma turizma.
Nakon ceremonije otvaranja sajma, direktorica NTO CG Radak Kukavičić, imala je susret sa zamjenicom ministra Ministarstva kulture Ruske Federacije Allom Manilovom. Sagovornice su razmijenile mišljenja o aktuelnoj situaciji u oblasti turizma i obostrano podržale ideju otvaranja kancelarija turističkih organizacija dvije zemlje, u Crnoj Gori i u Ruskoj Federaciji. Delegaciji Crne Gore i promociji na crnogorskom štandu se pridružio ambasador Crne Gore u Ruskoj Federaciji, Zoran Jocović.
Savjet Centra za kulturu Tivat na sjednici održanoj 18.marta ove godine jednoglasno je donio odluku o izboru i imenovanju Vojislava Kaluđerovića za direkora te javne ustanove.
Savjet je donio odluku i o izboru i imenovanju Dragana Lakovića za umjetničkog direktora JU Centar za kulturu Tivat, saopšteno je juče iz te ustanove.
Kaluđerović je kao v.d. direktora početkom godine zamijenio profesoricu Milenu Radojević koja je nakon 20-tak godina rukovođenja tivatskim CZK, otišla u penziju.Kaluđerović dolazi iz kadrovske structure SDP, dok je Laković istaknuti član tivatske DPS. Funkcije umjetničkog direktora u CZK Tivat je uvedena po prvi put.
Prvi sastanak predstavnika lokalnih uprava Tivta i Kotora, u cilju dogovora oko zajedničkih aktivnosti povodom proglašenja brda Vrmac regionalnim parkom prirode, održan je juče u Tivtu.
Zoran Petranović, menadžer Opštine Tivat, i Tatjana Jelić, sekretarka Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, upoznali su predstavnike Opštine Kotor sa inicijativom tivatske Opštine za proglašenje brda Vrmac parkom prirode. Marija Nikolić, predstavnica NVO “Kulturno zavičajnog udruženja Napredak – Gornja Lastva“ upoznala je prisutne sa studijama koje su urađene u sklopu projekta „Baština – pokretač razvoja“, a koje predstavljaju temelj Studiji zaštite, dokumentu što je neophodan za proglašenje zaštićenog prirodnog dobra.
Brdo Vrmac koje dijeli Tivatski od Kotorskog zaliva, pripada objema opštinama a svojim geografskim, prirodnim i kulturno-istorijskim karakteristikama, predstavlja izuzetnu vrijednost koju Tivćani već duže vrijeme pokušavaju zvanično zaštititi i valorizovati po principima održivog razvoja, u čemu sarašuju sa brojnim inostranim partnerima i NVO “Expeditio iz Kotora.
Detalj sa Vrmca
Kako je saopšteno iz lokalne uprave, predstavnici Opštine Kotor su izrazili zadovoljstvo predstavljenim studijama i rezultatima projekta, kao i spremnost da se u narednom periodu zajednički pristupi aktivnostima u cilju proglašenja Vrmca regionalnim parkom prirode. Dogovoreno je da studije dostave Kotoranima, “nakon čega bi se definisale dalje aktivnosti”.
