Misnim slavljima širom Boke Kotorske danas će se u crkvama obilježiti spomen na svete mučenike, blagdan Svih svetih, a građani će posjetiti grobove najmilijih, prinjeti cvijeće zapaliti svijeće i zajedno se pomoliti za pokojnike.
U nedjelju, 2. novembra, je dan sjećanja na vjerne mrtve, Mrtvi dan, koji se obilježava od početka XI. stoljeća na poticaj sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Po kršćanskoj tradiciji, koju su prihvatili i mnogi nekršćani, ta dva dana u godini vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima, a time jačaju i svoju vjeru u zagrobni život i Božju nagradu.
Pod izrazom “svi sveti” ne misli se samo na one koje je Katolička Crkva službeno proglasila svetima, nego i na sve one koji nisu stavljeni na oltar ili u kalendar, a ostvarili su velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu.
Po peti put za redom i ove je godine u nautičko-turističkom centru Porto Montenegro obilježen praznik koji se slavi prvenstveno u anglosaksonskom svijetu – Halloween, poznatiji kao Noć vještica. Da se ta tradicija polako prima i na naše prostore, pokazuje činjenica da se više od stotinu djece iz tivatskih i kotorskih vrtića, te Osnovne škole “Drago Milović”, okupilo danas u Porto Montenegru na takmičenju u rezbarenju bundeva – jednog od simbola Noći vještica. Potrošeno je više od tonu velikih bundevi koje su rezbarene, a njihova sočna unutrašnjost prethodno je pretvorena u ukusne pite I potaže sa kojima je osoblje restorana “One”, počastilo sve učesnike fešte..
Maštovito maskirani mališani oživjeli su razne izmišljene likove poput vještica, vila, mostruma i duhova, a njihovi roditelji, učitelji i vaspitači, svojski su se potrudili da ovo ispadne najmasovnija i najuspjelija proslava Halloween-a, do sada održana na našim prostorima.
“Veoma smo zadovoljni jer definitivno prolava Halloween-a u Porto Montenegru postaje tradicionalna i sve masovnija. Posebno nas raduje što djeca uživaju i istovremeno iskazuju svoju kreativnost u ovog atmosferi od maškara, što bi mi po domaći rekli.”- kaže glavna organizatorka ovog programa, Kristina Škanata iz PR službe Porto Montenegra.
Poseban doprinos masovnosti i šarolikosti proslave juče u Porto Montenegru dali su pojedini profesori tivatskih škola, vaspitali iz vrtića i roditelji djece koji su se potrudili da mališani budu opremljeni svim potrebnim rekvizitima.
“Ideja za ovakav nastup potekla je od djece, njihovi kreativnih mama i naravno, mene. Mame su se potrudile da maštovito maskiraju djecu, kreativne tate da naprave što atraktivnije metle, a svi zajedno rezbarili smo ove bundeve među kojima imamo i ovu jednu pokretnu, na daljinsko upravljanje.”-kaže profesorica Nevenka Saveljić, razredni starješina koja je sa 25 učenika, organizovano nastupili u današnjem takmičenju.
“Djeca su došla sa ogromnom energijom i tu energiju sada rasipaju režući i oblikujući tu tikvu. Najbitnije da oni sada potroše tu svoju energiju, a radove ćemo lako vrednovati.”- ističe profesor likovnog vaspitanja u OŠ “Drago Milović” Ivan Knežević.
U odnosu na proslave Halloween-a u protekle četiri godine, današnja je dobila još jedan zanimljivi novi sadržaj – trku na metlama, pri čemu je osim brzine kojom su takmičari jašući metlu, prešli dužinu mula 1 Porto Montenegra, veoma cijenjena i maštovitost iskazana prilikom izrade i dekorisanja tog “uobičajenog prevoznog sredstva svake poštene vještice”.
Autori najboljih radova na takmičenju u rezbarenju bundeva, nagrađeni su vaučerima u vrijednosti od 50, 30 i 20 eura za kupovinu igračaka u prodavnici “Toy Land” u Lastvi Grbaljskoj, a dodijeljena su i specijalna priznanja. Noć vještica sinoć je obilježena i specijalnim Halloween Party-jima u hotelu “Regent” i noćnom klubu “Clubhouse” u Porto Montenegru.
Nagrade najboljima
Za najbolju rezbarenu bundevu proglašena je „Mrvačka glava“ čije su autorke Nikolina Žižić i Dragana Krivokapić, drugo mjesto osvojio je „Duh“ koga su napravili Nina Stanišić, Marija Gardašević i Aleksa Penović, dok je treća nagrada pripala bundevi „Kostur“ čiji su autori Anđela Stipanić, Vanja Ćirović i Dragica Zeničanin. Specijalne nagrade pripale su odjeljenjima II 4, I 6 i I 7 OŠ „Drago Milović“. U trci metli najbrža je bila Izabela Pobrić, dok je za najkreativniju metlu proglašena ona na kojoj je „letio“ Nikša Kašćelan.
Kompanija Adriatic Marinas d.o.o. koja stoji iza projekta razvoja luksuznog nautičko-turističkog centra i marine za mega jahte Porto Montenegro u Tivtu, saopštila je juče da se taj kompleks ne prodaje, već da se u realizaciju tog projekta uključuju dodatni novi investitori.
Nedjeljnik „Monitor“ objavio je juče da je uprava kompanije koja je u većinskom vlansištvu kanadskog milijardera Pitera Manka angažovala „uglednu američku konsultantsku firmu za posao izrade objektivne procjene vrijendosti tivatske marine, na osnovu koje kompanija Adriatic Marinas mže izaći na međunarodno tršište nekretnina“.
„Dodatni zadatak američkih ekonomskih eksperata je da nakon procjene, na svjetskom tržištu pronađu investicione fondove ili kompanije koje bi bile spremne na ulaganja u marinu, davanje investicionih zajmova ili kupovinu određenog paketa akcija dioničarskog društva Adriatic Marinas.“ – piše „Monitor“, iako Adriatic Marinas nije dioničarsko, već društvo sa ograničenom odgovornošću.
Pored Pitera Manka i njegovog sina Entonija, suvlasnici Adriatic Marinasa su i francuski milijarder Bernar Arno, britanski bankarski moguli lord Džejkob i njegov sin Natanijel Rotšild, jedan od čelnika „Glenkora“ Ivan Glasenberg, kao i ruski oligarh Oleg Deripaska čiji je CEAC premijer Milo Đukanović nedavno nazvao „neodgovornim investitorom koji je ugrozio imovinu države Crne Gore“ u slučaju KAP-a. Među manjim vlasnicima Adriatic Marinasa ima i državljana Crne Gore.
Iz PR službe Porto Montenegr juče su na „špekulacije o prodaji Porto Montenegra“ reagovali saopštenjem u kome tvrde da se lukuszna tivatska marina ne prodaje „već se dovode novi investitori“.
Photo. Boka News
„Od osnivanja Porto Montenegra, u Crnu Goru smo privukli brojne investicione partnere i davaoce kapitala, kako bi zajedno finansirali projekat koji se danas smatra jednom od najuspješnijih kompanija u regionu. Naš konstantni uspjeh i rast iziskuju dodatne finansijske partnere, jer je naša želja da zajedno znatno više ulažemo u Crnu Goru, a ovo je izuzetna prilika da naši sadašnji i potencijalni budući partneri unaprijede i učestvuju u kreiranju naše zajedničke budućnosti.Radujemo se najavljivanju daljih velikih novih investicija u Crnu Goru, za koje vjerujemo da će poduprijeti našu viziju stvaranja vodeće matične luke za megajahte i destinaciju za uživanje u Tivtu, koja više nije san, već vrlo jasna stvarnost.” – stoji u njihovom saopštenju.
Adriatic marinas je nedavno u Podgorici, predstavljajući projekat Porto Montenegro zajednici stranih investitora, objavio da je u njega od 2007 do danas investirano 280 miliona eura.
Zanimljivo je da većinu ulaganja u gradnju luksuznih stanova čija je prodaja ključni biznis Adriatic Marinasa, praktično “pokrivaju” sami njihovi kupci jer oni u četiri rate, izmiruju kompletnu vrijednost stana kojeg su kupili još dok teče njegova izgradnja i prije nego što dobiju ključ u ruke. Tek manji broj stanova proda se nakon završetka pojedine stambeno-poslovne zgrade Porto Montenegra kakvih je do sada izgrašeno pet, a šesta je u gradnji. Aktuelna druga faza širenja te marine i gradnja novih vezova za jahte, vrijedna 32 miliona eura, finansira se kreditom koji je Adriatic Marinas uzeo kod jedne od crnogorskih banaka – podgoričke “Erste banke”.
U SC Kamelija u Kotoru, juče je u organizaciji d.o.o “Boka Gard security” i njenog izvršnog direktora Nevresa Đerića održana velika akcija dobrovoljnog davanja krvi. Darovaoci krvi bili su : Vojska Crne Gore, plovna jedinica Mornarice Crne Gore, Odjeljenje bezbijednosti Kotor, Služba zaštite i spasavanja Kotor, radnici Boka gard sekurity Kotror. Sve se to odvijalo pod kontrolom osoblja kotorskog odjeljenja Zavoda za transfuziju Crne Gore.
Vojnike je danas predvodio komandant Mornarice Darko Vuković.
Akcija je bila uspiješno sprovedena. Odazvalo se 37 davaoca kojima je Nevres Đeerić uručio zahvalnice. Ovo je već jedanaesta godina, odnosno dvadeset i drugi put da Boka gard organizuje ovakve akcije, što bi i drugima trebalo da posluži kao primjer.
U ime građana Kotora i OO Crvenog krsta Kotora svim darovaocima krvi najtoplije se zahvaljujem i želim im da im se ovo dobro djelo odbrim vraća – kaže se usopštenju iz Crvenog krsta Kotor.
Projekat „Podvodno istraživanje risanskog akvatorija“ uspješno je završen prošle nedjelje. Istraživanje je sprovela ekipa crnogorskih podvodnih arheologa iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Uprkos činjenici da su neodgovorni pojedinici ovaj podvodni lokalitet uništili ili pokrali, količina prikupljenih podataka, kao i rezultat istraživanja, više su nego zadovoljavajući, piše u saopštenju istraživačkog tima, prenosi Pobjeda.
U timu su bili rukovoditeljka Marija Jabučanin, Petra Zdravković, Nikola Borovinić i Dejan Gazivoda.
Risanski zaliv je, uz uvalu Bigovica, jedan od dva zakonom zaštićena lokaliteta, od ukupno 23 evidentirana podvodna lokaliteta. Prioritet istraživanja bilo je identifikovanje pristana, određivanje vremenskog raspona njegovog korišćenja i dokumentovanje rasprostiranja samog nalazišta. Značajna dva otkrića su ostaci brodoloma sa teretom grčko-italskih amfora i dio antičke pristanišne instalacije – mola, odnosno sidrišta za brodove koji su u ovoj luci tražili zaklon od nepogoda.
„Pronađeno je više različitih tipova amfora i njihovih djelova: grčko-italskih, amfora iz perioda rimske dominacije i kasnoantičkih, vremenski opredijeljenih od IV vijeka prije nove ere do VII vijeka nove ere, koje su u more dospjele prilikom utovara i pretovara. Ovi nalazi pomjerili su dosadašnje hronološke odrednice koje su se uglavnom vezivale za I vijek prije nove ere do I vijeka nove ere. Uz ulomke keramike finije izrade, kuhinjskog posuđa, građevinskog materijala-tegula, u mogućnosti smo da dobijemo sliku o šarolikom teretu koji je morskim putem putovao od Grčke, Italije i istočnog Mediterana, sjeverne Afrike, Crnog mora do Rizonske luke“ stoji u saopštenju.
Dva otkrića
Arheološko pretraživanje podmorja nije se mnogo razlikovalo od terenskog rada na kopnu, ali je bilo teže i zahtijevalo je više vještine. Pritom, uz otkrivanje kulturnih slojeva, fotografisanje i crtanje, podvodni arheolozi morali su da imaju dodatna znanja o fiziologiji, hemiji, fizici, navigaciji, orjentaciji… U toku trajanja ovog projekta, na lokalitetu je urađena precizna mapa sa GPS koordinatama svakog pojedinačnog fragmenta ili arheološkog aglomerata, odnosno koncentovanih gomila. Tako je utvrđivan i karakter nalazišta, a ujedno i omogućeno praćenje stanja lokaliteta u budućnosti, odnosno kontrola njegove eventualne devastacije.
Svi nalazi izronjeni u toku trajanja istraživanja sada se nalaze u ateljeu za konzervaciju na Cetinju, gdje su stručnjaci započeli sveobuhvatan konzervatorski tretman. Nakon toga će, posebnom odlukom Vlade Crne Gore biti određeno gdje će biti biti izloženi i valorizovani.
Istraživanje je finansiralo Ministarstvo kulture Crne Gore, iz budžeta opredijeljenog za Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2014. godinu.
Bez zakona o zaštiti podvodnih dobara Crna Gora još nema, kao neke pomorske države, poseban zakon koji se tiče isključivo podvodnih kulturnih dobara i njihove zaštite, koja je važan nacionalni interes. Kako podsjeća istraživački tim ovog projekta, amfore su davno postale simbol kulturne baštine, ali i njene devastacije. Da bi to preduprijedila, Crna Gora je 2008. godine ratifikovala Uneskovu konvenciju o zaštiti podvodne kulturne baštine iz 2001. godine. Riječ je o prvom mnogostranom međunarodnom ugovoru koji se bavi zaštitom podvodnih kulturnih dobara.
Podaci o stanju morskog ekosistema u Crnoj Gori koji u posljedje dvije godine objavljuje Agencija za zaštitu životne sredine sve su oskudniji, ali u tom Vladinom organu kojeg vodi fukcioner SDP iz Bijepog Polja Ervin Spahić, ne objašnjavaju zašto se sve manje pažnje pridaje praćenju stanja mora kao najvećeg i najznačajnijeg prirodnog resursa sa kojim raspolaže naša država, prenose podgoričke Vijesti.
U godišnjem Izvještaju o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2012 stanje morskog ekosistema prikazano je znatno oskudnije nego godinu dana ranije, jer su analize fizičko-hemijskih osobina morske vode rađene na manjem broju lokacija nego ranije, a uopšte nisu pravljene do tada uobičajene analize sadržaja teških metala u živim organizmima i sedimentima morskog dna. Nije rađen ni monitoring stanja životne sredine na tzv. hotspotovima (crnim ekološkim tačkama) – lukama Kotor i Bar, brodogradilištu Bijela i marini Porto Montenegro u Tivtu. Ipak, i tako manjkav izvještaj kada je u pitanju morski ekosistem za 2012 je “prava pjesma” za ono što je EPA nedavno predstavila, a Vlada usvojila kao izvještaj o stanju životne sredine za 2013 godinu.
U tom dokumentu koji kao “odgovorno lice” potpisuje direktor EPA Ervin Spahić, morskog ekosistema kao posebnog segmenta u kome treba pratiti kretanje zagađenja uopšte nema. Sva priča o morskom ekosistemu svedena je na manje od jedne strane cijelog izvještaja koji ima 244 stranice, kroz prezentaciju rezultata “Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode na javnim kupalištima tokom ljetnje turističke sezone 2013. godine”, a u kojem se ljeti kupačima od strane JP “Morsko dobro”, jednom sedmično preporučuje gdje je voda dovoljno čista, a gdje nije za kupanje.
Iz EPA uopšte nisu odgovorili na pitanje zbog čega u Izvještaju o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2013 godinu nema podataka o hemijskom sastavu morske vode, koncentraciji teških metala u morskoj vodi, stanju morskog ekosistema na hotspotovima, eutrofikaciji, koncentraciji teških metala u školjkama kao bioindikatorima stanja životne sredine,kao i stanju polutanata u sedimentima morskog dna na hotspotovima. Umjesto objašnjenja, od savjetnika za komunikaciju u EPA mr Bojana Bašanovića, dobili smo nabrajanje domaćih i međunarodnih propisa sa kojima je “program monitoringa stanja ekosistema priobalnog mora Crne Gore programski i metodološki usklašen”.
Bigova
“Program monitoringa stanja ekosistema priobalnog mora Crne Gore čine sljedeći komplementarni podprogrami: program praćenja kvaliteta obalnih, tranzicionih (bočatnih) i morskih voda, program praćenja eutrofikacije, program praćenja bioloških i ekoloških indikatora, određivanje bioindikatora,određivanje biomarkera zagađenja životne sredine, određivanje bioloških efekata na zagađenje,program praćenja kvaliteta voda za marikulturu, program praćenja kvaliteta vode i sedimenta HOT SPOT-ova,program praćenja unosa pritokama i program praćenja unosa efluentima.“- nabrojili su iz EPA, ne objasnivši međutim, zašto ni slova od svega toga nema u njihovom izvještaju o životnoj sredini za 2013, kada je more u pitanju.
Na pitanje novinara kako država sa ovako skandalozno manjkavim sopstvenim odnosom prema monitoringu stanja mora kao svog najvećeg prirodnog resursa, može iole ozbiljnije nastupati prema zagađivačima ili investitorima koji žele realizovani neki projekat na morskoj obali, iz EPA su poručili da „kvalitet morske vode nije u njihovoj nadležnosti“ (?!) i za sve optužili administartivne probleme i tenderske procedure.
„EPA po usvojenom Programu monitoringa, od strane Vlade, raspisuje tender na kojem se javljaju referentne institucije, koje ga mogu realizovati. Do sada je taj dio programa monitoringa, realizovao Institut za biologiju mora iz Kotora.Na prošle godine raspisan tender za realizaciju pomenutog monitoringa, nije bilo zainteresovanih za njegovo sprovođenje. Institucija koja ga je realizovala prethodnih godina (Institut za biologiju mora iz Kotora), zbog nemogućnosti pravovremenog prikupljanja potrebne administrativne dokumentacije, shodno zakonskim procedurama nije mogla biti odabrana, te zbog toga nismo bili u mogućnosti prikupiti ove izuzetno važne podatke za prethodnu godinu.“-lakonski objašnjavaju iz državne agencije koju građani Crne Gore plaćaju da brine o svakom aspektu zaštite životne sredine u kojoj oni žive.
Iz EPA su međutim, saoštili da se program monitoringa morskog ekosistema realizuje u ovoj godini „i biće sastavni dio Informacije o stanju životne sredine za 2014. godinu.“
„More je nesumnjivo, naš izuzetno značajan resurs i iz toga razloga svakako da zavređuje punu pažnju. Kvalitet morskih voda nije u našoj nadležnosti, ali EPA preuzima postojeće podatke od drugih institucija, i predstavljaju sastavni dio Informacije o stanju životne sredine.“-saopštili su iz EPA.
Direktor Instituta za biologiju mora Kotor dr Mirko Đurović povrdio je da ta renomirana naučna ustanova radi monitoring morskog ekosistema za ovu godinu i da će on sadržati mnogo više podataka nego što je to bio slučaj u protekle dvije godine.
Što je EPA tvrdila prije tri godine
Photo: Boka News
“More za Crnu Goru predstavlja veoma važan biološki, turistički i ekonomski resurs. Stoga je od izuzetne važnosti za državu Crnu Goru, kao turističku destinaciju, očuvanje morskog ekosistema od zagađenja i istrebljenja vrsta koje u njemu žive. Zbog povećanja broja stanovnika u regionu Crnogorskog primorja, morski ekosistem trpi sve veći pritisak što samim tim zahtijeva i veću pažnju u pogledu monitoringa ovog segmenta životne sredine.”- zapisala je EPA u svom Izvještaju o stanju životne sredine za 2011 godinu.
Umjesto obećane “veće pažnje” u vezi monitoringa morskog ekosistema, ta ista agencija je u naredne dvije godine potpuno ukinula praćenje i objavljivanje podataka o zagađenju mora.
Vlada je izmijenila Odluku o o određivanju blokova za istraživanje nafte i gasa u podmorju time što je iz mape izuzela dio teritorije kod Prevlake prenosi www.pcnen.com
Razlog za tu Odluku, kako je navedeno u saopštenju Vlade, je da se prilagode međunarodnom Protokolu o privremenom režimu uz granicu sa Hrvatskom iz 2002. godine, piše na portalu Vlade CG.
“Ovom odlukom iz blokova koji su obilježeni za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika izuzet je dio površine u teritorijalnom moru, koji je obuhvaćen navedenim Protokolom, a koji se nalazi u području privremene jurisdikcije. Imajući u vidu da je hrvatska strana početkom aprila ove godine u svojoj zvaničnoj mapi prikazala blokove za istraživačke i eksploatacione ugovore u području koje smatramo spornim (površine oko 1.800 km2) i koje je označila kao svoj epikontinentalni pojas, te da dvije države nisu razgovarale o njegovom razgraničenju, kao i da sporni hrvatski tender još uvijek nije povučen iako smo mi to zahtijevali, donošenjem ovakve Odluke Crna Gora štiti svoje interese u morskom području”, navodi se u saopštenju Vlade.
Crnogorska Vlada je raspisala tender za istraživanje nafte i gasa, ali samo za dio podmorja kod Bara i Ulcinja.
Na 2. Srem Film Festu, međunarodnom festivalu dokumentarnog filma iz turizama i ekologije koji je održan u Vrdniku – Fruška gora, od 22. do 25. oktobra, film “Kotor za sva doba”, reditelja Dušana Vulekovića osvojio je “Srebrnu bubamaru”.
Odlukom žirija, pobjednik Festivala je film “Mi i o(p)stale ptice”, Srđana Đuranovića.
Za četiri festivalska dana, prikazana su 62 dokumentarna filma iz 35 zemalja, sa pet kontinenata.
Velika masna mrlja prljavo-mrke boje sa pjenom, prekrila je jutros veći dio akvatorijuma na tivatskoj gradskoj plaži, na potezu od plaže hotela „Palma“ do plaže ispred hotela „Mimoza“. Pored toga, po moru je plivao i razni čvrsti otpad.
Uzročnik najnovijeg ekološkog incidenta nije otkriven uprkos tome što se sa ovim slučajem juče bavilo više inspekcija – od Komunalne, preko kontrolora JP „Morsko dobro“ iz Budve do Inspkecije bezbjednosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor, a o svemu je obaviještena i Ekološka inspekcija Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore.
Iz Komunalne policije sumnjaju da je zagađenje došlo sa mora, najverovatnije iz tankova za kaljužne ili fekalne vode nekog od brodova. U Tivatskom zalivu, oko dvije milje južno od mjesta na kojem se juče pojavila mrlja, već dvadesetak dana usidrena je velika motorna jahta „Seagull II“ koju međutim, inspektori bezbjednosti plovidbe prema njihovim tvrdnjama, redovno kontrolišu i ne nalaze nedostatke, a kontrola je juče obavljena i na nekim od jahti vezanih u Porto Montenegru.
Inspektor Željko Lompar sumnja da je zagađenje mora došlo sa kopna i podsjeća da se lani već desio sličan incident kada je otkriveno da je jedan automehaničar prosuo motorno ulje u kanal atmosferske kanalizacije, a koji se u more uliva u blizini hotela „Palma“.
Pripremni radovi na izgrdanji autobuske stanice u Tivtu i prodajnog centra “Mesopromet” počeće uskoro, trenutno se priprema projektna dokumentacija za saobraćajnu infrastrukturu.
„Uveli smo izvođača u posao, radimo projektnu dokumentaciju za saobraćajnu infrastrukturu koja ide oko ove dvije parcele i očekujemo da ćemo do 21. maja naredne godne pustiti u rad novu autobusku stanicu – kazao je za Info, Peđa Obradović, direktor tivatske Direkcije za obnovu i razvoj.
Ugovor za izgradnju autobuske stanice je sklopljen na bazi privatno- javnog partnerstva, po kome „Mesopromet” ulaže 5.500.000 eura, a udio Opštine je lokacija za gradnju i oslobađanje partnera plaćanja komunalija. Pored autobuske stanice biće izgrađe i hotel sa četiri zvjezdice, koji će biti u punom vlasništvu bjelopoljske kompanije.
Autobuska stanica i hotel gradiće se na Župi na kompleksu površine od 9.500 kvadrata, autobuska stanica hotel i trgovački centar zahvataju površinu od 7.605 kvadratnih metara. Posao će biti obavljen u dvije faze, u prvoj će biti izgrađena autobuska stanica sa osam perona, svim neophodnim pratećim sadžajima i poslovnim prostorima. Tivatskoj opštini pripašće 2.120 , a “Mesoprometu” 2970 kvadrata poslovnih prostora.
