Brod Mornarice SAD u Baru

0
DDG-109-Jason-Dunham
DDG-109-Jason-Dunham

Brod Mornarice SAD USS Jason Dunham (DDG 109), razarač sa navođenim projektilima, stigao je danas u Luku Bar, u sklopu američko-crnogorske bilateralne saradnje u oblasti bezbjednosti.

Tokom posjete Crnoj Gori, komandant broda Darren Dugan i članovi posade susrešće se sa kolegama iz Mornarice Crne Gore, kao i sa lokalnim zvaničnicima i građanima Bara.

Kako ističu u američkoj ambasadi, „ova posjeta je u funkciji nastavka napora američke Šeste flote na izgradnji interoperabilnosti SAD i Crne Gore kao dijela Globalnog pomorskog partnerstva u unaprijeđenju pomorske bezbjednosti i sigurnosti“.

Brod je dobio ime po desetaru Mornarice SAD Jason Dunhamu, koga su smrtno ranili pobunjenici u Iraku 2004. godine i koji je posthumno odlikovan Medaljom časti 11. januara 2007. godine. Ovaj brod je 59. razarač u svojoj klasi napravljen u državi Mejn, državnom partneru Crne Gore.

Brod Mornarice USS Jason Dunham je stalno usidren u Norfolku, država Virdžinija.  Dom je više od 300 oficira i mornara i nudi mnoge usluge i sadržaje poput malog grada, uključujući hranu za posadu, bankarske usluge, automate za novac, perionicu rublja, poštanske usluge, frizerski salon, dva fitnes centra, biblioteku i šoping prostor.

Američka Šesta flota, sa sjedištem u Napulju, Italija, izvodi potpune zajedničke pomorske operacije, često u saradnji sa savezničkim, zajedničkim i međuagencijskim partnerima, u cilju promovisanja američkih nacionalnih interesa i sigurnosti i stabilnosti u Evropi i Africi.

Rasprava o žičari Kotor – Lovćen – Cetinje

0
Žičara
Žičara

Javna rasprava o Nacrtu Koncesionog akta i Ugovora za projekat „Izgradnje žičare Kotor – Lovćen – Cetinje“ biće održana u periodu od 12. marta do 27. marta 2015. godine.

Javna rasprava će se održati u organizaciji Ministarstva održivog razvoja i turizma i jedinica lokalne samouprave. U toku javne rasprave biće organizovana tri okrugla stola, koji će se održati u Kotoru, Cetinju i Ministarstvu održivog razvoja i turizma u Podgorici.

Okrugli stol i opšta javna rasprave održati će se u Kotoru, 17. marta 2015. godine, palata Bizanti u Starom gradu (sala Skupštine opštine) u 14 sati.

Pozivaju se građani, opštine, naučne i stručne institucije, zainteresovani organi i organizacije, civilni sektor i drugi, da učestvuju u javnoj raspravi. Primjedbe, prijedlozi i sugestije na Nacrt zakona dostavljaju se u pisanoj i elektronskoj formi na e-mail adresu Ministarstva održivog razvoja i turizma javna.rasprava@mrt.gov.me ili preko arhive Ministarstva.

Kinezi pokupovali ostrva na aukciji

0

 

Ostrvo
Ostrvo

Dva kineska biznismena kupila su za 1,86 miliona dolara tri ostrva na različitim destinacijama u svetu, koja su se našla aukciji na internet portalu Taobao.

Kako izveštava Kineski međunarodni radio, na prodaju su bila ponuđena četiri ostrva – na Fidžiju, u Grčkoj, Velikoj Britaniji i Kanadi i osim britanskog, sva su prodata u roku od svega 12 sati.

Svaki kineski građanin koji je uložio depozit od 1.000 juana, odnosno 159 američkih dolara, mogao je da učestvuje u nadmetanju i kupovini.

Osim ostrva u Velikoj Britaniji, čija je početna cena iznosila četiri miliona juana i koja nije prodata, svi ostali posedi imali su početnu cenu od jednog juana.

Građevinski magnat iz Junan provincije kupio je na ovoj aukciji ostrvo u Grčkoj za 4,8 miliona juana i ostrvo u Kanadi za 1,7 miliona juana, dok je ostrvo na Fidžiju otišlo u ruke biznismena iz Džediang provincije za koje je platio pet miliona juana.

Pekinški ogranak „Lonterm“ kompanije za nekretnine koji je bio zadužen za prodaju, povešće kupce na put da obiđu imanja, ali i da plate potrebne takse i poreze.

Iz kompanije najavljuju još sličnih prodaja, od kojih je prva planirana do kraja marta, a sledeća sredinom maja.

Upitan da prokomentariše sve češću praksu da kineski građani kupuju ostrva po inostranstvu, osnivač Kineskog udruženja ostrvskih vlasnika, Lin Dong, objasnio je da je računica jednostavna.

Dobrostojeći Kinezi sve cešce kupuju inostrana ostrva jer su za kineska vezane mnogobrojne restrikcije u korišćenju i poslovanju i mogu da se kupe na svega 50 godina, a inostrana ostrva jednom kupljena, ostaju u vlasništvu zauvek.

Knjižara So – Izlog posvećen Ivu Andriću

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Naš jedini nobelovac, Ivo Andrić (9. oktobar 1892. − Beograd, 13. mart 1975.) umro je na današnji dan prije 40 godina, pa je između ostalog i knjižarski izlog na glavnom hercegnovskom trgu posvećen svim knjigama s Andrićevim potpisom – a u izdanju Lagune, Derete, i ostalih izdavača.

Ivo Andrić
Ivo Andrić

Koje su trenutno najtraženija knjiga u regionu, i nastavimo manirom za svakog po nešto…

Pokoravanje je novi roman Mišela Uelbeka. Fransoa je univerzitetski profesor, kome život prolazi u sezonskim ljubavnim vezama sa studentkinjama. U toku su predsjednički izbori koji potresaju Francusku te 2022. godine za koje Fransoa u početku nije zainteresovan ali kada se u drugom krugu neočekivano nađe harizmatični lider Muslimanskog bratstva, i kad političke igre učine da iza njega stane praktično cijela francuska politička scena, on shvata da će se svijet u kome je dotad živio relativno zadovoljno i sigurno brutalno promijeniti. Umorna, istrošena judeo-hrišćanska Evropa postaje lak plijen namlađe i naprodornije monoteističke religije. Islam unosi novu energiju i smisao u život dojučerašnjih liberala. Izdavač je Booka.

Pokoravanje
Pokoravanje

Roman Patrijarhova jesen koji je slavni Gabrijel Garsija Markes pisao punih 7 godina koštao ga je, kako je sam tvrdio, najviše truda i napora. Stvarao ga je pomno birajući svaku riječ, odustajući od uobičajenih jezičkih pravila, smatrajući da će tako na najbolji način načiniti magijsku mješavinu prošlog i sadašnjeg. Ispisujući stranice o mitskom i čudovišnom diktatoru bez imena, Markes je u ovom, po mnogima najboljem njegovom romanu, otkrio da ga je uvijek opsjedalo proziranje tajne gladi za bezmjernom moći i poručio da je ona pokušaj da se utoli bezmjerna glad za ljubavlju. Izdavač je Nova knjiga.

Fasciniran istorijom, Žerar de Kortans nam romanom Ogledala dočarava francuski 17. vijek, vrijeme Luja XIV, gradnju Versaja i čuvene Dvorane ogledala u njemu. U Francuskoj još ne umiju da prave ogledala kakva su potrebna, to umiju samo staklari u Veneciji, a monopol se čuva po svaku cijenu. Ali, ni veliki francuski kralj ne bira sredstva da ostvari svoj blistavi naum. Borba za tehnološku prevlast, surova vlast koja ugnjetava i ucjenjuje svoje podanike i diplomatska dvoličnost, pozadina su na kojoj se odigrava jedna porodična priča koja će stotinak godina kasnije završiti pod sječivom giljotine. Izdavač je Geopoetika.

Nebeska mehanika je briljantan roman u kojem autor Tom Bulou pripovijeda nesvakidašnju priču inspirisanu životom Konstantina Cioliovskog – prvog čovjeka koji je dao naučne postavke za odlazak ljudi u svemir. Godina je 1867, zima, grad Rjazanj u centralnoj Rusiji. Konstantin ima 10 godina. Dani su mu ispunjeni sanjarenjem o letenju, za početak do Moskve, ali i do dalekih, nečujnih zvijezda na nebu. Jednog dana, dok je bio u ledenoj šumi, prehladio se, a onda je i njegov svijet postao nečujan. Ogluvio nakon preležanog šarlaha potpuno je skrhan. Jedinu nadu daje mu oduševljenje novim mehaničkim dobom i njegova zadivljujuća vizija ljudske budućnosti. Izdavač je Laguna.

Markes
Markes

Izvinite što bih da me neko voli sjajna je knjiga za tinejdžere švedske spisateljice Juhane Tindel. Glavna junakinja Nora vodi nas u svoj fantastični svijet. U tom svijetu se vole osobe koje ne uzvraćaju ljubav, i gdje se glava često stavlja u krilo pogrešne osobe. Sa Norom Junason će se poistovijetiti mnogi tinejdžeri koji žele tako jednostvane stvari a ipak ih često niko ne razumije. Izdavač je Kreativni centar.

Tamo dole je urnebesno zabavan i nesvakidašnji putopis Bila Brajsona. Autor bestselera Kratka istorija bezmalo svačega vodi nas u Australiju, zemlju sačinjenu od ekstrema. To je jedino ostrvo koje je ujedno i kontinent, i jedini kontinent koji je istovremeno i država. Iako najsuvlja, najvrelija, najbezvodnija, najjalovija i klimatski najagresivnija, Australija opet vrvi životom, pri čemu su tamošnja živa bića uglavnom smrtonosna. Brajson se nije obazirao na te opasnosti – premda je bio opsjednut njima, smjesta se zaljubio u tu zemlju. Ljudi su veseli, otvoreni, duhoviti i neizostavno uslužni; gradovi su im bezbjedni, čisti i gotovo uvijek podignuti pored vode; hrana je odlična, a sunce sija gotovo stalno. Izdavač je Laguna.

U doba posta valja sjetiti se i teološke literature. Teofan Poltavski, duhovnik porodice posljednjeg ruskog Cara, istaknuti bogoslov i rektor Sankt Peterburške Akademije, bio je ujedno izuzetan podvižnik, u duhu velikih svetih Otaca. Knjiga Duhovnik carske porodice sadrži žitije svetitelja Teofana. Teofan se, izbjegavši iz Rusije, nastanio u Srbiji, potom Bugarskoj, da bi posljednje godine proveo u potpunom zatvorništvu, u pećinama na obali Loare u Francuskoj. Izdavač je Artprint.

Predstavljeni „Veliki slikari u Boki Kotorskoj“ prof. Lazara Seferovića

0

„Veliki slikari u Boki Kotorskoj” naziv je knjige prof. Lazara Seferovića koja je promovisana sinoć u dvorani Park u Herceg Novom.

Ovo je osma knjiga autora, povjesničara umjetnosti, koja je u stvari i mala enciklopedija u kojoj je predstavio trinaest slikara, gotičkog, renesansnog, baroknog i modernog doba slikarstva u Boki Kotorskoj, od 15 – 21. vijeka.

O knjizi su govorili spisateljica i slikarica Bosiljka Pušić, pisac i književni kritičar Vujica Ognjenović, konsultant za strategiju i marketing kompanije Azmont Portonovi, Senko Čabarkapa, biznismen Dušan Radović Krušo, koji je pomogao štampanje prethodne autorove knjige i dizajner Mateja Pašeta.

„Lazar Seferović je sačinio, napisao mnoge knjige koje će, sigurna sam biti prisutne na mnogim fakultetima na kojima se izučava istorija umjetnosti, u mnogim muzejima i to će biti nagrada za sve ono što je stvorio. Kruna njegovog stvaralačkog rada je ova knjiga o slikarstvu u Boki Kotorskoj. Večeras smo došli ovde da se zahvalimo Lazaru Seferoviću za ovakav poduhvat, da mu poželimo zdravlje i da nas obraduje bar još jednom knjigom“ – kazala je Bosiljka Pušić.

Predstavljajući knjigu pisac i književni kritičar Vujica Ognjenović istako je da knjiga predstavlja značajno ostvarenje te da je nedostajala Boki ali i mnogo šire.

„Lazar Seferović ovom knjigom definiše svoje umjetničko stvaralaštvo, pri čemu dokazuje svoju urođenu sklonost prema trajnom zapisu zavičajnog nasleđa. Zajedno sa svojim predhodnim knjigama daje zaokruženu umjetničku cijelinu ovog podneblja“ kazao je Ognjenović

„Ima još slikara iz Boke Kotorske, ali ja sam se opredjelio za ovih trinaest, antologijskih velikana“ – kazao je između ostalog Seferović predstavljajući svoju najnoviju knjigu.

U knjizi „Veliki slikari u Boki Kotorskoj“ autor je predstavio, Lovra Mаrinov Dobričevića, slikаra bаrokа iz 17.vijekа Tripa Kokoljа, zаtim Dimitrija Dаskаla i njegove sinove iz Bokokotorske ikonopisne škole kojа je rаdilа od 17. do 19.vijekа. Predstavljeni su Antun i Vesnа Šojаt, Milo Milunović, Đorđe Prаvilović, Anđelko Arnаutović, Mаto i Špiro Đurаnović, Aleksаndаr Aco Prijić, Lukа Berberović, Vаsko Lipovаc, Miodrаg Dаdo Đurić i Vojislаv Vojo Stаnić.

Nа 270 strаnicа ove reprezentаtivne knjige nаlаzi se 460 reprodukcijа i fotogrаfijа, štampana je u 500 primjeraka, pokrovitelj izdanja je Azmont investments.

Fotografijom do višeg stepena svijesti o potrebi zaštite mora

0
Objava nagrada
Objava nagrada

Zajedničko koordinaciono društvo za vodosnabdijevanja i odvođenje otpadnih voda na Crnogorskom primorju “Vodacom” iz Tivta pokrenulo je nagradnu igru u sklopu svoje ekološke kampanje “Čisto more-naše more”. Kampanja čija je tema uticaj otpadnih voda na čištoću mora inače, traje od 20. februara do 22. marta, kada će biti obilježen međunarodni Dana voda.

“Kampanja se do sada odvijala na socijalnim mrežama. Naročito je bila intenzivna na Facebook stranici “Čisto more naše more”. Do sada se na toj strani priključilo oko 300 učesnika, prilažući preko 80 fotografija i 10-tak video radova, koji prikazuju lijepe i ružne strane mora i obale.”- saošteno je iz PR službe “Vodacoma”.

Ta firma u saradnji sa sponzorima obezbjedila je uku no devet nagrada kojć će pripasti najuspjelijim radovima u tri kategorije: “Najomiljenije fotografije lijepog lica mora”, “Najomiljenije fotografije ružnog lica mora” i “Najomiljeniji video radovi”.

Nagradna igra, kao sement kampanje namjenjen mladima, odvijaće se do 20. marta, kada će iz “Vodacoma” proglasiti pobjednike, na osnovu dopadanja (like) i prispjelih glasova na Facebook stranici Cisto more nase more.

Među nagradama su notebook računari, bankarske debitne kartice sa novčanim iznosima od 50 i 100 eura, kurs jedrenja u Porto Montenegru, paket proizvoda kompanije “Knjaz Miloš”…

Porto Montenegro otpušta radnike

0
Porto Montenegro
Porto Montenegro

Kompanija “Adriatic Marinas” (AM) koja gazduje Porto Montenegrom u Tivtu juče je podijelila 13 otkaza svojim radnicima.

“Bez posla iznenada ostalo 13 osoba, a šuška se da je za naredne dane spremljeno još 25 otkaza.”- kazala je jedna od otpuštenih radnica koja je insistirala na anonimnosti.

Prema njenim riječima, noć ranije, mejlom je pozvana na sastanak na kome će, kako se ispostavilo, dobiti iznenadni otkaz.

“Pod nos mi je samo stavljen ugovor o sporazumnom prekidu radnog odnosa, iako sam imala dobar ugovor o radu i tu radim od osnivanja firme. Slično se desilo sa ostalim kolegama i koleginicama. Na poslu su ostale osobe koje su prije par nedjelja počele sa radom.”- rekla je sagovornica koja je aktuelni ugovor o radu sa AM sklopila neposredno prije novogodišnjih praznika, sa rokom važenja na šest mjeseci.

“Postavlja se pitanje kakva je to firma koja nema viziju svoga poslovanja niti u tri mjeseca , a kamoli tri i više godina. Razlog otpuštanja koji nam je saopštena je navodna nerentabilnost, gubljenje ruskog tržišta i slično.”- istakla je sada već bivša radnica elitnog nautičkog centra čiji je većinski vlasnik Piter Mank.

Iz PR službe Porto Montenegra potvrdili su nam otpuštanje, objašnjavajući da je to urađeno zvog potrebe da „preraspodjelimo raspoložive ljudske resurse na mjesta gdje će oni dati najbolje rezultate u promjenljivim poslovnim okolnostima na trištu“.

„Na žalost, to znači da smo morali da otpustimo 13 prekobrojnih zaposlenih što je reakcija na novu realnost našeg biznisa. Žao zbog toga, ali sa druge strane, mi sa njima već blisko sarađujemo da im nađemo nove poslovne mogućnosti unutar naselja Porto Montenegro ili kod naših partnerskih kompanija i agencija za zapošljavanje. Nadamo se da ćemo uz naš naporan rad, biti u poziciji da im nađemo nova radna mjesta u narednom periodu.“- saopšteno je iz AM.

Iako Mankovu kompaniju crnogorska vlast predstavlja kao velikog poslodavca, svih nešto manje od 300 radnika u Porto Montenegru, su zaposleni privremeno. Niko od njih nema ugovor o radu na neodređeno vrijeme, već su svi angažovani na osnovu ugovora na određeno na rok od šest mjeseci. To Porto Montenegru omogućava aktuelna legislativa koja ga tretira kao “projekat u razvoju”, a ne klasičnu firmu-poslodavca, pa mu ne propisuje obavezu da nakon dva ugovora na određeno, svojim zaposlenima da ugovor o radu za stalno. Ugovori o radu u Porto Montenegru stoga se po pravilu, obnavljaju pred 1.januar i 1.jun, a zaposleni u međuvremenu bivaju stalno procjenjivani kako od nadređenih, tako i od klijenata elitne marine, pa im očuvanje radnog mjesta nikada nije sigurno. U Porto Montenegru inače, ne postoji sindikat.

Porto Montenegro – Moramo slijediti prilike na tržištu

“Mi smo projekat čji prioriteti moraju slijediti promjene na tržištu. Stoga sa novim tražnjama na tržištu i promjenama poslovne klime, svake sezone mi prilagođavamo i preraspoređujemo naše ljudske resurse, onamo gdje su oni najneophodniji.”- rekli su iz AM dodajući da će uskoro početi sa sezonskim zapoljšavanjem dodatne radne snage.

“U aprilu ćemo organiozovati naš već tradicionalni dan za regrutaciju zainteresovanih kandidata. Hotel “Regent”, rezidencijalni kompleks “Ksenija” , bazen “Lido” i više od 60 lokala unutar naselja Porto Montenegro, tako će zaposliti još par stotina ljudi, većinom iz Tivta i Boke Kotorske.”- obećavaju iz AM.

Program Fešta kamelija 2015.

0
Fešta kamelija
Fešta kamelija

NVO „Kamelija iz Stoliva“ objavila je program ovogodišnje Fešte kamelije, koja počinje 20 marta izložbom aranžmana od cvijeta kamelije, koja će biti otvorena u 18 sati u foajeu tivatskog Centra za kulturu.

Za 21.mart, od 10 sati, u Stolivu su planirane likovna i literarna sekcija u prirodi, a dan kasnije, 22.marta, u Stolivu će biti održana Centralna manifestacija „Fešta kamelija 2015.” Svečano otvaranje uz prigodan kulturno-zabavni program zakazano je za 11 sati, a program fešte obuhvata i izložbu aranžmana od cvijeta kamelije, izložbu likovnih radova i prezentaciju literarnih radova, izbor najljepšeg đardina sa kamelijama, izlete pješačkom stazom na brdo Vrmac i Gornji Stoliv u dva termina, od 8 i od 13 sati, te tradicionalnu mušljada.

Fešta se nastavlja i tokom aprila. U koncertnoj dvorani Crkve Svetog Duha, 9.aprila od 19 sati, biće održan koncert mladih muzičkih stvaralaca pod naslovom „Kameliji s ljubavlju“.

Kamelija
Kamelija

Tradicionalni Bal kamelija sa izborom Dame kamelija biće održan 18 aprila od 20:30 sati, a fešta završava u nedjelju, 26.aprila, manifestacijom „CAMELLIA TROPHY”, koja za cilj ima promociju i očuvanje drvenih barki

Pokrovitelj manifestacije posvećene cvijetu kamelije i promociji bokeške tradicije i kulture je Opština Kotor.

Svjetionici s radarima moraju čuvati naftne platforme i Jadran

0
Svetionik na Oštro
Svetionik na Oštro

O sigurnosti hrvatskog dijela Jadrana stalno se promišlja, posebno u skoroj budućnosti kada će naftne platforme biti visoki i nadaleko vidljivi orijentiri na plavoj pučini.

Može li tvrtka “Plovput” biti jedna od okosnica čuvanja obale, otoka i naftnih platformi od mogućih opasnosti? Prema ideji admirala u miru Zdravka Karduma, bivšeg zapovjednika HRM-a i Obalne straže – može i mora! Kako kaže naš sugovornik, 45 “Plovputovih” svjetionika idealne su nadzorne točke s kojih se može pratiti situacija od Prevlake do Savudrije.

Najistaknutije tačke

– Svjetionici su izgrađeni su na najistaknutijim, kao i na najudaljenijim točkama našeg teritorijalnog mora. “Plovput” je prvobitno osnovan upravo radi nadzora mora, doduše tada vizualnog nadzora, te radi sigurnosti plovidbe. Zašto se djelatnost državne tvrtke ne bi proširila na suvremeni tehničko-tehnološki nadzor mora?

To bi značilo da se na svjetionicima postave suvremeni senzori: komercijalni radari, optoelektronički sustavi i slična oprema, te da se svi elementi uvežu u jedinstveni sustav prikupljanja i prezentacije pomorske situacije.

Realan i relativno jeftin plan

Operativno središte za upravljanje pomorskim situacijama bilo bi u Obalnoj straži koja bi pod sobom imala pomorsku policiju, lučke kapetanije, ribarsku inspekciju, ekološke, carinske i druge službe. Naravno, uz stalnu razmjenu podataka s HRM-om i međunarodnim institucijama koje se bave nadzorom i zaštitom mora – tvrdi admiral Kardum.

Prema njegovim riječima, jasno je da “Plovput” u ovome trenutku, bez pravih planova razvoja i opremanja, ne bi bio u stanju samostalno preuzeti odgovornost suvremenog tehnološkog nadzora mora i platformi koje će već za koju godinu biti na pučini.

Međutim, kako ističe Kardum, država mora bolje iskoristi vlastitu infrastrukturu koju ima u obliku svjetionika. Valjalo bi ih samo opremiti potrebnom tehnikom koja čak ne bi ni narušila njihov autentični izgled.

Statistika kazuje da godišnje u naše teritorijalno more uplovi oko 7000 brodova s opasnim teretom, uglavnom naftom, te da se u domaćim lukama tijekom jedne godine prekrca 70 milijuna tona nafte. Istovremeno, godišnje se u prosjeku dogodi oko 350 akcija traganja i spašavanja, pri čemu je broj pomorskih nezgoda veći za pet puta od svjetskog prosjeka.

Nema sumnje, ideja admirala Karduma je zanimljiva i realna, čak i ne košta mnogo, jer većina potrebnih resursa već postoji samo ih treba “prestrojiti”. Hoće li odgovorni u ministarstvima obrane i pomorstva razmotriti njegov prijedlog?

Iznajmljuju „svoja“ parking mjesta u garaži

0
Zgrada Opštine Tivat
Zgrada Opštine Tivat

Opština Tivat sklopila je sa podgoričkom firmom „Građevinar“ ugovor o zakupu na godinu dana dva parking mjesta u podzemnoj garaži na Trgu magnolija na kojem se inače, nalazi zgrada Opštine.

Ugovori su potpisani krajem prošle godine po cijeni od 1.300 eura sa PDV-om po parking mjestu, a što je Opština morala da plati unapred.

Na taj način nastavljaju se negativne posljedice po tivatsku lokalnu samoupravu iz kontroverznog posla sa firmom podgoričkog biznismena Miloša Šukovića iz 2007, kada su Opština Tivat i „Građevinar“ ušli u zajedničko ulaganje u gradnju poslovno-stambenog kompleksa na Trgu magnolija u centru Tivta. Opština je u posao uložila zemlju i “Građevinar“ oslobodila obaveze plaćanja komunalija, a podgorička firma je u naredne tri godine, radeći bez nadzornog organa ispred drugog partnera-Opštine, ovdje napravila mnogo više objekata nego što je bilo ugovoreno. Opština je na kraju, iz cijelog posla izašla sa ogromnom, duplo većom administrativnom zgradom od prvobitno ugovorene i na kojoj su izvedeni brojni „nepredvidjeni, naknadni i višak radova“, zbog čega se u konačnom obračunu i prebijanju obaveza sa „Građevinarom“, morala odreći mnogih drugih poslovnih i stambenih prostora u novom kompleksu, kao i polovine od ukupno 10 parking mjesta koja su joj trebala pripasti u podzemnoj garaži, a uz to je grad Tivat Šukovićevoj firmi morao da doplati još 2 miliona eura.

Garaža Tivat
Garaža Tivat – Rezervisano za opštinu

„Opština Tivat raspolaže sa 5 parking mjesta u podzemnoj garaži na Trgu magnolija koja su u njenoj svojini. Ranije su zakupljivana još 3 parking mjesta, ali su nakon prodaje dijela voznog parka, ta mjesta otkazana. Na osnovu sugestija naših gostiju, koji nisu u prilici da nađu parking u gradu, zakupljena su još 2 parking mjesta. Koriste ih poslovni partneri, predstavnici stranih delegacija, Vlade ili drugi poslovni partneri koji posjećuju Opštinu.”- odgovorio je glavni menadžer Opštine Tivat Zoran Petranović na pitanje zašto su od “Građevinara” zakupljena dva dodatna parking mjesta i da li je to i ranijih godina bila praksa tivatske lokalne uprave.

Opština inače, raspolaže sa svim javnim parking mjestima na ulicama Tivta od kojih je njih nekoliko u Ulici Palih boraca ispred samog ulaza u Gradsku kuću, posebno obilježeno i rezervisano samo za službena vozila organa lokalne uprave. Uprkos tome, od “Građevinara” je nastavljeno zakupljivanje dodatnih parking mjesta u podzemnoj garaži.