Izložba slika Kemala Ramujkića biće otvorena u utorak, 4. novembar, Galerija ljetnjikovca Buća u 20 sati.
Radovi iz ciklusa ,,Kuće” će biti prezentovani na dva galerijska nivoa.
Rođen 1947. godine u Podgorici. Završio Srednju umjetničku školu u Herceg Novom 1966. godine. Akademiju za likovne umjetnosti u Beogradu završio je 1971. godine, a postdiplomske studije na istoj akademiji 1973. godine.
Redovni je profesor na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru za predmete crtanja i slikanja. Od 2005. je gostujući profesor na The Animation Workshop school u Viborgu u Danskoj. Šef je departmana za likovnu umetnost na Državnom univerzitetu Novi Pazar. Već 30 godina stvara u ateljeu na Adi Ciganliji. Oko 60 samostalnih izložbi, kao i veliki broj značajnih nagrada i priznanja.
U dubrovačku luku Gruž jutros oko 6 sati je sa 4.188 putnika uplovio jedan od najmodernijih cruisera koji su do sada posjetili Dubrovnik. Riječ je o cruiseru “Costa Diadema” koji je u vlasništvu talijanske kompanije Costa Crociere. Taj suvremeni ploveći hotel upravo se nalazi na svom prvom putovanju, a Dubrovnik posjećuje samo dva dana nakon porinuća u brodogradilištu u Trstu.
Inače, riječ je o prvoj brodogradnji te kompanije, odnosno prvom cruiseru koji je izgrađen nakon tragedije broda Costa Concordia u januaru 2012. godine kod otoka Giglia. Brod je vrijedan više od pola milijarde eura, a nakon Dubrovnika nastavlja plovidbu do Genove odakle će tokom ove zime isplovljavati na za ovu sezonu utvrđena kružna putovanja. U Genovi je za petak, 7. novembra, predviđeno i krštenje broda dugog 308 metara, koji ima 12 spratova i 19 paluba, a opremljen je svim za cruisere već uobičajenim luksuznim sadržajima.
Zanimljivo je kako će među više od 1300 članova posade biti zaposlenici iz gotovo 40 zemalja.
Obzirom da iza sebe imam dokumentarac o Maksimu Mrvici, Hrvatska rapsodija Maksim Mrvica koji će se ovih dana prikazati na HRT-u, razmišljala sam što sam na tom projektu propustila učiniti i što se da popraviti prilikom distribucije i plasiranja Modroga Kaveza.
Boka News: Možemo li kazati da je Modri kavez dokumentarno-psihološki film o pomorcima?
Bruna Bajić: Mislim da ste baš dobro i ovdje inovativno upotrijebili riječ psiholoski jer to je definitivno jedna važan i ključan element kojim se film bavi. Cilj mi je bio ne baviti se faktografskim podacima, povijesnim činjenicama, pa čak ni nekim ljudima koji jesu bili povijesno važni, nego se bavimo onim svevremenim, načinom na koji pomorci doživljavaju život na moru kao i njihove obitelji, svim oni, što taj zivot učini od tih ljudi, onim što ih obilježi. Istina, bavimo se temom koja je duboko psihološka.
Boka News: Završena su snimanja, u kojoj ste fazi sada?
Bruna Bajić: U fazi smo postprodukcije, film pripremamo za montažu, nadopunjavamo kadrove koji nam nedostaju. Stoga, ukoliko tko posjeduje autentični materijal sa brodova i navigacije, bilo kakvog sadržaja, druženja, nevere, sumraci, zore, Nove godine, rođendandani, bilo što, neka se slobodno jave na našu službenu stranicu facebook MODRI KAVEZ ili na mail producentici zana@zanaart.com.
Redateljica Bruna Bajić
Boka News: Pošto ste nezavisna produkcijska kuća predpostavljam da ste imali ili imate finansijske probleme?
Bruna Bajić:
Smatram da je novac važan, ali ne smije biti glavna, a još manje jedina motivacija. Nekada treba imati viziju, i treba biti jača od financijskih prepreka, kojih zasigurno u svakom poslu ima.. Meni je Modri kavez oblik komunikacije prije svega, ali razumljivo, i posao od kojega živim. Cilj je da se ovaj film izrealizira, znači to je ono primarno i na takav način smo krenuli, pribavljajući osnovna sredstva i nudeći kvalitetnu suradnju kako bi obavili kvalitetno cijeli niz produkcijskih radnji. Sve prepreke su s ovoga aspekta slatke, veliko iskustvo, upornost i vizija, i naravno ljudi koji su imali viziju skupa sa mnom, iznijeli su ovaj film na svijetlo dana. Skoro..:)..
Također, uočila sam da je danas vrijeme modernih i drugačijih komunikacijskih kanala i pokrenula sam preko Indiegogo platforme, crowdfunding kampanju – grupno financiranje, cilj nam je ukljlučiti publiku kroz cjelokupni iznos od šest tisuća dolara kako bismo završili sve postprodukcijske elemente troškove tiska i distribucije filma, ali više od toga da bismo predstavili projekat, otvorili se javnosti i dali priliku ljudima da budu dio naše pomorske priče. To je plemenit i predivan oblik komunikacije sa publikom i jedinstveni način da se stvori zajedništvo i promovira bilo kakava inovacija, stvaralački rad ili vizija. Zaljubljenik sam u ove platforme od nedavno i mislim da ću svaki svoj projekat prezentirati publici kroz njih. Jednostavno su vesele, otvorene i zahtijevaju profesionalnost, pripremu i viziju o vlastitome radu.
Boka News: Možete li objasniti našim čitaocima koja je to platforma i na čemu se zasniva?
Ekipa sa snimanja
Bruna Bajić: Prvo se okupi određena grupa ljudi što je u današnje vrijeme jako važno. Postoji potreba svakog djela da komunicira sa određenom. Nakon prezentiranja, stvaraju se ljudi koji podržavaju projekat, a još uz to imaju mogućnost da budu dio njega. Veliki je proces pripremiti i dobro organizirati takvu kampanju, jer nam je želja bila da kvalitetno predstavimo projekat, ali i da stvorimo jednu zajednicu kojoj nudimo puno toga za uzvrat.
Još veći nam je izazov što u cijeloj regiji nije postojala uspješna crowdfunding kampanja za dokumentarni film, tako da ćemo mi biti pioniri ukoliko uspijemo, a vjerujem da hoćemo izrealizirati našu kampanju do kraja .
Ono što je po mom mišljenju u Crowdfunding kampanji važno je da se postavi realan cilj u materijalnom smislu, s druge strane da bude komunikativna i otvorena za ljude, s treće strane da bude spremna dati isto tako kao i primiti. Mi smo posložili određene darovne pakete i uključili smo ljude na način da nešto daju, ali pritom i dobiju i mislim da je to još jedan oblik komunikacije i način prezentacije projekta prije svega, a onda naravno i pomoć i suradnja prilikom financiranja projekta. Super je da smo se stvara dobra vibracija i zajedništvo, pa barem u mikro zajednici.
Rediteljica Bruna Bajić namjerava uspješno realizirati kampanju od 6.000 dolara kako bi dovršila postprodukciju svog filma Modri kavez, ali i predstavila vam svoj dokumentarni film, a za detalje i kampanji i projektu, preporučujemo sljedeći link Modri kavez@Indiegogo
Boka News: Kako ste dolazili do materijala za snimanje filma ?
Photo: Boka News: Bruna Bajić
Bruna Bajić: Sve se dogodilo prije dvije godine, znači kad sam tek došla na tu ideju, kad sam shvatila da bi bilo prekrasno napraviti jednu takvu priču i posvetiti je pomorcima i njihovim obiteljima, ljudima koji su to stvarno zaslužili. Krenula sam istraživati samu priču, analizirati koliko je o tome pričano do sada, da bih uskoro zaključila da nije pričano uopće, znači da tu temu ljudi obrađuju kroz neke kratke novinske članke, eventualno teme koji ljudi dobijaju zato što su spasili nekoga ili napravili neku stvar koja je za pomorstvo važna, ali u nekakvom sistematičnom smislu, prolazeći kroz njihov život, njihova odricanja, rastanke, propuštene trenutke, na tako nešto nisam naišla. I tu sam pronašla prostor za izgraditi ovu toplu i iskrenu priču o jedinstvenim sudbinama.
Boka News: Vi potičete iz pomorske obitelji, otac vam je pomorski kapetan ?
Bruna Bajić: Iako se pokušavam za javnost i kada radim odmaknuti od činjenice da sam i sama živjela 30 godina kao dijete pomorca, ipak sam doživjela svojevrsnu katarzu kroz samu priču. Moj otac i njegov život i njegovo pomorstvo jesu inspiracija, osnova za nastanak ovakvog filma, mislim da mi to kao redateljici daje jedan određeni autoritet da jedan ovakav film napravim, ali s druge strane iako mi otac je u filmu, iako je i on dio te pomorske priče ipak smatram da je u podjednakom omjeru sa svim ostalih 12 pomorskih priča koje su zastupljene u ovom filmu.
Istina, dio filma je sniman u Boki. Analizirajući živote pomoraca dotakli smo se tradicije, pomoračkih običaja, starih legendi, ali i u što sve pomorci i kako vjeruju kada se ”sudare” sa prirodom, valovima i rastancima od najmilijih. Sukladno tome, don Srećko Maji nam je prenio priču o važnosti Boke Kotorske i povezanosti crnogorskog i hrvatskog pomorstva, kazao nam je neke interesantne stvari koje graniče sa mitom i stvarnošću i koje su bitne za pomorstvo u povijesti ali se odražavaju i danas. Priča je jedinstvena, slojevita i veselim se podijeliti je s ljudima diljem svijeta. Modri kavez je film za one koji poznaju život na moru i s morem, ali i one koji bi ga željeli bolje upoznati. Nadam se da ćemo uspjeti dočarati kako izgleda kruh sa 7 kora, na jedan način pun ljubavi, topline i dubokog razumijevanja.
Opština Tivat potisala je ugovor vrijedan skoro 400 hiljada eura o izgradji novog savremenog objekta za smještaj Službe zaštite i spašavanja, a koji će se graditi u Mrčevcu, na placu preko puta trafo stanice Gradiošnica.
Ugovor je potpisan sa konzorcijumom koji čine firme podgoričke „MG Invest“, „Geoprojekt Perišić“, „Arhi projekt“ i „ETG grupa“, a vrijednost posla je 399.531 euro sa uračunatim PDV-om. Rok za izvođenje radova je 100 dana od datuma potpisivanja ugovora.
Opština je sa konzorcijumom koga čine takođe podgoričke firme „Civil engineer“ , „Tekton Group“, „Đokić Group“ i „Nova energija“, potpisala 6.670 eura vrijedan ugovor za pružanje usluga stručnog nadzora nad predstojećom izgradnjom objekta za potrebe Službe zaštite.
„Gradnja objekta počeće u naredna dva do tri dana kada ćemo izvođala uvesti u posao.“-potvrdio je juče dirtektor Direkcije za investicije i razvoj Opštine Tivat, Peđa Obradović.
Novi Vatrogasni dom u Mrčevcu imaće nešto preko 1.000 kvadratnih metara korisne površine. Pored osam garaža za vatrogasna vozila od kojih će četiri biti potpuno zatvorene sa ugrađenim instalacijama za napajanje vozila električnom energijom i komprimovanim vazduhom, novi objekat imaće i smještajne prostorije za boravak vatrogasaca, skladište, radionice i druge neophodne sadržaje.
U njega će se na proljeće preseliti kompletna opštinska Služba zaštite i spašavanja koja sada koristti neuslovni mali objekat na Pakovu gdje su njihovi skupi i sofisticirani vatrogasni kamioni u čiju je nabavku Opština prije par godina investirala oko 2 miliona eura, parkirani na ulici i izloženi lošim vremenskim prilikama.
Ipak, izbor lokacije novog Vatrogasnog doma u Mrčevcu, nije zadovoljio struku pa su inžnjeri za zaštitu od požđara i havarija već izrazili velike rezerve prema takvom riješenju zato što će vatrogasci sada biti dislocirani van centra grada i udaljeni od najvećeg i najgušće naseljenog tivatskog naselja Seljanovo, što može biti veliki problem za pravovremenu intervenciju, pogotovo ljeti kada na Jadranskoj magistrali kroz Tivat vladaju velike gužve.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, sa maksimalnom temperaturom do 21 stepen. Ujutru, na sjeveru po kotlinama magla.
Vjetar slab do umjeren, južnih smjerova, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
znad prosječno toplo za ovo doba godine. Na Jadranu i u unutrašnjosti od utorka povremeno naoblačenje, jugo sa kišom, a najviše padavina očekuje se u četvrtak. Jugo će prekosutra još jačati pa će u srijedu i četvrtak biti jako i olujno.
Oblaka će u idućim danima postupno biti sve više. Zatoplit će uz povremeno pojačan južni vjetar.
Dubrovačka crkva sv. Vlaha je, nakon današnje mise, zatvorena na godinu dana zbog unutrašnjih radova na obnovi.
Crkva sv. Vlaha sljedeće godine slavi 300. obljetnicu dovršetka gradnje, a ovo će biti prvi put da je zatvorena na toliko dugo vremena. Crkva se obnavlja sustavno već šestu godinu, a na sanaciju će ukupno biti utrošeno više od 14 milijona kuna.
Kako su istaknuli iz Dubrovačke biskupije, riječ je o četvrtoj fazi konstruktivne sanacije crkve koju je nužno obaviti zbog pukotina, za koje se pretpostavlja da su nastale usljed slijeganja tla sjevernog i južnog pročelja. Južno se pročelje nalazi na ostacima stare crkve pa je podloga na tom mjestu čvrsta, dok se sjeverno pročelje nalazi na znatno rastresitijem tlu, ističu u Biskupiji.
Crkva će biti zatvorena i 3. februara, na Feštu svetoga Vlaha, a svete mise i drugi obredi održavat će se u katedrali i crkvi sv. Spasa.
U listovima London Evening Standard i The Independent, u tekstu novinarke Cathy Hawker, Crna Gora i njene ljepote opisuju se kao sve interesantnije za privlačenje visokobudžetnih investicija.
Listovi prenose podatke o gradnji Luštica Bay, integrisanog turističkog grada u koji će biti uložena 1,1 milijarda eura, Prto Montenegru, Dukljanskim Vrtovima, golf terenima na Luštici…
Prenosimo dio teksta.
Na manje od tri sata leta iz Londona, na suprotnoj obali Jadranskog mora posmatrano iz Italije, balkanska država Crna Gora jedna je od namlađih država Evrope. Nastala je iz bivše Jugoslavije 2006. godine, a njena snena ljepota očarava posjetioce još od lošeg momka, pjesnika Lorda Bajrona 1811. godine pa do 1,4 miliona inostranih turista čiji je dolazak zabilježen prošle godine.
Turizam je sektor koji se najbrže razvija, ponosan na pet nacionalnih parkova i najveći kanjon u Evropi. Smaragdne vode, visoke planine i kuće venecijanskih kapetana u okolini Bokokotorskog zaliva konkurencija su svemu što nude italijanska jezera i privlače visokobudžetne investicije u vikendice duž 190 milja duge stjenovite obale Crne Gore. „Uočavamo porast potražnje iz Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, zemalja Beneluksa, Skandinavije i Rusije“, saopštava Robert Grin (Robert Green) iz kompanije Abercrombie & Kent International Estates.
Za jahtaše
Prva značajna investicija u Bokokotorski zaliv, Porto Montenegro u Tivtu nudi marinu sa 400 vezova, buticima, restoranima, velikim bazenom, teniskim terenima i sportskim klubom. Nedavno je otvoren i hotel sa pet zvjezdica Regent. Više od dvije stotine stanova izgrađeno je i prodatno stranim kupcima. Cijene stanova u Fazi I kreću se od 290 000 funti za jednosoban stan površine 720 kvadratnih stopa (oko 67 m2). Naredne godine biće otvorena sljedeća faza sa još 70 vezova za super jahte.
Photo: Boka News – Luštica Bay
Za golfere
Uz prvi teren za golf u Crnoj Gori, Luštica Bay čini brdovito zemljište površine 1 700 jutara sa pješčanim uvalama duž 5 milja duge obale Bokokotorskog zaliva. Program izgradnje u trajanju od 15 godina podrazumijeva sedam hotela, 500 kuća i vila, 1000 stanova, prodavnice, međunarodnu školu kao i marinu sa 176 vezova smještenu pored terena koji je dizajnirao Geri Plejer (Gary Player).
Nekretnine u prvoj fazi nižih građevina obuhvataju kako garsonjere na obali mora tako i trosobne stanove, površine između 484 i 1 614 kvadratnih stopa ( 45 m2 i 150 m2) koji će za useljenje biti spremni naredne godine. Cijene se kreću između 157 500 i 433 000 funti.
Za ljubitelje plaža
Najveće i najuzbudljivije primorsko odmaralište je Budva, mlađano žarište turističke ponude sa 30 000 stanovnika čiji se broj u jeku sezone udvostručava.
Na poluostrvu sa privatnom pješčanom plažom, svojoj konkurenciji se približava i izolovano ljetovalište Dukljanski Vrtovi sa 202 stana (od jednosobnih do četvorosobnih). Tu su i dva resotrana, kućepazitelj na samoj lokaciji i tim za iznajmljivanje, kao i planovi za izgradnju hotela sa 70 soba, spa centrom i obližnjom marinom. Početna cijena stanova iznosi 511 500 funti za površinu od 861 stopa kvadratnih (80 m2). Više od 65 stambenih jedinica je prodato, uglavnom ruskim porodicama.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u saradnji sa strateškim partnerima i turističkom privredom, predstaviće crnogorsku turističku ponudu na Međunarodnoj turističkoj berzi World Travel Market (WTM) , koja se održava od 3. do 6. novembra u Londonu.
WTM je jedan od vodećih globalnih događaja za turističku industriju, na kojem svoju ponudu predstavljaju svi sektori turizma, uključujući turističke organizacije, avio kompanije, hotele, agencije, softverske kuće …
Ova najznačajnija svjetska turistička berza okupiće oko 5.000 izlagača iz preko 180 zemalja svijeta, preko 50.000 profesionalaca iz oblasti turizma i veliki broj medija. Učešće na ovoj berzi je značajno, kako zbog prezentacije ponude na britanskom tržištu, tako i zbog mogućnosti susreta ponuđača sa partnerima i sa drugih emitivnih tržišta.
Takođe, u organizaciji Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija (UNWTO) i Međunarodne turističke berze, i ove godine, biće održan Ministarski samit, na kojem će visoki predstavnici država članica iz cijelog svijeta razmijeniti mišljenja u pogledu turističkog razvoja i buduće perspektive u ovoj globalno značajnoj oblasti..
Delegaciju Crne Gore predvode državni sekretar za turizam u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Predrag Jelušić i direktor NTO Crne Gore, Saša Radović, koji će tokom sajma imati, niz sastanaka sa postojećim i potencijalnim partnerima i veliki broj intervjua sa predstavnicima medija.
Hrvatska Regionalna organizacija za zaštitu potrošača (ROZP) upozorila je da se na tržištu prodaje limun iz Turske tretiran po zdravlje opasnim fungicidom, zbog čega je kod kupovine nužno pažljivo pročitati deklaraciju. Ista upozorenje pojavilo se i u srpskim medijima.
Da li takvog limuna ima i u Crnoj Gori iz Uprave za inspekcijske poslove nije odgovoreno, pišu Vijesti.
Sa druge strane pomoćnik direktora Fitosanitarne uprave Spaso Popović kazao je da nema podatak da li uopšte uvozimo limun iz Turske, i naglasio da se ukoliko je prošao kontrolu i nalazi na policama marketa, nema bojazni za potrošače.
„Bilo koja pošiljka koja se uvozi sa strane podliježe strogom ispitivanju,kontroli i nadzoru. Nosi se u laboratorije, tamo se ispituje na osnovu parametara koje oni imaju. To nije ni prva, a vjerovatno ni posljednja informacija koja dolazi kod nas u smislu da se u okruženju prodaju proizvodi koji nijesu ispravni, a da ih nema kod nas. Ponavljam, svaka pošilkja koja se pusti u prodaju kod nas je provjerena i zdravstveno bezbjedna“, kazao je radiju Antena M Popović.
Iz Centra za zaštitu potrošača CEZAP su kazali da nemaju informacije da na našem tržištu ima problematičnog limuna, ali ipak apeluju na građane da pažljivo čitaju deklaracije.
Iz ROZP su kazali da se uvozi jeftiniji limun iz Turske, ali da na deklaraciji sitnim slovima piše:
„ne koristiti koru, limun je tretiran imazalilom“. ROZP tvrdi da imazalil kod beba i male djece izaziva probleme u centralnom nervnom sistemu, da je kancerogen i da kod odraslih djeluje loše na reproduktivne organe.
Kompanija “Luštica Development” iz Tivta postala je najveći sponzor nevladine organizacije “Riders.me”, opredijelivši ovoj organizaciji sredstva u iznosu od deset hiljada eura.
“Riders.me” je NVO snoubord entuzijasta koji su posvećeni promovisanju aktivnog opuštanja i Crne Gore kao izvanredne destinacije za aktivnu relaksaciju. Organizacija je fokusirana na takozvano freeride skijanje i snoubording, snoukajt, i ljetnje aktivnosti poput planinarskog biciklizma, kajtbordinga, kajtsurfinga, planinarenje, vožnju kajaka i drugih sportova.
„Članovi NVO “Riders.me” promovišu aktivan odmor i zdrav život, što je ujedno i osnovni element filozofije Luštica Bay-a koja je koncipirana kao integrisani turistički grad i jedinstveni centar za aktivan i zdrav život na Jadranu. Ova saradnja nam je posebno važna jer ćemo pomoći i promociju manje poznatih predjela Crne Gore koji su pogodni za upražnjavanje sve popularnijih ekstremnih sportova.” – saopštili su juče tim povodom iz “Luštice Development” koja u Tivtu gradi 1,1 milijardu eura vrijedan novi turistički grad u netaknutoj prirodi krtoljskog dijela poluostrva Luštica.
Članovi “Riders.me” prethodnog dana su predstavili video o kajakaškoj turi rijekom Zetom koji je sniman u saradnji sa Kajakaškim klubom “Morača”. Ova NVO će se predstaviti i na predstojećem sajmu „Isplaniraj odmor“ koji će tokom vikenda biti održan u šoping centru Delta. Tom prilikom će biti promovisan video sniman na relaciji Lovćen – Luštica koja je odabrana kao pogodna za kombinovanje biciklizma i vožnje kajaka.
Inače, u cilju podrške sportskih i kulturnih organizacija, “Luštica Dievelopment” do sada je uložila pola miliona eura u društveno odgovorne projekte u više crnogorskih gradova. Kompanija je podržala turističku ponudu Tivta organizacijom sportskih i kulturnih događaja, performansa i izložbi kojim su se tokom ljetnje sezone predstavili domaći akademski umjetnici.
