U Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru u toku je izložba “Povratak u zavičaj” antikviteta i umjetničkih djela koje je donirala ovoj ustanovi Nada Radimir.
„Nada Radimir živjela je u mnogim gradovima širom svijeta, Boku je samo posjećivala, ali je nije zaboravila. Dijelom svog porodičnog nasljeđa koje je odlučila da donira Pomorskom muzeju u Kotoru, ukazala nam je veliku čast i povjerenje da ćemo po svim muzeološkim pravilima sačuvati budućnost predmete koji traju već vjekovima“ – kazala je etnološkinja Jelena Karadžić.
Donacija Nade Radimir obuhvata umjetničke slike, veduta, namještaj, kućni tekstil, ukrasni predmeti, knjige, preko 100 naslova biblioteci muzeja.
Izložena su i dokumenta koje je ustupio Zoran Radimir iz Dobrote.
Zbog masovnog iseljavanja s Kosova, duž državne granice Crne Gore i Hrvatske na međunarodnom GP Karasovići pojačan je nadzor granice. S Kosova na put ka obećanom zapadu EU kreće tisuće pojedinaca pa i obitelji, javlja Dubrovački vijesnik.
Do sada su granicu Kosovari, uglavnom, pokušavali prijeći s krivotvorenim dokumentima ili pješice preko brda Košare ali su uvijek ubrzo otkrivani te je primjenjivan postupak readmisije, to jest povrata u Crnu Goru.
Ministarstvo obrazovanja Kosova alarmantno je izvjestilo da je škole napustilo 5.200 osnovškolaca, većinom petih i šestih razreda kako bi u pravom egzodusu pokušali doći u EU i tamo nastavili školovanje.
Po broju suvremenih emigranata prednjače Priština, Uroševac, Podujevo, Vučitrn i Srbica ali ne zaostaju ni ostala mjesta. Vlasti Kosova ističu da podaci nisu konačni jer jer je broj onih koji dnevno napuštaju Kosovo sve veći.
List „Koha Ditore“ je objavio da mjesečno ka EU kreće oko 20.000 ljudi a o razmjerama napuštanja najbolje govore podaci da svake noći kreću autobusi iz Prištine, Gnjilana i Uroševca koji su na taj put prinuđeni zbog ekstremnog siromaštva i straha od novih sukoba potenciranih neizvjesnošću oko rudnika Trepča.
Lećasti oblici “plovili” nebom od Splita do Makarske
1 od 5
Lećasti oblici “plovili” nebom od Splita do Makarske
Lećasti oblici “plovili” nebom od Splita do Makarske
Lećasti oblici “plovili” nebom od Splita do Makarske
Lećasti oblici “plovili” nebom od Splita do Makarske
Lećasti oblici “plovili” nebom od Splita do Makarske
Iznimno sadržajan meteorološki ponedjeljak u Dalmaciji priveo se kraju vrlo atrakativnom vrstom oblaka koja kasno poslijepodne i u ranu večer pojavila na nebu. Radi se o “lećastim” oblacima, odnosno altocumulus lenticularis oblacima, kako im je službeni naziv.
Što su altocumulus lenticularis oblaci i kako nastaju?
Altocumulus lenticularis specijalan je tip oblaka koji nastaje prilikom strujanja zraka preko okomite planinske prepreke. Javlja se u njezinoj zavjetrini, i leži negdje na visini vrha prepreke ili malo iznad. Proteže se u paralelnom smjeru s planinom i potpuno je nepomičan. Sporo mijenja izgled, čini se kao da satima stoji na istom mjestu u istome obliku…
Lećastog su oblika, a otuda im i latinski naziv lenticularis. Pojavljuju se na brijegu zavjetrinskog vala koji je nastao zbog prelaženja planine. U nas su Ac len tipični prilikom puhanja bure, u zavjetrini Dinarida. Na donjoj slici je prikazana shema nastajanja ovakvog oblaka pri puhanju bure u zavjetrini Velebita. Vjetar je uz ličku stranu Velebita (privjetrina) prisiljen na penjanje i nakon dolaska do vrha, u povoljnim uvjetima, dolazi do pojave hidrauličkog skoka (razdvajanja struje u dvije osi – jednu paralelnu sa tlom iznad visine vrha i drugu koja se obrušava prema podnožju planine pod velikim kutem). Ovakvo razdvajanje toka zračne struje i njegovo sužavanje u vrlo uski kanal uz privjetrinsku padinu Velebita dovodi do snažnog ubrzavanja, pa bura pri dnu, kada puše u vrlo uskom kanalu, postiže izrazito velike brzine.
Lećasti oblici “plovili” nebom od Splita do Makarske Dalmacija News
Za razliku od fenskog oblaka (oblačne kape), koji nastaje na samoj privjetrini planine, Ac lenticularis nastaje u zavjetrini prepreke i na određenoj udaljenosti od nje. Stvara se na težinskim valovima strujanja u zavjetrini.
Nakon dolaska do podnožja planine, zbog velike brzine i pritiska koji stvara novonadolazeći zrak sa planine, dio zračne struje se sada odvaja prema gore i počinje uspinjanje na određenoj udaljenosti od planine. Upravo u ovoj zračnoj struji, koja ima uzlaznu komponentu gibanja, stvara se Ac lenticularis, budući da se zrak pri uzdizanju adijabatski hladi do ukapljivanja. Zračna struja nastavlja put jugozapada, ali zbog velike stabilnosti atmosfere dolazi do pojave težinskih valova; uzlazna se putanja uskoro zaustavlja i prelazi u silaznu…. na tom mjestu je jugozapadni rub Ac len oblaka jer se zrak sada adijabatski zagrijava, suši, i oblak nestaje…..
Težinski valovi se mogu prepoznati i po nekoliko pruga Ac len oblaka u zavjetrini, paralelno položenih jedna do druge, pri čemu je oblak na brijegovima valova, a vedrina u njihovim dolinama. S udaljenošću od planine amplituda težinskih valova se smanjuje, pa time i veličina Ac len oblaka u udaljenijim prugama. Najčešće ipak, težinski valovi su dostatni za razvoj samo jedne ili dvije pruge Ac lenticularisa.
U zaštićenom parku prirode tivatska Solila danas je zvanično otvorena ornitološka staza koju su obišli predstavnici delegacije EU u Crnoj Gori, Opštine Tivat, JP “Morsko dobro” Budva, Turističke organizacije Tivat i Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore iz Podgorice.
Nakon obilaska staze koja pruža odlične mogućnosti svima koji uživaju u netaknutoj prirodi i posmatranju ptica, u zgradi Opštine Tivat održana je radionica pod nazivom “Ornitološka staza na tivatskim solilima – dio turističke ponude opštine Tivat”.
Na radionici su predstavljeni rezultati regionalne studije o ptičjim vrstama i migraciji na Hutovom blatu i Solilima, kao i smjernice za izradu plana i upravljanja područjem rezervata. To je inače, urađeno u sklopu IPA programa prekogranične saradnje Crne Gore I BiH nazvanog “Orniba- zaštita ptičjih vrsta na Balkanu”
Sekretarka Sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine Opštine Tivat, Tatjana Jelić kazala je da iza projekta unapređenja, zaštite i održivog razvoja Solila stoji naporan rad, kako državnih i lokalnih institucija, tako i civilnog sektora i zaljubljenika u prirodu što je rezultiralo formiranjem jedinstvenog rezervata prirode što će istovremeno i oplemeniti turističku ponudu Tivta. Dragoljub Marković iz “Morskog dobra” Solila je izdvojio kao primjer dobre prakse za očuvanje i održivo korišćenje prostora, dok su predstavnici tivatske Turističke organizacije obećali da će se potruditi da ovaj lokalitet pomažu na sve načine i promovišu ga kroz propagandne materijale.
Solila
Predstavnica jednog od partnera na IPA projektu “Orniba”, organizacije “Oxfam Italia”, Sanja Radulović, prisutnima je predstavila turistički paket “Hutovo blato- Tivatska solila”, a o potencijalu Solila u kontekstu razvoj turizma posebnih interesa, govorio je Duško Mrdak iz Planinarskog društva “Komovi”. Marija Stanišićiz CZIP-a najavila je da će ta NVO nastaviti blisku saradnju sa JP “Morsko dobro” kao zvaničnim upravljačem zaštićenog područja prirode Solila i Opštinom Tivat, a nastaviće i da pružaju podršku Turističkoj organizaciji Tivat, kako bi birdwatching ponuda tivatskih Solila bila predstavljena na međunarodnom planu.
Petrovac - Dom za stare - Franjevke foto Boka News
Bizeova “Karmen” na Kanli Kuli
Žućenica fest 2019.
Kotorska pašta 4
Kulturni pejzaž budvanskog priobalja
Boka - Bura
Budva press
Đir o′ bumbara 2019.
Boka - Bura
Lode 2017.
Kotorski karneval 2018.
Đir o′ bumbara 2019.
Boka - Bura
Osteceni auto
Osteceni auto
Budva
Ispraćaj Svetog Leopolda iz Herceg Novog 16. septembar 2017.
Kotorski karneval 2019.
Boka - Bura
Foto klub Mladost 60 godina izložba
Bura je nosila polupotopljeno otkinuto drveno mulo
Čekalo se na trajekt
Zbog jake bure na relaciji Lepetani – Kamenari trenutno vozi samo jedan trajekt, pa su i čekanja nešto duža, saopštili su nam iz „Pomoskog saobraćaja“ Kamenari.
Kako su nam kazali iz te kompanije zbog olujnih udara bure trajekti, catare, nisu vozile od 8 do 10 sati pa su mnogi vozači bili primorani voziti oko zaliva.
Jaka bura sa povremenim olujnim udarima i preko sto kilometara na sat, od sinoć puše i na područiju Boke Kotorske.
Boka – Bura
Bura je obustavila i saobraćaj na aerodromu Tivat pa su sva planirana, četiri leta za Beograd i Moskvu otkazana, odnosno preusmjerena na aerodrom Podgorica. Iako aerodrom formalno nije zatvaran, kapetani aviona „Air Serbie“, „Montenegro Airlinesa“ i „Aeroflota“ odlučili su se da ne slijeću u Tivat, već su svoje vazduhoplove usmjerili na Golubovce.
Boka – Bura
Vjetar je oborio i jedno veliko stablo bora na Ponti Seljanova koje je palo preko lokalnog puta, pa su komunalci morali isjeći drvo da se opet uspostavi saobraćaj. Bura je oborila i stablo mimoze blizu ulaza u područno odjeljenje OŠ „Drago Milović“ u Gradiošnici, dok je u naselju Pod Kuk jedan od žičanih boksova za sakupljanje seknundarnih sirovina podignut vjetrom i pao je na automobil “pežo 206“. Na automobilu je pritom,polomljena zadnja šoferšajbna, štop lampa i oštećen dio karoserije. Direktor Komunalnog preduzeća Rade Popović kazao je da će šteta vlasniku automobila biti nadoknađena.
Morem u blizini sjeverne obale Tivatskog zaliva, valovi su nosili polupotopljenu veću drvenu konstrukciju nekog plutajućeg mula kojeg je jaka bura preksinoć otkinula drugdje u Boki. Plutajući objekat koji je u uslovima smanjene vidljivosti zbog valova i tzv.“morske prašine“ koju je bura nosila nad morem, predstavljao opasnost za plovidbu, bio je pod nadzorom Lučke kapetanije koja je bila spremna da interveniše i ukloni ga u slučaju potrebe.
Jak sjeverni i sjevernoistočni vjetar puhati će tokom čitavog dana, najavljuju meteorolozi.
Svečano otvaranje ovogodišnjeg kotorskog zimskog karnevala je u subotu 14. februara u 19 sati u velikoj sali kotorskog Kulturnog centra, predstavom teatra “Gašler” i „Kotorskih bokunića” pod nazivom “Mi u kupe, Vi u špade“, po scenariju i u režiji Dolores-Bonić-Fabian-Gashler.
Istog dana od 15 sati u Mjesnoj zajednici u Škaljarima održaće se Dječiji maskenbal.
U nedjelju 15. februara u 18 sati takođe u Kulturnom centru Art grupa Montenegro imaće svoje Karnevalsko veče.
Grdane – zle vile naziv je mjuzikla koji priprema Studio za balet i ples „Alisa“, u ponedjeljak 16. februara u 18 sati.
U Crkvi Svetog Duha u utorak od 19 sati učenici Muzičke škole „Vida Matjan“ održaće Koncert pod maskama.
Karnevalska papalada Ala maka na Trgu Svetog Tripuna, uz Abum kao poziv na fešte biće ulicama Starog grada u srijedu 18.februara zajedno sa Kapom i kraljicom karnevala, mažoretkama, maskama, kotorskom Gradskom muzikom i bendom Lungo Mare.
Krinka Photo: Boka News
vraća se u Kotor. On će se održati u Poslovnom centru „Vukšić“ u petak 20.februara u 21 sat. Goste i maske zabavljaće Tri Kvata i Lungo Mare.
Karneval na Prčanju biće u subotu 21. februara od 15 sati, a Šesnaesti samostalni koncert mažoretki „Fešta“ na programu je istog dana od 18 sati u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ Kotor.
Tradicionalni zimski kotorski karneval 2015 održaće se u nedjelju 22. februara od 14 sati.
Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, tako da će saobraćaj biti zatvoren na potezu od otvorenog bazena do kružnog toka, kod marketa “Roda”, od 13 sati i 30 minuta do 15 sati i 30 minuta.
Formiranje karnevalske povorke biće na Tabačini, od zgrade bivšeg Jugopetrola, do Jaslica, tako će i ovaj sporedni put biti zatvoren od 12 do 14 sati i 30 minuta.
S obzirom da će se suđenje i spaljivanje karnevala održati na Maceu, mole se građani da uklone svoja vozila sa tamošnjeg parkinga od subote 21.februara do nedjelje 22.februara do 17 sati, kako bi se izbjegla mogućnost njihovog oštećenja.
Nakon spaljivanja krivca za sve nevolje kotorana u prošloj godini, fešta će se nastaviti na glavnom gradskom trgu dodjelom pehara i koncertom Jelene Rozge.
Na dan karnevala tradicionalno iz štampe izaći će i humoristično-satirični list “Karampana”. Organizator je JU Kulturni centar “Nikola Đurković”, suorganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.
U hercegnovskom zalivu juče je u sklopu Praznika mimoze održana tradicionalna jedriličarska regata “Kup mimoze” u organizaciji Jedriličarskog kluba “Jugole Grakalić” iz Herceg Novog.
Jedriličari su se takmičili u klasama: Optimist, Laser 4.7, Laser Radial i Laser Standard.
Najuspješnijim dodijeljena su priznanja i diplome koje su uručili Duško Lučić podpredsjednik Jedriličarskog saveza Crne Gore i Jovica Rašović član upravnog odbora Jedriličarskog kluba “Jugole Grakalić”.
U klasi Optimist do 12 godina najuspješnija je bila Tatjana Kusovac iz tivatskog jedriličarskog kluba “Delfin”, drugo mjesto pripalo je desetogodišnjaku Nikoli Goluboviću.
U generalnom plasmanu u ovoj klasi prvo mijesto zauzeo je Igor Nikolić, drugo Ilija Markovic i treće Tatjana Kusovac svi iz iz tivatskog JK Delfin.
U klasi 4.7 prvo mijesto osvojio Andrija Katurić JK “Jugole Grakalić” a u klasi Laser Radial , Ivan Pušić takođe iz novskog jedriličarskog kluba.
Igor Les iz JK “Delfin” iz Tivta bio je najuspiješniji u klasi Laser Standard, drugi Matija Grabić, JK „Delfin“
Jaka bura koja jutros puše na dubrovačkom području, čiji udari mjestimično prelaze 100 kilometara na sat, uzrokuje brojne probleme u tamošenjm zračnom, cestovnom, kao i pomorskom prometu.
Prema informacijama iz Zračne luke Dubrovnik, tamo jutros nema ni slijetanja ni polijetanja, a putnici koji su jutros trebali linijom Croatia-e Airlines letjeti za Zagreb autobusima su upućeni u splitsku zračnu luku. Prema rasporedu letenja u dubrovačku zračnu luku do 14 sati, kada je najavljeno djelomično smanjivanje vjetra, trebali bi sletjeti zrakoplovi British Airwaysa i Croatia Airlinesa, no za sada je upitno hoće li to biti moguće.
Pomorski promet prema Elafitskom otočju teče redovno, a u prekidu su katamaranske linije Ubli-Vela Luka-Hvar-Split i Korčula-Hvar-Split, doznaje se iz dubrovačke Lučke kapetanije.
Također, zbog jakog vjetra za sve oblike prometa zatvoren je i most dr. Franja Tuđmana, a obilazak je kroz Sustjepan. Jak vjetar također povremeno usporava promet na dionicama autoceste A1: tunel Sveti Rok- vijadukt Božići, Skradin-Bisko, Šestanovac-Vrgorac i Ploče-Karamatići.
Dalmacija News Photo – Ivo Ravlić Cropix
Jaki udari bure i sjevernog vjetra koji su od nedjelje popodne zahvatili Split i okolicu, te u noći bili u pojačanju, prekinuli su trajektne i katamaranske veze s otocima, a bilo je i više intervencija vatrogasaca zbog stabala koja je čupala bura. Zbog jakog vjetra došlo je do kvara na dalekovodu, pa su stanovnici Korešnice kod Splita jutros bez struje. No radi se na uklanjaju kvara.
Bura – Dalmacija News Photo – Ivo Ravlić Cropix
Splitski i makarski vatrogasci sinoć i jutros su morali intervenirati zbog srušenih stabala. U Splitu je u 22.50 sati preko prometnice u Križanićevoj ulici palo stablo i oštetilo parkirani osobni automobil.
Prema prvim informacijama makarskoga Gradskog centra Osejava, olujna bura nije pričinila veće štete na gospodarskim ni drugim objektima, a manje štete zabilježene su na prometnim znakovima, reklamama, tendama, u maslinicima i borovoj šumi. Na Makarskom primorju puše bura olujne jačine prosječnom brzinom od osamdesetak, a na udare i do 130 kilometara na sat.
Dalmacija News Photo – Ivo Ravlić Cropix
U Splitu se jutros temperatura spustila na 0, a u Makarskoj na 1 stupanj Celzijev, dok je na najvišem biokovskom vrhu Svetom Juri jutros izmjereno minus 14,4 stupnja Celzijusa.
U splitskome Pomorskom-meteorološkom centru najavili su da će tijekom dana jaka do olujna bura i sjeverni vjetar postupno slabiti, dok će more iz umjereno valovitog prijeći u jače valovito.
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti
Najbolji sportisti Kotora u 2019. Dodjela priznanja
Najbolji sportisti Kotora u 2019. Dodjela priznanja
Kardinal Pietro Parolini u posjetu Kotoru
Vanjska proslava Svetog Tripuna Kotor 2015.
Vijek od pobune mornara u Boki Kotorskoj
Božićni koncert SPD Jedinstvo Kotor 2020.
Vanjska proslava Svetog Tripuna Kotor 2015.
Vijek od pobune mornara u Boki Kotorskoj
Centralna svečanost Vanjska proslava Svetog Tripuna zaštitnika Biskupije i grada Kotora, održana je danas u prisustvu velikog broja građana i vjernika Boke Kotorske.
Ceremonijalom ispred glavnih gradskih vrata, raportom i predajom zastave, dočekani su odredi Bokeljske mornarice iz Tivta i Herceg Novog, a potom formirani odred Bokeljske mornarice u pratnji dvije Gradske muzike, kotorske i tivatske uputio se ispred katedrale Svetog Tripuna. Viceadmiralu Bokeljske mornarice Iliji Radoviću predat je raport, izvršena je smotra mornara, ispaljen počasni plotun, nakon čega je Bokeljska Mornarica odigrala tradicionalno kolo Svetog Tripuna.
Sveto Euharistijsko slavlje predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić .
“Želim čestitati blagdan Svetog Tripuna zaštinika ove male ali povješću bogate biskupije, koja će vjerujem, u toj povjesti pronaći pravu snagu da bi imala i pravu budućnost. Neka ih u tome Sveti Tripun zagovara kao i sve nas” – kazao je monsinjor Mate Uzinić.
Osim brojnih vjernika misnom slavlju prisustvovali su mons. Luigi Pezzuto, apostolski nuncij za Crnu Goru, mons. Zef Gashi, nadbiskup barski, mons. Nikola Kekić, vladika križevački, Tomo Vukšić, mons. vojni ordinarij BiH, mons. Željko Majić, generalni vikar mostarsko-trebinjske i mrkanjsko-duvanjske biskupije, izaslanik predsjednika Crne Gore, Dražen Miličković, župan dubrovačko neretvanski Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Kotora dr. Aleksandar Stjepčević, predsjednik SO Kotor Nikola Bukilica, članovi diplomatskog kora kao i druge javne ličnosti.
Vanjska proslava Svetog Tripuna Kotor 2015.
Nakon mise, ulicama Kotora prošla je procesija u kojoj su moći Svetog Tripuna nosili mornari Bokeljske mornarice. U procesiji je sudjelovalo mnoštvo vjernika, redovnica, redovnika, brojnih hodočasnika iz regiona, građana Kotora i Boke Kotorske koji su došli odati počast Svetom Tripunu zastiniku grada Kotora i Biskupije.
Sveti Tripun koji se slavi 3.februara, proslavljen je 1206 put. Odlukom Kotorske biskupije od 2000. godine Vanjska proslava, procesija ulicama grada slavi se prve nedjelje nakon trećeg februara, jer je to neradni dan.
Tripundanske svečanosti završavaju se u nedelju 15. veljače spuštanjem zastave sveca sa katedrale.
