Podgorička publika sinoć je u prepunoj sali KIC-a “Budo Tomović” ovacijama pozdravila izvođenje pozorišne predstave “Filomena Marturano” u kooprodukciji Centra za kulturu Tivat i Gradskog pozorišta iz Podgorice. Predstavu je po tekstu Eduarda de Filipea režirao Jagoš Marković, a u glavnim ulogama nastupaju Anita Mančić I Branimir Popović.
Pozorišni ansambl tivatskog Centra za kulturu danas je otputovao na mini turneju po Srbiji. Sutra veče na sceni Srpskog narodnog pozorišta u NovomSadu Tivćani će odigrati svoju hit-predstavu “Bokeški D-mol” po tekstu Stevana Koprivice I u režiji Milana Karažića, a ista predstava u nedjelju će biti izvedena i u Beogradu, na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta.
U ponedjeljak veče je, takođe u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, na programu beogradska premijera najnovije pozoripne predstave Centra za kulturu Tivat – komada “Providenca”. Po motivima iz drame “Ujka Vanja” Antona Pavloviča Čehova, tekst “Providence” napisao je Stevan Koprivica, a predstavu je režirao Egon Savin.
Nepostaojanje cesta prednost je u ovakvoj vrsti turizma. Mikroulaganja, visoka zaposlenost, odmah vidljivi razvojni rezultati i prihod koji ostaje lokalnoj zajednici elementi su modela održivog i odgovornog turizma koji bi se već na proljeće mogao primijeniti na području južne Dalmacije, točnije na području koje pokriva LAG (lokalna akcijska grupa) 5 – otocima Lastovu, Korčuli i Mljetu, te na Pelješcu i Dubrovačkom primorju.
Četiri su vrste projekata već u pripremi, a odnose se na uspostavljanje difuznih i integralnih hotela, ultraeko kampova, brendiranje hrane te zdravstveni turizam.
„Ston je sa svojim starim kamenim kućama idealan za uspostavljanje difuznog hotela, a ruralna verzija te vrste smještaja mogla bi se primijeniti u Janjini ili Smokvici na Korčuli. I na Mljetu postoje sela idealna da se u njima pružaju usluge smještaja u prekrasnim, sad zapuštenim kamenim kućama koje bi trebalo urediti i opremiti na tradicijski način“ – kaže Vjeran Piršić, predsjednik Udruge “Eko-Kvarner”.
Piršić je, naime, angažiran u procesu prenošenja dobre prakse, iskustava i znanja vezanih uz održivi razvoj sa sjevernojadranskih otoka na južnodalmatinske otoke i priobalje, uz suradnju s lokalnim akcijskim grupama, a stručnjaci različitih područja koji su kreirali sveobuhvatnu strategiju ‘zelenog plana’ službeno prihvaćenu na Kvarneru i u Istri, snimili su potencijale te skicirali smjer odgovornog i održivog turističkog razvoja i na području dubrovačkih otoka i priobalja.
Photo Boka News
Ultraeko kampovi
Što se ulktraeko kampova tiče – na južnodalmatinskim otocima i otočićima puno je uvala do kojih ne vodi nikakva cesta, što se smatra minusom. Postoji, kaže Piršić, tržišna grupa ekstremno ekološki osviještenih ljudi spremnih platiti enormno visoku cijenu da bi odmor proveli u nedirnutoj prirodi, u šatoru, koristeći kompostni WC, uz donošenje hrane – lokalnih proizvoda, naravno – dvaput dnevno.
Za njih je nepostojanje ceste veliki plus. Neiskorištene uvale donosile bi ekstraprofit, a ostale nedirnute. Uvale pogodne za uvrštenje u projekt ultraeko kampova već su locirane, no još se neće obznaniti o kojim se lokacijama radi, kako se ne bi privuklo kvaziinvestore spremne takve resurse iskorištavati na neprihvatljiv i neodrživ način.
Treći projekt odnosi se na slow food, odnosno brendiranje otoka kroz autohtonu hranu, dok bi četvrti projekt, zdravstveno-rekreativni turizam, tražio povezivanje s kvalitetnim partnerima radi dovođenja ljudi kojima je potreban zdravstveni oporavak, ljudi opterećenih stresom, srčane bolesnike nakon operativnih zahvata itd.. Oni bi se, uz stalnu zdravstvenu kontrolu, oporavljali baveći se laganim plivanjem, bicikliranjem, šetnjama i slično.
Photo. Boka News
Iz Berlina na raštiku
„Zašto netko ne bi iz Berlina došao na Mljet, recimo, na dva tjedna oporavka koji bi uključivao i raštiku, oboritu ribu i maslinovo ulje, a možda i berbu maslina?“ – retorički se pita Piršić. Lokalna zajednica dvojako reagira – jedni ne vjeruju u razvojne potencijale predloženog modela ili misle da za njega ima previše prepreka (prije svega neriješeni imovinsko-pravni problemi), dok drugi drže da im je potrebna upravo ovakva razvojna šansa, to prije što ne iziskuje ulaganja koja lokalna zajednica ne bi mogla podnijeti.
Snovi o megaprojektima
Kad je riječ o razvoju turizma, mnogi na jugu, kaže Piršić, ne sanjaju o malim, nego o megaprojektima.
– Na jednom takvom počiiva katalog investicija općine Slano – „Hrvatskom snu“ Vicenca Blagaića. No, takvi su projekti preveliki da bi se dogodili odmah i brzo dali razvojne rezultate, donijeli bi demografsku eksploziju jer traže puno više zaposlenih nego što ih lokalna zajednica može ponuditi, ne jamče aktiviranje lokalnih resursa, pogotovo proizvodnje hrane, jer menadžmenti zahtijevaju maksimalizaciju profita, što je sasvim legitimno, pa im se više isplati kupovati janjetinu s Novog Zelanda, povrće iz Nizozemske i vino iz Makedonije nego ono što proizvede lokalno stanovništvo.
Oblik partnerstva
Lokalne akcijske grupe (LAG) oblik su partnerstva predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ruralnog područja, osnovanog radi izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja. Posao im je i informiranje i priprema ruralnog stanovništva Hrvatske za povlačenje novca iz EU fondova.
U Pomorskom muzeju Crne Gore u subotu 18. oktobra 2014. godine u 19 sati kao plod saradnje između Centra za kulturu grada Krka i Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, biti će otvorena izložba pod nazivom „Vila Divica u gradu vile Alkime“. Ova dva grada povezuje istorijski događaj bitke kod Lepanta u kojoj su sudjelovale krčka i kotorska ratna galija.
Otvaranje izložbe biti će popraćeno nastupom klape Hrvatske ratne mornarice „Sv. Juraj“.
Nastup klape Hrvatske ratne mornarice u kotorskoj bazilici-katedrali Sv. Tripuna u nedjelju 19. oktobra 2014. godine u 19 sati ima u sebi dvostruku simboliku. Prva je u tome što klapa nosi ime prvotnog zaštitnika kotorske biskupije sv. Jurja kojega je 809. godine zamijenio sv. Tripun, a druga je u činjenici da se njen nastup održava u mjesecu listopadu-oktobru, kojega katolička Crkva na poseban način posvećuje Bogorodici.
Photo: Boka News
Sedmoga dana toga mjeseca, proslavlja se blagdan Gospe od Rozarija kojega je ustanovio papa Pio V. nakon Lepantske bitke, koja se dogodila na taj dan 1571. godine. U njoj je sudjelovalo preko 500 galija i 150.000 ljudi. Bio je to sukob kršćanske lige, s jedne i turske sile s druge strane. U toj bitci je sudjelovala i kotorska ratna galija „Sv. Tripun“ pod komandom Jeronima Bizantija. Na galiji je bilo nešto preko 250 ljudi. Svi su izginuli, „ne bez slave svoje i svoga grada“ kao i sedam peraštana čuvara mletačke ratne zastave, na komandnom ratnom brodu admirala Sebastiana Veniera.
Kao sjećanje na tu pobjedu kršćanskog oružja papa Pio V. je odredio da se u sumrak svakoga dana zvoni u čast Bogorodici u svim katoličkim crkvama svijeta kao sjećanje na pobjedu i poginule u toj zadnjoj velikoj bitci u kojoj su sudjelovali brodovi na vesla. U bitci je poginulo s jedne i druge strane u jednom danu oko 50.000 ljudi.
Među njima kao rob veslač na turskoj galiji i barski nadbiskup Ivan Bruno.
Ovaj koncert marijanskih duhovnih pjesama, biti će posvećen učesnicima te bitke. A pjesme Bogorodici u čast, koje će klapa Hrvatske ratne mornarice „Sv. Juraj“ pjevati, a prisutni slušati, neka budu naša zajednička molitva za sve poginule u toj bitci.
“Baština Himalaja” naziv je izložbe koja će biti otvorena večeras, petak 17. oktobar u 18 sati. u Budvi, u zgradi Akademije znanja, Žrtava fašizma 75. Izložba će se moći pogledati do 24. oktobra svakog dana osim nedjelje od 8 do 20 sati.
Izložba daje mogućnost radoznalim i aktivnim ljudima da prošire svoja znanja i na taj način steknu jasniju sliku o budističkoj kulturi, istoriji razvoja budizma i o tome u kom obliku budizam danas postoji na Zapadu i Istoku. Biće izloženo oko 30 predmeta budističke umjetnosti: tradicionalne tibetanske slike i skulpture, kao i rad evropskih i ruskih fotografa – putnika i hodočasnika, koji prikazuje originalne uzorke tibetanske kulture.
U Tibetu, na “krovu svijeta”, posljednjih hiljadu godina čuvaju se i razvijaju originalna budistička kultura i umjetnost. Duboko simboličko značenje budističke umjetnosti nije samo umjetnički izraz odnosa prema svijetu. To je pokušaj da nam se prenesu drevno duboko značenje i humanistički ideali. Na Himalajima se simbolizam u umjetnosti koristi kao metoda za razvoj naprednih znanja i potencijala koji su svojstveni svakom čovjeku od rođenja.
Na otvaranju gostima će biti ponuđeno stručno vođenje kroz izložbu na srpskom i ruskom jeziku, predavanje o teoriji i praksi tibetanskog budizma pod nazivom: “Osnove budističke filozofije i prakse u savremenom svijetu”, kao i master-klass iz meditacije.
Photo: Boka News
Predavanja i master-klass će dati učenik Lame Ole Nidala – Nik Sabev (Bugarska). Jezik predavanja: ruski sa prijevodom na srpski. Predavanje počinje 17. oktobra u 19 sati.
Stručno vođenje kroz izložbu na ruskom i srpskom jeziku, kao i filmske projekcije za posjetioce, biće organizovani i ostalih dana trajanja izložbe.
Budizam se temelji na razumijevanju da svaka osoba i svako živo biće, u svim vremenima i kulturama, žele jedno — da budu srećni… Budističke metode posvijećene su traženju bezvrijemene sreće i njenih uzroka. Može se reći da budizam i moderni humanizam sa sekularnim obrazovanjem, koje se bazira na kritičkom pogledu, imaju zajedničke ciljeve, što predstavlja čvrstu osnovu za uzajamno obogaćenje tibetanske i kulture Zapada.
Jedinstveni obrazovni projekat “Baština Himalaja” je originalna putujuća izložba. Od 2003 godine, u 50 gradova Rusije, blizu 100.000 ljudi je iskoristilo priliku da se sretne sa eksponatima i čuje predavanja o ovoj drevnoj kulturi. Cijela zbirka se sastoji od preko 400 predmeta iz radionica u Nepalu, Tibetu, Butanu, Mongoliji, Indiji i Burjatiji.
Izložba u Budvi je realizovana zahvaljujući dobroj volji i podršci Ruske škole “Katyusha” i “Akademije znanja.” Projekat je organizovan pod pokroviteljstvom Međunarodne društvene organizacije “Kulturna baština Himalaja”, koja se zalaže za očuvanje kulture i istorijskih tradicija naroda Srednje Azije.
Za osam mjeseci ove godine u Tivtu je u svim vidovima smještaja prema zvaničnoj statistici, boravilo 36.192 turista što je na nivou prošle godine. Ostvareno je ukupno 357.634 noćenja,čak 11 odsto više nego u istom periodu lani. Ovi su podaci saopšteni juče na konferenciji za novinare Turističke organizacije Tivat na kojoj su sumirani do sada postignuti efekti ove turističke godine, ali i prezentirani rezultati ovogodišnje ankete turista.
Nešto preko 1.800 anketiranih domaćih i stranih gostiju, ove su godine turističkoj ponudi najmanje bokeljske opštine dali ukup nu prosječnu ocejnu 3,92. Iako je „jaka četvorka“ po mišljenju lokalnih turističkih poslenika i gradonačelnika Ivana Novosela, veoma dobra ocjena, ona je ipak osjetno niža od prošlogodišnje i rekordne do sada ocjene od 4,25.
„Ja uvijek dozvoljama neku toleranciju prilikom anketiranja, a ove smo godine imali i zaista reprezentativan uzorak od preko 1,8 hiljada anketiranih, pa smo zadovoljni dobijenom ocjenom koja je vrlo dobra i potvrđuje da su turisti zadovoljni onim što dobijaju u Tivtu i da će nam se vraćati u narednom periodu.“- prokomentarisao je Novosel.
Na nešto lošije utiske turista ove su godine uticali nezavršeni radovi na uređenju i rekonstrukciji gradske rive i šetalište Pina kao i neuobičajeno loši vremenski uslovi, iako je ukupna turističko-ugostiteljsko-zabavna ponuda Tivta bila bolja i raznovrsnija nego ikada do sada. Brojne lokalne fešte, gastro-večeri, bogato kulturno ljeto, nova i zanimljiva vanspansionska ponuda te novi smještajni kapaciteti visokog ranga, obilježili su tivatsku turističku 2014, a lokalni turistički poslenici saglasni su da je taj grad na dobrom putu da se razvije u destinaciju za elitni i visokoplatežni turizam koja će postizati bolje finasijske rezultate i sa manjim brojem posjetilaca dubljeg džepa.
Direktorica TO Tivat Bernadrda Moškov naglasila je da finansijski i pokazatelji Poreske uprave sugerišu da je ova godina bila finansijski uspješnija za tivatske turističke radnike. Rekla je da je od početka godine do 15.oktobra naplaćeno 174.062 eura boravišne takse, što je 9 odsto više nego u uporednom periodu lani, dok je istovremeno naplaćeno 46.126 eura članskog doprinosa Turističkoj organizaciji, što je čak 18 odsto više nego lani.
„Posebno nas raduje što smo u anketi turista vidjeli da nam se gosti vraćaju jer su zadovoljni onim što dobijaju u Tivtu, novi nam posjetioci dolaze po preporuci starih, a rastući pozitivan imidž Tivta mnoge nove turiste opredjeljuje da dođu i provedu odmor u našem gradu. Posječno vrijeme zadržavanja gosta u Tivtu značajno se povećalo i sada iznosi skoro 10 dana.“- naglasila je Moškov dodajući da su se od ukupno 4.644 primjedbi koje su posjetioci Crne Gore ljetos uputili na telefon za žalbe 1300 nacionalne TO, samo 43 primjedbe odnosile na Tivat.
Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo“ povodom jubileja – 175 godina osnivanja i rada sinoć je u crkvi Svetog Nikole u Kotoru održalo koncert. Veliki mješoviti i dječji hor, kojim su dirigovali Ivana Krivokapić i Mihailo Lazarević, svojim nastupom u prepunoj crkvi, oduševio je brojne zvanice, prijatelje i goste.
Brojnim članovima za uspješan dugogodišnji rad i doprinos razvoju Društva uručene su zahvalnice, a posebna plaketa dodjeljena je počasnom članu, muzikologu i dirigentu akademiku prof. Dimitriju Stefanoviću iz Pančeva.
„Zahvaljujemo se svima koji su nam pomogli u organizovanju ovog jubileja i obećavamo da ćemo i dalje biti dostojni svojih predaka i koristiti moto „Pjesmom srcu – srcem rodu“ kazao je između ostalog sekretar SPD „Jedinstvo“ Dragan Đurčić.
Koncert je održan pod pokroviteljstvom srpskog patrijarha Irineja a ovom prigodom izdata je mini monografija Biografija 1839 – 2014 – Pjesmom srcu – srcem rodu!
Danas u u 19 sati u Galeriji solidarnosti biće otvorena izložba slika „Sveti Vasilije na moru” akademskog slikara Veljka Mihajlovića, dok je književno veče pjesnika Matije Bećkovića u 20 sati u ckrvi Svetog Nikole.
Svečana akademija je 18. oktobra – subota u 19 sati u Centru za kulturu Kotor.
Povodo velikog jubileja sekretar Društva Dragan Đurčić za Boka News:
Boka News: SPD “Jedinstvo” je dalo pečat bogatstvu različitosti što karakterizira Boku Kotorsku i Kotor ?
Dragan Đurčić: Tačno, prisjetićemo se malo istorije, 1838 godine nakon pada Meternikovog režima u Austriji, Boka je pripadala Austriji, koja se morala demokratizovat. Nije imala hrabrosti da dozvoli partijsko udruživanje pa je krenula sa polja kulture.
Naši preci, isti oni koji su godinu dana ranije osnovali Srpski palac u Kotoru, osnovali su i SPD “Jedinstvo” da bi kroz forme okupljanja u okviru “Jedinstva” djelovao taj Slavijanski blok. Jer, moramo znati da se Boka tada dijelila, osnovna podjela je bila politička, nacionalna, emotivna, dakle dijelila se na talijanaše i Slavijanofile.
SPD “Jedinstvo” je bilo tada nosilac tog slavijanskog pokreta. Poslije nekog vremena Hrvatski korpus je poučen djelovanjem “Jedinastva” osnovao svoje institucije, tako da su uporedo djelovali i kroz “Jedinstvo” srpski korpus, kroz “Napredak” hrvatski korpus, a talijanaši sve do kraja prvog svjetskog rata. A nakon prvog svjetskog rata znamo došlo je do, doduše Boka tek 1921. je ušla u Kraljevinu Srba Hrvata i Slovenaca, to je već jedan novi momenat, ali moramo znati da je “Jedinstvo” bilo začetnik tog nacionalnog buđenja u Boki kada je u pitanju Slovenski korpus, a prvenstveno kažem srpski, a bio je to dovoljno dobar zamajac da bi krenuo i hrvatski korpus.
Kroz sav taj period Srpski i Hrvatski korpus u Boki zivjeli su u agonizmu, ne u antagonizmu, bože sačuvaj, nego u agonizmu. Agonizam je grčka riječ što znači nadmetanje, takmičenje. Neko misli da smo mi Kotorani Bogom dani da izmisle recimo Karneval, hvalili smo se da smo imali najbolji Karneval, pa zašto, pa zato što smo imali pravoslavni i katolički pa smo se nadmetali jedni izeđu drugih ko će biti bolji, nije se nastojalo sto skromnije to proslaviti, trgovci su davali pare… To je bilo pozitivno nadmetanje. To je taj agon kao sto je u sportu tako i u kulturi i u društvenim djelatnostima. “Jedinstvo” nikada nije bilo ograničeno tom nacionalnom odrednicom da isključivo Srbi mogu biti članovi, naprotiv, u prvim pravilima piše da članom srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo” može postati svaki pošteni i rodoljubivi građanin. Poštenje se podrazumijevalo što je poštenje, a rodoljublje nije bilo ograničeno nikakvim nacionalnim opredjeljenjem već da slaviš i poštuješ kako svoj narod tako da poštuješ i tuđe narode jer to je najbolji pokazatelj kako Boka nikad nije krvarila u natežim momentima, što je najveći dar Božji kojim nas je obdario, nas Bokelje.
Predstavnici katarskog državnog investicionog fonda “Qatari Diar” kupili su danas na licitaciji u opštini Tivat pet opštinskih zemljišnih parcela u zaleđu uvale Pržna u Krtolima. “Qatari Diar” prije nekoliko godina od tivatskog HTP “Primorje” kupio je oko 300 hiljada kvadrata u uvali Pržna i tamošnji hotel “Plavi horizont” koji su Katarci srušili, najavljujući izgradnju luksuznog turističkog resorta, vrijednog oko 350 miliona eura. Gradnja novog hotela koji je prema prvobitnim obećanjima trebao biti završen u septembru 2014 međutim, nikada nije počela, a “Qatari Diar” je krajem avgusta najavio da zbog “nepremostivih problema u sticanju vlasništva nad zemljištem” u zaleđu uvale Pržna, odustaje od projekta i postepeno se povlači iz Crne Gore. Na to je odmah reagovala Vlada donijevši odluku o ekspropijaciji skoro 9 hiljada kvadrata zemlje u zaleđu Pržne koja je u vlasništvu mještana Krtola i HTP “Primorje”, a Opštini Tivat data je saglasnost da proda svojih pet parcela po početnoj cijeni od oko 75 eura, a što je danas i uradila na licitaciji.
Parcele ukupne površine 2.356 kvadrata su prodate po početnoj cijeni od ukupno 192.019,32 eura.
Predstavnica “Qatari Diara” Nataša Ćalasan, koja je licitirala u ime te firme, nije željela novinarima da daje izjave i objasni da li današnja kupovina opštinske zemlje znači i da su Katarci definitivno odustali od prije oko mjesec ipo dana, najavljene mogućnosti obustave projekata i povlačenja iz Crne Gore. Ništa više raspoložen za razgovor sa novinarima nije bio ni Božidar Draganić, predstavnik HTP “Primorije iz Tivta”, koje se takođe prijavilo za učešće u licitaciji. Vidno nervozan zbog prisustva novinara u sali, Draganić je obavijestio komisiju da “Primorje” koje je uplatilo preko 28 hiljada eura kao uslov da učestvuje na nadmetanju, odustaje od licitacije, nakon čega je opštinsko zemljište po početnoj cijeni prodato “Qatari Diaru”.
Gradonačelnik Tivta Ivan Novosel prodaju zemlje Katarcima ocijenio je kao “dobar signal i dokaz da “Qatar Diar” nije napustio Crnu Goru.”
“Ovo je signal da oni nisu odustali od svog projekta u Crnoj Gori i da će on prije ili kasnije, nastaviti da se realizuje. Ovo je dobra poruka i svim investitorima da računaju na investiciju Kataraca.”- kazao je Novosel koji je potvrdio da je u međuvremenu, od kada su Katarci 27.avgusta najavili povlačenje iz Crne Gore “bilo više kontakata na najvišem nivou izmnešu dvije strane, ali koji nisu za javnost”, da se spriječi odlazak “Qatari Diara” i definitivna propast 350 miliona eura vrijedne investicije.
Prmeijer Milo Đukanovič je prije desetak dana saopštio da su nekolicina njegovih ministara razgovarali sa rukovodstvom katarskog državnog investicionog fonda.
“Mislimo da su eliminisani razlozi za zastoj, a kamoli za napuštanje projekta jer su ponuđeni kvalitetni odgovori. Ovo pitanje sada je u domenu odgovornosti investitora. Važno je da država pomaže investitoru da realizuje projekat ali i ta činjenja imaju granicu. Realizacija investicije je proces koji zavisi od obje strane. U Crnoj Gori imamo posla sa ozbiljnim investitorom, vidjećemo da li su ozbiljni investitori i na lokalitetu „Plavi horizont.“- kazao je tada Đukanović. Inače, u tivatskom odjeljenju Uprave za nekretnine danas je počela procedura ekspropijacije imovine nekoliko destina mještana Krtola I HTP “Primorje” na ukupno skoro 9 hiljada kvadrata zemljišta u obuhvatu UP “Pržna 2” gdje “Qatari Diar” namjerava da gradi više desetina luksuznih stambenih vila za prodaju na tržištu.
“Matica Boke” podnijela tužbu, mještani kažu da neće dati svoju zemlju
NVO “Matica Boke” danas je Upravnom sudu podnijela tužbu tražeći poništenje odluke SO Tivat o prodaji parcela koje su juče kupili Katarci. U tužbi koju potpisuje predsjednik UO “Matice Boke” Željko Komnenović, objašnjava se da nije na zakonit način sprovedna procedura dobijanja prethodne saglasnosti Vlade za prodaju opštinske imovine o kojoj je SO odlučila 10.septembra, a odluka Vlade o davanju saglasnosti na tu prodaju postala je punovažna tek 23.septembra. Time je po mišljenju “Matice Boke”, drastično prekršen upravni postupak, pa odluku o prodaji opštinksog zemljišta na licitaciji treba poništiti.
Ivan Starčević, koji sa sestrom i stricem ima parcelu površine 1.400 kvadrata u obuhvatu UP “Pržno 2”, a čiji je postupak ekspropijacije juče počeo, kazao je da će podnijetu tužbu I zahtjev za poništenje odluke Vlade o utvrđivanju javnogg interesa po kojoj mu se oduzima plac u zaleđu uvale Pržna.
“Institucija javnog interesa je u ovom slulčju zloupotrebljena jer stranoj privatnoj firmi registrovanoj na Kipru u kojoj država Crna Gora nema nikakvog vlasništva, Vlada Crne Gore daje zemlju koju prethodno oduzima od građana Crne Gore. Sve to da bi strana privatna firma na toj zemlji gradila vile za prodaju na tržištu, a ne hotele. Mi ne želimo da prodajemo našu zemlju, imamo svi djecu kojoj želimo da nešto ostavimo, ne osporavajući arhitektonske I urbanističke uslove koji su već donešeni za te lokacije. Mi želimo da gradimo na svojoj zemlji upravo to što predviđa UP Pržna 2, i ne znam zašto mi moja država kojoj plaćam porez, to ne dozvoljava nego mi uzima zemlju da je da nekome drugome i to proglašava javnim interesom.”- istakao je Starčević dodajući da su svi pokušaji mještana da se dogovore sa “Qatari Diarom” o obostrano prihvatljivom načinu korišćenja njihove private imovine, propali.
Lakonogi rak, smećkasti malac s deset nogu, najnoviji je stanovnik Jadrana, potvrdili su nam stručnjaci s Instituta za oceanografiju i ribarstvo koji su zabilježili novu vrstu koja inače obitava u Tihom i Atlantskom oceanu.
Račić je nedavno nađen pokraj konavoskog Molunta, a sada i kod Lastova.
˝Račića latinskog imena Percnon gibbesi neki stručnjaci ubrajaju u skupinu najinvazivnijih deseteronožnih rakova koji su do sada kao nezavičajne vrste dospjele u Sredozemlje. Može narasti do 3,7 centimetara, a obitava na malim dubinama do dva metra, često pod kamenjem ili u procjepima. Hrani se raznovrsnom hranom i biljnog i životinjskog podrijetla, a dobro podnosi akvarijske uvjete.
Pretpostavlja se da je stigao u novu sredinu s morskim strujama, koje su donijele njegove ličinke, ili s brodom, najčešće u balastnim vodama˝, objasnio nam je prof. dr. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov u Institutu, kojem su u prikupljanju informacija o račiću pomogli Teo Maksimović i Pero Ugarković.
Dulčić napominje da postoje velike šanse da nova vrsta u potpunosti uspostavi svoju populaciju u Jadranu, no tek treba pratiti njegov utjecaj na rakove koji su jadranski starosjedioci. Prema posljednjim podacima, u našem je moru zabilježeno 15 novih (nezavičajnih) vrsta deseteronožnih rakova, među kojima je i plavi rak Callinectes sapidus, koji se već dobro udomaćio i razmnožio.
˝Od 2010. do danas zabilježeno je novih 11 ribljih vrsta, što znači da je do sada u Jadranu zabilježena 451 vrsta riba iz 139 porodica. Došljakinje iz Crvenog mora, potencijalno invazivne, poput plavotočkaste trumpetače, tamne mramornice i srebrnkasto-prugaste napuhače, uspostavile su svoje populacije u Jadranu.
Photo: Boka News
Ova posljednja može biti kobna za ljude ako se njezino meso konzumira jer sadrži jak otrov tetrodotoksin.
S druge strane, plavi rak pokazao se vrlo kvalitetnim za jelo˝, rekao nam je prof. Dulčić, navodeći kao najčešće razloge pojave novih vrsta u Jadranu klimatske promjene, koje utječu na hidrografska svojstva Jadrana, a time i na životne cikluse morskih organizama, brodski transport, posebice balastnim vodama, bijeg iz marikulture…
Zbog značajnih znanstvenih dostignuća, posebice istraživanjima u ihtiologiji i ribarstvenoj biologiji u Jadranskome moru, prof. dr. Dulčić dobit će Državnu nagradu za znanost za 2013., koja će se dodijeliti 27. listopada u Saboru. Uz njega, dobit će je i Splićani prof. dr. Ivica Puljak s FESB-a, te prof. dr. Janoš Terzić s Medicinskog fakulteta.
Ukopavanjem temelja za budući hotel u Budvi, naselje Godpoština, došlo je do ulijeganja mosta na Jadranskoj magistrali na Vidikovcu iznad grada, prenose Primorske novine.
Investitor koji je dobio gradjevinsku dozvolu, počeo je usijecanje brda, što je dovelo do poremećaja statike na nosećim stubovima.
Inspektor za puteve je zabranio saobraćanje lijevom kolovoznom trakom, pa je saobraćaj regulisan semaforima i odvija se naizmjenično. Podsjećamo da su stanari zgrade u Lovćenskoj ulici negodovali prije desetak dana kada su radovi počeli.
Zа prvih devet mjesci ove godine broj plovilа koji je borаvio u Grаdskoj luci Herceg – Novi i koristio njene usluge vezа iznosi 1.641. Motorne jаhte i jedrilice, 1.288 dok je većih ili mаnjih turističko-izletničkа plovilа bilo 353.
U Grаdskoj luci se nadaju dа će ovа godinа biti rekordnа što se tiče plovilа kojа su uplovilа u luku, mаdа sаm stаrt nаutičke sezone nije nаgovještаvаo ovаkаv rezultаt.
Zаhvаljujući vremenskim prilikаmа tokom аvgustа i septembrа, Grаdskа lukа je poslovаlа sа mаksimаlnom zаuzetošću svojih kаpаcitetа od 40 vezovа.
Tаkođe, sve je veći broj turističko-izletničkih plovilа iz prаvcа Budve i Kotorа kojа uplovljаvаju u luku rаdi višečаsovnih izletа i obilаzаkа Herceg-Novog.
Iz Grаdske luke ističu dа su sа velikim uspjehom, i kаo jedаn od orgаnizаtorа, ugostili nаutičkа plovilа i člаnove posаdа međunаrodne preko-jаdrаnske jedričičаrske regаte Bаri – Herceg-Novi “EST 105” održаne od 30 аprilа do 2.mаjа. Uspješаn prihvаt i opsluživаnje oko 50 plovilа sа preko 600 člаnovа posаdа bio je pokаzаtelj kvаlitetno reаlizovаnih pripremа zа početаk nаutičke sezone.
