Novski modelar oživljava pomorsku tradiciju Boke

0

Više od četrdeset godina bavi se brodomodelarstvom, izrađuje makete, replike drvenih barki, gradi jedrenjake, ratne brodove, oživljava pomorsku tradiciju Boke, gradnju drvenih barki, Novljanin, zove se Eduardo Bigai.

Napravio je on i pet velikih drvenih pasara ističe sa ponosom.

„Cijeli život sam na moru, sve barke sam napravio da bi išao ribati. Ići pod osti ubiti malo ribe. Nema života bez ribe. Nekada nije bilo mesa, živio sam od ribe, na maslinovom ulju uz blitvu i raštan.

Ljubav prema moru barkama i brodovima usadio mi je otac koji je bio kapetan ribarske koče, porijeklom Italijan. U Boku je stigao sa ratnim vihorm Drugog svjetskog rata. Kao borac antifašističke divizije „Garibaldi“ ostao je u Herceg – Novom zasnovao porodicu sa mojom majkom, također italijankom iz okoline Barija, tu sam se rodio, imam porodicu i unuka“ – kaže za naš portal ovaj zaljubljenik u Boku, Herceg – Novi, more, brodove, barke…

Završio sam zanat za čamčara u brodogradilištu Bijela. Pošto nije bilo posla preorjentisao sam se na bravariju, limariju, vodoinstalacije… ali ljubav prema barkama je ostala.

Pravim makete najčešće ovih naših barki koje se mogu vidjeti u Boki Kotorskoj, ali pravim i španske galione, portugalske ratne brodove, bez nacrta samo sa fotografija koje preuzmem sa interneta.

Prošle godine nisam moga napraviti toliko maketa koliko su mi tražili, najveći interes je za ove naše tradicionalne bokeljske barke, pasare…

Eduardo Bigai sa maketom
Eduardo Bigai sa maketom

Za izradu jedne makete potrebno mu je destak dana, radim je isto kao veliku postavim korbe, madijere palubu. Imam svoju malu radionicu u kući u kojoj živim blizu tvrđave Forte Mare, tu nalazim svoj mir sa barkama, jer one su kao i ljudi, imaju dušu…

U Stolivu na već tradicionalnoj manifestaciji drvenih barki „Camellija Trophy“, naš sagovornik, Edo Bigai predstavio je svoju malu flotu. Organizatorima u znak zahvalnosti poklonio je maketu koja će krasti vitrine i podsjećati na vjekovnu tradiciju gradnje drvenih barki u Boki Kotorskoj.

Dokumentarna drama „Sedam“

0
Sedam
Sedam

“Sedam” naziv je dokumentarne drame bazirane na životnim pričama sedam aktivistkinja za ženska prava iz različitih djelova svijeta, biće biće izvedena u dvorani Kulurnog centra u Kotoru u ponedjeljak 11.maja s početkom u 20 sati.

Predstava “Sedam” izvodi se u organizaciji Kulturnog centra “Nikola Đurković” iz Kotora, u saradnji sa Centrom za žensko i mirovno obrazovanje “Anima”, “Hedda Production AB”, Švedskim institutom u Stokholmu i Ambasadom Švedske u Beogradu, a nedavno je bila u prilici da je vidi i publika u Podgorici i Nikšiću.

Predstavu čine priče koje čita ansambl od sedam istaknutih ličnosti iz javnog života Crne Gore.

Proslava Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope

0

Prigodnom svečanošću danas je u Kotoru obilježen Dan pobjede nad fašizmom  i Dan Evrope – 9. maj.

Predstavnici Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotor na čelu sa učesnikom narodnooslobodilačke borbe Boškom Ćukovićem i delegacijom Opštine Kotor sa predsjednikom opštine dr. Aleksandrom Stjepčevićem odali su počast i položili cvijeće na spomenik palim borcima za slobodu.

U ime Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor prisutnima se obratio Jovo Bećir.

„Danas obilježavamo Dan pobjede nad fašizmom i nacizmom u Drugom svjetskom ratu i Dan Evrope. Na današnji dan 9.maja 1945. godine okončan je Drugi svjetski rat u Evropi, s izuzetkom Jugoslavije, gdje je potrajao do 15. maja. Hiljade ljudi na raznim zaraćenim stranama poginulo je na jugoslovenskom ratištu tokom tih šest, sedam dana.

Jugoslavija je iz rata izašla kao pobjednik, skupo plativši svoju slobodu. Jugoslovenki rat nije samo potpuno opustošio i uništio zemlju, on je odnio 1.700.000 ljudskih života, što znači da je nastradao svaki deseti stanovnik ove zemlje i dočekala bezuslovnu kapitulaciju Njemačke u drugom svjetskom ratu u kojem je živote izgubilo više od 50 miliona ljudi. Iako je rat zvanično završen tek nekoliko mjeseci kasnije kapitulacijom carskog Japana, u svim zemljama Evrope 9. maj se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom. ” – kazao je Bećir.

Kotor - Proslava Dana pobjede
Kotor – Proslava Dana pobjede

„Fašizam je poražen 9. maja 1945. godine ali nikad nije potpuno uništen, iskorijenjen. Postoje danas njegovi različiti pojavni oblici, na krajnjoj desnici društva, koji zlokobno prijete. Mi, antifašisti treba da razotkrivamo sve njegove pojavne oblike i stanemo im na put. Potrebno je shvatiti antifažizam kao kontinuiranu aktivnost, ali ne samo kao borbu protiv ispoljavanja pojavnih oblika fašizma, već kao ideju o ljudskoj jednakosti – bez rasnih, vjerskih, nacionalnih i drugih predrasuda, kao ideju o ljudskoj toleranciji i solidrnosti – što i jesu bitne tekovine NOR-a. Antifašizam je mnogo više od politike. To teba da nam bude pogled na svijet, način ponašanja, način života, jer to je i civilizacijski kod našeg vremena.

Dan pobjede je jedan od najznačajnijih praznika u evropskom kalendaru, a s obzirom da označava trenutak u kojem je i definisan budući izgled Evrope, ovaj dan se ujedno obilježava i kao Dan Evrope. ” – između ostalog kazao je Bećir.

U umjetničkom dijelu programa učestvovali su pjesnik Miroslav Miško Prelević uz muzičku pratnju Marinka Pavićevića, učenici Muzičke škole „Vida Matjan”, glumački par koji je kazivo stihove Tripun Grgurević i Dragana Kunarac.

Današnjoj svečanosti kako su sopštili organizatori, prethodio je incident. Naime, nepoznati počinioci uklonili državnu i zastavu Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor, bačena je zastava grada, oko spomenika zatekli su polomljene staklene boce.

TAA – Krivična prijava protiv bivšeg gradonačelnika Tivta

0
Dragan Kankaraš
Dragan Kankaraš

NVO “Tivatska antikorupcijska akcija” (TAA) podnijela je juče Vrhovnom Državnom Tužilaštvu Crne Gore (VDT) krivičnu prijavu protiv biveg gradonačelnika Tivta Dragana Kankaraša (DPS) zbog “nesavjesnog rada u službi i drugih krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti”.

TAA smatra da je Kankaraš, koga je Vlada Crne Gore upravo imenovala za konzula u Srbiji, prije par godina protivzakonitim obračunom i naplatom naknade za komunalije za objekat „Regent“ u Portu Montenegro, oštetio budžet Opštine Tivat za više od milion evra.

“TAA je „servirala“ VDT-u kristalno jasan i neoboriv slučaj. Očekujemo da VDT, bez obzira na obilje slučajeva koji dolaze pred ovo tužilaštvo, vrlo brzo otpočne izviđaj, i u vrlo brzom roku podigne optužnicu, jer se ovdje radi o pravno krajnje jednostavnom slučaju, potkrijepljenom obiljem neoborivih činjenica. Za razliku od ogromne većine afera zloupotrebe službenog položaja i korupcije u proteklih dvije decenije, u kojima se radilo o mnogo složenijim manipulacijama zakonima, u ovom slučaju je riječ o brutalnom i eklatantnom kršenju opštinskog propisa koje se ne može odbraniti nikakvom pravničkom „gimnastikom“.”- saopštila je tim povodom TAA.

Ova NVO naglasila je da očekuje da se Kankarašavim slučajem bavi isključivo VDT, odnosno da ga Ivica Stanković neće biti proslijediti Osnovnom Državnom Tužilaštvu (ODT)u Kotoru.

“Ovo iz razloga što se radi o zloupotrebi službenog položaja kojom je budžetu Opštine Tivat nanesena izuzetno velika finansijska šteta, veća od milion eura, kao i zbog toga što ODT u Kotoru do sada nije pokazalo ni najmanju spremnost da se uhvati u koštac sa zloupotrebama službenog položaja kad se radi o političkim funkcionerima i nosiocima političke moći. Takođe, Dragan Kankaraš dio svoje karijere proveo kao sudija i predsjednik Suda u Kotoru, pa na lokalnom nivou postoji značajno veća opasnost od mogućih uticaja na rad ODT.”- smatraju u TAA.

Podsjećaju i da je za krivično djelo nesavjesnog rada u službi zbog koje je nastupila imovinska šteta veća od 30. 000 eura, po zakonu predviđena kazna do pet godina zatvora.

“Dokazi za ovo krivično djelo su neoborivi u ovom slučaju, a da li će VDT odmjeriti da ima prostora da se Kankaraš goni i zbog drugih krivičnih djela – to je na njima. Dokazi neumoljivo terete Kankaraša, i vrlo teško će biti aktualnoj opštinskoj vlasti da uspije u svom pokušaju da u nekom od nižih službenika pronađe žrtveno jagnje.”- saopštila je TAA dodajući da će slučaj Kankaraš “jasno pokazati ima li nade za pravosudni sistem Crne Gore.”

“ Rasplet ovog slučaja nedvosmisleno će pokazati jesmo li počeli da se krećemo ka jačanju nezavisnosti i efikasnosti Tužilaštva i Sudstva, ili nas očekuje konačni sunovrat vladavine prava.”- istakla je TAA napominjučći da je slučaj protivzakonitog obračuna i naplate naknade za komunalije za „Regent“ ,” iako najkrupniji kad je u pitanju finansijska šteta nanesena Opštini Tivat, samo vrh ledenog brijega” afere „Komunalije“, i obećavaju da će ta NVO “tek imati sa čime da upozna građane Tivta i VDT-a”.

Photo: Boka News - M. Ćatović, D. Kankaraš
Photo: Boka News

Kankaraš – Nisam uradio ništa nezakonito

Bivši tivatski gradonačelnik Dragan Kankaraš nije želio da detaljnije komentariše podnošenje krivične prijave protiv njega.

“Ne msilim da sam uradio bilo što protivzakonito. Vjerujem u instutucije sistema i neka svako rad svoj posao.”- kratko je izjavio Kankaraš.

Mario Brguljan predsjednik Hrvatskog građanskog društva CG

0
Mario Brguljan predsjednik HGD
Mario Brguljan predsjednik HGD

Novi predsjednik Hrvatskog građanskog društva (HGD), Crne Gore je Mario Brguljan iz Prčanja, poznati internacionalni vaterpolo sudija, tako su u petak odlučili članovi Upravnog odbora Društva.

Mario Brguljan, ekonomista po struci, predsjednik Svjetske sudačke Vaterpolo asocijacije, dobitnik Novembarske nagrade Opštine Kotor i više drugih priznanja na funkciju predsjednika HGDCG izabran je na funkciju predsjednika u narednom četvorogodišnjem periodu.

Za podpredsjednicu Društva izabrana je Dijana Milošević, a za sekretaricu Vivijan Vuksanović.

Prema Statutu HGDCG svake četvrte godine predsjednik se bira iz reda članova Upravnog odbora.

U predhodnom četvorogodišnjem mandatu HGD CG vodio je predsjednik Mirko Vičević, koji se nije kandidirao za još jedan mandat zbog zauzetosti u vaterpolo reprezentaciji Crne Gore gdje je selektor mlađih kategorija.

 

Tivat – Kontejneri za odjeću i obuću

0
Kontenjer
Kontenjer

Biti u društvu gradova i razvijenih sredina u kojima odbačene stvari se ne tretiraju kao otpad, već kao vrijedne sirovine koje se ponovno vraćaju u život i na taj način štede prirodni resursi, rezultiralo je postavljanjem kontejnera za sakupljanje odjeće i obuće, na dvije lokacije u opštini Tivat.

Kontejneri na lokaciji u ul. Palih boraca (kod pošte) i ul. Zagrebačkoj na Seljanovu (kod Crvenog krsta), pružaju mogućnost građanima Tivta da se oslobode odjeće i obuće koja njima nije potrebna, a istovremeno pomažu građanima kojima su te stvari potrebne. Kontejneri imaju još jednu ulogu, a to je da opominju sve građane Tivta, na zakonsku obavezu spriječavanja nastanka, selekcije i reciklaže otpada, kao odgovornog ponašanja prema prirodi i okolini.

Odlukom Predsjednika opštine, Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta povjereno je staranje o kontejnerima za sakupljanje odjeće i obuće.

U petaka na Dan Crvenog krsta (8.maj) ključevi spremnika kontejnera zvanično su predati sekretaru Opštinske organizacije, Dušku Božoviću.

Opštinska organizacija Crvenog krsta će redovno prazniti kontejnere, a sakupljenu odjeću i obuću distribuirati prema pravilima Crvenog krsta. U cilju praćenja količina sakupljene odjeće i obuće, Opštinska organizacija Crvenog krsta će tromjesečno obaviještavati.

EU fondovi – mogućnosti za Luku Kotor

0
Sa prezentacje u Kotoru
Sa prezentacje u Kotoru

Crna Gora će kroz IPA 2 program predpristupne pomoći Evropske unije do 2017 godine dobijatu u projeku oko 35 miliona eura godišnje bespovratnih sredstva. Nakon ulaska u EU, raspoloživ novac koji će Crna Gora dobijati iz EU fondova drastično će porasti te stoga već sada treba raditi na projektima koji će se briselskoj administraciji ponuditi za dobijanje bespovratnog sufinasiranja u momentu kada zvanična Podgorica pristupi Uniji – čulo se danas u Kotoru na prezentaciji „Evropski fondovi – iskustvo Hrvatske – mogućnosti za Luku Kotor“.

Prezentaciju održanu u zgradui Luke Kotor za predstavnike te firme, pomorske privrede, Opštine Kotor, Fakulteta za pomorstvo iz Kotora i Fakulteta za mediteranske poslovne studije iz Tivta, održao je mr Zvonimir Savić, direktor sektora za finansijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize u Hrvatskoj gospodarskoj komori iz Zagreba.

Savić je objasnio da nakon relativno ograničenog IPA programa predpristupne pomoći, države koje ušu u EU, dobijaju mogućnost korišćenja mnogo izdašnijih EU fondova kohezione politike.
„Hrvatska je do ulasak u EU dobijala u projeku oko 150 miliona eura godišnje bespovratne pomnoći, a kada smo pristupili Uniji imamo na raspolaganju preko milijardu eura godišnje. Za to se trebalo dugo, temeljno i ozbiljno prpremati, napraviti strateške projekte i detaljnu dokumentaciju, pa vi već sada morate na tome raditi, kako bi spremno dočekali trenutak kada će Crnoj Gori umjesto aktuelnih oko 40, kao članici EU, na godišnjem nivou biti dostupno 250 ili viđe miliona eura bespovratnih sredstva iz EU fondova.“- istakao je Savić. On je dodao da je za Hrvatsku, na temelju odnosa njenog BDP-a po glavi stanovnika u odnosu na EU prosjek, Unija iz svog budžeta za sedmogodišnji perid od uklaska Zagreba u EU, opredijelila čak 8,6 milijardi eura.

Hrvatska je trenutno na oko 63 posto evropskog prodsjeka BDP-a per capita, dok je Crna Gora na oko 40 posto. Budžet iz EU kohezionih fondova koji za narednih sedam godina iznosi ukupno 325 miliona eura, dijeli se po ukupno 271 regiji u državama-članicama EU, zavisno od stepena njihovog ekonomskoj razvoja.

„Da bi ste mogli koristiti taj novac, već sada morate počet pripremati dokumetaciju i konkretne projekte iz raznih oblasti za koje EU administraciji u Briselu morate dokazati da će imati pozitivan efekat na vaš ekonomski razvoj, riješavanje slabosti u privredi i infrastrukturi, očuvanju životne sredine i slično. Mi u Hrvatskoj smo već 2009 imali takve projekte iako tada nismo znali kada ćemo ući u EU, a to se desilo lani.“- istakao je Savić dodajući da će zvanični Zagreb iz EU budžeta u narednih sedam godina dobiti 1,3 milijardi eura bespovratne pomoći u sufinansiranju samo projekata iz oblasti saobraćaja.

Sa prezentacje u Kotoru
Sa prezentacje u Kotoru

„Javne investicije u EU državama Istočne Evrope u proteklih nekoliko godina ekonomske krize praktično ne bi ni postojale da nije EU kohezionih fondova, pa je stoga pravovremena priprema za konkurisanje za novac iz EU budžeta od izuzetne važnosti za ekonomski razvoj svih tih država.“- istakao je Savić. On je na konkretnim primjerima iz Hrvatske, Malte, Kipra iz Grčke ukazao kako su te države iskoristile novac iz Brisela za gradnju novih saobraćajnih i kapaciteta pomorske industrije, ističući da će istu mogućnost kada pristupi EU, imati i Crna Gora.
„Trenutno za oblast saobraćaja možete računati na 32 miliona eura koliko je po „Indicative Strategy Paper-u“ za Crnu Goru opredijeljeno za period 2014-2020 godina. Vaše Ministarstvo saobraćaja opredijelilo se da najveći dio tog novca – 26,215 miliona eura usmjeri na željeznicu, 1,035 miliona predviđeno je za drumski, a 4,3 miliona eura za projekte iz oblasti pomorskog saobraćaja.“- kazao je hrvatski ekspert.

H. Novi – Raskid ugovora o izgradnji kolektora

0
Rivijera HN
Rivijera HN

Projekаt izgrаdnje vodovodne i kаnаlizаcione infrаstrukturen u Herceg-Novom se nаstаvljа bez kompаnije “Ćeltikćoglu”

U sklаdu sа Ugovorom investitor je 20.aprila predаo zаhtjev zа аktivаciju Izvođаčevih bаnkаrskih gаrаncijа u iznosu od 4.195.000 eurа, а tаkođe u sklаdu sа Ugovorom Izvođаču rаdovа (kompаniji Ćeltikćoglu) upućenа je nаjаvа rаskidа ugovorа koji u sklаdu sа unаprijed definisаnim procedurаmа stupа nа snаgu 14.maja

U periodu koji je prethodio donošenju ove odluke, pomno su rаzmotrene sve opcije koje proizilаze iz predmetnog Ugovorа. Nаkon sаgledаvаnjа trenutne situаcije nа reаlizаciji Ugovorа, а prije svegа uzimаjući u obzir konstаntno neispunjаvаnje ugovornih obаvezа od strаne Izvođаčа, Opštinа Herceg-Novi je u nаjboljem interesu grаđаnа, Projektа i predstojeće turističke sezone odlučilа dа rаskine ugovor.

Opštinа Herceg-Novi je odlučnа dа zаpočeti Projekаt reаlizuje u nаrednom periodu i аktivno rаdi nа pripremаmа zа efikаsаn nаstаvаk i zаvršetаk preostаlih rаdovа nаkon turističke sezone.

U proteklim sedmicаmа sve uključene strаne su tаkođe аktivno rаdile nа pripremi procedurа i preduslovа zа dovođenje oštećenih površinа u prvobitno stаnje, koje je, rаdi nesmetаnog odvijаnjа turističke sezone, neophodno reаlizovаti u što krаćem roku u nаstupаjućem periodu. Konkretni rаdovi nа terenu u pogledu ostvаrenjа zаcrtаnih ciljevа će otpočeti odmаh nаkon stupаnjа nа snаgu rаskidа.

Još jednom molimo grаđаne zа rаzumjevаnje i dodаtno strpljenje do okončаnjа neophodnih rаdovа pred početаk ove turističke sezone – kaže se u saopštenju Opštine Herceg-Novi, Investitora – Društvo zа izgrаdnju vodovodne i kаnаlizаcione infrаstrukture u opštini Herceg-Novi, Agencijom zа implementаciju Projektа – Vodаcom i kompаnijom zа Nаdzor – Dаhlem.

Kanalizaciona mreža HN
Kanalizaciona mreža HN

Koktel “Boka Sunset”

0
Regent Porto Montenegro Boka Sunset koktel
Regent Porto Montenegro Boka Sunset koktel

Svjetski dan koktela biće obilježen u srijedu, 13. maja, u Library Baru hotela “Regent Porto Montenegro”. Tom prilikom, iskusni koktel majstori predstaviće novi koktel ‘Boka Sunset’ nazvan po zalasku sunca u Boki Kotorskoj.

“Inspiracija za ovaj koktel se nametnula kroz spektar boja zalaska sunca u Boki. Koktel ‘Boka Sunset’ oslikava i samu srž domaćeg gostoprimstva kroz tradicionalno piće dobrodošlice – rakiju, dok su zelene planine ‘predstavljene’ osvježavajućim sokom kivija, a plamene boje zalaska sunca u Boki pretočene u slatki ukus svježe ubranih jagoda.”-kazala je tim povodm portparolka “Regent Port Montenegro” hotela Elena Ljiljanić.

Ona je napomenula da proslava Svjetskog dana koktela ima svoje utemeljenje daleko u istoriji.

“Na ovaj dan 1806. godine Harry Corswell, američki novinar, prvi put je definisao riječ koktel kao alkoholno piće u časopisu “The Balance and Columbian” što je ujedno i prva pisana definicija koktela. Na taj način, Harry Corswell donio je svijetu jedan novi osvježavajući alkoholni napitak koji je naišao na veliko odobrenje ljudi širom svijeta. Nešto skorijeg datuma, ljubitelji koktela proglasili su ovaj dan praznikom, i to je vrlo brzo odjeknulo cijelim svijetom.”-pojasnila je Ljiljanić dodaju da je novi ”Regentov” koktel još jedan doprinos turističkoj prezentaciji lokalnog nasljeđa i prirodnih ljepota Boke i Crne Gore.

Regent - Pogled
Regent – Pogled

Na Solilima posmatrali, postavljali kućice i učili o pticama

0

U saradnji sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica i Zelenim timom opštine Tivat danas je u specijalnom floristčko faunističkom rezervatu Solila održan edukativni čas učenicima Osnovne škole „Drago Milović“ iz Tivta II4 razreda i Osnovne škole „Sutjeska“ iz Podgorice.

O tivatskim Solilima kroz istoriju, njihovom značaju za ptice, migratornom staništu, flori i fauni, vrstama koje se trenutno mogu vidjeti na ovom lokalitetu govorio je ornitolog Darko Saveljić iz CZIP Crne Gore.

Osim što su učili o pticama i njihovm značaju učenici su posmatrali brojne vrste koje se mogu vidjeti u Solilima, hranili ptice i postavili nekoliko kućica za gniježdenje modrovrane.

Iz CZIP obavještavaju da je oko 100 kućica za gniježđenje modrovrane postavljeno je širom Crne Gore na staništima koja su u literaturi i u dosadašnjim istraživanjima označena kao potencijalno interesantna za ovu vrstu i onim na kojima je do sad ova vrsta utvrđena.

Kućice su označene brojevima. Molimo stanovništvo da kućice ne uklanja, ne uznemirava  vrste koje u njima gnijezde i da o eventualnim problemima sa kućicama, kao što je njihovo uklanjanje, potencijalno uklanjanje drveta na kojem su kućice i sl, informišu Centar za zaštitu i proučavanje ptica.

Pozivamo sve ljude dobre volje da ovu vrstu ostavimo na miru tokom njenog boravka na teritoriji Crne Gore kako bi od naše zemlje mogli napraviti Evropsku destinaciji za posmatrče ptica kojima je ova vrsta poslastica – poručuju iz CZIP.

Kućice su postavljene na Tivatskim solilima, Sutorini, Šaskom jezeru, Solani, Paratuku, Buljarici, Marezi, Kujavi, Frutku kao i na plavnim livadama Skadarskog jezera između sela Kurilo i Bijelo Polje.