Akcije za Dan Planete Zemlje

0
Fešta od mimoze  ribe i vina
Baošići

Dan Planete Zemlje obilježava se ekološkim akcijama svakog 22. aprila. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore već tradicionalno, u saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, školama i drugim ustanovama organizuje akcije čišćenja i uređenja morskog dobra.

U opštini Herceg Novi, u četvrtak 23. aprila, sa početkom u 10 sati, u sardnji sa NVO udruženje roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Zrak Sunca“ planirana je akcija čišćenja i uređenja dječije plaže i plaže prilagođene za lica sa invaliditetom ispred prve faze Instituta u Igalu. Od prikupljenog otpada će se napraviti skulpture kao sinonim zaštite Planete, obale i mora. Istog dana planirana je i izložba suvenira, kreativne radionice Udruženja. U akciji će učestvovati volonteri ove NVO, vrtići, Osnovne i Srednje škole iz Herceg Nvog, „Stambeno komunalno“ d.o.o., Institut „Dr Simo Milošević“, Udruženje umjetnika H. Novi, Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Igalo, i drugi.

U opštini Kotor, u utorak 21. aprila, sa početkom u 11 sati, JP “Morsko dobro” će u saradnji sa NVO „Eko Centar Delfin“ realizovati akciju čišćenja priobalnog područja mjesne zajednice Risan. Na ovom potezu planira se zasaditi i 10 sadnica ukrasnog bilja. Prije početka akcije, u 09:30 časova, u OŠ „Veljko Drobnjaković“ održaće se radionica na temu „Održivo upravljanje otpadom“. Pored volontera NVO „Eko Centar Delfin“ akciji će se pridružiti i učenici OŠ „Veljko Drobnjaković“, MZ „Risan“, JKP Kotor, i NVO „Udruženje žena Risna“.

Risan
Risan

U opštini Budva, u srijedu 22. aprila, sa početkom u 10 sati, Javno preduzeće će u saradnji sa NVO „Green Net – Zelena mreža“ sprovesti akciju čišćenja i uređenja prostora u blizini Savičića potoka. Akcijom se planira očistiti plaža i zaleđe, te u zaleđu posaditi mediteransko bilje. Pored ovih aktivnosti, djeca iz vrtića “Ljubica Jovanović Maše” će izvesti kratak skeč na temu očuvanja Planete Zemlje, nakon čega će svojim likovnim radovima prenijeti poruku odraslima kako treba čuvati našu obalu i naše more. U ovoj akciji učestvovaće volonteri NVO “Green Net”, radnici Javnog komunalnog preduzeća Budva, članovi ekološke sekcije JU OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša”, djeca vrtića “Ljubica Jovanović Maše”, aktivisti fitness studia “Positive”, službenici i turisti turističke agencije “Globtour Budva”, “Essential story” kao i ostali građani dobre volje.

TO Budva u Barseloni
Budva – Foto Boka News

Stoliv – „Camellija Trophy” 26. aprila

0
Stoliv - Kamerlija Trophy
Stoliv – Kamerlija Trophy

U okviru manifestacije „Fešta kamelija” u nedjelju 26. aprila u Stolivu će biti organizovan „Camellija Trophy” – takmičenje ribara u drvenim barkama.

Istog dana, u 12 sati u Domu kulture „Niko Bilafer” u Stolivu biće održan stručni skup o očuvanju drvenih barki.

Manifestacija „Camellija Trophy”, ima za cilj promociju i očuvanje drvenih barki.

Organizatori su Udruženje „KAMELIJA“ KSR „ZUBATAC“ Kotor MZ Stoliv

Stoliv - drvene barke

„C A M E L L I A   T R O P H Y“ – PROGRAM

06.30 Okupljanje ribara sa drvenim barkama na stolivskom mulu,
ribanje u akvatoriju ispred Stoliva, povratak i mjerenje ulova

10.00 Promotivni nastup jedriličara, kajakaša i gondolijera

11.00 Takmičenje u veslanju i defile drvenih barki

12.00 Svečano proglašenje najuspješnijih učesnika i dodjela trofeja
Razmjena iskustava vlasnika drvenih barki i ribara uz stručne savjete
Zabavni program i druženje uz ribu i vino.

Organizovanjem ove manifestacije doprinosimo očuvanju naših tradicionalnih vrijednosti.

Kontakt telefon 069/644-506

Mediteran – More ili grobnica

0

4brodolomnovo5.jpg.688x388_q85_crop_upscale

Sredozemlje, kolijevka Evrope koju je Evropa zaboravila, prema riječima hrvatskog književnika Predraga Matvejevića, postalo je grobnica svih nesretnika koji na kocku ulažu svoj goli život za neki bolji negdje u Evropi koja djeluje sporo unatoč alarmantnim pozivima humanitarnih udruga i pape Franje.

Evropske demokracije moraju se probuditi i reagirati jer smrt tisuća nedužnih ljudi postala je nepodnošljiva, ali radi se i o europskoj sigurnosti”, piše u nedjelju francuski portal Le Point u tekstu naslovljenom “Mediteran, masovna grobnica našeg kukavičluka”.

“Sredozemlje je more, ne groblje”, uzviknuo je talijanski premijer Matteo Renzi prije nekoliko dana nakon vijesti o novoj pomorskoj tragediji u kojoj se utopilo 400 ilegalnih imigranata koji riskiraju goli život u nastojanju da ga učine boljim.

Poziv Evropi da se probudi odaslao je i papa Franjo u nedjelju s Trga sv. Petra u Rimu u reakciji na najnoviju tragediju na moru u kojoj se utopilo 700 migranata između libijske i talijanske obale.

“To su muškarci i žene poput nas, naša braća koja žele bolji život, koja gladuju, progonjena su, ranjena, eksploatirana, žrtve su rata. Oni traže bolji život”, rekao je papa Franjo desecima tisuća okupljenih vjernika.

Bolji život ili smrt

“Šanse su nam 1 naprama 10? Da, baš tako. To je poker, ludost!”, ali imamo li izbora, piše u svome romanu “Partir” (u prijevodu Otići), marokanski pisac Tahar Ben Jelloun opisujući morski tjesnac koji dijeli južnu od sjeverne obale Mediterana i mami siromašnog Marokanca da prijeđe “tu razdaljinu koja ga dijeli od života, lijepog života ili smrti”.

Već 900 potencijalnih useljenika utopilo se u tri zadnja mjeseca na putu u Europu, no oni ne stižu iz Maroka. Čak 93 posto tih ljudi isplovljava s obala Libije, u gradovima koji su sada u rukama organizacije Islamske države (IS), piše Le Point.

Italija je zbog svog geografskog položaja najpogođenija imigrantskim valom, a poziv vlade u Rimu da se operacije zračnih udara protiv IS-a u Iraku i Siriji prošire i na Libiju, američki predsjednik Barack Obama odbacio je.

“Ne možemo riješiti problem s nekoliko napada bespilotnih letjelica ili nekoliko vojnih operacija”, rekao je Obama.

“Koga ćete bombardirati? I s kakvim rezultatom”, zapitao je britanski admiral Lord West of Spithead.

Zaboravljena kolijevka Evrope

Međunarodne humanitarne udruge i papa Franjo pozivaju na žurnu akciju.

“Iz dubine srca pozivam međunarodnu zajednicu da odgovori odlučno i brzo kako se takve tragedije ne bi ponovile”, zavapio je papa. Međunarodna zajednica djeluje sporo. Sva dosadašnja rješenja pokazala su se nedovoljnima.

Europska unija nije brinula o Mediteranu. Europa je zanemarivala “kolijevku Evrope”, napisao je krajem 2011. godine, kada su padali autokratski režimi sjeverne Afrike Predrag Matvejević, autor Mediteranskog brevijara.

Inicijative kao što su Barcelonski proces, Savez civilizacija nekadašnjeg španjolskog premijera Luisa Zapatera ili Mediteranska unija kakvu je predložilo francusko predsjedništvo nisu uspjele potaknuti ravnomjerniji ekonomski razvoj južne i sjeverne obale.

Umjesto više demokracije, revolucije Arapskog proljeća donijele su sjeveru Afrike i Bliskom istoku veću nestabilnost, a siromaštvo nisu riješile.

4brodolomnovo.jpg.688x388_q85_crop_upscale

Evropa mora djelovati, izgovora je previše

Ako pred tolikom ljudskom dramom Europska unija i SAD ne reagiraju iz solidarnosti, trebale bi se pokrenuti iz straha. Upravo je na to ciljao talijanski šef diplomacije Paolo Gentiloni upozorivši da većina imigranata dolazi iz Libije.

“To znači da su džihadisti pronašli način da svoje blagajne napune ucjenjujući svu sirotinju osuđenu na imigraciju, od kojih neki stižu iz Sirije bježeći pred borbama između islamista i vojnika (sirijskog predsjednika Bašara) al-Asada”, piše francuski portal.

U sjevernoj Europi strahuje se da džihadisti manipuliraju migrantima kako bi na sjevernu obalu ubacili kamikaze spremne izvesti terorističke napade na području Europske unije koja djeluje sporo.

Rješenja da se zaustavi to more smrti u Sredozemnom moru dosad su se pokazala neučinkovitima. Rješenje nije ni čekanje, kako to predlaže američki predsjednik koji želi dati vremena novoj libijskoj vladi da se stabilizira i počne “štititi granice i surađivati”.

Takvo rješenje nije prihvatljivo i ono više otkriva američku nemoć, ocjenjuje Le Point.

Smatra da je vrijeme da Evropa umjesto brana uz svoju obalu postavi barikade na libijskoj obali kako bi spriječila migrante da isplove, a džihadiste da silom pune brodove imigrantima koje usmjeravaju put sjevera.

Talijani su krajem ožujka počeli upravo takvu operaciju nazvanu “Mare sicuro” kojom štite svoje otoke i crpilišta nafte, ali njihova su sredstva, nekoliko helikoptera i patrolni čamci nedovoljni.

“Skandalozno je da Evropa, najveća gospodarska supersila našeg doba, izdvaja tako male svote za nadzor Mediterana”, kazao je Paolo Gentiloni.

“Mediteran je staro more, ali nije onoliko važno koliko je nekad bilo”, napisao je Matvejević i ocijenio da je “Mediteranu potrebna sadašnjost kao i budućnost” te zaključio: “Nema razloga da se opet kasni. Izgovora je i onako previše”.

„Dobrota“ otplovila u Tursku

0

Brod Dobrota - Foto drago Krivokapić

Čuvena bokeljska brodarska kompanija „Dabinović“ koja ima sjedište u Monaku, prodala je jedan od svojih brodova. Bulkcarrier „Dobrota“, najstariji brod u floti „Dabinovića“, izgrađen 1996 godine u Kini, prodat je za 3,8 miliona dolara jednoj kompaniji iz Turske.

„Dobrota“ je brod za prevoz rasutog tereta od 29.292 DWT, dugačak je 187 i širok 25 metara. Pod imenom „Unitrader“ izgrađen je 1996 u brodogradilištu Tianjin u Kini. U floti kompanije „Dabinović“ zaplovio je aprila 1998 godine kada je dobio ime malog bokeljskog mjesta kraj Kotora, odakle porijeklo vodi porodica pokojnog Boža A. Dabinovića, što je 1956 u Monaku osnovao pomorsku kompaniju „Dabinović“.

Novi turski vlasnik ovog broda je kompanija „Brota Shipping“ iz Istanbula koja je brodu odmah promijenila i ime u „Brota“, a zastavu Svetog Vinsenta i Grenadina pod kojom je brod plovio dok je bio u floti „Dabinovića“, zamijenila je barjakom Kukovih Ostrva, male ostrvske državice u južnom Paficiku. Brod se trenutno nalazi na sidrištu ispred turskog grada Tuzle, u člijem će brodogradilištu biti obavljen njegov remont.

Nakon prodaje „Dobrote“, u floti „Dabinovića“ ostaju četiri tzv. handy size bulk carriera koji svi nose imena po mjestima iz zavičaja osnivača te kompanije – brodovi „Kumbor“ izgrađen 1997, „Boka“ iz 2000, „Ljuta“ iz 2001 i potpuno novi brod „Kotor“ koji je „Dabinoviću“ krajem prošle godine, predat iz južnokorejskog brodogradilišta „Korea Yanase Tongyeong Shipbuilding” iz Busana.

Iako plove pod stranom zastavom, a kompanija koja im je vlasnik registrovana je u Monaku, „Dabinovićevi“ brodovi praktično su uvijek bili domaći – bokeljski jer na njima radi posada koju preko 90 odsto čine pomorci iz Boke, a njihovi se brodovi i remontuju najčešće u Jadranskom brodogradilištu Bijela.

Miraš Martinović – Luk i Lira nova zbirka pjesama

0

Luk i Lira nova je knjiga, pjesama, pisca Miraša Martinovića u kojoj traga za tajnom Crnom Gorom… Više pogledajte i poslušajte u razgovoru sa Nevenkom Macan za RTCG.

Balkan od prije 100 godina iz vizure Leopolda Forstnera

0
Sa otvaranja izložbe
Sa otvaranja izložbe

Izuzetno interesantna izložba radova umjetnika bečkog jugendstila Leopolda Forstnera otvorena je sinoć u Zbirci pomorskog nasljeđa nautičkog centra Porto Montenegro u Tivtu. Čuveni umjetnik tokom Prvog svjetskog rata, bio je austro-ugarski oficir koji je službovao u zemljama Balkana – Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Makedoniji i Albaniji.

Kao pripadnik tzv. kolekcionarskih oficira (posebne vrste austro-ugarskih vojnih jedinica koja je imala zadatak da istraži i sakuplja podatke o kulturno-istorijskoj baštini novoosvojenih krajeva), Forstner je prije 100-tinjak godina napravio impresivan posao, ovjekovječavajući na svojim grafikama ljude, predjele, arhitekturu, običaje, način života i etnografiju naroda Balkana. Njegovu izložbu u Tivtu, povodom jednog vijeka od početka Prvog svjetskog rata, organizovali su ambasada Austrije u Crnoj Gori, Vlada pokrajine Gornja Austrija i Zbirka pomorskog nasljeđa Porto Montenegra.

„Kao austrijskom ambasadoru u Crnoj Gori velika mi je čast i zadovoljstvo da dođem u Boku, u Porto Montenegro i da posjetim Zbirku, budući da je ovdje naša zajednička prošlost još uvijek živa i prisutna. Mislim da je najznačajniji aspekt boravka gospodina Forstnera u vašoj i zemljama Zapadnog Balkana što je on tada, uprkos ratnim prilikama, došao u ovaj kraj u jednoj miroljubivoj funkciji i što je dokumentovao život ljudi Balkana i vaše kulture iz tog vremena.” – kazao je, otvarajući izložbu, ambasador dr Johan Frelih.

Sa otvaranja izložbe
Sa otvaranja izložbe

Postavku izložbe koja je pobudila veliko interesovanje Tivćana, ali i brojnih stranih gostiju, čini 47 faksimila originalnih Forstnerovih crteža i grafika što se sada čuvaju u bečkim muzejima, kombinovanih sa nizom fascinantnih dokumentarnih fotografija austro-ugarske vojske i njenih aktivnosti iz tog perioda na području zemalja zapadnog Balkana. O životu i radu Leopolda Forstnera, te posebno njegovom jedinstveno umjetničko-kolekcionarskom –dokumentarističkom angažovanju tokom Prvog svjetskog rata, govorio je kustos izložbe Kristof Benedikter.

Sa otvaranja izložbe
Sa otvaranja izložbe

Forstner pripada najeminentnijim predstavnicima druge generacije umjetnika bečkog jugendstila, a bio je učenik i saradnik Gustava Klimta i drugih najpoznatijih umjetnika svoga doba. Da nije izbio rat 1914, kada je imao samo 36 godina, vjerovatno nikad ne bi došao na Balkan, jer se nalazio na pragu svoje međunarodne karijere i imao ugovore sa prestižnim umjetničkim institucijama iz Pariza i Berlina. Jedan od glavnih aspekata Forstnerovog stvaralaštva je bila njegova svestranost – izražavao se kao slikar, crtač, dizajner, ali su centar njegovih aktivnosti bili vitraž i mozaik.

Sa otvaranja izložbe
Sa otvaranja izložbe

„Leopold Forstner vjerovatno je bio jedina odsoba na svijetu koja je u vrijeme ratnog haosa i političke propasti austro-ugarskog Carstva 1917-18 godine, bio u prilici da se bavi kulturom naroda Balkana i da uradi vrlo vrijednu stvar za ukupno kulturološko nasljeđe cijelog svijeta. On je tada bio jedina osoba koja je mogla slikati, opisivati te predjele i niko drugi prije 100 godina osim Forstnera, nije imao ni mogućnosti, ni vremena, a ni volje da to učini. Zato je ono što je Forstner tada učinio, toliko važno ne samo za Austriju, već i sve države Balkana, ai svjetsku kulturu.“- ocijenio je Benedikter.

U ime Vlade pokrajine Gornja Austrija posjetioce izložbe pozdravio je Jožef Eker, dok je kustos Zbirke Pomorskog nasljeđa Port Monteneghra Dražen Jovanović naglasio da je izložba Fortsnerovih radova iz perioda Prvog svjetskog rata, veoma značajna .

„Ova izložba nosi duboke poruke, prvo da je i u najtežim momentima, kao što je rat, umjetnost vrijednija i traje duže, drugo da, uprkos razlikama među ljudima i narodima, postoji više sličnosti među njima i na tim vrijednostima treba da gradimo našu zajedničku budućnost. U ovom slučaju, zemlje Zapadnog Balkana povezala je umjetnost Leopolda Forstnera.”- istakao je Jovanović.

Koncert i izložba fotografija Stanića u Muzeju grada Perasta

0
Perast
Perast

Koncert pijaniste Tomislava Stanića biće održan u Muzeju grada Perasta u ponedjeljak, 20. aprila u 19 sati.

Osim koncerta, posjetioci će imati priliku da pogledaju i izložbu njegovih umjetničkih fotografija. Naime, ovaj poznati umjetnika iz Herceg Novog godinama se uspješno bavi umjetničkom fotografijom.

Tomislav Tomo Stanić rođen je u Herceg Novom. Završio je Nižu muzičku školu Herceg – Novi u klasi profesorice Milene Lučić – klavir. Istovremeno je završio klasičnu gimnaziju u Herceg Novom i srednju muzičku školu u Dubrovniku u klasi profesora Iva Branđolice – klavir.

Tomislav Stanić
Tomislav Stanić

Školovao se na Muzičkoj akademiji u Beogradu, kod ruskog pijaniste profesora Igora Laska. Dobio je francusku stipendiju i studirao u klasi profesora Theodore Parascivesco. Konkuriše za magistraturu na američkom Univerzitetu Države Utah. Dobija poziv i stipendiju tog Univerziteta gdje nastavlja i završava magistarske studije.

Imao je brojne nastupe u Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Americi.

Tomislav Stanić živi i radi u rodnom Herceg Novom i New Yorku.

Drama na Mediteranu

0

Capture

U libijskim vodama, oko 210 kilometara od talijanskog otoka Lampeduse prevrnuo se brod u kojem je bilo između 500 i 700 ljudi, najvjerojatnije izbjeglica iz afričkih država na putu prema boljem životu u Europi.

Prema prvim informacijama koje prenosi BBC, do nesreće je došlo oko ponoći. Na mjesto događaja pohrlili su spasioci iz Italije i s Malte, a unesrećenima je prva u pomoć priskočila posada trgovačkog broda koji se slučajno zatekao u blizini mjesta nesreće.

Times of Malta javlja da je spašeno 28 ljudi, no strahuje se da je više stotina osoba poginulo. Navodno je do prevrtanja došlo nakon što se u jednom trenutku veći broj ljudi pomaknuo na istu stranu broda kako bi privukli pozornost trgovačkog broda koji se našao u blizini.

Malteški premijer Joseph Muscat na svom je Twitteru izrazio sumnju u rezultate spašavanja ljudi koji su pali u more te objavio kako će se u narednim satima potraga vjerojatno usmjeriti prema pronalasku mrtvih tijela.

/Agencije/

Morsko dobro – Uzimaće uzorke na 90 kupališta

0
Boka Kotorska - Verige Foto Boka News
Boka Kotorska – Verige Foto Boka News

Kvalitet morske vode na kupalištima duž Crnogor­skog primorja ove godine biće ispitivan na 90 lokacija saopštili su iz Jav­nog preduzeća za morsko dobro. Prošle godine, uzorci su uzimani na 40 lokacija. Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode na jav­nim kupalištima počeće da sprovode od maja.

Na 90 lokacija od maja do septembra u petnaestodnev­nim intervalima biće uzimani uzorci morske vode i analizi­ran njen kvalitet i ispravnost za kupanje i rekreaciju. Domaćim i međunarodnim propisima oprecizirano je da se stepen kvaliteta određuje na osnovu prisustva i koncentracije dvije vrste bakterija, a laboratorija koja analizira uzorke morske vode mora posjedovati među­narodnu akreditaciju za metode ispitivanja uzoraka – objasnili su iz Morskog dobra.

Oni dodaju kako taj program tokom ljetnje tusistićke sezo­ne sprovode od 1995. godine.

S obzirom da Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog ra­zvoja već duži niz godina ne donosi, u skladu sa obavezom iz Zakona o vodama, godišnje programe monitoringa kvali­teta voda za kupanje, za kupa­lišta na morskoj obali, Javno preduzeće svake godine dono­si svoj program i finasira njegovu realizaciju, angažovajući akreditovanu laboratoriju putem javnog tendera, u skladu sa rastujućim, evropskim i svjetskim standardima. Taj posao ove godine koštaće 65.000 eura, a u toku je tenderska procedura za izbor institucje za koja će tokom sezone sprovesti program – kažu u Morskom dobru.

Boka News
Boka News

Sve rezultate objavljivaće na svom internet portalu i putem medija.

CZIP- Kućice za ugroženu vrstu Modrovrana

1
Solila Tivat stanište Modrovrana - Foto Mihael Đuričić
Solila Tivat jedno od staništa Modrovrana – Foto Miko Djuričić

U Crnoj Gori se procjenjuje da postoji 15 do 25 parova jedne od najugroženijih vrsta ptica u Evropi, Modrovrane, od čega se najmanje sedam nalazi na Ulcinjskoj solani. Ostatak populacije se gnijezdi u Tivatskim solilima, u zaleđu plaže Buljarica, delti rijeke Bojane, kanjonu rijeke Morače, dolini rijeke Zete.

Centar za izučavanje ptica Crne Gore poziva sve zainteresovane da se od 22. aprila priključite akciji pravljenja kućica za modrovrane, koje su namijenjene pospješivanju gniježdenja.

U posljednjih 30 godina broj ove vrste se smanjio za trideset procenata. U Letoniji je sa nekoliko hiljada broj jedinki pao na ispod 30 parova. Litvanija takođe nema ohrabrujuće podatke, sa čak 2000 parova na samo 20, dok se u Austriji nalazi samo 7 zabilježenih parova.

Modrovan
Modrovrana

„Iduće nedjelje Centar za zaštitu i pručavanje ptica počinje sa izradom čak 100 kućica za modrovrane i pozivaju se svi zaintereosovani volonteri i članovi da nam se pridruže.

Kao i uvijek, mogu nam se pridružiti i oni, a oni koji to nisu, mogu tada postati.

Prijavite se na broj 067207117 ili na e-mail: rlex19@gmail.com kaže se u pozivu iz CZIP Crne Gore.

Modrovrana
Modrovrana – Jedno od staništa Solila