Akcija spašavanja stoljetnih maslina

0

Akcija spašavanja stoljetnih maslina sa lokaliteta Klačina, Đuraševići, koje su posječene zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za Opštine Tivat i Kotor uspješno je izvedena.

Naime, na predlog Maslinarskog društva „Boka“, masline su izvađene i preseljene na privremenu lokaciju, do sadnje na stalno mjesto.

U situaciji, kada je šteta već učinjena, smatrali smo jedinim rješenjem spašavanje preostalih djelova stabala masline, odnosno njihovo prenošenje na mjesto sadnje ili na drugo mjesto do konačnog „udomljavanja“ – sopštili su iz MD „Boka“.

Akcija spašavanja maslina
Akcija spašavanja maslina

U dogovoru sa predstavnicima opštine Tivat, a na osnovu Odobrenja za preseljavanje ostatka stabala masline, koje je izdala nadležna opštinska služba, podizvođač radova izvršio je vađenje, osiguravanje od rasturanja zemlje oko korjenovog sistema i mogućih oštećenja prilikom prenosa, te ih transportovao na mjesto predviđeno za odlaganje do odluke o daljem postupanju.

Izvođač radova je angažovao stručnjake iz oblasti maslinarastva iz Splita i Opuzena za nadgledanje procesa prenosa i pružanje savjetodavne pomoći predstavnicima udruženja za dalje postupanje prilikom sadnje.

Firma Pamex, iz Radanovića bez nadokande je ustupila prostor ispred svoje zgrade za odlaganje 115 stabala masline, sa lokaliteta Klačina.

Maslinarskom društvu Boka, predato je na staranje i odlučivanje o daljem postupku raspodjele maslina.

Mještani Đuraševića obratili su se Maslinarskom društvu Boka sa zvaničnim Zahtjevom da zauzme stav i aktivno učestvuje u rješavanju nastalog problema sječe maslina, starijih od sto godina, na lokalitetu Klačina, KO Đuraševići, za potrebe realizacije projekta od opšteg interesa .

Po zahtjevu Odbora mještana, Opština Tivat je formirala Komisiju za prebrojavanje i pozicioniranje posječenih stabala maslina.

Komisija u sastavu Igor Mamula, dipl.ing.hortikulture – Opština Tivat, Jelena Tošković, spec.sci.geod.- Opština Tivat, Vesna Đukić, izvršni direktor Maslinarskog društva Boka, Marko Jokić, predstavnik mještana uradila je Zapisnik o prebrojavanju i pozicioniranju posječenih stabala maslina i utvrdila da su stabla masline, sva starija od sto godina, u odličnom kondicionom stanju.

Klačina - Đuraševići
Klačina – Đuraševići

„Imajući u vidu da se radi o investiciji od javnog interesa sa čime su se složile sve strane u konfliktu, te da su izvođač i podizvođač radova, sasvim očekivano, posjedovali Rješenje o početku izvođenja radova i ostalu urednu građevinsku dokumentaciju, kao i ,,Elaborat o uticaju na životnu sredinu’’ prema kome ,,na lokalitetu Klačina…ne postoje zakonom zaštićene biljne vrste na koje bi posebno trebalo obratiti pažnju prilikom planiranja i izvođenja radova’’ što je neobjašnjivo, osim ako je isti izradila Agencija za procjenu uticaja na životnu sredinu Crne Gore, koja je radile više takvih procjena, za druge naručioce u Boki.

S druge strane, direktno su ugrožena vitalna stabla masline, starija od sto godina, posječena na visinu do i ispod jednog metra, što bi se moglo smatrati revitalizacijom da nije planirano njihovo uništavanje spaljivanjem.

Zakon o maslinarstvu ne pravi razliku između stručnih i nestručnih lica, kada je u pitanju sječa masline“ – saopštili su iz Maslinarskog društva Boka.

Kaznene odredbe Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju, propisuju kaznu za svakog ko posječe maslinu stariju od sto godina, čak i ako se ne nalazi u maslinjaku, (za fizičko lice od 500-1500 €; odgovorno lice od 1500 do 2000 €;… a pravno lice od 12000 do 15000 €)

U očekivanju prispijeća tražene Dozvole za prenos stabala masline sa pomenute, na privremenu lokaciju, službenici Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore, izišli su na lice mjesta i prekršiocu izrekli minimalnu kaznu od 500 €, za fizičko lice…

H. Novi – O kolektoru sa predstavnicima KFW banke

0
Kanalizaciona mreža HN
Kanalizaciona mreža HN

U sklаdu sа zаključcimа Skupštine Herceg-Novi, o izgradnji kolektora i kanalizacione mreže duž hercegnovske rivijere, čelnici lokаlne uprаve rаzgovаrаli su sа predstаvnicimа njemаčke KFW bаnke i Vodаkomа.

Predsjednik opštine Nikolа Gojković je nаkon sаstаnkа krаtko obаvjestio novinаre dа su sаgledаli probleme koji se odnose nа izgrаdnju kolektorske mreže, а dа će zаključci biti sаopšteni nаrednih dаnа, tek pošto se detаljno аnаlizirаju svi аspekti reаlizаcije ugovorа.

Kаo što je poznаto izvođаč rаdovа, turskа kompаnijа Ćeltikćoglu, nije ispoštovаlа ni drugi rok (17. februаr 2015.) iz Aneksа 3 Ugovorа, zа zаvršetаk rаdovа, tаko dа se sаdа rаzmаtrаju mogućnosti kаko dа se ovаj veliki posаo privede krаju sа što mаnje štete, i direktne i indirektne. Direktor Vodаkomа Boris Vuković je rekаo dа će oni pružiti svu neophodnu stručnu i tehničku pomoć svim institucijаmа dа se ugovor zаvrši nа nаjbolji nаčin.

Sastanak
Sastanak

U ime KFW bаnke u rаzgovorimа su učestvovаli Dik Vаlerien, Loter Vestermаn i Kirk Milner, а u ime opštine pored predsjednikа Nikole Gojkovićа i predsjednik Skupštine Andrijа Rаdmаn, i potpredsjednik opštine Drаgаn Jаnković.

 

Škola mandoline

0
Mandolinski orkestar
Mandolinski orkestar

Iz Hrvatskog građanskog društva obavještavaju da od 1.marta počinje sa radom škola mandoline. Školom rukovodi profesor Ivo Brajak.

Upis djece se vrši svakog dana, sem subote i nedjelje, od 8 do 12 sati u prostorijama Hrvatskog građanskog društva Crne Gore na zimskom bazenu u Kotoru.

Prijaviti se možete i na telefon 032-304-232 i 069-754-174, ili putem mail-a ibrajak@gmail.com.

Dođite, čekamo Vas. Slijedite one koji su već naučili svirati, da biste zajedno sa njima nastupali u gradovima Crne Gore, Hrvatske i u drugim državama.

„Petar Tomas“

Amatersko kazalište „Petar Tomas“ Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, formirano u okviru Kluba mladih, poziva sve zainteresirane ljubitelje kazališta i pobornike očuvanja izvornog bokeškog govora na upis u dramsku i recitatorsku sekciju.

Upis je besplatan i obavlja se radnim danima od 8 do 12 sati u prostorijama Hrvatskog građanskog društva na Zimskom bazenu u Škaljarima ili putem telefona 032 304 232.

Probe se održavaju utorkom u 18:30sati na zimskom bazenu u Škaljarima, a u toku je rad na dramskoj predstavi “Ribarsko jutro”.

 

Humanitarni kviz – Donacija Azilu za pse

0
Sa kviza
Sa kviza

Pod pokroviteljstvom međunarodne škole “Knightsbridge Schools International Montenegro” iz Tivta a u saradnji sa kafeom “ClubHouse” u tom ugostiteljskom objektu u Porto Montenegru sinoć je održan kviz humanitarnog karaktera.

“Kviz je organizovan na inicijativu učeničkog parlamenta i uprave škole, a sastavni je dio u nizu akcija koje će škola realizovati u sklopu projekta CAS (kreativni rad, aktivno djelovanje, podrška), koji će se realizovati sa srednjoškolcima svake godine.

Učešće u kvizu uzelo je oko 50 odraslih učesnika, koji su bili organizovani u 15 timova. Pored pitanja iz opšte kulture i različitih naučnih disciplina, najzanimljivija za učesnike bila su pitanja u vezi sa psima i načinom njihovog života i ishrane, koja su imala i podsticajni karakter”-kazala je danas tim povodom PR i marketing menadžer KSI Montenegro škole Slavica Milić.

Logo kviza
Logo kviza

Tokom održavanja kviza sakupljena su sredstva u iznosu od 695 eura a koja će biti donirana Azilu za pse iz Kotora, u cilju poboljšavanja opštih uslova i stanja objekta u kome trenutno boravi oko 150 pasa.

Iz KSI Montenegro škole su poručili da ovo neće biti jedina ovakva akcija i da će se slični projekti nastaviti, kao i da će kviz podrške ponovo biti održan u narednim mjesecima.

Tivat – Predavanje o evroatlanskim integracijama

0
Sa predavanja u Tivtu
Sa predavanja u Tivtu

Mađarska smatra da je Crna Gora već spremna da postane članica NATO– ocijenio je mađarski ambasador u Crnoj Gori Kristijan Poša. On je danas o evroatlanskim integracijama govorio predstavnicima dražavne i lokalne uprave u Tivtu, kao i nekolicini odbornika tivatskog parlamenta na obuci o toj temi koju je organizovala Uprava za kadrove i Vladin Komunikacioni tim za NATO.

„Crna Gora je od NATO dobila ono što još nijedna država u istoriji Alijanse nije –tzv.intenzivirani i fokusirani dijalog koji vam omogućava da dobijete poziv za članstvo do kraja godine, ne čekajući naredni samit NATO u Poljskoj. Taj dijalog je izuzetan tehnički okvir i sjajna mogućnost koju Crna Gora i njeni stanovnici moraju da iskoriste. Politička elita u Crnoj Gori to veoma dobro shvata i zna što treba da se uradi.“- kazao je ambasador Poša koji je govorio o benefitima koje je Mađarskoj donijelo članstvo u Alijansi.

On je podvukao da su „naši saveznici zadovoljni kako stoje stvari“ kada je u pitanju ispunjavanje dva od ukupno četiri uslova za članstvo Crne Gore – reformi sistema odbrane i službi bezbjednosti, ali da se još mora „staviti veliki značaj“ na podršci javnosti učlanjenju naše države u NATO i „djelimično na ispunjavanja obaveza niz poglavlja 23 i 24, odnosno jačanju vladavine prava“.

„Važno je da se tokom godine poveća podrška javnosti i da to prepoznaju svi saveznici.“- poručio je mađarski ambasador. Na pitanje da prokomentariše činjenicu da drugi NATO parteri akcenat više stavljaju na vladavinu prava kao bitniji kriterijum, Poša je odgovorio da se odluke u NATO donose konsenzusom svih članica, koje pojedinačno, u skladu sa sopstvenim interesima, procjenjuju da li „njima vrijedi da jedna mala država sa Balkana postane članica saveza“.

Sa predavanja u Tivtu
Sa predavanja u Tivtu

„Nekome je možda važnija opšta geostrateška situacija, nego vladavina prava, nekome je bitnije nešto treće…Mađarska i još neke geografski bliske države Crnoj Gori poput Slovenije, Hrvatske, Slovačke, su već i prije samita u Velsu rekli da je po njima, Crna Gora spremna za dobijanje poziva za ulazak u NATO. Naravno, ima i nekih drugih država koje gledaju iz nekog svog fokusa, da li je njima u interesu da Crna Gora jednog dana bude članica NATO. Najbitnije za vas je da takve države koje su još uzdržane, iz vaših konkretnih aktivnosti vide da ovdje postoji volja za reformom i da se ne samo usvajaju novi zakoni, već da se oni i primijenjuju u praksi. Ja lično mislim da taj dio crnogorskog „domaćeg zadatka“ teče dobro.“- kazao je ambasador Poša. On je podvukao da Crna Gora „i njena politička elita“ moraju pokazati volju „da idu prema vrijednostima koje postoje na, kako bih to rekao, dijelu svijeta gdje ljudi bolje žive“.

Pukovnik dr Mehmedin Tahirović iz Ministarstva odbrane , odbacio je tvrdnje da je NATO produžena ruka politike SAD, ilustrujući to podatkom da je Alijansa ne mogavši da, zbog protivljenja Grčke, postigne konsenzus na bazi kog se donose odluke, do sada čak u sedam navrata odbila da uputi poziv u članstvo Makedoniji, iako su upravo SAD, kontakt-država preko kojeg zvanično Skoplje vodi svoj proces atlantskih integracija, insistirale na tom pozivu. Tahirović je istakao da iako to njeni čelnici izbjegavaju da saopšte, najbolju vojnu saradnju i kontakte sa SAD i NATO-m na Balkanu ima Srbija koja je iz toga izvukla i velike ekonomske benefite.

„Srbija zvanično niti u jednom svom relevantnom dokumnetu nije proklamovala da će biti neutralna država. Sve što oni rade upućuje na to da će i oni postati članovi NATO, čim to njihove unutrašnje političke prilike dozvole.“- ocijenio je Tahirović.

H. Novi – Koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra

0
Simfoniski orkestar
Simfoniski orkestar

Koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra, biće održan u petak 27. februara, petak u 20 sati u dvorani Park.

Ulaznice za koncert su gratis i mogu se preuzeti svakog dana od 9-12 sati na blagajni Dvorane Park i dva sata prije početka koncerta.

„Izbor“ raskida koaliciju sa DPS–om zbog Instituta?

0
Institut Igalo
Institut Igalo

Građanska lista „Izbor“ raskinuće koaliciju sa DPS-om u Herceg Novom ukoliko Savjet za privatizaciju potpiše ugovor o privatizaciji Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu sa englesko-američkim konzorcijumom Internacional Welnes grup, saopštio na današnjoj konfernciji za novinare predsjednik „Izbora“ Dušan Radović.

On je novinare upoznao sa uslovima predloženog ugovora o prodaji Instituta i ukazao na sve nepovoljnosti tog dokumenta. U želji da zaštite interese ove renomirane ustanove, interese više stotina stručnjaka zaposlenih u njoj kao i interese grada opstanak koalicije na vlasti „Izbor“ je uslovio nepotpisivanjem ovako nepovoljnog ugovora.

Iz Građanske liste saopštili su da su uslovi, koji su predviđeni ugovorom o prodaji 56,5 odsto akcija Instituta Igalo, neprihvatljivi i čista prevara.

Oni su poručili da će, ukoliko Vlada ne poništi tender o prodaji Instituta, organizovati proteste.

Položiti će 786 kilometara podvodnog kabla

0
Postavljanje kabela - arhiv
Postavljanje kabela – arhiv

Fabrika Prysmian Grupe u Arko Felice kod Napulja i norveški Nexans napraviće ukupno 830 km električnog kabla između Crne Gore i Italije, od čega je 786 km podvodnog.

Potrebna su i dva specijalizovana broda koji će postavljati cijevi na dubinu od najviše 1.200 metara u Jadranskom moru.Gradnja podvodnog električnog kabla koji treba da poveže dvije obale, italijansku i crnogorsku, i to između Peskare i Kotora, izaziva veliku pažnju javnosti, jer je riječ o velikom i značajnom projektu.

Nedavno su na italijanskoj strani započeli infrastrukturni radovi u mjestu Vilanova na plaži Porta Nuova južno od Peskare, o čemu su izvijestili i crnogorski mediji.

Ali, malo se zna o detaljima kao što su – ko proizvodi kablove, gdje je fabrika, ko i kako će ih postaviti….

Riječ je o (pod)morskoj razdaljini od 393 km koju treba premostiti, ali u oba smjera. Zajedno sa dijelom kabla koji prolazi zemljom, dva puta po 16 km u Italiji, a dva puta po šest kilometara u Crnoj Gori, to je ukupno 830 km visokonaponskog kabla čiji će podvodni dio biti položen na maksimalnoj dubini od 1.200 metara![quote_box_right]Napraviće ukupno 830 km električnog kabla između Crne Gore i Italije, od čega je 786 km podvodnog[/quote_box_right]

Inače, zanimljivo je reći i da su kablovi jedan od drugog u moru, udaljeni oko 500 m za što postoje precizni stručni razlozi.

Za ovaj ogromni posao proizvodnje i postavljanja kabla, “težak” oko 800 miliona eura, italijanska Terna je angažovala dva proizvođača – italijanski Prysmian i norveški Nexans. A kada se kaže “kabl”, u ovom slučaju to ne znači samu cijev, već i sve “žice” koje će on nositi unutar sebe, a kojima će se prenositi struja.

Dizajneri transformirali tanker u superjahtu

0

Imara-Mega-Yacht-Concept-2

Austrijski dizajnerski studio Motion Code: Blue predstavio je svoj koncept luksuzne superjahte „Imara“ koji se zasniva na platformi 280 metara dugačkog Suezmax tankera. Nakon izgradnje ta će impresivna jahta, ekstravagantnog dizajna biti najveća na svijetu, odnosno bit će 100 metara duža od trenutno najduže jahte MY Azzam koja je izgrađena u brodogradilištu Lurrsen.

Jahta će imati ukupno 11 paluba, a budući da ne spada u kategoriju superjahte, megajahte ili gigajahte, dizajneri su izmislili novi naziv YachtMAX, koji karakterizira jahtu veličine tankera iznad 200 metara.

Dizajn interijera je više nego impresivan. Uz 8 jednokatnih VIP apartmana sa vlastitim terasama, prozorima od poda do stropa, privatnih salona i beach cluba, tu će biti još 12 kabina.

Gosti će na brodu moći koristiti električne automobile kako ne bi morali pješačiti. Ovi BMW i3 automobili držat će se u garažama izvan apartmana i kabina, a o njima će brinuti privatni concierge.

Dvije gornje palube rezervirane su za smještaj posade i kapetana, dok se u dva bočna krila nalaze područja za sunčanje te barovi i saloni pogodni za promatranje same plovidbe.Imara-Mega-Yacht-Concept-1

Unutrašnjost nudi niz zajedničkih prostora, uključujući glavni salon dimenzija 50×40 metara, blagovaonica za 100 ljudi, polu-otvorenu umjetničku galeriju, nekoliko restorana i barova, čajanu i nekoliko trgovina. Uz to na brodu je i teniski teren, sportska dvorana, kino, kazalište i koncertna dvorana.

Kao glavna značajka ove jahte je i skijaška padina sa žičarom koja se proteže na četiri palube i Ski lodge.

U skladu sa svojim-bliskoistočnim utjecajem, trup će biti bijele boje sa zlatnim detaljima. Unutrašnjost će biti kombinacija modernih oblika i drevnih arapskih ukrasnih stilova. Jahta će imati i solarne panele kako bi se osiguralo ekološko i odgovorno korištenje.

Uzdignuta paluba prilagođena je slijetanju i polijetanju helikoptera, a na jahti će ih biti smješteno ukupno pet.

Projekt ima za cilj privući bliskoistočne klijente, koji svoje bogatstvo mogu zahvaliti upravo nafti i tankerima.

Knjižara So – Preporuke za čitanje

0
Knjižara So Herceg - Novi
Knjižara So Herceg – Novi

U stađunskom kulturnom kalendaru našeg karnevalskog grada, sedmica pred nama može da bude šarenija ako poslušamo Preporuke za čitanje koje nam i ovoga puta dolaze iz hercegnovske Knjižare So.

Nikeče Pauline Žizijane, prve žene romanopisca iz Mozambika, roman je o poligamiji. Glavna junakinja nakon 20 godina braka otkriva da njen muž, viši policijski oficir, ima nekoliko paralelnih porodica. Ova hrabra supruga okuplja sve druge žene i one zajedno započinju bitku protiv naslijeđenih običaja, surovih pravila i podređenog položaja žene. Ova surova i tužna priča o vjernosti i pripadanju, ali i nasilju i silovanju, ponižavanju i iskorišćavanju, postavlja pitanje da li je poligamija više pitanje društva, običaja ili pak karaktera pojedinca. Izdavač je Geopoetika.

Princ i fantom
Princ i fantom

Roman Princ i fantom Milana Vidojevića istorijska je istina o princu Đorđu Karađorđeviću, koji je proveo 15 godina u duševnoj bolnici u Toponici kod Niša, istina koja se prepliće sa okultnim i magijskim. Na početku Drugog svjetskog rata, u okruženju kome ne pripada, princ Đorđe, pokušava da otkrije misterioznog ubicu koji zastrašuje bolesnike ali i da utiče na odluku kraljevske porodice. Tajnu istoriju čovječanstva prenijeće mu jedan neobičan posjetilac i tako potvrditi neprolaznost ljudskih vrijednosti. Princ i fantom opisuje jednu istorijsku epohu u kojoj su dinastička trvenja i individualni napor da se pobijedi iskonsko zlo dramatično prikazani. Izdavač je Laguna.

Knjiga o muzici autora Žarka Radakovića i Davida Albaharija po mnogo čemu je jedinstvena i neobična. Pisana u četiri ruke, naizmjenično, nudi nam uvid u muziku pojedinih poznatih savremenih muzičara i grupa te stoga predstavlja specifičan žanr na granici između ogleda i zbirke priča, zapravo umjetnički uobličenih utisaka o svirkama ili albumima koji su za autore ove knjige bili svojevrstan izbor po srodnosti. Izdavač je Laguna.

Stefan Dečanski autora Luke Mičete nesvakidašnja je i sveobuhvatna istorijska biografija jednog od najnesrećnijih srpskih vladara. Rijetko koga je pratila takva misterija, takav dramski naboj, takva kob, kao Stefana Dečanskog. Srpska istorija ne poznaje vještije izvedenu igru dolaska na vlast, ali ni tragičniji odlazak sa nje. Stefan je imao nesreću da vlada između dvije znamenite ličnosti: oca, nemilosrdnog kralja Milutina, i sina, naumoljivog cara Dušana. Iako je njegova vladavina bila kratka i omeđena dvojicom izuzetnih državnika, uspio je da ostavi potomstvu Visoke Dečane koje je gradio Kotoranin fra Vita, i da se upiše među svetitelje. Izdavač je Laguna.

Do bolesti i natrag
Do bolesti i natrag

Priča Marine Furlan u knjizi Do bolesti i natrag o raku provešće čitaoca kroz agoniju otkrivanja ove opake bolesti, pripreme i muke pacijenta od operacione sale i hemoterapije do alternatvnih metoda liječenja – na putu do potpunog ozdravljenja i zdravog života. U dodatku ove uzbudljive lične drame čitalac iz prve ruke saznaje mnogo toga o tretmanu bolesnika od kancera. Autorka se pobrinula da svoju ispovijest dopuni sveobuhvatnim informacijama korisnim i za laike i za upućene o ljekovitim preparatima, preporukama za zdrav život te makrobiotičkim receptima za sva godišnja doba. Izdavač je Laguna.

U doba Velikog posta uputno je skrenuti pažnju i na teološku literaturu. Najljepša mjesta iz dvotomnog molitvenog dnevnika svetog Jovana Kronšanskog izabrao je njegov mlađi savremenik sveštenik Aleksandar Jeljčaninov i sistematski ih rasporedio u knjizi Moj život i Hristu prema oblastima: grijeh, ljudi, svijet, duša, vjera, čudo, molitva. Crkva, Bog. To je povratak duhu Svetih Otaca – kaže otac Georgije Florovski. Izdavač je Artprint.

Muzej legendi
Muzej legendi

Muzej legendi Dejvida Glavera uzbudljiva je, poučna i bogato ilustrovana knjiga za djecu. Ona predstavlja svojevrsno putovanje kroz avanturističke priče za koje su neophodne matematičke vještine. Priče su kao igre u kojima se mora riješiti niz matematičkih problema da bi se napredovalo ka uzbudljivom kraju. Oni koji razriješe misteriju postaju u isto vrijeme matematički geniji. Ako se slučajno desi da napravimo pogrešan izbor ili donesemo pogrešnu odluku tekst je tu da objasni gdje smo pogriješili, da nas vrati nazad i pruži prliku da se ponovo okušamo u rješavanju zadatka. Muzej legendi će nam osvijetliti nevjerovatnu matematičku misteriju zvanu – brojevi. Izdavač je Vulkan.

 Nikola Malović – iz emisije Svijet kulture Radio Herceg Novi