Povodom Karnevalskih fešti u organizaciji ŠOSMO “Vida Matjan” iz Kotora, koncert “Pod Maskama” biće održan u utorak 17. februara sa početkom u 19 sati u Crkva Sv. Duha
Nastupiti će učenici niže i srednje muzičke škole (maskirani) na klaviru, flauti, gitari,violini, solo pjevanju.
Nastupiće i hor niže škole (učenici I,II,III razreda) kojim diriguje prof. Dušica Ćetković.
U Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci juče je održana je sveta misa u povodu proslave Svetog Tripuna, a predvodio ju je Kotorski Biskup msgr. Ilija Janjić.
Misa je održana u sklopu Tripunskih dana – Dana Bokelja, koji se već tradicionalno održavaju u Rijeci, a kroz njih se promiče kulturne i povijesne vrijednosti Bokelja i Boke kotorske.
Organizator ove manifestacije je Hrvatska bratovština “Bokeljska mornarica 809” Rijeka Bokelji i u Rijeci kao i svome zavičaju drže do tradicijski vrijednosti po kojima su prepoznati u svijetu, pa se prilikom Proslave svetog Tripuna održavaju misa i zahvale zaštitniku, postrojava se odred i poslije mise pleše Kolo Svetom Tripunu. Kolo je pratila glazba Gradske glazbe Trsat – Rijeka.
Ovoj je manifestaciji prisustvovao i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel koji se prije početka izvođenja kola pozdravio sa Kotorskim biskupom msgr. Ilijom Janjićem.
Dan ranije, u Circolu, održan je “Tripundanski triptih” -& Koncert bokeljskih glazbenika i prijatelja Boke, malih Bokelja i prezentacija fotomonografije. Nastupili su& prof. Paola Radin, prof. Borjana Skladany, te posebni gosti, prijatelji Bokelja maestro Voljeno Grbac u pratnji prof. Babin. U glazbenu večer publiku su uveli mali bokeljski glazbenici polaznici Osnovne škole Ivan Matatetić Ronjgov.
Voljen Grbac prezentirao je svoj autorski rad Fotomonografiju Kotora.
Mia Mohorić
Hercegfest i Knjižara So pozivaju Vas na promociju novog djela Nikole Malovića. Knjiga o zalivskom Meštru, dokumentarna je proza koja prati profesionalni život Milorada Minja Malovića (1944), najstarijeg zalivskog frizera – paralelno sa zbivanjima na domaćoj i svjetskoj sceni – tokom punih 70 godina.
Meštar Minjo šiša i brije preko 50 godina. Ponekad pet generacija iz iste familije. Ošišao je preko 100.000 glava. Valjda je zato i postao zalivski zanatski brend. Valjda je zato on deboto – Bokeški berberin.
Na promociji će govoriti:
Kapetan Tiho Danilović, Siniša Luković, novinar i publicista i autor Nikola Malović.
Dom kulture – Bijela: 17. februar (utorak) 2015. g, 19 sati
Nikad masovnije nego juče, mještani Donje Lastve na tradicionalnom “Lastovskom karnevalu”, nisu na posljednje putovanje ispratili karnevala kao simboličnog krivca za sve prošlogodišnje nevolje građana.
U veseloj koloni sa karnevalskom lutkom koja je po tradiciji, krenula ispod smokve u naselju VII kvart, pored domaćina iz NVO “Harlekin” i brojnih maštovitih maski, bili su i predstavnici Udruženja “Fešta” i Kotorskog karnevala, Gradska muzika Tivta, Mjesna muzika Đenovići, mažoretke iz Budve, te njihove koleginice iz “Modesta” i “Bellissime” iz Tivta, odnosno “Fešte” iz Kotora. Među maškarama bilo je i nekoliko grupnih maski – “Venecija 1 i2”, “Bokeški đardin”, maska “Harlekina”, štićenika Zavoda za rehabilitaciju djece sa poremećajem sluha i govora iz Kotora…
Najveselija i svakako najatraktivnija, bila je maska “Autoput” iz Kalimanja koju su sačinjavali kosooki građevinski radnici sa kineskim šeširima od trske na glavama, macam, maškinima, lopatama i kosijerima, te starim “folsvagen” kombijem kineskih registarskih oznaka “BB 42 KM”. Uz moto “U Bar smo stigli, u Boljare ko zna kad…” i zaglušujuću muziku Psajevog hita “Gagnam Style”, veseli kineski građevinari povremeno su se zaustavljali, te nakon prodornog zvuka sirene za opasnost, detonirali po jedan” štapin dinamita”, razbijajući ljuti crnogorski kamenjar eksplozijama isložnim udarcima krampova i lopata.
Suđenje karnevalu nazvanom Oburgato Surgatore ilitiga Sve nizbrdo, održano je lastovskoj rivi, prepunoj posjetilaca iz cijele Boke, ali i Budve, Cetinja, Podgorice… Preko hiljadu ljudi iskoristilo je lijepo vrijeme i došlo da se zabavi u Donju Lastvu te vidi sudbinu karnevala što je, kao reče tužilac Slavnog suda komunitadi lastovske “kopao i rukama i nogama da nas u nevolju uvali, naopako nauči iu srdupinu ostavi”.
“Kriv je što je oburdao i surgao i ono što su nam đedovi ostavili, kriv je što smo dobri i pošteni pa nas se svašta događa, što nam je vazda malo pa tuđe oćemo, a svoje nedamo, što kamate vraćamo, a para još nismo viđeli” – obrušio se tužilac na karnevala Oburgata Surgatorea, na što je njegov branilac uzvratio da ništa od toga nije tačno, već da je njegov klijent “visokomoralna ličpnost što je zamiritala da bude kapo od sela”.
Sud je karnevala ipak kaznio smrtnom kaznom spaljivanjem na lomači, a prije nego što su ga krvnici uz zvuke posmrtnog marša, odnijeli na mulo ispred lastovske crkve Svetog Roka i zapalili ga, advokat karnevala Oburgata je prisutnima pročitao njegov testament. Po tradiciji, karneval se u svojoj posljenjoj volji sjetio svih koji su lani griješili i pravili prboleme, te im je svima, u skladu sa zaslugama, poklonio prigodan djelić svoje imovine.
“Svim potencijalnmim investitorima ostavljam podsticvaj za izgradnju stambenih objekata – ne daj Bože fabrika da se ko ne zaposli, avizavam PIO Crne Gore da se penzija prima do 40 godina, a rabota se do smrti, privatnicima ostavljam novi zakon o ukidanju svijeh slobodnijeh dana i obavezno smanjenje plata, a Elektroprivredi preporuku da budu dobro s narodom, da struju u drugoga ne budu uzimali.”- poručio je karneval, ostavivši “Morskome dobru” “10 vreća cimenta i 5 kubika pijeska da sredi lastovsku rivu”, gradskoj lučlici Kalimanj “najmoderniji video nadzor da motori sa baraka noge ne dobiju”, Radio Duxu “metlu za ćeranje službenika”, Urbanizmu “šprajceve za parapet ispod parka Ivovića”, a aerodromu Tivat “meštra od klime i veliku ceradu jerbo su dumbrele lomljive”.
Nakon spaljivanja karnevala, fešta je nastavljena velikim maskenbalom u hotelu “Kamelila” . Lastovski karneval, najveću takvu manifestaviju na Tivatskoj riivijeri, priredila je NVO “Harlekin”, uz podršku Opšptine, Tursitičke organizacije Tivat i sponzora.
[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2015/02/Gasler_15022015_thumb152.jpg” width=”700″ height=”395″]/wp-content/uploads/video/Gasler_15022015.mp4[/KGVID]
Predstavom “Mi u kupe, vi u špade” u izvedbi teatra “Gašler” i “Kotorskih bokunića” sinoć je u Kulturnom centru “Nikola Đurković” otvorenen Kotorski zimski karneval.
U prepunoj sali bilo je plesa, smijeha do suza, aplauza, komentara, publika zadovoljna i nasmijana nakon jednosatne predstave u kojoj su se mnogi prepoznali.
Predstavom “Mi u kupe, vi u špade” u izvedbi teatra “Gašler” i “Kotorskih bokunića” sinoć je u kulturnom centru otvorenen Kotorski zimski karneval.
U prepunoj sali bilo je plesa, smijeha do suza, aplauza, komentara, publika zadovoljna i nasmijana nakon jednosatne predstave u kojoj su se mnogi prepoznali.
“Mi u kupe, vi u špade” je humorističko satirična predstava, u režiji Dolores Bonić Fabian Gashler, koja se bavi životom Kotora i njegovih građana, svakodnevnicom, ljudima …vrijeme je karnevala sve je dopušteno, kaže Dolores, koja je uspjela okupiti sjajnu ekipu, uraditi odličan scenario, režiju, produkciju, bez značajnije finasiske pomoći – 300 eura.
Nakon predstave, kapo kotorskog karnevala Luka Knezović dao je senj čime je i zvanično otvoren Kotorski zimski karneval.
Za danas u 14 sati zakazan je Dječji maskenbal u Mjesnoj zajednici Škaljari, a u 18 u Kulturnom centru, „Art grupa Montenegro” imaće svoje Karnevalsko veče.
„Grdane-zle vile” naziv je mjuzikla koji će u Centru za kulturu izvesti Studio za balet i ples „Alisa” sutra u 18 sati.
U crkvi Svetog Duha u utorak 17.februara od 19 sati učenici Muzičke škole “Vida Matjan” održaće „Koncert pod maskama”.
Stara latinska izreka kaže: “Kao što je ruža miris srca, tako je lavanda miris duše”
Rasprostranjena je diljem Mediterana, sve do Afrike i jugoistočnih predjela Indije. Lavanda se koristi više od 2500 godina. Pretpostavlja se da riječ lavanda dolazi od latinske riječi lavare, što znači prati.
Stari su se Rimljani kupali u mirisnim kupkama u koje su dodavali lavandino ulje. Koristili su i sušenu lavandu kod crkvenih obreda i kod poroda.
Grci su isto koristili lavandu, ali više u medicinske svrhe. Mnogi su svještenici u samostanima uzgajali razne ljekovite biljke, a među njima posebno je mjesto imala lavanda. Lavanda je za vrijeme londonske kuge u 18. stoljeću korištena kao zaštita od infekcije na taj način da su je ljudi stavljali ispod nosa i tako disali. Lavanda je takođe bila korisna za vrijeme prvog i drugog svjetskog rata, gdje se koristila kao sredstvo protiv boli i kod previjanja rana kao zaštita od infekcija.
Pridavala su joj se razna svojstva i upotrebljavana je u razne svrhe. Legenda kaže da je upravo lavandina vodica pomogla kraljici Kleopatri da zavede rimskog imperatora Cezara.
Lavanda je, dakle, biljka čarobnih svojstava koja se gajila i po vrtovima u Boki Kotorskoj i gdje su kolači vrlo često mirisali lavandinim mirisom.
Danas vadimo iz “naftalina” jedan recept i to recept za keks sa lavandom…
Keks od lavande :
120 g maslaca ili masti
Maslac ili mast, šećer u prahu, lavandin cvijet i koricu od limuna pjenasto umutiti. Dodati brašno i dobro ga umiješati u smjesu. Na kraju dodajte žumanjke i miješajte toliko dok se formira tijesto.
Tijesto zamotajte u prozirnu foliju i ostavite 15 do 20 minuta u frizideru, a potom ga razvaljajte na debljinu od 5-8 mm. Kalupima vadite željene oblike keksića, potom ih uvaljajte u kristal šećer i pecite u prehodno zagrijanoj rerni (pećnici) na 180 °C, 10 – 12 minuta. Ohladite ih i čuvajte u dobro zatvorenoj, najbolje u staklenoj ili limenoj kutiji.
Najfiniji su 2-3 sedmice nakon što ste ih ispekli, ako potraju toliko. Bitno je da kutija bude dobro zatvorena.
[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2015/02/Vesna_Djukic_14022015_thumb1652.jpg” width=”700″ height=”395″]/wp-content/uploads/video/Vesna_Djukic_14022015.mp4[/KGVID]
Velika bokeška fešta, Sаjam mаslinа i vinа u Bijeloj.
Izvršni direktor Mаslinаrskog društvа Bokа Vesnа Đukić o problemima maslinara…
U Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru, sinoć je otvorena izložba učeničkih radova sa likovnog konkursa “Lubarda kao inspiracija”.
Izložbu je otvorila Đina Lazar u ime Fondacije “Petar Lubarda” a prisutne je pozdravio Danilo Kalezić, PR kompanije “Adriatik Marinas”.
Prva nagrada za rad “Da se prestrojim u tvoje jato” pripala je Mariji Marković, učenici Srednje likovne škole “Petar Lubarda” sa Cetinja.
Druga nagrada uručena je Ivani Vujačić iz Srednje mješovite škole “Ivan Goran Kovačić” iz Herceg Novog za rad “Sanjarenje” a treća Vesni Petović iz Srednje mješovite škole “Mladost” iz Tivat za za rad pod nazivom “Igra konja”.
Konkursu je pokrenula i organizovala Fondacija “Petar Lubarda” iz Herceg Novog sa kompanijom Adriatik Marinas, uz podršku Ministarstva kulture i Zavoda za školstvo.
U muzičkom dijelu programa nastupili su učenici Muzičke škole Lara Bubanja i Dragan Petrović.
Kanal Kavuada (Cavanella) prokopan je vjerojatno još u rimsko doba. Razdvaja otoke Cres i Lošinj koji su, nekada davno, bili jedan otok. Spajala ih je tanka prevlaka na ovom mjestu.
Preko kanala postoji most koji se ručno otvara dva puta na dan (u 9 i 17 sati). Most je fiksiran na lošinjskoj strani, a otvara se na creskoj strani, kao što otvarate vrata ili pak prozor. Kanalom mogu prolaziti samo manje brodice, maksimalnom brzinom od oko 5 čvorova. Most se zatvara nakon 15 minuta kada se njime nastavlja promet automobilima. Tijekom ljeta most se otvara svakodnevno dok se u zimskim mjesecima otvara po potrebi.
Na sjevernoj strani, kanal je izložen udarima bure, a na južnoj pak dominira svojom širinom. Katkad je u kanalu izuzetno jaka struja koja može dosegnuti i 6 čvorova. Jaka struja, na ovom mjestu, nije uvjetovana plimom ni osekom, već pojavom koja se zove sechepo, lokalnom izrazu na Genevskom jezeru gdje je zamijećena. Uzajamnim djelovanjem različitih sila stvara se dugački val, kojeg se na pučini gotovo ni ne zamjećuje, ali uzrokuje razliku razine vode u dva dijela Genevskog jezera. Tako je i u Osorskom kanalu. Baci li se u kanal papirić, on ubrzano putuje u jednom smjeru. No, može i zastati te se početi, sve većom brzinom, kretati u drugom smjeru. To je pojava koja se zove seche.
Brzina struje potaknula je i ideju za zaradu novaca pa je tako Francesco de Papia, osorski patricij, osorskom gradskom vijeću uručio zamolbu kako bi mu se odobrila koncesija za izgradnju mlina na Kavuadi. Bilo je to u 17. st. Sličnu zamolbu predao je i jedan drugi osorski patricij koji je želio napraviti mlin na morski pogon u Jazu, uz grad Osor, gdje su nekada postojale osorske solane. Nažalost, u osorskom gradskom arhivu se ne nalaze i odgovori gradskog vijeća na ove zamolbe te se ne zna jesu li ti mlinovi ikada bili napravljeni.
© BokaNews, 2021
