„Jedro nade“ u Tivtu

0

Roman „Jedro nade” bokeljskog pisca Nikole Malovića predstavljen je sinoć, tivatskoj čitalačkoj publici u gradskoj galeriji „Buća Luković“. O knjizi su govorili Vanja Gavrovski menadžer za odnose sa javnošću najveće izdavačke kuće u regionu Laguna, u čijoj ediciji je roman objavljen i autor Malović.

„Izgradnja ovog romana trajala je šest godina, to je roman sa ukusom Mediterana o najpoznatijem dezenskom motivu na svijetu, mornarskoj majci, roman osim o šjor Smekiju, govori i o Perastu…“ između ostalog kazala je Vanja Gavrovski

„U romanima sa mojim potpisom brzo se odvijaju radnje, obiluju detaljima, mirisima i okusima Mediterana, soli. Jedro nade govori o našim vremenima.

U palati Smekija u Perastu nekada se nalazila konfekcija „Perast“ koja je proizvodila mornarske majce. Istraživao sam odkud i kada se pojavila mornarska plavo bijela majca, toga podatka naprosto nema, tako da sam mogao napisati vlastitu spisateljsku priču odkuda i kako je nastao mornarski dezen.

U romanu Jedro nade imamo Perast kao jednog od glavnih junaka, to je roman o fenomenu najpoznatijeg, najseksualnijeg i najavanturističkijeg modnog dezena na svijetu, mornarske majce, koja je ujedno i vojna uniforma u svim vojskama svijeta, osim Crne Gore i SAD-a – kazao je autor Malović.

Književna kritika je primjetila da je Google u mom romanu evoluirao, pa tako postoji google ear, googl eart memori – zadate koordinate i odgledate što se dogodilio, ko se skim sreo i kada, mi ustvari slutimo što se može dogoditi, ali suštinski mi već nemamo esencijalnu slobodu… između ostalog kazao je Malović.

Radnja romana Jedro nade prati Nikolu Smekiju, ambicioznog modnog industrijalca iz Barija, koji se na poziv gradonačelnice vraća u Perast, grad svojih predaka, da bi ponovo pokrenuo i oživio tradicionalnu proizvodnju mornarskih majica.

U svijetu koji potpuno zavisi od tehnologije, evoluirani Google preuzeo je ulogu boga, pa nadgleda sve i svakoga.

Šjor Smekija uspeva da brodi digitalnim lavirintom, otkriva kako je plavo-beli dezen nastao na Mediteranu i kojim to čudom uporno opstaje kroz vjekove. U najljepšem zalivu na svetu, junak se zaljubljuje u neobičnu mještanku koja će mu otkriti, ne samo tajne baroka, već i da je ljubav jedino što internet još uvek ne može da zabilježi i arhivira…

Jedro nade je roman o istorijskom razvitku mornarske majice koja je na Mediteranu mnogo više od elementarnog komada garderobe. Plavo-bele pruge su jedinica stila sveprisutnog pomorskog kulta, modni mit, ali i oličenje seksualnosti. Na primorju je svako ko nosi prugastoplavu majicu hodajuca avantura.

Jedro nade - Nikola Malović
Jedro nade – Nikola Malović

Kapetanski Perast politički je odvojen od susjednog Kotora. Ima predsjednika koji tvrdi da 1492. g. ni na jednom od tri broda s Kolumbom nije plovio katolički sveštenik, ali jeste tumač za hebrejski.

Malović je kao niko prije njega, u roman utkao logiku primorskog načina života, i ispleo ljubavnu priču u srcu urbane barokne bajke. Pred nama je izuzetna povest o čuvenom dezenu koji je postao globalni brend, u čiju istoriju su umješani Jevreji, katolički kraljevi i otkriće Amerike.

Nikola Malović je rođen u Kotoru, živi i radi u Herceg Novom. Vlasnik je kultne knjižare „So“. Diplomirao je na Filološkom fakultetu Beogradu

Objavio je knjigu kratkih priča, Poslednja decenija, novela u dramskoj formi Kapetan Vizin-360 stepeni oko Boke, Lutajući Bokelj, Peraški goblen, Prugastoplave storije, fotomonografiju Herceg – Novi – Grad sa 100.001 stepenicom.

Dobitnik je sedam književnih priznanja, među kojima su, „Borislav Pekić“, „Laza Kostić“, „Majstorsko pismo“, „Lazar Komarčić“, “Pero despota Stefana Lazarevića”, Oktobarske nagrade grada Herceg Novog.

Roman Jedro nade doživjelo je tri izdanja za šest mjeseci.

Karnevao Lastovski u nedjelju 15. februara

0
Lastva karneval
Lastva karneval

Tradicionalni „Karnevao Lastovski“ – najveća karnevalska manifestacija na Tivatskoj rivijeri, održaće se u nedjelju, 15. februara sa početkom u 14 sati. Dođite u Donju lastvu i zabavite se pozivaju organizatori karnevala iz NVO „Harlekin“ Donja Lastva.

Po starom običaju, vesela povorka maski sa karnevalom i ove će godine krenuti ispod stare smokve u naselju VII kvart. U pratnji Gradske muzike Tivat i mažoretki, karneval će biti pronešen kroz cijelu Donju Lastvu do rive gdje će mu se suditi za sva loša djela i probleme građana u protekloj godini.

Egzekucija krivca – spaljivanje karnevala, biće obavljeno na mulu ispred crkve Svetog Roka, a fešta se potom nastavlja velikim maskenbalom u hotelu „Kamelija“, gdje će biti dodjeljene nagrade najboljim maskama, djeci i odraslim.

U programu učestvuju gradska muzika, mažoretke, Rili i Ivana Gajić, specijalni gost mađioničar Klovn Marko.

Costa Concordia
Costa Concordia

Organizaciju „Karnevala Lastovskog“ podržale su Opština i Turistička organizacija Tivat.

Tivat – Promocija romana “Jedro nade”

0
„Jedro nade“ – Promocija romana
„Jedro nade“ – Promocija romana

U Galeriji “Buća Luković” u Tivtu večeras, petak 13.februar u 20 sati održaće se promocija romana Nikole Malovića “Jedro nade”.

Promociju organizuju Centar za kulturu Tivat i Izdavačka kuća “Laguna” Beograd.

Marina Porto Montenegro na sajmu u Majamiju

0

Kompanija Adriatic Marinas predstavlja svoj turistički proizvod – vodeću matičnu luku za superjahte i nautičko naselje Porto Montenegro iz Tivta na Sajmu nautike u Majamiju (Miami Yacht and Brokerage Show), u saradnji sa svjetski poznatom jahting brokerskom agencijom Worth Avenue Yacht.

Svojevrsna galerija na vodi, koja predstavlja impresivne dizajnerske superjahte, otvorena je 12. februara i trajaće do 16. februara.

Sa svojom reputacijom koju je izgradio u prethodnih 27 godina, ovaj Sajam privlači najpoznatije brokerske kuće i jahting agencije kao izlagače, kao i svjetski priznate kapetane, vlasnike plovila na vodi i ljubitelje nautike i sportova na vodi.

Kao dobitnik prestižnog godišnjeg priznanja u kategoriji Najbolja marina za superjahte 2015, koju joj je dodjelila TYHA, marina Porto Montenegro je jedna od najatraktivnijih jahting destinacija na svjetskom tržištu. Zadovoljstvo nam je što imamo priliku da ih predstavimo na ovogodišnjem Sajmu u Majamiju, poručuju iz britanske brokerske agencije Worth Avenue Yacht.

2015 02 Miami
2015 02 Miami

„Morsko dobro“ uređuje pristaništa

0
Bitva
Bitva

JP „Morsko dobro“ iz Budve namjerava da ove godine više pažnje posveti sanaciji i osposobljavanju starih lokalnih mula i pristaništa u Tivtu za komercijalno korišćenje. Tako je u finansijskom planu tog JP za ovu godinu opredijeljeno 22 hiljade eura za izradu projektne dokumentacije za konstruktivnu sanaciju pristaništa – mula ispred crkve Roka u Donjoj Lastvi , odnosno mandraća i pristaništa u Krašićima.

Istovremeno planirano je da se, u cilju njihovog stavljanja u komercijalno korišćenje, na pristaništu „Mulo Veselina“ u Lepetanima, odnosno na pristaništu „Novo Mulo“ na Obali Đuraševića postave bokobrani,informativne table i bitve za privez brodova.

To će koštati 20 hiljada eura, a „Morsko dobro“ je za ova dva pristaništa lani već uradilo nautičke planove sa najnovijim hidrografskim i kartografskim podacima.

Bura - Mulo Lepetane
Bura – Mulo Lepetane

“Mi u kupe, Vi u špade“ – Kotorski zimski karneval

0
Mi u kupe Vi u špade
Mi u kupe Vi u špade

Svečano otvaranje ovogodišnjeg Kotorskog zimskog karnevala je u subotu 14. februara u 19 sati u velikoj sali kotorskog Kulturnog centra, predstavom teatra “Gašler” i „Kotorskih bokunića” pod nazivom “Mi u kupe, Vi u špade“.

“Mi u kupe, vi u špade” je humorističko satirična predstava, u režiji Dolores Bonić Fabian Gashler, koja se bavi temama vezanim za Kotor i njegovom svakodnevnicom…

Dođite da se zabavite i nasmijete poručuje Dolores !

Dječiji maskenbal u Mjesnoj zajednici na Prčanju od 15 sati održaće se u subotu 14. februara.

U nedjelju 15.februara u 14 sati Dječiji maskenbal će biti u Mjesnoj zajednici u Škaljari, a u 18 sati u Kulturnom centru Art grupa Montenegro prirediti će svoje Karnevalsko veče.

Karneval-2015
Karneval-2015

 

Praznik Mimoze – Dan vina folklora, nastup Karana

0
Fešta od mimoze  ribe i vina
Fešta od mimoze ribe i vina

U sklopu 46. “Praznika Mimoze”, Turistička organizacija Trebinja organizuje danas 13. februar, petak, manifestaciju „Dan Trebinjskog vina i folklora” koja će se održati u restoranu „Olimpija” u Kumboru u 17 časova.

Posjetioci manifestacije će imati priliku degustirati vina priznatih trebinjskih podruma a u programu će nastupiti KUD „Alat” iz ovog grada, koje će predstaviti izvorno narodno stvaralaštvo, običaje i izvorne pjesme i igre iz trebinjskog kraja, kao i trebinjski tamburaški sastav „Akustik”.

Manifestacija ima za cilj promovisanje grada Trebinja kao turističke destinacije sa namjerom da preraste u tradicionalni dogadjaj.

Na 46. Prazniku mimoze danas 13. februara, peta, u dvorani “Park” od 20 sat koncert će održati hrvatski pjevač Goran Karan.

Mimoza Fešta
Mimoza Fešta

Čakotin – Neprepoznata Boka i njene vrijednosti

Šta misliti o sredini koja najbolji i lako pristupačan vidikovac na ulaz u Boku ne primijeti? Šta misliti o onima koji nisu, niti sada vide potrebu da se arheološki istraži i valorizuje, ni manje ni više nego rimska tvrđava? Šta misliti o nadležnima koji dozvoliše na takvom mjestu postavljanje dalekovoda? Šta misliti o saobraćajnim stručnjacima koji ne predvidješe mogućnost da bi neko mogao poželiti da zaustavi automobil i obiđe Čakotin? Šta misliti o ovoj svojevrsnoj koordinaciji struka u jedinstvenoj težnji marginalizacije i zaborava sopstvenih potencijala? Šta misliti?

Čakotin je istureni vrh (440m) smješten u zaleđu sela Trebesina. Okružuju ga stjenovite litice, a pristupačan je samo preko sjeverne padine, iz pravca sela Kameno – Herceg Novi.

O njegovoj prošlosti nismo ništa znali dok, sasvim slučajno, prilikom postavljanja dalekovoda, na svjetlo dana nisu izronili ostaci davne prošlosti. Arheolozi su zaključili da je na Čakotinu postojao rimski refugijum (pribježište) i da su ostaci zidina jednim dijelom još uvijek vidljivi.

Zatim je ipak dalekovod zauzeo ranije planirani položaj na vrhu. Događaj se zbio još u doba SFRJ, ali kako tada – tako i sada. Niko se nije sjetio da se detaljnije pozabavi ovim mjestom koje bi, nakon temeljnih arheoloških istraživanja zasigurno otkrilo mnoge, već vjekovima zakopane tajne. Osim značaja za nauku, lokalitet bi mogao imati još veći potencijal u turističkoj valorizaciji. Vidikovac je sam po sebi dovoljan motiv za obilazak, rekonstruisano rimsko utvrđenje – još veći. Naravno, stub dalekovoda se pod obavezno treba dislocirati, makar 50-ak metara istočnije. Imamo markiranu planinarsku stazu, ali i stari, lako prohodni, pješački put koji iz Trebesina vodi tik pored Čakotina, tako da ovakav način obilaska pronalazi svoje pobornike, a i za ostale bi se takođe našlo rješenje.[quote_box_right]Arheolozi su zaključili da je na Čakotinu postojao rimski refugijum (pribježište) i da su ostaci zidina jednim dijelom još uvijek vidljivi[/quote_box_right]

Putna infrastruktura je još 2006. godine stigla u neposrednu blizinu. Tada je nova trasa puta za Trebinje prošla samo 100 metara sjevernije od Čakotina. Nažalost, niko se nije sjetio da ostavi proširenje kraj ceste, jer ovako kako je sad nema se gdje ostaviti automobil, osim na samom kolovozu. Naknadno pravljenje uređenog proširenja nije neka prevelika investicija ni sada, ali prvo bi neko trebao dobiti viziju, a ovdje je očito na djelu njeno višedecenijsko odsustvo.

Neću se pozivati na neke daleke uzore da pokažem da se lokalitet van grada može uspješno turistički valorizovati. Dovoljno je vidjeti šta su uradili u susjednoj opštini sa nekadašnjim ostacima (ne tako stare) Sokol kule, koja je danas, nakon temeljne obnove, jedna od glavnih turističkih atrakcija Konavala.

Čakotin - Neprepoznata Boka i njene vrijednosti
Čakotin – Neprepoznata Boka i njene vrijednosti

U bliskom okruženju Čakotina nalaze još 4 istorijska, odnosno, arheološka lokaliteta:

Kotobiljski klanac – mjesto presudne pobjede nad Turcima pri borbama za oslobođenje Herceg Novog, Tajno brdo, istorijska fortifikacija sa počecima u doba Austrougarske, Šilobod – vjerovatno ilirska gradina i, na kraju, Đevojačke grede – arheološki lokalitet sa ilirskom nekropolom pod „gomilama“ i zanimljivom narodnom legendom vezanom za ovo mjesto.

Sve navedeno ukazuje na neosporan potencijal ovog područja za razvoj dopunskih vidova turizma, upravo onih za kojima opština Herceg Novi vapi. Vapi, a ne vidi!

Odlični vidici, istorijska priča, legende, stari pješački putevi i kaptirani izvori uz njih, daju mogućnost da u sprezi sa okolnim selima, Trebesin i Kameno i njihovom ponudom domaće trpeze, iskoriste kao originalna i atraktivna turistička priča iz našeg zaleđa. Jedna od mnoštva mogućih. Mogućih, ali nikada ne osmišljenih i nikada ne realizovanih.

Željko Starčević

dipl. Arheolog & planinar

„Lubarda kao inspiracija“ – Izložba radova

0
Lubarda kao inspiracija
Lubarda kao inspiracija

„Lubarda kao inspiracija“, naziv je likovne izložbe učenika četiri srednje škole iz Crne Gore, koja će biti otvorena u petak, 13. februara u Zbirci pomorskog nasljeđa u 17 sati, Porto Montenegro.

U projektu koji predstavlja omaž Petru Lubardi, učestvovali su učenici SMŠ „Mladost“ iz Tivta, SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ iz Herceg Novog,  SLŠ „Petar Lubarda“ sa Cetinja i Gimnazije „Stojan Cerović“ iz Nikšića.

Izložba se realizuje  na inicijativu i u organizaciji Fondacije Petar Lubarda i podrške kompanije Adriatic Marinas.

Najbolji radovi će biti nagrađeni, a izložba se može pogledati do 23.februara.

Tivat – Ponta Seljanova dobija uređeno šetalište

0
Ponta Seljanova
Ponta Seljanova

Javna rasprava o nacrtu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta uređenja obale na rtu Seljanovo, a koja je danas održana u zgardi Opštine Tivat, nije izazvala veće interesovanje Tivćana. Elaborat je po nalogu Agencije za zaštitu životne sredine, uradio Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu iz Podgorice. Stručnjaci tog Instituta procijenili su da realizacija projekta koga na popularnoj Ponti Seljanova planira budvansko JP „Morsko dobro“, neće negativno uticati na životnu sredinu.

Prema planu, na ukupnoj površini od 7.022 kvadrata sa južne i sjeverne strane rta Seljanovo, izgradiće se, kamenom popločati i urediti šetalište sa zelenim površinama i urbanim mobilijarom, rekonstruisaće se i urediti devet manjih ponti-pristaništa za barke na ovom području, napraviti novi obalni zid u moru sa zapadne strane rta, prirodna plaža na vrhu rta obnoviti nasipanjem autohtonog pijesaka, a u njenom zaleđu uredit i opremiti manje dječije igralište i dva javna toaleta.

Ukupna dužina obale koja će se na ovaj način urediti je 500 metara, a novo šetalište ukupne površine 3.960 kvadrata, biće minimalne širine 3 metra sa par manjih trgova.

Jedine primjedbe na javnoj raspravi stigle su od predstavnika Komunalnog prerduzeća Tivat Tonka Lukšića koji je upozorio na manjkavost projekta u dijelu nepostojanja predviđenih mjesta za instaliranje podzemnih kontejnera za smeće.

„U nacrtu projekta bile su predviđene tražene dvije lokacije, a sada ih uopšte nema. Ne možete očekivati da plaža koju ljeti posjećuju stotine kupača, dva ugostiteljska objekta i niz privatnih kuća na Ponti Seljanova budu opsluženi samo sa malim korpama za otpatke na šetalištu, kada Komunalno ljeti svakodnevno sa tog prostora uklanja skoro 10 kubika iz postojećih kontejnera.“ – istakao je Lukšić.

Ponta Seljanova
Ponta Seljanova

Građani su sugerisali da se prilikom rekonstrukcije ponti, ne ide sa kompaktnom armirano-betonskom konstrukcijom podvodnog dijela, već da se ona napravi od većih kamena ili prefabrikovanih betonskih elemenata, kako bi se ponte u svom podvodnom dijelu, imale rupe pogodne za sakrivanje i život određenih vrsta riba i rakova. Budući da je najveći dio podmorja oko rta Seljanovo pjeskovit ili šljunkovit i da nema ovakvih habitata, na ovaj bi se način osigurala staništa za brojne vrste morskih organizama i doprinijelo očuvanju biodiverziteta mora.