U sklopu Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala večeras na Trgu od oružja od 18 sati održaće se Karnevalska „Papalada ala maka”.
Ucetvuje 11 karnevalskh grupa, koje će na svojim trpezama predstaviti najbolja bokeška jela.
U abrumu ulicama Starog grada učestvovati će Kapo i Kraljica karnevala, mažoretke, maske, kotorska Gradska muzika.
U manifestaciji će učestvovati Crveni krst, Kavačka ala maka, Karampana, Mladi feštađuni, Šjore od mota, žene Risna, Bisernice Boke, Kosmopolitanke, Bokeška kužina, Maslinarsko društvo “Boka”.
Tokom papalade koncert će održati grupa Lungo Mare.
Organizatori su JU Kulturni centar “Nikola Đurkovic” Kotor, suorganizator Turistička organizacija Kotor, pokrovitelj Opština Kotor.
Nа zаhtjev Sekretаrijаtа zа rаzvojne projekte Vlаde Crne Gore, juče je održаn sаstаnаk rukovodstvа opštine Herceg – Novi (predsjednik Opštine i Skupštine opštine Nikolа Gojković i Andrijа Rаdmаn) sа predstаvnicimа engleske kompаnije „Nord stаr“ i Regionаlnog vodovodа.
Nа sаstаnku su predstаvnici „Nord stаrа“ , koji nаmjerаvаju dа grаde turistički kompleks nа lokаciji od 520 000 kvаdrаtа u Donjim Klincimа nа Luštici, kazali da se projekаt nаlаzi u fаzi izrаđenog mаster plаnа i dа bi sаdа trebаlo utvrditi obаveze po pitаnju komunаlne infrаstrukture kаko bi njegovа reаlizаcijа moglа dа se nаstаvi. S tim u vezi dogovoreno je dа se sаčini generаlni ugovor o izmirenju nаknаde zа komunаlno opremаnje zemljištа. Investitor je prihvаtio dа zа dio komunаlne infrаstrukture sаm snosi troškove koji će mu se kаsnije odbiti od nаknаde zа komunаlno opremаnje.
Dа bi se ovаj projekаt nesmetаno odvijаo, dogovoreno je dа se formirа operаtivnа rаdnа grupа koju će činiti predstаvnici Opštine Herceg-Novi, Regionаlnog vodovodа, Vlаdinog Sekretаrijаtа zа rаzvojne projekte i predstаvnici investitorа. Zаdаtаk rаdne grupe je dа koordinirа dаlje аktivnosti u vezi sа ovim projektom i dа utvrdi dinаmiku obаvezа Opštine i investitorа. Ispred Opštine Herceg-Novi člаnovi rаdne grupe su Drаgаn Jаnković, Vlаdimir Mrаčević, Boris Ilijаnić i Dušаn Rаdović, koji će biti povremeno uključen u rаd ovog tijelа.
Opštinski predstаvnici Rаdne grupe sаstаli su se dаnаs i rаzmаtrаli neke od dogovorenih obаvezа koje trebа sprovesti nа terenu.
Da podsjetimo, Vlаdа Crne Gore i crnogorsko-britаnski konzorcijum koji čine podgorički „Nord stаr“ i britаnski „Invest kepitel“ potpisаli su 2009. godine ugovor o dugoročnom zаkupu držаvnog zemljištа nа poluostrvu Lušticа.
Ugovorom je predviđeno dаvаnje u zаkup, nа 90 godinа, zemljištа površine od 520 000 kvаdrаtа, zа grаdnju turističkog kompleksа visoke kаtegorije, uz minimаlni iznos investicije od 210 000 000 eurа.
OO SNP Tivat, danas je protestovao zbog odbijanja lokalne DPS-SDP vlasti da zakaže posebnu sjednicu SO na kojoj bi se raspravljalo o finansijkim odnosu Opštine i velikih investitora prisutnih u tom gradu. Iz te partije lokalne čelnike upozorili su da je istina “spora, ali dostižna” i konstatovali da je vladajuća koalicija odbijanjem opozicione inicijative “još jendom dokazala svoju demokratičnost i toleranciju”.
Predsjednik SO Tivat Krsto Bošković (SDP) odbio je prije par dana ponovljenu inicijativu jedne trećine odbornika da se održi posebna sjednica lokalnog parlamenta na kojoj bi se formirala komisija za preispitovanje svih obračuna naplate komunalija za velike stambene objekte od 2010 do danas, te donio zaključak o obavezivanju nadležne službe lokalne samouprave da dostavi Skupštini analizu svih obaveza Opštine Tivat koje proističu iz Ugovora čiji su potpisnici Vlada Crne Gore, Opština Tivat i Luštica Development.
Opozicione stranke i NVO “Tivatska antikorupcijska akcija” prethodno su iznijele tvrdnju da je gradska kasa Tivta od strane administracije bivšeg gradonačelnika Dragana Kankaraša (DPS) oštećena za oko 2 miliona eura zbog lošeg obračuna i naplate komunalija za kondo-hotel „Regent“ i stambeno-poslovnu zgradu „Ksenija“ u Porto Montenegru, a izrazili su i zabrinutost zbog obaveza nametnutih Opštini po ugovoru za Lušticu Develeopment, gdje bi lokalna uprava morala da finasira gradnju novog puta vrijednog skoro 10 miliona eura. Bošković je odbio zahtjev opozicionara za vanrednom sjednicom SO uz obrazloženje da se iz njihove inicijative „ne može zaključiti koji su pravno valjani i opravdani razlozi za sazivanje sjednice i formiranje Komisije“.
„SNP Tivat izražava naoštriji protest zbog samovolje lokalnih moćnika koji na najgrublji način izbjegavaju konstruktivni dijalog na jedinom validnom mjestu -lokalnom parlamentu,gdje bi obadvije strane iznijele argumente za i protiv. Gospodine Boškoviću istina je, ponekad, spora ali dostižna. Stoga ćemo tek da vidimo da li je naš zahtjev za uvid u dokumentaciju u sigurno nezakonite radnje koje su rađene od strane službenika SO Tivat uz blagoslov bivšeg predsjednika Opštine gospodina Kankaraša, kako Vi kažete „presuđena stvar”. Prije ili kasnije moraćete podnijeti račune gradjanima Tivta koji nas zasipaju dopisima i saopštenjima o nezakonitim radnjama lokalne vlasti u predhodnom periodu.”- navodi se u saopštenju koje je proslijedio predsjednik OO SNP Tivat Nebojša Vukasović.
Iz te partije su se zapitali zašto je, ako nema nepravilnosti o kojima govori opozicija, gradonačelnik Ivan Novosel u međuvremenu ipak formirao komisiju koja će ispitati njihove navode, ali u tom tijelu nije bilo mjesta za predstavnike opozicije i NVO sektora.
“SNP Tivta ne izražava nikakvu sumnju, već smo sigurni na osnovu validne dokumentacije, da je bilo velikih zloupotreba u naplati naknada za komunalije što će vrlo brzo biti i dokazano bez obzira na želju lokalnih „moćnika” da zataškaju ovaj slučaj.”-poručio je Vukasović.
Opštinska komunalna preduzeća Kotora, Budve i Tivta dobiće kontejnere za skladištenje otpada iz mora, dok će ribarima uključenim u projekat biti podijeljene kante za brodove i ribarska odijela, saopšteno je iz Instituta za biologiju mora Kotor.
Kako se navodi, riječ je o aktivnostima u okviru IPA strateškog programa čišćenja mora od alata i ribarskih mreža, koje Institut realizuje u saradnji sa 16 partnera iz sedam zemalja.
Kontejneri će biti postavljeni na najbližim lokacijama u lukama gdje se nalaze ribarski brodovi. Predviđeno je da se postavi 11 kontejnera.
Cilj je da profesionalni ribari izvuku otpad tokom redovnog ribarenja i odlože ga u kante na brodovima, a ne da otpad vraćaju u more.
Prema podacima sakupljenih sa kotorskih brodova, prosječno na nedeljnoj osnovi, količina otpada koji kočari izvuku iz mora kreće se od 60 do 500 kilograma od čega najveću količinu predstavlja plastični otpad.
Na ovaj način planira se i čišćenje morskog dna od napuštenih ribarskih mreža koje predstavljaju veliki problem za morske organizme.
“Kameni stražar” naziv je izložbe fotografija, posvećena prošlogodišnjoj ekspediciji na vrh Aconcagua na Andima, najvišeg vrha Južne Amerike, bokeljskih planinara Antonia Škanate Iva Perčina.
Izložba će biti otvorena u četvrtak 19. februara u 19 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu (palata Pima).
Izložbu su pripremili planinari „Pestingrada” Antonio Škanata i Ivan Perčin, a biće otvorena do 27. februara..
Da se prisjetimo – Iz Boke na vrh Anda – Aconcagvu (6960 mnv)
„Uslijed zdravstvenih problema morao sam odustati od uspona na vrh Aconcagva (6960 mnv), ostao sam u baznom kampu koji je bio na 4500 metara. Nakon rastanka na toj visini sa Tonijem, narednih tri dana nismo bili u prilici komunicirati, tako da sam kasnije putem radio veze doznao da je Toni uspio. Informacija do Vas je malo kasnila, jer je bilo nevrijeme i nije se moglo kontaktirati iz malog mjesta Penientes koji se nalazi u podnožiju Anda, bili smo odsječeni, tako da smo Vam vijest o velikom uspjehu poslali iz Santijaga“ – kazao je član ekspedicije Ivan Perčin.
„Završni uspon na vrh Aconcagvu (6960 mnv), najveći vrh masiva Anda i Južne Amerike, dogodio se rano ujutro 12. februara 2014. Krenuli smo oko 3,30 ujutro iz visinskog kampa koji je bio na 6000 metara nadmorske visine. Trebalo je savladati oko 960 metra do vrha. Predviđeno vrijeme uspona bilo je osam sati tako da smo na vrhu bili u poslijepodnevnim satima.
Iz Boke na vrh Anda – Aconcagvu (6960 mnv)
Mislim da ne postoje riječi kojima bi mogao dočarati trenutak koji je jedinstven i neponovljiv, sam trenutak kada se nađete na vrhu nekog kontineneta, postanete svjesni neke fenomenalne ljepote trenutak ponosa i sreće, kada razvijate zastavu kluba, države, grada iz kojeg dolazite“ – kazao je Antonio Škanata planinar PK ” Pestingrad” iz Kotora.
Još uvijek mi u Boki imamo tu privilegiju da, ako to poželimo, možemo brzo i lako izvući se iz naših nevelikih gradova i naći se u nekom daleko prirodnijem okruženju.
Druga je stvar da li tu mogućnost baš i koristimo u dovoljnoj mjeri. Ne bih rekao, ali to je tema za neku posebnu psiho-socijalnu analizu. Nisam siguran da bih volio da je kultura odlaska u prirodu kod Bokelja razvijena kao, recimo slovenačka. Njima se vikendom kroz prirodu tiska toliko ljudi po metru kvadratnom, da se ti isti Slovenci ne mogu čudu načuditi kad dođu kod nas i vide naše planine bez žive duše. Ali, nije baš ni u toj Evropi svugdje toliko drugačije. Bar ne kod najbližih nam evropskih susjeda.
Jugoistoka Konavala zadnjih godina većinom se sjetimo u vremenu saobraćajnih gužvi kao zgodne (vremenske) prečice za otići ka Dubrovniku. Preko prelaza na Konfinu se obično brže pasa, a zatim još brže projuri Vitaljinom i selima redom do pred Grudu. Čak i u tim danima ljetnje vreve, čim se siđe sa asfalta, malo koga ćete zateći. Sad, zimi – gotovo nemoguće!
Prolazivši nedavno mountainbike-om jednom od tih zaboravljenih ruta potvrdio sam predviđanja: za nekoliko sati na makadamu nisam sreo čovjeka. Pa dobro, ni to nije loše, bar se nikome nisam morao pravdati što iz gušta idem prirodom.
Znate, jedan novski „lovac“ svojevremeno mi se ispovjedio kako on ustvari samo planinari. Pušku mora nositi da ga seljaci, pa i komšije ne bi smatrali čudnim. Ako muževno ide ubiti plijen, to je OK, ali ako nema vidni materijalni razlog – ili nešto gadno krije, ili nije baš sasvim svoj. Elem, da se odmah opravdam: doma sam se vratio sa kesom punom čučega. Nije baš kao vratiti se sa veprom preko haube, ali nije ni loše. Sitno nasjeckani čučeg, kuvana jaja, maslinovo ulje, malo soka limuna i koje zrno soli, nakon dugotrajnog pedaliranja vrhunski su objed. Doduše, čučega sam vjerovatno mogao naći i bez odlaska u Evropu, ali ovih dana je ovdje stvarno „utanjio“ od jutarnjih mrazeva. A možda je ipak ovo samo jedan od onih brojnih izgovora za odlazak u prirodu…
Panorama
Nakon hrane, odnosno tog materijalnog aspekta „problema“ kretanja prirodom, valja dodati i onaj, drugi: ničim izazvano, prkosno i sveobuhvatno… guštanje! U tu svrhu, ako takvih „čudaka“ ima među čitaocima, napisaću i kratki opis ove mountainbiking ture.
Polazak sa kućnog praga, iz Herceg Novog, po „crnogorski“, jedva malo prije podneva. Jutarnji mraz mi nije bio neki dobar motivacioni faktor. Hladnoća ubrzo nestaje pedalanjem uzbrdo ka graničnom prelazu. Obje policije rutinski i brzo obavljaju posao, te sa tek nekoliko izgubljenih minuta nastavljam put, ali sada sa osunčanije – južne strane. Kroz Vitaljinu srećem tek po kojeg čovjeka, zemlja rijetko gdje uzorana, sve sličnije nesretnoj opustjeloj Sutorini. Tako baš ne zamišljam Evropu. Doduše, vide se tu i tamo novi maslinjaci, ali to su oni iz pred pristupnog razdoblja, iz kampanje sadnje. Nakon Đurinića skrećem lijevo, ka Moluntu, pa ubrzo, na neoznačenoj raskrsnici još jednom lijevo, na makadamski put. Pravim kratku pauzu kako bih smanjio pritisak u gumama da bicikl bolje leži na ovakvoj neravnoj podlozi i uključujem prednji amortizer.
Čučeg
Ubrzo počinje uspon po lošem makadamu, pravi ispit spretnosti i snage. Srećom, kad zagusti uvjek mogu naći izgovor za stajanje da bih osmotrio okolinu i bacio pogled na Molunat, nekadašnje ribarsko naselje. Kako to u životu biva, svaki uspon na kraju biva zamjenjen nizbrdicom. Ni ova u biciklizmu nije ništa drugačija – strma je i zahtjeva lagan i oprezan silazak (barem na ovakvom mountainbike-u bez skupih materijala i luksuznih olakšica). Tu se već otvara pogled ka Boki koja preko Vitaljine izviruje u daljini. Ovdje je obala brdovita, pokrivena makijom, dosta slična luštičkoj, ali manje razvedena, bez većih uvala. Put cijelo vrijeme vijuga dosta visoko padinom brda, podalje od mora. Još koji kilometar postepenog silaska i makija će ustuknuti pred bašticama pod raštanom, maslinjacima i šumarcima čempresa, četinarima toliko karakterističnim za Konavle. Ko ovdje poželi da prekrati put, to mu je lako učiniti, jer će ga bočni putevi za kratko izvesti opet na asfalt pred Vitaljinom.
U nastavku ka Prevlaci dolazim do još jedne neoznačene raskrsnice u sred šume čempresa. Pošto je već zla ura (a čučeg pobran leži u bisagama na biciklu), odlučujem se da ne idem desno, ka Prevlaci, već lijevo, slabašnim makadamom kraj vrhova Kupica i Glavica. Uz Glavicu sam prošli put posjetio ostatke osmatračnice iz doba JNA, pretvorene lovački dom „Prevlaka“.
Pogled na Prevlaku
Danas je i za to kasno, pa produžujem na finalnu raskrsnicu, već iza Vitaljine, a zatim ka granici. Sa prirodom i motrenjem da se nepredvidivo konavosko trnje ne obrene u gumama je gotovo, ostatak puta do kuće je rutina.
Istraživanje hidrografa iz Crne Gore i Hrvatske u zalivu Trašte
1 od 10
Kraj podmorskog ispusta
Spšutanje ROV-a u more
Slika prekinutog ispusta
Hidra
Rad sa uredjajima
Uzorkovanje sedimenta
Uzorkovanje sedimenta
Rad sa uredjajima
Uzorkovanje sedimenta
Ante Glavurdić
Četvorodnevno zajedničko istraživanje hidrografa iz Crne Gore i Hrvatske koje je danas završeno u zalivu Trašte, pokazalo je da je podmorski ispust kanalizacionog sistema Kotor-Tivat-Trašte u gorem stanju nego što se pretpostavljalo.
„Utvrdili smo da je stanje ispusta daleko od onoga što bi se željelo vidjeti. Naime, na 1.700 do 1.800 metara od obale luštičkog poluostrva, podmorski kanalizacioni cjevovod je prekinut u dužini od 180 do 200 metara. Stoga se sve otpadne vode izlivaju već ovdje,blizu obali i na dubini mora od samo 27 metara, te fekalije praktično izlaze na samu površinu zaliva Trašte. Tu bi se dakle, pod hitno moralo uraditi nešto da se predstojeća turistička sezona na ovom dijelu Crnogorskog primorja, dočeka sa mnogo manjim zagađenjem mora.“-kazao je Ante Glavurdić, načelnik Odjela za hoidrografiju u Hrvatskm hidrografskom institutu (HHI) iz Splita.
On je bio na čelu tima od šest stručnjaka HHI koji su sa svojim hidrografskim brodom „Hidra“ u protkela četiri dana detaljno snimili stanje podmorskog kanalizacionog ispusta u Traštama, koristeći najmoderniju tehnologiju – tzv. side scan sonar koji radi na principu ultrazvuka i naučnicima daje detaljnu sliku podmorja, kao i najnovijom ronilicom na daljinsko upravljanje ROV koja nosi kamere visoke rezolucije.
U istraživanju su učestvovali i stručnjaci Instituta za biologiju mora iz Kotora i Sektora za hidrografiju crnogorskog državnog Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. SHO je, prije nego što je iz Splita došla „Hidra“, sa svojom hidrografskom barkasom BH-12, obavio snimanje trase ispusta u Traštama svojim side-scan sonarom, obavljeno je i uzorkovanje morske vode na šest lokacija, ronioci su odradili uzorkovanje sedimeneta morskog dna, a CTD sondom odrađena su i uobičajena mjerenja i uzimanje okeanografskih parametara – saliniteta morske vode, provodljivosti itd. Svi prikupljeni podaci obradiće se u laboratorijama Instituta za biologiju mora i ZHMS i naknadno objaviti. Sve to urađeno je u sklopu projekta prekogranične saradnje Crne Gore i Hrvatske nazvanog „JASPPer – zajedničke aktivnosti za prevenciju zagađenja mora“.„JASPPER“ ima za cilj ima da doprinese smanjenju zagađenja Dubrovačko-neretvanskog i crnogorskog akvatorijuma, uspostavljanju saradnje među institucijama nadležnim za zaštitu životne sredine i kulturnog nasljeđa sa obje strane granice, te sprovođenju zajedničkih programa, edukacija, prenosa znanja i aktivnosti u cilju jačanja svijesti o potrebi očuvanja mora od zagađenja.
Slika prekinutog ispusta
Kroz taj projekat ukupne vrijednosti oko 600 hiljada eura, HHI je nedavno nabavio najmoderniji ROV francuskog proizvošača „Hytech“, pa su istraživanja u zalivu Trašte bila premijera za ovu modernu daljinski upravljanu ronilicu vrijednu preko 100 hiljada eura.
„Sa novim ROV-om obavili smo video snimanje kompletne trase podvodnog ispusta, od ishodišne tačke na obali između uvala Pržna i Oblatna, do samog kraja koji je na 3.400 metara od obale. Jako dobre kamere visoke rezolucije omogućile su nam da uočimo i precizno evidentirano sve nedostatke i oštećenja na ispustu koje bi trebalo sanirati u narednom periodu.“- istakao je Glavurdić. On je naglasio da HHI i SHO ZHMS Crne Gore imaju odličnu saradnju, te je ovo već treći zajednički posao dvije institucije. Pored ostaloga, uz razmjenu stručnih iskustava i nabavku opreme , dvije institucije sarađivale su i na prikupljanu hidrografskih podataka za eventualnu buduću gradnju Jadransko-jonskog gasovoda koji bi u Crnoj Gori trebao biti postavljen u podmorju između Bara i Budve, a onda se opet podmorskim putem, nastaviti do Hrvatske na potezu rt Kabala- rt Oštra na ulazu u Boku.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel sa zamjenicima primio je članove delegacije Grada Kotora, koji se nalaze u posjetu Rijeci u sklopu karnevalskih događanja te Dana Bokelja u Rijeci –Tripundanskih dana, koje organizira Hrvatska bratovština “Bokeljska mornarica 809” Rijeka.
Nakon prijema na Korzu je otvorena izložba fotografija Voljena Grbca “Boka u slici”.
Delegaciju Kotora činili su gradonačelnik Kotora dr. Aleksandar Stjepčević i menadžer Grada Kotora Srđan Dragomanović, u pratnji kap. Bože Brajaka, predsjednika Udruge “Bokeljska mornarica 809” Rijeka i Tomislava Brguljana, člana predsjedništva Udruge.
Sa gradonačelnikom Rijeke
Zaželjevši gostima dobrodošlicu u Rijeku, gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako Rijeku i Kotor vežu, što sve predstavlja dobar temelj za razvoj daljnje suradnje dvaju gradova, mnoge gospodarske, kulturne i povijesne veze te pomorska orijentacija obaju gradova. Stoga nije nimalo iznenađujuće, dodao je, što je upravo u Rijeci utemeljena udruga “Bokeljska mornarica”, koja je prije tri godine obnovila svoj rad. Osim što je u Rijeci vrlo aktivna zajednica Kotorana, Rijeka održava i stalnu suradnju sa zajednicom Hrvata u Kotoru.
Gradonačelnik Kotora u Rijeci
Gradonačelnik je istaknuo kako šansa za daljnji razvoj oba grada leži i u suradnji na međunarodnom planu. Naime, gradonačelnik Kotora član je stalnog tijela Crne Gore koje se zalaže za ulazak Crne Gore u Europsku uniju, a nedavno je postao predsjednikom Udruge jadransko-jonskih gradova, kojeg je Grad Rijeka aktivnim članom od samih početaka. “Vjerujem kako se radom kroz Udrugu može učiniti puno za povezivanje naših država, pa slijedom toga Rijeke i Kotora, izgradnjom nedostajuće cestovne infrastrukture,” kazao je gradonačelnik Obersnel, uz kojeg su na prijamu bili i njegovi zamjenici Miroslav Matešić i Marko Filipović.
Rijeka – Izložba “Boka u slici”
Kotorski gradonačelnik Stjepčević zahvalio se na toploj dobrodošlici, istaknuvši kako su Rijeku i Kotor vežu mnoge poveznice, posebice između pomorskih škola i fakulteta, te izrazio nadu da će suradnja u budućnosti biti još bogatija. Ujedno je Udruzi “Bokeljska mornarica 809” Rijeka zahvalio na njegovanju tradicije bokeljske mornarice te promociji Kotora u Rijeci i Hrvatskoj.
U znak sjećanja na kotorski gradonačelnik Stjepčević riječkoj je gradonačelniku poklonio je fotomonografiju Kotora, čiji je autor prvak riječke Opere Voljen Grbac, a dio fotografija iz knjige mogli su na izložbi “Boka u slici” postavljenoj na Korzu pogledati i Riječani.
Proslava u Rijeci sa gradonačelnikom Rijeke
Autor je izložbom koja uključuje 24 fotografije proveo gradonačelnika Vojka Obersnela te gradonačelnika Kotora Aleksandra Stjepčevića.
Voljen Grbac, operni pjevač, glazbeni pedagog, putopisac i fotograf, za više posjeta Boki kotorskoj u Crnoj Gori, posebno Kotoru i okolnim gradićima Perast, Kotor i Dobrota, zabilježio je na fotografijama krajobraz, ljude i običaje.
Trio flauta, koji čine Kotoranke Tamara Knežević, Angela Mijušković i Andrea Petrović, večeras će nastupiti u galeriji ljetnjikovca Buća u Tivtu s početkom u 20 sati.
Ulaz je slobodan.
