Turistička organizacija Tivat saopštila je juče da je od JP „Morsko dobro“ iz Budve dobila zvaničnu potvrdu da će to preduzeće pristupiti uređenju dijela obale u Donjoj Lastvi, u blizini tamošnjeg Turist-biroa. TO Tivat inače, već godinama od budvanske firme traži da se uredi ovaj dio obale i plažu.
„Iz “Morskog dobra” su nam potvrdli da su pribavili urbanističko-tehničke uslove za uređenje ovog dijela obale i da je pripremljen tender za izgradnju novih plaža u svim opštinama, gdje se nalazi i ova lokacija.”- saopšteno je iz TO Tivat.
U prvoj fazi radiće se pješčana plaža dužine 130 metara na potezu od skretanja sa Jadranske magistarale kod Doma kulture, prema Opatovu.
“Plan uređenja ovog dijela obale predviđa i sanaciju obalnog zida uz magistralu, revitalizaciju postojećeg zelenila, raščišćavanje lokacije od raznog komunalnog otpada, dovođenje infrastrukture na plažu, komunalno uređenje lokacije, postavljanje bezbjedonosne ograde između trotoara i magistrale, rekonstrukciju pješačke staze uz donju ivicu magistrale, rekonstrukciju ponti za privez čamaca kao i radove na komunalnom opremanju kupališta”- precizira se u saopštenju. Na taj način dio mještana Donje Lastve iz kuća preko puta, a koji već godinama uzurpiraju ovaj dio morskog dobra i pretvaraju ga u privatni parking ispred samog Turist-biroa, moraće da svoje automobile ubuduće parkiraju u sopstvenim dvorištima.
Iz Turističke organizacje Tivat su naveli da će oni pružiti punu podršku naporima JP “Morsko dobro” za uređenje obale u Donjoj Lastvi.
Kompanija “Adriatic Marinas” ovih dana predstavlja tivatski nautičko-turistički centar Porto Montenegro na velikom međunarodnom Sajmu nautike u Londonu, koji traje do 18. januara.
Projekat će biti prezentovan i na jednom od najznačajnijih srednje-evropskih nautičkih sajmova, koji se organizuje u Dizeldorfu u Njemačkoj, od 17. do 25. januara.
Sajam nautike u Londonu i ove godine okuplja više od 500 izlagača, a obilježavaju ga svakodnevne nautičke promocije i evropske premijere najnovijih jahti i brodova.
Nakon Velike Britanije, tim Porto Montenegra predstaviće projekat na Međunarodnom sajmu nautike u Dizeldorfu, koji se održava u Dusseldorf Exhibition centru. Više od 1.600 izlagača iz 63 zemlje i ove godine okupiće se da prezentuje luksuzne jahte i jedrilice, opremu za ronjenje, jedrenje, kao i najsavremenije nautičke “igračke” namjenjene zabavi na vodi, pod vodom ali i uz obalu. Očekuje se da i ove godine više od 50.000 posjetilaca iz cijelog svijeta doputuje u Dizeldorf za vrijeme sajma.
Među sajmovima koji okupljaju sam vrh jahting industrije i bogatu klijentelu i vlasnike luksuznih plovila, nalaze se i sajmovi u Đenovi, Pulji, Kanu, Sautemptonu, Monaku, gdje će se Porto Montenegro i ove godine predstaviti, pozicionirajući projekat i Crnu Goru kao vodeću jahting destinaciju za superjahte na evropskoj obali.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) zadovoljna je ostvarenim rezultatima u ljetnjoj sezoni i očekuje dobru popunjenost kapaciteta nakon novogodišnjih praznika, ali se i dalje mora raditi na obogaćivanju ponude i unaprijeđenju kvaliteta, saopštila je njen direktor, Željka Radak Kukavičić.
“Prihodi od turizma za prvih deset mjeseci prošle godine iznosili su 704 miliona eura, što je u odnosu na isti period 2013. povećanje od oko 1,2 odsto. Takođe, broj turista i noćenja zabilježili su rast preko jedan odsto”, rekla je Radak Kukavičić u intervjuu agenciji Mina-business.
“Postajemo sve popularnija destinacija za kruzing turizam, s obzirom na to da je prošle godine zabilježeno povećanje broja kruzera i putnika. U Luku Kotor, za 11 mjeseci uplovilo je oko 340 kruzera sa preko 300 hiljada putnika”, podsjetila je Radak Kukavičić i dodala da je Montenegro Airlines (MA) u periodu ljetnje sezone prevezao rekordan broj putnika.
Ona je kazala da su, uprkos vanrednim uslovima koji su obilježili proteklu sezonu, kriznim situacijama na ključnim emitivnim tržištima i izrazito nepovoljnim vremenskim uslovima, uspjeli da održe trend rasta ostvarenog turističkog prometa i prihoda od turizma.
Nacionalne parkove Crne Gore, kako je precizirala, posjetilo je oko 210 hiljada turista, 16 odsto više u odnosu na sezonu 2013.
Željka Radak Kukavičić
Ona smatra da su zajedničkim aktivnostima na pripremi sezone, kako javni tako i privatni sektor, doprinijeli ostvarenim rezultatima. Oni se, prije svega, ogledaju u rastu prihoda koji su direktno ostvareni u turizmu i onih koje je turizam indirektno generisao.
U periodu od juna do avgusta prošle godine ostvaren je rast naplate poreza za oko osam miliona EUR u odnosu na plan budžeta, odnosno oko devet miliona eura u odnosu na uporedni period 2013.
“Međutim, i dalje postoje problemi na čijem rješavanju moramo raditi kako u dijelu infrastrukturnih pretpostavki tako i u dijelu obogaćivanja ponude i unaprijeđenja kvaliteta”, kazala je Radak Kukavičić.
Kada je riječ o zimskoj sezoni, Radak Kukavičić je rekla da je ponuda ski centara raznovrsna i regionalno konkurentna, imajući u vidu odnos cijene i kvaliteta, a hotelijeri i ugostitelji su pripremili niz programski i cjenovno atraktivnih aranžmana.
“Skijališta u Kolašinu, na Žabljaku i Vučju otvorena su sa prvim snijegom, a prema informacijama hotelijera sa sjevera, za novogodišnje aranžmane tražilo se mjesto više. Takođe, s obzirom na aktuelnu ponudu zimskih centara, očekujemo dobru popunjenost i u periodu nakon novogodišnjih praznika”, kazala je Radak Kukavičić.
“Prvi put je jedan njemački turoperator uvrstio Crnu Goru među top destinacije za ovaj vid rekreacije na snijegu, tako da očekujemo oko hiljadu gostiju iz Njemačke. Najavljen je i jedan broj gostiju iz drugih evropskih zemalja, između ostalog, grupe francuskih turista koji već treću godinu organizovano dolaze u Kolašin”, precizirala je direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
Prema njenim riječima, može se očekivati značajnija posjeta turista iz regiona, a akcijom Bijeg na snijeg, koja podrazumijeva atraktivan program, manifestacije, DJ žurke, program za najmlađe, upotpuniće boravak turista na skijališta i animirati posebno domaće goste da posjete ski centre.
Kompanija „MRM Maritime“ iz Tivta nastavlja sa uspješnim poslom brodskog transporta jahti iz i ka Crnoj Gori a koji je prošle godine započela u partnerstvu sa renomiranom brodarskom kompanijom „Sevenstar Yacht Transport“ iz Holandije.
Danas je naime, na sidrištu ispred Zelenike u Boki Kotorskoj na hevi-lifter „Tracer“ ukrcano pet jahti iz tivatske marine Porto Montenegro, koje će tokom narednih mjeseci krstariti vodama Atlantika i Karipskog mora. Teretnjak od 6.714 tona, dužine 100 metara jahte će odvesti do luke Vest Palm Bič na Floridi gdje će ih preuzeti njihovi vlasnici i sa njima uživati u vodama Kariba.
„Tracer“ , brod kompanije „Big Lift Shipping“ iz Amsterdama koja je članica konzorcijuma „Sevenstar“, raspolaže sa dvije teške palubne dizalice kapaciteta po 275 tona, pa je danas pred Zelenikom sa lakoćom ukrcao pet jahti.
Ukrcaj jahte Indigo Star na brod Tracer
Prema riječima Nikole Petkovića iz „MRM Maritimea“ na put brodom do SAD, iz Boke su krenule dvije 15-metarske motorne jahte, jedna jahta dužine 20 i jedna dužine 34 metra, dok je najveći ukrcani brod bio impozantna 38-metarska mega-jahta „Indigo Star“ od 310 tona, koja vije zastavu Luksemburga.
Tradicionalna turističko zabavna manifestacija koja bi trebalo da bude zvanično otvorena 6. februara održaće se pod imenom „Praznik mimoze”, odnosno bez dodataka Portonovi, kako je to bilo prošle godine, javlja Radio Jadran.
Sasvim je izvjesno da kompanija Azmont investments neće biti generalni sponzor, oni će najvjerovatnije finansijski pomoći otvaranje festivala. Zbog radova na kompleksu Portonovi u Kumboru, koji su uveliko počeli, nisu u mogućnosti da se kao prošle zime posvete prazniku. – potvrdio nam je v.d. predsjednik opštine, Milan Vajagić.
Iz budžeta opštine za 46. Praznik mimoze biće izdvojeno 100.000 eura, kazao je Vajagić.
Prema njegovim riječima, 90 odsto programskih rješenja je dogovoreno, ali ipak sve zavisi od raspoloživih sredstava i konačnog dogovora sa predstavnicima Azmonta narednih dana.
Mimoza
Za ovogodišnji 46. Praznik mimoze finasijskim planom TO Herecg Novi predviđena su sredstva od 80.000 eura. Ona bi mogla biti upotrebljena, ukoliko dođe do deblokade, do konačnog usvajanja finansijskog plana i programa ove organizacije, na šta se čeka još od marta prošle godine.
Arancini ili orancini, ušećerene kore naranče, je tradicionalna primorska grickalica, za koju vjerujemo da ste je makar jednom probali. Kad se rade od limunove kore nazivaju se limuncini, a pripremaju se, istina puno rjeđe, i od kore grejpa.
Arancini su se u prošlosti najčešće pripremali zimi za svečanosti i nudili gostima kao “bomboni”. Domaćice su ih koristile i tokom čitave godine kao dodatak kolačima. Navodno su stari Rimljani arancine i ušećerene bademe darivali prijateljima.
Arancini se i danas pripremaju za kućne potrebe. Međutim, oni su postali i zanimljiv tržišni proizvod. Na tržištu se pojavljuje sve više proizvođača arancina koji nude kao suveniri (Hrvatska).
Iako ima više recepata za pravljenje arancina, ušećerenih kora od naranči, objavljujemo jedan, čini nam se, vrlo jednostavan recept.
Sastojci i postupak pripremanja
Sastojci potrebni za pripremu arancina:
½ kg kora od naranče (naračna ne smije biti prskana)
½ kg šećera
šećer za posipanje
masni papir
Kore naranče izrežu se na rezance, širine 1/2 cm, i kratko prokuhaju u vodi (samo da baci ključ). Vruća voda iz lonca zamijeni se hladnom vodom i ovaj postupak kuhanja i zamjene vode ponavlja se tri puta. Poslije trećeg, kratkog prokuhavanja odstranjuje se unutarnji dio kore (bijeli dio).
Kore se potom izvagaju i dodaje im se ista količina šećera. Smjesa potom treba da odstoji 24 sata. Nakon toga u smjesu se dodaje voda (½ dcl vode na ½ kg kora) i sve se kuha na laganoj vatri. Kad ispari sva voda i šećer se upije u kore, kore se pažljivo vade.
Kore se potom uvaljaju u šećer za posipanje. Svaku koricu treba posebno odvojiti, složiti na masni papir i ostaviti da se dobro osuše. Nakon sušenja kore se slažu u staklene tegle.
Nakon cjelodnevnih pregovora iza zatvorenih vrata, između predstavnika DPS i Udruženja građana “Izbor” oko formiranja vlasti u Herceg Novom, u saopštenju koje je dostavljeno medijima kaže se da je postignut “sporazum oko ključnih programskih ciljeva”.
U saopštenju Izbora se navodi da je postignut dogovor oko budućih ciljeva razvoja grada, ekonomskog programa, učešća u aktuelnim privatizacionim aranžmanima, kao i da je konstatovana lista kadrovskih rješenja oko kojih će se naknadno nastaviti pregovori.
Pregovarački tim DPS-a činili su Svetozar Marović, Daliborka Pejović i Branimir Gvozdenović, a u ime “Izbora” pregovarali su Dušan Radović, Nikša Gojković, Mišo Škobalj, Tamara Vujović, i Špiro Vuković.
Nosilac liste “Izbor”, Dušan Radović Krušo, uvjetovao je da o budućoj vlasti u Hercegnovom razgovara isključivo sa partijskim čelnicima DPS-a i SNP-a, bez prisustva lokalnih partijskih funkcionera u čemu je uspio.
Na vanrednim lokalnim izborima u Herceg Novom koji su održani 14. decembra 2014. godine, nijedna partija, koalicija ili grupa građana nije osvojila apsolutnu većinu da bi mogli samostalno formirati vlast.
Najviše mandata, osvojio je DPS – 13 , Udruženje građana Izbor osvojilo je 9, Koalicija SNP-DF-NS 8, a SDP i Novska lista po dva odbornika.
Konstitutivna sjednica SO Herceg Novi zakazana je za 12. januar u 11 sati.
Filmski program Centra za kulturu Tivat počet će sutra i trajati će do 17. januara a nastavlja se i od 21. do 23. januara.
U nedjelju od 16 sati, u velikoj sali Centra za kulturu, biće emitovan 3D crtani film “Spašavanje Djeda Mraza” a premijera igranog filma “Gorčilo” zakazana je za takođe za 11. januar, nedjelja u dva termina od 18 i od 20 sati.
Projekcije filmova “Spasavanje Djeda Mraza” i “Gorčilo”planirane su do 17. januara u nekoliko termina.
Film “Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa” crnogorskog reditelja Nikole Vukčevića, biće prikazan u Tivtu u srijedu, 21. januara.
Film je crnogorski kandidat za prestižnu nagradu Oscar u kategoriji najboljeg stranog filma.
Nakon što je u petak, 9. januara 2015. na redovnoj liniji Mali Lošinj – Zadar, došlo je do nasukavanja trajekta „Vladimir Nadzor“ na hrid Hripa ispred pristaništa na otoku Premuda, brod je nešto prije ponoći vlastitim pogonom i uz asistenciju Jadrolinijinog trajekta „Sis“ uspješno odsukan i privezan u u pristaništu Krijal na otoku Premuda.
Na brodu je u trenutku nasukavanja bilo ukupno 25 putnika, 13 članova posade, dva kamiona, tri osobna vozila i jedno motorno vozilo. Među putnicima i posadom nema ozlijeđenih, a došlo je do oštećenja jednog osobnog vozila. Trajektu su oštećena dva tanka, a spriječen je daljnji prodor vode u brod. Jadrolinijin katamaran „Silba“ stigao je na lokaciju nasukavanja i ondje preuzeo putnike, a vozila su sigurno i bez oštećenja prebačena na brod „Sis“ koji ih je prevezao u luku Zadar, gdje će ih preuzeti vlasnici.
Prilikom odsukanja nije došlo do zagađenja mora, a nakon pregleda Lučke kapetanije, Hrvatskog registra brodova i Inspekcije sigurnosti plovidbe, trajekt „Vladimir Nazor“ bit će poslan u remontno brodogradilište.
Priča o sovi ušari koju su povrijeđenu u šumarku kraj Tivta otkrili mještani i reakciji ljudi koji su učinili sve da bi je spasli djeluje kao melem, poslije vijesti o terorističkim napadima, ubistvima, … prenosi portal mondo.me.
Nakon što je ptica pronađena, nekoliko tivatskih mladih ljudi osnovali su na Facebook grupu sa molbom da im se javi neko ko bi pomogao da se ptica spasi.
U rekordnom roku javio se ornitolog Mihailo Jovićević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, koji je došao u Tivat preuzeo sovu i odnio je u veterinarsku stanicu u Baru.
Storija o borbi za život ove velike ptice, nažalost, još nije završena. Oni koji brinu o njoj čine sve da bi preživjela.
Pticu je pregledala a ubrzo potom i operisala dr Ljiljana Čabarkapa.
„Snimak je potvrdio strahovaje da ptica ima prelom humerusa, i odmah sam predložila operaciju. Gospodin Jovićević se interesovao da li će ptica nakon operacije moći da leti, ali to nismo mogli da garantujemo. Kod životinja je postoperativni oporavak nepredviji nego kod ljudi, jer nisu, da se tako izrazim, disciplinovane. Eto, naša sova je već skinula zavoj pa će Jovićević koji brine o njoj morati da joj stavi novi. Nezgodno je zbog takvih stvari sada bilo šta komentarisati“, prokomentarisala je za Mondo dr Čabarkapa.
Sova ušara
Operacija sove ušare, najveće iz ove vrste ptica u Evropi, tek nešto manje od surog orla, bila je prva u karijeri dr Ljiljane Čabarkape. Većina veterinara u karijeri se uglavnom i ne sretnu sa ovakvim pacijentima.
„Prvi put sam operisala veliku sovu ušaru, ali sam imala slične intervencije sa manjim sovama, raznim vrstama papagaja… tako da sam imala iskustva sa intervencijama kakvu je zahtijevala povreda ove lijepe ptice“, objasnila je dr Čabarkapa.
Sova ušara
Sova ušara je najveća evropska sova. Dužina tjela je oko 70 cm. Raspon krila 160 – 190 cm, a težina 2 – 4 kg. Kada stoji,na glavi su joj istaknuti pernati čuperci nalik ušima, i zahvaljujuci njima ona je dobila ime.
