Dan pomorskog muzeja – Radimiru „Merito Navali“

0

Povodom Dana Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor i jubileja šesdesetdvije godine postojanja  sinoć je u palati „Grgurina“ otvorena izložba „Dokumentovana pomorska tradicija Boke” i dodjeljena nagrada „Merito Navali“, koja je ove godine dodjeljena Zoranu Radimiru iz Dobrote.

Direktorica kotorskog Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević je podsjetila da je Muzej nastao postepenim razvojem iz prvobitne zbirke Bratovštine Bokeljske mornarice 1880. godine.

“Revnosni sakupljač starina Josip Jovićević zbirku je sistematizovao 1938. godine i postavio na prvom spratu barokne palate porodice Grgurina. Nju je testamentom iz 1814. godine gradu Kotoru ostavio posljednji potomak te znamenite kotorske porodice – biskup Marko Anton Gregorina. Septembra mjeseca 1952. godine palata je kompletno restaurirana pa je, sada već znamo – svoje pravo mjesto, na prvom i drugom spratu našao Pomorski muzej” – kazala je Pejaković Vujošević.

Muzej danas nije samo čuvar predmeta iz prošlosti i memorijalni centar minulih epoha već je to institucija koja afirmiše ljude koji daju puni doprinos izvučavajući pomorsku prošlost i sveukupnu kulturnu baštinu.

“Osvajajući i tu misiju Muzej je 2004. godine ustanovio nagradu “Merito Navali” po svilenoj počasnoj zastavi koju je slavni kapetan Ivo Visin sa Prčanja dobio od austrougarskog cara Franja Josifa 1860. godine za podvig na moru tj. oplovivši svijet svojim brikom “Splendido” za sedam godina šest mjeseci i devetnaest dana, u periodu od 1852. do 1859. godine. Ove godine nagradu dodjeljujemo sedmi put. Odlučili smo da je večeras uručimo gospodinu Zoranu Radimiru, potomku kapetanske porodice, čovjeku čiji je rad oivičen velikim znanjem i ljubavlju prema starinama koje stručno i profesionalno kroz dugi niz godina strpljivo, smireno i odmjereno obrađuje, iako po struci nije muzeolog. Njegovi preci su bili aktivni učesnici u osnivanju Pomorskog muzeja i veliki donatori ove institucije. Slijedio je gospodin Radimir njihov put cijeneći kulturnu instituciju u kojoj rade profesionalci, naš Muzej, darivajući veliki broj predmeta iz etnografskog opusa, kao i antičko sidro , a koji danas svi skupa krase vitrine ove značajne institucije. Poklonio je on i veliki broj značajnih arhivskih dokumenata iz pomorske prošlosti čime smo obogatili arhivsko odjeljenje, a stručna biblioteka se upotpunila poklonom edicija iz pomorstva. Otvorio je naš dragi prijatelj vrata svoga doma i ustupio svoje dragocjene predmete minulih epoha da ih prezentujemo u našem Muzeju kroz izložbu “Skriveni svijet enterijera kolekcionara Zorana Radimira” – kazala je Pejaković Vujošević.

“Veoma sam zahvalan na priznanju koje sam dobio, a zahvalnost bih želio da podijelim i sa onima koji su svojim uticajem na mene nekako doprinijeli da budem kandidovan za nagradu – članovima moje porodice” – kazao je dobitnik nagrade Zoran Radimir.

Nagradu „Merito Navali“ do sada su dobili  dr. Miloš Milošević,  Antun Tomić, mr. Jovan  Martinović, kapetan Milan Sbutega,  inžinjer Petar Palavršić i msgr. Anton Belan, generalni vikar Kotorske biskupije.

“Povodom Dana Pomorskog muzeja večeras izlažemo ukupno četrdeset pisanih i štampanih dokumenata, prožetih pomorskom tematikom. Izložba obuhvata istorijski period od kraja 18. do početka 20. vijeka. U postavci koja je sinoć otvorena posebno mjesto i značaj imati pomorske knjižice (matrikule) pomorskih kapetana sa Crnogorskog primorja iz 19. vijeka. “Postavka se može pogledati u narednih petnaest dana, a u vitrinama se mogu vidjeti i razni dopisi, upozorenja, sertifikati, instrukcije, feljtoni, zahvalnice, uvjerenja o vakcinaciji pomoraca, svjedočanstva i drugo.

Izložbu je otvorio bibliotekar Muzeja Slavko Dabinović.

U muzičkom dijelu programa nastupila je profesorica violine Dušica Kordić.

Tivat – Potpisan ugovor o izgradnji autobuske stanice

0
Autobuska stanica Tivat
Autobuska stanica Tivat

Do kraja maja naredne godine Tivat će riješiti jedan od svojih višedecenijskih saobraćajnih problema – nedostatak objekta adekvatne autobuske stanice. Na lokaciji postojećeg privremenog autobuskog stajališta na Župi do tada će kompanija „Mesopromet-Franca“ iz Bijeloj Polja izgraditi modernu autobusku stanicu ukupne bruto građevinmske površine 2,1 hiljadu kvadrata – proizilazi iz ugovora o zajedničkom ulaganju koga su juče potpisali gradonačelnik Ivan Novosel i generalni direktor „Mesoprometa“ Hilmija Franca.

U zajednički posao Opština ulaže parcelu površine 9.500 kvadrata na Župi i investitora oslobađa obaveze plaćanja komunalija, dok će „Mesopromet“ uložiti više od 5,5 miliona eura u gradnju cijelog kompleksa što pred autobuske stanice, predviđa i izgradnju šoping centra površine skoro 3 hiljade kvadrata i hotela ranga 4 zvjezdiuce, površine 2.500 kvadrata. Šoping centar i hotel „Mesopromet“ gradi za svoje potrebe.

Gradonačelnik Ivan Novosel i generalni direktor „Mesoprometa“ Hilmija Franca.
Gradonačelnik Ivan Novosel i generalni direktor „Mesoprometa“ Hilmija Franca.

„U prvoj fazi do kraja maja naredne godine izgradiće se autobuska stanica i šoping centar, a u roku od 18 mjeseci i hotel kapaciteta 38 soba. Urediće se i kompletanm okolni prostor, u novom kompleksu biće otvoreno preko 100 novih radnih mjesta, a ja računam da će većina zaposlenih biti iz opštine Tivat.“-kazao je nakon potpisivanja ugovora, gradonačelnik Novosel dodajući da je riječ o izuzetno važnom projektu za lokalnu upravu koji se realizuje po ssistemu privatno-javnog partnerstva.

Osim parkinga za autobuse i osam perona ukupne površine od oko 2.600 kvadrata, autobuska stanica će u prizemlju i na dva sprata, sadržati čekaonicu, biletarnice, kancelarije, kafe-restoran, sanitarne čvorove, garderobu, tehničke prostorije i natkriveni parking za četiri automobila.

„Sve investicije koje smo započeli mu rekordnom  roku smi i završili. Imamo reference u tri slična objekta koja smo već izgradili u Pljevljima, Bijelom Polji i Baru te vam mogu garantovati da će do kraja maja naredne godine Tivat na ulazu u grad, dobiti ovaj velelepni novi objekat, kao i novi šoping centar, dok će u roku od 18 mjeseci od dana dobijanja građevinske dozvole biti završen i reprezentativan hotel ranga 4 zvjezdice.“- podvukao je prvi čovjek „Mesoprometa“ Hilmija Franca obećavajući da će se u gradnji novih objekata upotrebiti najkvalitetniji materijali i konstrukciona riješenja. Juče je počeo i dvomjesečni rok u kome „Mesopromet“ treba da završi projektnu dokumentaciju, ali iz te firme nezvanično najavljuju da će sve biti gotovo za samo 45 dana, pa je za očekivati da građevinske mašine na Župu stignu već do kraja godine.

Gradonačelnik Ivan Novosel i generalni direktor „Mesoprometa“ Hilmija Franca.

U međuvremenu, Opština će razmotriti mogućnost da aktuelna privremena autobuska stanica nastavi da funkcioniše na Župi u smanjenom obimu, ukoliko to ne bude remetilo radove,a  kao alternativa figurira njenoi izmiještanje na plac kod hotela „Tivat“ na Seljanovu. Do ljeta naredne godine kada će prvi autobusi konačno ući na perone nove moderne autobuske stanice Tivta, lokalna uprava odlučiće hoće li taj objekat u kome će biti zaposleno 15-tak radnika, biti organizovan kao posebno novo lokalno javno preduzeće ili će raditi u sklopu neke od već postojećih opštinbskih firmi, ili će se pak tenderom tražiti operater nove stanice.

Kotorske mažoretke trostruke prvakinje Evrope

0

Mažoretke Fešte iz Kotora na 16. Evropskom prvenstvu mažoretki održanom u rumunskom gradu Targoviste osvojile su tri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju, u konkurenciji 3 176 registrovanih mažoretki iz 78 klubova iz 13 zemalja Evrope.

Crnu Goru je na ovom evropskom prvenstvu predstavljalo 55 djevojčica iz Kotora, 15 iz Budve, koje je pripremala Mirjana Miljanović i 10 iz Hercegnovskog kluba “Lili”, koje su se okitile bronzanom medaljom u kategoriji seniori mace.

Nakon osam godina čekanja, kotorske mažoretke uspjele da osvoje zlato u disiplini formacija, kaže se u saopštenju udruženja Fešta.

Prvo mjesto osvojile su kadetkinje – formacija u radu sa štapom-mace, zatim, seniorke u radu sa štapom-mace, seniorke duo u radu sa štapom mace, druga mjesta osvojile su seniorke duo pom-pon (Mirjana Miljanović i Anđela Knežević), seniorke solo mace – (Mirjana Miljanović), mažoretke Fešta-Budva kadeti sa štapom. Juniorke duo pom pon (Katja Fabian i Kristina Roganović) osvojile su treće mjesto, prenio je podgorički dnevnik.

“Poslije osam godina čekanja zlata u formacijskoj kategoriji, tri puta se čula crnogorska himna pred prepunom arenom u Rumuniji, a naša zastava se čak sedam puta viorila na jednom od tri pobjednička postolja. Misija je ispunjena, imamo evropske šampione u tri kategorije, viceprvake u dvije kategorije što je zahvaljujući djevojčicama i djevojkama iz Fešte popelo Montenegro mažoret asocijaciju u sam vrh mažoret plesa u Evropi“, izjavila je Mirjana Miljanović, osnivač kluba, instruktorka i koreografkinja mažoretki.

Na Arzi ostaci osiromašenog uranija

0
Arza
Arza

Na rtu Arza, na ulazu u Bokokotorski zaliv, preko puta Prevlake, još uvijek se nalazi oko devet kilograma osiromašenog uranija zaostalog nakon NATO-ova bombardiranja, naveli su stručnjaci Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) u Podgorici. Stručnjaci tvrde da to ne predstavlja osobitu opasnost za ljude i okoliš te da je to područje u posljednjih desetak godina više puta čišćeno od te radioaktivne i kancerogene tvari.

Kako u ponedjeljak prenose podgorički mediji, tiokom NATO-ova bombardiranja Srbije i Crne Gore 30. maja 1999. godine na rt Arza palo je više od 400 projektila s uranijem i tom prilikom kontaminirano je zemljište površine 30.000 kvadratnih metara.

Stručnjaci CETI-a evidentirali su oko 87,9 kilograma osiromašenog uranija, od čega je od 2000. godine više od 90 posto uklonjeno.dsc07735

Učinkovitost, odnosno postotak uklonjenog uranija je preko 90 posto od prvotnog broja ostataka s uranijskim materijalom, kazali su iz te institucije podgoričkom dnevniku “Dan” tvrdeći da je od svih kontaminiranih lokacija u Srbiji, Crnoj Gori, BiH, Kosovu i uopšte u svijetu Arza prva koja je i službeno dekontaminirana te da za to ima provjeru i ocjenu Ujedinjenih naroda (UN) za okoliš (UNEP).

Koordinatorica u nevladinoj organizaciji Green Home Nataša Kovačević kazala je, međutim, da tvrdnja o malom postotku osiromašenog uranija na rtu Azra govori da sanacija nije u cijelosti obavljena, odnosno da je tijekom dvije i po godine došlo do integracije uranija u zemljištu, kamenjaru, vodi i živom svijetu.

Ukrajinac nag šetao ispred aerodroma u Tivtu

0

foto uz text 2Ukrajinski državljanin A.D. (42) napravio je danas nešto prije 12 časova, pravu pometnju na aerodromu Tivat.  Ukrajinac je naime, sa sebe skinuo i posljednju krpicu i  potpuno go, šetao je parkingom za autobuse kao i prilaznom saobraćajnicom tik ispred ulaza u terminalnu zgradu aerodroma.

Na zgražavanje brojnih putnika koji su tada ulazili i izlazili iz terminalne zgrade A.D. je u „Adamovom kostimu“, nekoliko minuta bio glavna atrakcija na najprometnijem crnogorskom aerodromu. Čim su primijetili komešanje, intervenisali su pripadnici granične policije koji obezbjeđuju aerodrom i ovdašnji granični prelaz, prišli pijanom Ukrajincu, navukli mu šorts i priveli ga u službene prostorije.

ukrajinac 1„A.D. je prema do sada raspoloživim podacima, danas trebao da putuje iz Tivta za Ukrajinu. U Crnu Goru je inače, ušao 7.septembra. Bio je sam u blizini jednog od kioska van terminalne zgrade,  i iz za sada nepoznatih razloga,u vidno alkoholisanom stanju, svukao se do gola i počeo šetati javnim površinama. Odmah smo ga priveli i predali na dalji postupak kolegama iz Odjeljenja bezbjednosti Tivat.“ – kazao je „Vijestima“ izvor iz Granične policije sa aerodroma Tivbat dodajući da je protiv A.D. podnešena prekršajna prijava zbog nepristojnog ponašanja na javnom  mjestu.

ukrajinac 3U Odjeljenju bezbjednosti Tivat potvrdili su nam da se pijani Ukrajinac trijezni u njihovim pritvorskim prostorijama te da će u 18 sati biti priveden prekršajnom sudiji zbog narušavanja javnbog reda i mira – drskog i bezobzirnog ponašanja.

Solin – Vranjic pobjednici trećeg Međunarodnog finala Jadranskih igara

0

Treće Međunarodno finale Jadranskih igara održano je u subotu 13. septembra 2014. na bazenu „Ilirija“ u Biogradu na Moru.na kojem je ove godine nastupalo čak šest ekipa – predstavnici Italije, Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije te Hrvatske U spektakularnoj i napetoj završnici pobjedu je odnijela ekipa predstavnici Hrvatske, Solin-Vranjic, kojima je ovo već druga titula međunarodnih pobjednika.

Nemoguće je riječima opisati emocije i dojmove koji su nas zatekli već na samom početku ovog spektakla. Ipak je ovo prošireno izdanje Jadranskih igara uistinu poseban doživljaj, a za ekipe koje su u subotu sudjelovale na igrama imamo samo riječi hvale – što zbog njihovog pozitivnog duha koji nas je očarao, što zbog spretnosti i spremnosti koju su pokazali na igrama. No krenimo redom…

Ponovno je srušen rekord u letećem vaterpolu, a ponosni vlasnici novog velikog broja punata su ekipa Galioti iz Tivta, predstavnici Crne Gore. Sa nevjerojatna 225 punta Tivćani su digli letvicu itekako visoko; možemo slobodno reći, gotovo nedostižno. Dobro utrenirana ekipa vezanim je potezima uspjela doći do ovoliko velikog broja pogodaka te moramo priznati da ih je zaista bio gušt gledati u njihovom nastupu. Veliki je rezultat ostvarila i ekipa No limits iz Ljubljane (183 punta), a najveće iznenađenje natjecanja definitivno je bila ekipa Makedonije. Makedonci su leteći vaterpolo zaigrali prvi puta te ostvarili nevjerojatan rezultat od 179 punata, što je rezultiralo sa velikih 6 bodova već u prvoj igri.

Morska je alka najbolje legla domaćinima iz Hrvatske gdje su ostvarili najbolji rezultat, a od treće do pete igre uslijedila je potpuna dominacija talijanske ekipe San Felice Circeo. Naime, Talijani su preuzeli stvar u svoje ruke te su u igrama utrka magaraca, streličari i ribarske kašete ostvarili najbolje rezultate i domogli se maksimalnog broja bodova. Prije posljednje igre, San Felice Circeo bila je ekipa s najvećim brojem bodova  dok su sa četiri boda manje za njima bili Hrvati. Teoretski je Talijanska ekipa mogla pobijediti, no uvjet za to bio je da dođu do finala potezanja konopa, odnosno da se nađu na samo tri boda manje od Solina koji su se za konop jako dobro pripremili. No brza, ali za konop nedovoljno snažna ekipa Talijana, nije podnijela pritisak te je u prvom polufinalu izgubila od Bosne i Hercegovine, dok su ih u potezanju za treće mjesto s glatkih 2:0 potegli Crnogorci.

Pobjeda u potezanju konopa ekipi Solin-Vranjic donijela je i pobjedu u ukupnom poretku te su se u subotu Cipli dizelaši okitili još jednom titulom Međunarodnih pobjedika. Prva je ona iz 2012. godine, a druga iz još nam aktualne 2014. godine.

Svaka je od ekipa u subotu zaista dala sve od sebe kako bi se što bolje plasirala. Nekima je to pošto za rukom, nekima i ne toliko. Sve u svemu, ovogodišnje je Međunarodno finale ispunilo sva očekivanja organizatora te možemo slobodno reći da smo itekako zadovoljni onime što je iza nas. Peta sezona u Hrvatskoj zaista je bila najbolja dosada.

Svima koji su nas i ove sezone pratili zahvaljujemo još jednom na podršci! Najbolja ljetna zabava na Jadranu ide na svoj zasluženi godišnji odmor do idućeg ljeta i do još jedne nove fantastične sezone…

Purgatorije 2014 – Vojin Ćetković najbolji glumac

0

Vojin Ćetković, najbolji glumac ovogodišnjih Purgatorija po ocjeni stručnog žirija, zahvaljujući se na nagradi kazao je da Tivat zaslužuje ozbiljno pozorište.

“Kada sam prvi put ugledao tivatsku Ljetnju scenu, pomislio sam, vjerovanto kao i svaki drugi glumac koji se našao na njoj, da je to najhladnije mjesto na kugli zemaljskoj. Da je neman razjapljenih čeljusti koja guta sirote umjetnike. U takvom tmurnom raspoloženju sam izašao na scenu. A onda se dogodilo nešto zbog čega mi gubimo glavu, nešto zbog čega vrijedi baviti se glumom. A to je susret glumca i publike. Dva jedina preduslova za postojanje pozorišta. I to publike od hiljadu duša. Hiljadu grejnih tijela koja tope hladne kamene zidove i metale stolice i onu ogromnu prazninu čak do balkona. Hvala vam što svojom brojnošću i odanosti pozorištu dajete život ovom festival.Festival mediteranskog teatra „Purgatorije” u Tivtu, pokazao je takvu žilavost da je poslije devet godina došlo vrijeme i da Tivćani dobiju profesionalno pozorište.

”, kazao je Ćetković.

Publika je od kraja juna do početka septembra imala priliku da prati brojne književne, likovne događaje i koncerte. Ovogodišnje „Purgatorije” biće upamćene i po pozorišnom maratonu tokom kojeg su izvedene tivatske pozorišne produkcije, među kojima i obnovljeni „Bokeški D mol”. U ime žirija odluke o nagrada saopštila je  poznata glumica Tanja Bošković, a nagrade je uručio predsjednik opštine, Ivan Novosel. Gran pri do­di­je­li pred­sta­vi „Pro­vi­den­ca”, u pro­duk­ci­ji ti­vat­skog CZK.

Ibrica Jusić – Nastup u Kotoru postaje tradicija

0

Poznati dubrovački kantautor Ibrica Jusić održao je koncert na skalinima  ispred porte  katedrale Svetog Tripuna. Svojim nastupom oduševio brojnu publiku koja je uživala u pjesmama koje su se nizale, Zvona moga grada, Na izložbi slika, Šalom Sara …

„Evo me treće godine za redom ispred katedrale u Kotoru. Ovo već pomalo prerasta u malu tradiciju, dogovorio sam nastup i naredne godine. Meni je Kotor mali Dubrovnik, isto kao i Trogir. To su mi dva najdraža grada na Jadranu koja me podsjećaju na moj Dubrovnik“.

O svom gradu i turizmu danas Ibrica kaže:

„Nažalost Dubrovnik je postao najgora destinacija kada je u pitanju kruzing turizam i razvratni turizam tih mladih studenata australaca, njemaca, novozelađana koji se skidaju goli i tako šetaju Gradom, pokušavaju rušti Orlandov mač, skidaju zastavu Libertasa…

Čovjek se mora kontrolirati i biti suzdržan kada sve to vidi, da sam puknija šakom tog mladog turistu kada sam ga spriječio da skine zastavu Liberstasa sa Orlandovog stupa, štampa bi pisala da Ibrica tuče turiste po gradu. Ja navečer oko dvije ure poslije ponoći nakon mojih skalina šetam psa gradom i toliko toga se nagledam. Volim reći da bi gradonačelnicima ovih starih gradova trebalo opremiti jedan apartman da stanuju u Gradu za vrijeme mandata da vide šta se tu događa ispod prozora, kao što je bilo za vrijeme Dubrovačke Republike kada je Knez morao biti u dvoru tri mjeseca sa svojim narodom.

Takva su blesava vremena, došli divlji da potjeraju pitome. Sve je danas profit koji će ubiti čovječanstvo a lijepo se kaže ubi Boga u čovjeku, što znači ubi mu duh „ – kazao je Ibrica Jusić za Boka News.

Nakon koncerta Jusić i njegov pas prošetali su kotorskim kaletama i pijacetama.

Hiljade ljudi na Bokeljskoj noći: Najbolja barka “Osveta Peraškog kokota”

0

Barka “Osveta Peraškog kokota” najbolje je uređena barka Bokeljske noći 2014, drugo mjesto pripalo je barki “Ajkula”, treće barki “Nareži još”, u konkurenciji od 57 prijavljenih  barki, odlučio je  tročlani žiri u sastavu pjesnikinja Maja Perfiljeva, režiser Dušan Vuleković i slikarka Dušica Ivetić.

U prisustvu više hiljada posjetilaca, sinoć je u Kotoru održana tradicionalna  manifestacija Bokeljska noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra.

Specijalne nagrade žirija, pripale su barkama “First souvenir boat show”, “Piva klapa soto voce”, “Đardin”,  “Tajna večera” i “Škaljarski bokun želja”.

Maštovito ukrašene barke su defilovale u akvatoriju kotorskog zaliva, u pratnji  jedrilica JK „Lahor“, predstavljajući se u tri đira, a tokom trećeg đira uslijedio je veliki vatromet.

Svojevrsni spektakl, bal na vodi tradicionalno je ispratilo više hiljada posjetilaca, uživajući  u najraznovrsnijim kreacijama barki, čiji vlasnici su radili više od mjesec dana na njihovom ukrašavanju.

Nakon završetka nastup na akva-pozornici koji je trajao sat i po vremena, fešta  se nastavila na Trgu od oružja, uz grupu „Lungo mare“ i klapu „Incanto“, kao i po ostalim trgovima i pjacama Starog grada.

Organizator je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, a suorganizator lokalna Turistička organizacija, pod pokroviteljstvom  Opštine Kotor.

Istorijat Bokeljske noći, datira još od 18. vijeka kada je nastala po uzoru na Venecijansku noć. Tradicija duga više od dva vijeka imala je jedan prekid i to od 1936-1959. godine, a posebno su ostale upamćene dvije – Bokeljska noć 1936. godine u čast engleskog kralja Edvarda VIII i ona 1959. godine u čast predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita.

Pjesnikinja Maja Perfiljeva, rođena Tivćanka, zavičaju je posvetila više pjesama,a najpoznatija je upravo čuvena pjesma Bokeljska noć.

Na putu za Žukovicu

2

 

Poznata plaža Žukovica, uvala iza Bigove prema Platamunima, nekada se do nje stizalo samo morskim putem, danas može makadamom iz donjogrbaljskog sela Glavatičići.

Kasnog avgustovskog dana odlučim otići do Žukovice. Sjetih se vremana kada sam se tamo sidrio jedrilicom, dolazio barkom, kupanje, nebesko plavo more, so, sunce poneki hedonista na plaži… Dugo nisam bio tamo, kolima do kraja sela i asfaltiranog puta, poslije prošetati i spustiti se u uvalu. Moram priznati dodatna sjećanja oživila mi je facebook grupa Grbaljska sela čiji sam prijatelj.

Krenem, GPS kaže od Tivta do Glavotičića 18 km, do Radanovića pa desno. Krajolok tipični mediteranski, makija, put solidan, putokaz dobar.

Stižem u Glavatičiće, nakon jednog kilometra tabla „Tres Olives“. Nešto novo, parkiram, konoba tek otvorena, DSC_2386_resize_resizerazvija se posao porodični. Uspostavljam kontakakt sa vlasnikom, bivšim pomorcem, iskusnim morskim vukom koji je promjenio brojne kompanije, kuvao spremao mornarima, posadama, tukle ga nevere i život o čemu govori njegov pogled i način razmišljanja, Boško Kraljević.

„Prošlog ljeta sjedao sam pored puta i prodavo grbaljsku pamidoru. I tako gledam ovaj moj plac, rastu pamidore, kažem sebi pa što ne probaš otvoriti jednu porodičnu konobu sa domaćom hranom, maslinom, sirom iz ulja, pršutom, jagnjetinom ispod sača, ribom…

Okupim porodicu ženu i tri sina, koji su inače kuvari, predložim, dignemo kredit, i tako krenemo. Cijele zime radimo gradimo i evo nas danas na terasi Tres Olives u grbaljsko-mediteranskom ambijentu sa svim onim što nas čini onakvim kakvi jesmo, prirodnim “- kaže domaćin Kraljević.

Kakvo moje kupanje i Žukovica, priča o životu, prostoru, ljudima, ribi, maslinama, kako se nekada živilo, priče se nižu kao životne perle.

DSC_1177_resizeSa zalaskom sunca stižu kupači iz Žukovice kao i oni koji su se najavili putem telefona. Stižu putnici namjernici Italijani, ne mogu da vjerujem, kako su našli Tres Olives… Iz Bigove stiže popularna pop grupa „Galija“. Vođa grupe Neša kaže, Boško naš prijatelj, tu nema normativa, nema vage, sve prirodno, ugojiti će nas. Danas je uz sir i pršut izvadio motar (samonikla trava raste na sekama), uvjek ima neko novo iznenađenje. Carstvo domaće zdrave prirodne hrane, domaći ambijent, ne vidimo more ali tu je osjeća se. Pale se svijeće, gitara, pjesma, domaćica nudi štrudel sa domaćim neprskanim jabukama od domaćih kora koje je pravila, kuća časti…

I tako duboku noć uz vino i pjesma, nižu se priče koje krase Boku i njeno zaleđe, ljude, gostoprimstvo, bogatstvo internacionalnog duha. Odlazimo ja za Tivat, Italijani za Dobrotu, Galija za Bigovu, Boško i njegova porodica nas ispraćaju, čuje se Oliver uz pjesmu do nekih novih svitanja…