Iz kompanije Azmont Investments obavještavaju da je otvoren konkurs za Azmont Investments Stipendijski program.
Naša namjera je da podržimo učenike iz Boke Kotorske, sa fokusom na Herceg Novi i to tokom osnovnih studija, u trajanju od 3 godine, čime će dobiti Bachelor diplomu, a na studijskom programu Međunarodno hotelijerstvo i menadžment koje se organizuju u okviru Fakultet za kulturu u turizam Univerziteta Donja Gorica. Ovaj prestižni program ima za cilj da pomogne u daljem obrazovanju i razvoju hotelijerstva u Crnoj Gori, istovremeno pripremajući generacije koje dolaze da izgrade svoje karijere u hotelijerstvu i turizmu, i to na međunarodnom nivou.
Rok za prijavu za stipendije je 8. jul 2016.
Dodatno, nakon završetka studija, stipendistima će biti ponuđena određena pozicija na nekom od projekata koje realizuje kompanija Azmont Investments, kao što je npr. Portonovi rizort.
Na osnovu rezultata poslednje analize uzoraka morske vode, koja je obavljena u periodu od 20. do 24. juna, od 90 lokacija sa kojih su uzeti uzorci morske vode, na 79 kupališta (88%) kvalitet je bio K1 klase, dok je na 11 kupališta (12%) kvalitet bio K2 klase, čulo se danas na press konferenciji koju je u saradnji sa Nacionalnom turistickom organizacijom i Institutom za biologiju mora, organizovalo JP Morsko dobro.
Programom za 2016. godinu previđen je monitoring kvaliteta morske vode na ukupno 90 lokacija duž crnogorskog primorja i to: 14 u opštini Ulcinj, 10 u opštini Bar, 24 u Budvi, 8 u Tivtu, 14 u Kotoru, i 20 na teritoriji opštine Herceg Novi. Predviđeno je da se analize vrše u petnaestodnevnim intervalima u periodu od maja do oktobra.
Rezultati svih ovogodišnjih ispitivanja mogu se naći na sajtu www.morskodobro.com i dostupna je na crnogorskom i engleskom jeziku. Takođe, aplikacija je rađena prema najnovijim stanardima, te je prilagođena za prikazivanje podataka na svim modelima računara, laptopova, tableta i mobilnih telefona.
Na ovaj način, informacije o kvalitetu morske vode na kupalištima, od sada će biti dostupnije zainteresovanim građanima i turistima, te se nadamo da će ova aplikacija biti od koristi posebno turističkim organizacijama, hotelima, turističkim agencijama, kao i svim korisnicima kupališta, što će svakako doprinijeti unapređenju turističke ponude na crnogorskom primorju, poručili su iz Morskog dobra, .
Istraživajući ovu problematiku, Boka News donosi TV prilog kako se u Americi ili Italiji problem palminog surlaša riješava mikro talasima…
Opština Tivat otpočeće od četvrtaka, 30. juna, tretiranje palmi vrste „Kanarska datula“ (lat. Phoenix canariensis) na javnim površinama, a u cilju spriječavanja širenja štetočine crvenog palminog surlaša (lat. Rhynchophorus ferrugineu).
Tretiranje će vršiti ovlašćena firma DOO „Vetrinum“ iz Ulcinja, uz nadzor stručnog lica iz DOO “Komunalno“ Tivat. Tretiranje će početi na potezu šetališta Pine i na potezu od Seljanova prema Donjoj Lastvi do crkve Sv. Roka. U narednim danima biće tretirane palme i na ostalim obilježenim područjima. U slučaju nepovoljnih vremenskih uslova, vjetra ili kiše, tretiranje će se odložiti, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena. Takođe, obavještavaju se pčelari sa područja Tivta, da od navedenog perioda zaštite pčelinja društva. Tretiranje će se vršiti insekticidom, čija je aktivna materija imidakloprid, trgovački naziv „Confidor“.
Palmin surlaš
Pozivaju se i privatni vlasnici koji u svojim dvorištima imaju ovu vrstu palmi, da se radi zaštite i spriječavanja širenja crvenog palminog surlaša odazovu akciji tretiranja, koja se organizuje drugi put za redom u ovoj godini.
Prvi Festival uličnih performera u Crnoj Gori, In Art biće održan u Tivtu, od 28. do 30. jula. Tivatske ulice, trgovi i ponte u ta tri dana pretvoriće se u pozornicu za muzičare, plesače, pozorišne ansamble, animatore i druge performere, saopšteno je danas na press konferenciji u organizaciji TO Tivat.
„Jedan od segmenata ponude zbog kojih turisti posjećuju destinaciju nije samo sunce, more, plaža, što jeste dominantno u periodu ljetne turističke sezone, ali svakako su i manifestacije nešto zbog čega se gosti opredjeljuju da dođu u Crnu Goru. Pored „Purgatorija“, koje su obilježile ljetnu turističku ponudu Tivta, jedna ovakva nova manifestacija doprinijeti će sadržajnosti i raznovrsnosti ponude“ – kazala je direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić.
Ona je izrazila zadovoljstvo povećamnjem ukupnog turističkog prometa u prvih pet mjeseci za 11% u odnosu na prošlu godinu.
Tivat press – Festivala uličnih performera
„Sam koncept uličnih nastupanja nije nešto što je nepoznato u svijetu. Ti nastupi su obilježje neke spontane interakcije s publikom i jednostavno odražavaju duh jednog grada. Kako Tivat ima mediteranski ambijent i duh, vjerovali smo da je Tivat idealan domaćin za jednu ovakvu manifestaciju. Za Festival uličnih performera u Tivtu dobili smo podršku od ministarstva kulture Crne Gore, ambasade Turske, Kulturnog centra Turske u Podgorici, kao i ambasade Indonezije u Beogradu“ – kazala je ispred kompanije Koncept Plus, Maja Bakić.
Predstavljajući program Bojan Terzić iz Koncept Plus-a kazao je da cilj Festival uličnih performera od Tivta napraviti jednu svjetsku prepoznatljivu destinaciju.
„Kada je riječ o samom Festivalu, vodili smo računa da u cijelu manifestaciju budu uključeni i domaći umjetnici. U tome smo i uspjeli. Imat ćemo neke zaista interesantne programske sadržaje, a pored umjetnika iz Crne Gore imamo umjetnike iz još sedam zemalja, iz Belgije, Italije, Turske, Makedonije, BiH, Hrvatske, Srbije. Na raspolaganju publici biće svako veče 8 -10 razlčičitih sadržaja, koji će u svijet ponijeti drugačiju sliku…“- kazao je između ostalog Terzić.
Na festivalu će gostovati neki od najpoznatijih uličnih performera iz regiona i svijeta što će, takođe, značajno doprinijeti podizanju međunarodne kulturne saradnje.
Među projnim perfomerima nastupiti će Barto, belgijski umjetnik koji je izvodio svoje tačke u najpoznatijim cirkusima svijeta, Otto il Bassotto, umjetnik s juga Italije, dobitnik više nagrada i priznanja za svoje performanse s balonima, Teatrosk, street art produkcija iz Skopja, koja djeluje na polju street arta već više od 10 godina, plesni studio indonežanskog plesa Bidadari, Mileta Cvijanović, umjetnik iz Pule poznat po svom „one man show“, simultano sviranje na nekoliko različitih instrumenata., Zafer Kijiđi turski umjetnik koji se bavi Ebru umjetnošću, ili tzv. slikanjem na vodi, Mladen Karišik poznat po svojim masivnim skulpturama od drveta koje su instalirane na javnim površinama Kolašina … Tivatskoj publici će se predstaviti i Beton fest, sarajevski festival uličnog slikanja, 3D… nastupiti će i domaća Gradska muzika i mažoretke iz Tivta, likovni umjetnici tivatskog Kreativnog centra, bendovi Mikrokozma iz Podgorice, Goodbye Windows i Toć iz Tivta.
Tivat press – Festivala uličnih performera
Direktorica Turističke organizacije Tivat Bernarda Moškov izrazila je zahvalnost Opštini Tivat i JKP Tivat, posebno direktoru Tonku Lukšiću koji je već preduzo mjere kako bi festival bio uspješno realizovan.
“Festival uličnih performera ovog ljeta zamišljen je da ide u špicu sezone. Mi ćemo previdjeti festival i za narednu sezonu. Vjerujemo da bi sa vremenom mogli da preselimo festival da i u podsezonu ili u predsezonu i da bi to bilo nešto što će obilježiti ovaj grad i postati jedan od brend elemanata turističkog proizvoda Tivta”, kazala je Moškov.
Festival uličnih performera realizuju Koncept Plus iz Podgorice u saradnji s NVO Umjetnička fabrika i Turističkom organizacijom Tivat, koštaće 23.000 eura.
U organizaciji Mjesne zajednice Baošić i TO Herceg Novi održana je druga turističko propagandna manifestacija ovog ljeta – Baošićka turistička fešta.
Nastupom mažoretki, trombonjera, Mjesne muzike Đenović, KUD “Sloga”, klape Stari kapetan,uz tradicionalno posluženje ribu, vino, priganice, baošićki suton i noć dobili su pun mediteranski sjaj.
Mještani su obećali nove susrete i proslave i istakli želju da sezona traje duže, a gosti zadovoljno komentarisali kako je cijeli program odlično organizovan i osmišljen, i jedni i drugi bili su saglasni da su nedovršeni radovi na komunalnoj infrastrukturi i neasfaltirane ulice jedine kvarile sjajnu atmosferu, javlja Radio Herceg-Novi.
Međunarodni žiri jučer je satima skoro cijeli dan vijećao kako bi među dvadeset pristiglih prijedloga izabrao konačno rješenje izgleda terminala u Gružu, projekta vrijednog 93 milijuna eura. Izabrano je prvonagrađeno idejno rješenje za terminal u Gružu, ali nitko ne zna koje je ono jer je pod šifrom, kao i drugonagrađeni i sve tako do petog mjesta.
– Slijedi potpisivanje ugovora između Lučke uprave i resornog Ministarstva, što se očekuje u sljedećih mjesec dana. Grad je za sada odradio svoje, a u narednom periodu izdat ćemo dozvolu. Ovo je idejno rješenje, a do glavnog projekta treba zadovoljiti još mnoge preduvjete – rekao je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić jedan od članova Ocjenjivačkog suda te najavio kako će za desetak dana javnost moći vidjeti nagrađeno rješenje kao i sve pristigle radove na natječaj.
Poluostrvo Prevlaka i dalje u neizvjesnosti i izolaciji čeka rješenje konačnog statusa. Za to vrijeme uz njega se kupaju rijetki turisti, a lokalno stanovništvo oprezno je u očekivanjima spram državnih vlasti.
Krajnji jug kopnenog dijela Hrvatske, poluotok Prevlaka u opštini Konavle, na samom ulazu u zaliv Boka Kotorska u Crnoj Gori, danas je sasvim nedostupan za javnost. Taj pusti, omaleni rt, inače zvan i Ponta Oštra, površine niti stotinu hektara, međutim, već je dva i pol desetljeća područjem teritorijalnog sporenja između dviju država, ali i objektom privatnih tražbina konavoskog življa koje tamo bilježi svoju djedovinu. I dok se prije samo dvije godine činilo da je trajno rješenje konačno na pomolu, s nedavnim otvaranjem novih opcija se svi odnosi ponovno kompliciraju, i priča se iznova vraća na početak.
U jednom kraćem razdoblju, naime, poluostrvo je bilo otvoreno za dnevne posjetitelje u okviru ponude Parka prirode Prevlaka, nakon mnogih desetljeća vojne uprave nad rtom – još od austrijskih vlasti u Hrvatskoj.
Ovih dana, na samom početku ljeta, pak, dopisnika Deutsche Wellea je kod ulaza na taj uzani komadić kopna dočekala metalna ograda sa znakom zabrane prolaza. Dalje smije jedino hrvatska policija, premda treba reći da su zasad otklonjeni proljetos iznošeni navodi o planu zbrinjavanja azijskih izbjeglica na Prevlaci, budući da se njihova matična ruta ipak nije pomaknula na jug Balkana.
„Ovo je sramota, najkraće kazano, iako bi bilo naivno misliti da se radi o slučajnoj sramoti“, rezolutan je upravitelj jedinog turističkog objekta uz rampu, malenog privatnog lokala sa suncobranima i plažnim ležaljkama za najam. On je ujedno i jedini preostali pripadnik osoblja koje je onomad radilo na Prevlaci, ali ne želi da mu navedemo ime i prezime: publicitet je očito posljednje što ga u svemu ovome privlači.
„Nemojte mene fotografirati“, nastavlja, „nego radije objavite ove zapuštene dijelove infrastrukture, ovu tugu i nevolju. A o tome što se zadnjih dana piše da se bliži dogovor o rješenju problema, mogu vam reći samo da smo se mi ovdje već naslušali takvih najava i obećanja.“
Ispred njegova lokala, na unutarnjoj obali prema zaljevu, koči se devastirana betonska prizemnica, ostatak nekadašnjeg vojnog prijemnog prostora, a uz nj se pruža zapušteni mol. Na drugoj strani, prema obalnoj uzvisini na kojoj je smješten i granični prijelaz Konfin, nalazi se plaža i na njoj svega nekolicina kupača. Oni kroče zapravo u, službeno, zasad još uvijek ničije more, što sasvim zorno ilustrira dugotrajni politički apsurd u kojem je zaglavljena Prevlaka.
Prevlaka -foto Boka News
„Oštećeni su time Konavljani, vlasnici zemljišta, kao i hrvatska država koja ne može raspolagati svojim resursima“, zaključuje naš sugovornik, i sam stanovnik jednog od sela nadomak poluotoku.
Suština sporenja zasniva se već na crnogorskom zahtjevu da se Prevlaka apsolutno demilitarizira, pa i na tezi da rt možda uopće – nije dio Hrvatske. Napetost je podignuta nedavnim planovima obiju država da se okolno podmorje koncesionira za eksploataciju nafte i plina. Ustavni sud Republike Hrvatske je ranije već bio stao na stranu skupine vlasnika zemljišta, a i u jednom trenu su se Zagreb i Podgorica usuglasili da međudržavni spor upute na međunarodnu arbitražu, no sve je ostalo na formalnoj najavi. Ipak, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i crnogorski premijer Milo Đukanović su prije nekoliko tjedana izjavili da se zalažu za obnovu dogovornog bilateralnog procesa za rješenje problema.
Photo: Boka News – Prevlaka
Predstavnici hrvatske vlade izjavili su ubrzo potom da je postignut dogovor između države i privatnih vlasnika zemljišta o naknadi za njihove parcele. Time bi se obnovila također već stara ideja o stavljanju Prevlake u funkciju tzv. visokog turizma – koncesioniranjem poluotoka za gradnju većih smještajnih objekata. Pretpostavlja se da bi to zadovoljilo spomenute Konavljane, iako bi ovaj lijepi i ekološki očuvani poluotok time bio odmaknut još dalje od onih koji se ne mogu pohvaliti boljim materijalnim statusom. Pravni zastupnici oštećenih seljaka iskazali su optimizam spram perspektive njihovih slučajeva, no to se očito ne može reći za sumnjičavije pojedince poput ugostitelja kojeg smo tamo susreli.
I drugi s kojima smo ovdje kontaktirali iskazuju razmjerni oprez: Lucijana i Marin Deranja su također Konavljani, a na plažu pokraj Prevlake došli su radi osvježenja od teške sparine koja proteklih dana pritišće Jadran. Marin trezveno razmatra globalni, humanitarni problem s izbjeglicama, shvaćajući da ljudima treba pomoći u slučaju dolaska na ovaj kraj RH, dok nije sklon rizičnim prognozama o daljnjoj sudbini Prevlake.
Tvrđava Punta Oštro
„Ja sam skeptična što se tiče ukupnog zadovoljenja pravde na Prevlaci“, rekla nam je zatim Lucijana Deranja, „jer svi znamo koliko naše vlasti vode računa o građanima i javnom interesu“.
Naposljetku, zaustavljamo se u kratkom razgovoru s Elmom i Johnom, turistima iz Bavarske; oni zapravo provode svoje ljetovanje u Crnoj Gori, a usput su navratili do Prevlake. Crna Gora je relativno malena, obišli su njezine plaže oko Ulcinja, kao i Boku kotorsku, pa su odlučili doći i ovamo:
„Mi odavno već posjećujemo Jadran, volimo vaše more. Voljeli bismo da možemo prošetati i ovim zelenim poluotokom, no čini se da moramo još pričekati.“
Čekanje je dakle još uvijek ključna riječ u vezi s Prevlakom, no ta neizvjesnost ne mora biti najgori problem, sudeći po razmišljanju domaćih ovdašnjih ljudi – samo da prevagu odnese zaista kvalitetno rješenje.
Organizatori manifestacije „Bokeljska noć 2016″ pozivju sve zainteresovane organizacije i pojedince da dostave ponude (vizuelno rješenje sa nazivom kreacije i podacima o autoru) sa kojima namjeravaju učestvovati u smotri ukrašenih plovila na tradicionalnoj i jedinstvenoj manifestaciji na vodi „Bokeljska noć”, koja će se održati 20. avgusta ove godine.
Prijave sa imenom i prezimenom, adresom, telefonom, dokazom o uplati naknade, nazivom i vizuelnim rješenjem kreacije zainteresovani mogu podnijeti do 29. jula u zatvorenoj koverti sa naznakom prijava na konkurs za Bokeljsku noć.
Prijave dostaviti na adresu – JU Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor, Obala b.b.
Informacije na telefone: 032/304-140 i 069/345-660.
Predsjednica Opštine Herceg Novi Nataša Aćimović sastala sa danas sa radnicima Bolnice Meljine. Tema sastanka koji je inicirao Sindikat Bolnice bila je teška situacija u kojoj se radnici nalaze.
Radnici su upoznali Predsjednicu Opštine sa problemima sa kojima se susreću zbog neisplaćivanja zarada i istakli zabrinutost zbog toga što još nemaju zvanične informaciju o sudbini Bolnice.
Apelovali su na lokalnu vlast da učini sve što je potrebno da se ova situacija prevaziđe.
Predsjednica Opštine je kazala je da će lokalna uprava intenzivirati pregovore sa Vladom, kako bi se što prije našlo najbolje moguće rješenje da se izađe iz lošeg privatizacionog aranžmana. Naglasila je da je lokalna uprava na strani radnika i svjesna ozbiljnosti problema sa kojima se suočavaju. Opština u skladu sa svojim ovlašćenjima čini i činiće sve kako bi sačuvali Bolnicu u Meljinama.
Jasan i nedvosmislen stav Opštine Herceg Novi, koji je jednoglasno potvrđen na sjednici Skupštine opštine, je da ugovor o kupovini Bolnice u Meljinama treba raskinuti i naći novog, kvalitetnog partnera. Ovaj predlog upućen je Vladi i donijeta je odluka o raskidu privatizacionog ugovora, podsjetila je Aćimović. Dodala je da su tokom nedavnih posjeta Opštini premijer Milo Đukanović i ministar zdravlja Budimir Šegrt bili saglasni da je rješavanje pitanja Bolnice Meljine od velike važnosti za grad i da treba istrajati na raskidu ugovora.
Sastanak sa radnicima bolnice Meljine
Namjera od koje lokalna uprava ne odstupa je da u Meljinama mora ostati bolnica, te da tradicija i način rada ove zdravstvene ustanove potvrđuju da je ona neophodna za funkcionisanje našeg grada.
Na VIII Međunarodnom festivalu „KotorArt” od 1. jula do 17.avgusta publici će biti predstavljeno 258 dramskih, muzičkih, likovnih i edukativnih programa na 30 lokacija sa 1015 učesnika iz 24 zemlje, kroz šest segmenata – Kotorski festival pozorišta za djecu, Don Brankovi dani muzike, Kotor APSS, Međunarodni festival klapa Perast, Pjacu od filozofa i KotorArt Premijere, kazano je danas na pres-konferenciji koja je održana u crkvi Svetog Duha.
Zaista impozantan broj programa, učesnika, za očekivati je i posjetilaca. Za „KotorArt” država, grad i sponzori izdvojiti će 628.766 eura. Opština Kotor 204.000 € ili (32%), Ministarstvo kulture 230.500 ili (37%) dok 194 266 € (31%) predstavljaju sredstva sponzora. Preko 80% ukupnog budžeta festivala namijenjeno je neposrednoj realizaciji programskih sadržaja.
„Nažalost, i pored svih očiglednih uspjeha, KotorArt nema dugoročnu perspektivu koja bi garantovala njegov siguran dalji život. Sa brzinskim ad hoc načinom planiranja kakav nameće postojeći kulturni sistem iznimno je teško postizati izvrsnost programa na čemu KotorArt insistira i po čemu je definitivno prepoznatljiv i u zemlji i regionu” – kazao je izvršni direktor „KotorArt-a” Ratimir Martinović.
Press KotorArt
„Možemo da kažemo da smo nakon osam godina realizacije ovog festivala obezbijedili jedan kompleksan i kvalitetan umjetnički sadržaj kojim se može ponositi i grad Kotor i država Crna Gora u kvalitativnom smislu. Očekujemo da ovaj festival ostvari malo bolju saradnju sa festivalima u susjednim gradovima i da se obezbijedi disperziju programa u drugim gradovima Crne Gore” – kazala je Dragica Milić, Direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo.
Press KotorArt
Predsjednik opštine Kotor Aleksandar Stjepčević istakao je da „KotorArt“ mnogo dao Kotoru, ali i Kotor festivalu.
„Međunarodni festival KotorArt je u Programu kulturnih manifestacija u Opštini Kotor za 2016.godinu označen kao manifestacija od značaja za opštinu. Ovaj međunarodni festival je i od nacionalnog značaja tačnije od posebnog značaja za kulturu Crne Gore. Opština Kotor za realizaciju ovogodišnjeg KotorArta opredijelila je svotu od 204.000 eura” – kazao je predsjednik Stjepčević.
O segmentima festivala i programima koji nas očekuju govorili su o Festivalu za djecu, Petar Pejaković, Kotor APSS-u Dijana Vučinić, „Don Brankovi dani muzike” Ratimir Martinović, Međunarodnom festivalu klapa Perast, Mikan Kovačević. Urednik “Pjace od filozofa” Srećko Horvat nije bio prisutan pa je u njegovo ime o temi skupa govorio Ratimir Martinović.
Na pitanje novinara kada će KotorArt dobiti svoju adresu i koja je njegova organizaciona forma, izvršni direktor Ratimir Martinović je kazao da je apsolutno sazrelo vrijeme da KotorArt dobije svoje prostorije ili kancelariju, što je potvrdio i predsjednik Stjepčević.
Što se tiče organizacione forme „KotorArt je konglomerat NVO koji uspješno funkcioniše“ kazao je Martinović.
Press KotorArt
Na pitanje Boka News-a o raspodjeli sredstava po segmentima kao i da li ta sredstva dobiju, reagovao je predsjednik Opštine Kotor Stjepčević:
„Ne smijemo da dozvolimo da nam je jedino mjerilo novac. Ako smo došli ovdje da pitamo samo za pare a ne interesovati se za programe i sadržaje, a pare su nam svakako bitne i bez njih ne možemo ništa, o formiranju budžeta ovdje je teško govoriti. U našoj svijesti ne može biti koliko smo dobri što radimo i kvalitetni, kroz novac. Jer to nas vodi onome što je suprotno kulturi, a kultura i tradicija su duša jednog naroda. Pitajte ako imate nešto oko programskog sadržaja ljude od struke…“ – kazao je Stjepčević, nakon čega je novinar Boka News-a predložio da predsjednik unapred odredi pitanja koja mu odgovaraju, konstatujući da ipak finasije određuju programske sadržaje, pa će poreski obveznici i donatori izdvojiti:
