Prema programu proslave, u nedjelju, 25. januara, u 19 sati u hramu Svetog Nikole u Starom gradu biće održana Svetosavska akademija.
Na Savindan, u utorak 27. januara, u 10 sati je liturgija sa rezanjem slavskog kolača, a doček Gradske muzike je u 11 sati i 30 minuta.
SPD Jedinstvo
Večernje i Dječja akademija u Crkvi Svetog Petra Cetinjskog na Prčanju biće održana u 16 sati, a u hramu Svetog Nikole u 18 sati. Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo” će istog dana u 20 sati obiželježiti svoju slavu.
Izložbom cvijećа u Titovoj vili u Igаlu, 6. februara počinje ovogodišnji 46. Prаznik Mimoze.
38. Izložbа cvijećа, u sklopu Praznika mimoze biće otvorenа od 6. do 8.februаrа, od 9 do 19 sati u Titovoj vili – Igalo.
Prvu izložbu cvijećа otvorilа je 1977.godine, u tаdаšnjem hotelu „Toplа“, prvа dаmа SFRJ Jovаnkа Broz.
Otvaranje izložbe cvijeća 1977. godine
Interesovаnje izlаgаčа je trаdicinаno dobro i do sаdа se prijаvilo 50-аk izlаgаčа iz Crne Gore i Srbije, izjаvilа je za rаdio Herceg – Novi, Jovаnkа Mаtković kojа je zаduženа zа orgаnizаciju izložbe.
Mediterаnsko bilje biće izloženo u аtrijumu koji će biti pod tendom zbog eventuаlnih pаdаvinа, dvije prostorije u vili plаnirаne su zа izlаgаnje sobnog cvijećа i suvenirа, а jedаn broj štаndovа rezervisаn je zа proizvođаče zdrаve hrаne iz Crne Gore. Cijene zаkupа štаndovа su iste kа i lаni i iznose 10 eurа po kvаdrаtu.
Otvaranje izložbe cvijeća 2014.
Zа zаkup prostorа JUK „Herceg Fest“ će Institutu „Dr Simo Milšević“, koji gаzduje Titovom vilm, plаtiti 3.000 eurа. Još uvijek nije dogovoreno ko će otvoriti Izložbu cvijećа i o tome će se Direkcijа Prаznikа donijeti odluku nаredne sedmice, nаjаvilа je Mаtković.
Poznati prorok Muhamed jednom je rekao “Ako bih zaželio rajsko voće, to bi sigurno bila smokva”.
Najpoznatije voće u biblijskoj tradiciji, smokva se spominje i u Kuranu, te u nekim Babilonskim spisima, a vjerojatno je Sumerska civilizacija bila prva koja ju je koristila kao lijek.
Istorija kaže da smokva potiče iz Mesopotamije, u Egiptu se spominje 4.000 godina prije Krista, a bila je čak i Kleopatrino omiljeno voće. Smatra se da je smokva iz Jugozapadne Azije, preko Turske dospjela na Mediteran. Danas se uzgaja u svim toplijim krajevima zemaljske kugle, u susjednoj Hrvatskoj postoje i plantaže ovog izuzetnog voća.
U staroj Grčkoj je bila jedna od glavnih namirnica u ishrani, dok su je u Rimu smatrali svetim voćem
Stari Grci su izuzetno cijenili smokve tako da su zakonom zabranili izvoz najkvalitetnijih vrsta, a rimska legenda kaže da se vučica, koja je hranila Romula i Rema, odmarala ispod smokvinog drveta. List smokve simbolizuje požudu i spolnost, a “odjenuli” su ga i Adam i Eva.
A za danas Smokvenjak, primorski specijalitet od sušenih smokava, badema ili oraha, rakije i komorača – raj za sladokusce, a koji je bio i tradicionalna hrana primorskih težaka.
Dakle, smokvenjak ili kako ga u Hrvatskoj na ostrvu Vis nazivaju Hib, je drevni mediteranski kolač koji datira iz davnih vremena kada nije bilo šećera ili čokolade. Bilo je potrebno samo pogledati okolo po vrtu i eto slatkiša u izobilju, a može da traje mjesecima.
Smokvenjak – Viški Hib
Da napravite ovu izuzetnu deliciju potrebno je da imate oko 1 kg suvih smokava, zatim 250 grama krupnije sjeckanih oraha ili badema, oko 200 mil mirišljave rakije (travarice), listove lovorike i grančice morača (komorača)…
Evo kako:
Očistite smokve i sameljite ih u mašini za meso ili u blenderu. Nasjeckajte na krupnije komade orahe ili bademe. Dodajte ih smokvama pa postepeno dolijevajte toliko rakije (travarice najbolje) dok se masa sjedini .
Praviti oblike ili forme kakve volite, predlazemo da smjesu stavite na papir za pečenje i oblikujete salamu.
Zarolati u ostatak papira i staviti na rešetku u rerni (pećnici) , 40 min na 80°C da se osuši.
Izvaditi na dasku za rezanje, pustiti da se ohladi. Posipati komoračom i listovima lovora, pokriti krpom i ostaviti da se suši 1 do 2 dana.
Ohlađenu salamu možete ukrasiti grančicom komorača ili lovorike te zamotati u pergamentni papir.
Smokvenjak
Posluživanje:
Smokvenjak narežite na fete i poslužite uz lozovaču ili neku drugu mirišljavu rakiju.
Posebnim programom demonstracije obrade tune i izrade suhija dvojice japanskih kuhara i sushi majstora gospode Amano i Sato, te pratnju tradicionalne bubnjarske Wa-daiko grupe Kiyo-Kito Taiko, u petak navečer u najpoznatijem zadarskom ribljem restoranu Foša otvoren je prvi Tuna & Sushi Festival u Hrvatskoj. Na ovom atraktivnom festivalu gostuju veleposlanik Japana Keiji Ide, kao i veleposlanici Francuske, Južne Koreje i Australije, gospodarstvenici japanskih kompanija, te predstavnici turističkih tvrtki s emitivnih dalekoistočnih tržišta.
– Izuzetno smo zahvalni Zadru i Hrvatskoj na izvozu vrlo ukusnih tuna u Japan gdje naši državljani u njima posebno uživaju. Sada ljudi u Zadru također mogu uživati u japanskoj hrani i kuhinji. Vaš grad je divan i strašno nam je drago što se festival održava baš ovdje – rekao je veleposlanik Japana Keiji Ide navodeći kako se svake godine u Japan izveze više stotina tona tuna iz Hrvatske.
Zadar – Otvoren „Tuna & Sushi festival“
Ovaj atraktivni festival održava se do nedjelje 25. siječnja u sklopu projekta „Hrvatska 365“, u organizaciji Turističke zajednice grada Zadra, te potporu Ministarstva turizma RH i Veleposlanstva Japana u Republici Hrvatskoj. Na festivalu su gostovali i ministar turizma Darko Lorencin, predstavnici Ministarstva turizma RH, predstavnici Grada Zadra i Zadarske županije, Sveučilišta u Zadru te brojni gospodarstvenici.
Festival će se nastaviti u subotu na Narodnom trgu gdje će biti priređena prezentacija pripreme tune i sushija na tradicionalni japanski način. Cijeli događaj na Narodnom trgu bit će humanitarnog karaktera, pa će tako djeca iz Udruge za Down sindrom Zadarske županije, među kojima i naši mladi poznati plivači Jurica Milin i Lucija Mijolović, uz simboličan iznos od 10 kuna, prodavati pribor za jelo s kojim će svi zainteresirani moći degustirati tuna i sushi specijalitete.
Cijeli događaj će, uz hrvatske medije, popratiti i nacionalna japanska televizija NHK te japanski mediji stacionirani u Europi.
Triatlon klub Herceg Novi priprema novi i jedinstven projekat prvu “Novsku skalinadu”.
Radi se o jedinstvenoj trci koja će se održati na prostoru od gradske luke Škver stepeništima starog grada sve do tvrđave Španjola na čijim zidinama je cilj.
Na samu ideju organizacijie ovakve trke došli smo ugledavši se na najpoznatiju trku stepenica na svijetu u New Yourk-u (Empire State Building Run up) kao i gradova u okruženju – Split(Marjanska skalinada),Zagreb(Zagrebčanka) i Beograd (Avalski toranj).
Herceg Novi je poznat kao grad od skalina tako da je sasvim prirodno i zasluženo da dobije manifestaciju koja je posvećena upravo tome.
Ruta Skalinade povezuje 5 najznačajnijih utvrđenja grad – :ostatke tvrđave Citadela, tvrđavu Forte Mare,Sat kulu,Kanli kulu i tvrđavu Španjola. Staza kojom će se trčati “Novska skalinada” duga je 1280m, na njoj je ukupno 646 stepenica (skalina) a cilj trke se nalazi na 178m nadmorske visine. Ulaskom u cilj otvara se jedinstveni pogled na ulaz u Bokokotorski zaliv.
Nadamo se da će “Hercegnovska skalinada” postati tradicionalno dešavanje i brend Herceg Novog.
Pozivamo sve naše sugrađane kao i ljude iz drugih gradova Crne Gore i šire da nam se priključe i učestvuju u ovom jedinstvenom događaju.Pozitivna energija i dobro druženje su zagarantovani, kažu iz Trijatlon kluba Herceg – Novi.
“Novaska skalinada” održati će se kao sportski dio “Praznika mimoze”. Ovim putem obavještavamo da su otvorene prijave za prvu “Novsku skalinadu”,
U pripremi za Skalinadu okupljanje novskih trkača zakazano je za 25. januar – nedelja kada je planirano 8. kolo novske lige trčanja sa startom u 10 sati na platou ispred Titove vile.
Pored standardne trke na 5 km najavljena je i trka na 10 km sa zajedničkim startom, s tim što će se na dužoj trci trčati dva kruga na potezu od Titove vile do Bokine plaže i nazad.
Triatlon klub Herceg Novi poziva sugrađane da dođu i naprave korisnu stvar za sebe i dovedu svoju formu na željeni nivo. Ovo je, podsjećaju posljednja prilika da se provjeri forma pred dugo očekivanu novsku Skalinadu.
Satnica:
Nedelja, 8. Februar 2015.
08:30 Okupljanje takmičara i podizanje startnih brojeva na prostoru gradske luke Škver
9:30 Ceremonija otvaranje trke
10:30 Start 1. Novske Skalinade (Takmičari startuju pojedinačno u razmaku od 30 sekundi)
12:30 – 13:30 Podjela nagrada, završna ceremonija.
-Za prijave do 31.01.2015 iznos startnine je 5.00€, nakon toga je 10.00€,
– Startnina se može uplati na žiro račun triatlon kluba Herceg Novi kod CKB 510-76895-21
-Za sve takmičare prijavljene do 31.01.2015 biće obezbjeđene majice a za ostale ne garantujemo
-Takmičari nastupaju na sopstvenu odgovornost
Suočena sa masovnom pojavom uzurpacije i devastacije mora i obale na prostoru Krašića u tivatskoj opštini, novoformirana NVO „Obala“ iz tog mjesta pokrenula je zanimljiv projekat nazvan „Krašići u zelenilu“ koji je već dao i konkretne rezultate.
Naime, na jednog ogoljenoj i devastiranoj zelenoj površini nastaloj uslijed gradnje puta koji nema osnov u važećoj planskoj domunetaviji, posađena je nova sadnica kaktusa i ograđena kamenim zidom karakterističnim za primorsko graditeljsko nasljeđe. Tako je makar djelimično supstituisan prepoznatljivi veliki kaktus iste vrste, star više od 30 godina, a koji je iz Krašičća, iz dijela naselja nazvanog baš Kaktus po toj biljci, uklonjen prilikom gradnje kanalizacione mreže.
„Kroz projekat „Krašići u zelenilu“ koji se nastavlja, planiramo da revitalizujemo biodiverzitet, čime će se ujedno smanjiti dejstvo erozivnih sila, ublažiti efekti nesankcionisane nelegalne gradnje, kao i da se spriječi odlaganje otpada na slobodnim površinama. U postupku realizacije obavljeni su kontakti sa svim nadležnim organima i pribavljena odgovarajuća odobrenja -saglasnosti za ovu vrstu intervencija.”- kazao je direktor NVO “Obala” Nenad Miletić.
Prije uređenja
On je istakao da je njihovu akciju podržala Opština Tivat, JP “Morsko dobro” Budva, Komunalno preduzeće Tivat i izvođač radova, firma „Nived“.
Elitni tivatski hotel “Regent Porto Montenegro” predstavio je svoju ponudu na sajmu kongresnog turizma “Conventa” koji je u protekl dva dana održan u Ljubljani.
Ta berza već nekoliko godina okuplja brojne izlagače sa područja jugoistočne Evrope – ove godine je 126 izlagača (hoteli, kongresni centri i brojne agencije) poklonilo povjerenje organizatorima sajma.
“Predstavnici hotela po prvi put su predstavili tivatski “Regent Porto Montenegro” kroz brojne direktne sastanke sa organizatorima kongresa, seminara i konferencija iz regiona i Evrope. Posjetama sajmovima koji se odnose na kogresni turizam; ciljanim promotivnim aktivnostima i brojnim mogućnostima za organizaciju dopunskih edukativnih izleta očekujemo da “Regent Porto Montenegro” na međunarodnom kongresnom tržištu dobije epitet nezaobilaznog izbora za konferencijski turizam. To bi omogućilo brojnije posjete ne samo hotelu već i Tivtu, i čitavoj Boki Kotorskoj, u predsezoni i postsezoni.”- saopštila je juče Elena Ljiljanić, PR menadžer “Regent Porto Montenegro” hotela.
Pogled iz hotela Regent
Moderni konferencijski sadržaji ovog hotela se sastoje od elegantne banket sale “Teodo” kapaciteta do 200 ljudi i nekoliko manjih sala za sastanke idealnih za svečane dogadjaje. Svi konferencijski kapaciteti nalaze se na prvom spratu i uživaju pogled na tivatsku marinu Porto Montenegro.
Dragi jedriličari i prijatelji,
izuzetna nam je čast najaviti Vam i pozvati Vas na tradicionalnu, uvijek veselu, petnaestu po redu Karnevalsku regatu.
Ova najzabavnija regata u kalendaru Hrvatskog Jedriličarskog Saveza održat će se od 5. – 8. februara 2015. godine u Biogradu na Moru.
Cjelokupni program pocinje u četvrtak, 5.2.2015. dolaskom jedrilicara na warm up jedrenje nakon kojeg slijede prijave svih natjecatelja i welcome party u caffe baru “Skverić”.
Iza sastanka kormilara Prvi plov jedri se petak, potom nas sve skupa očekuje surprise party u restoranu marine Kornati.
Karnevalska regata
Vrhunac regate je subota kad se jedre tzv. štapovi ispred biogradske rive, a nakon obilne večere slijedu bal pod maska na kojem će nas do ranih jutarnjih sati zabavljati Emina Arapovic & Apokalipso Band. U subotu će biti nagradene najbolje maske po kategorijama: individualna i grupna. Najbolje maske bit će nagradjene drvenim maskama nastalim iz dijetla našeg umjetnika Nevena Nikse.
Nedjelja započinje navigacijskim jedrenjem po Pašmanakom kanalu, a završava proglašenjem pobjednika po grupama i svekupnog pobjednika koji će doma odnijeti prijelazni pehar i 30kg teškog tovara od lijevanog betona.
Sve u svemu, Karnevalska regata Vam garantira puno dobrog jedrenja, mnoštvo sportskog duha i pregršt lude zabave, kako i prilici njenom nazivu.
U sklopu IPA projekta prkeogranične saradnje Tivta i Dubrovnika nazvanog “Baština- pokretač razvoja”, hrvatski partneri na projektu organizuju završnu aktivnost u okviru kampanje “Dani pejzaža”/ “Dani krajolika”- promociju brošure i karte prekograničnog područja Boke Kotorske i Dubrovačko-neretvanske županije. Promocija će biti održana u srijedu, 28.januara u Dubrovniku, u Studentskom teatru Lero u Lazaretima, sa početkom u 12 sati – saopšteno je juče iz PR službe projekta “Baština pokretač razvoja”.
Na promociji će govoriti urednici i promoteri brošure- Davor Mojaš, hrvatski novinar i književnik, arhitekta Marija Nikolić iz KZU „Napredak“ Gornja Lastva, jednog od crnogorskih partenera na projektu, konzervatorka-restauratorka Jasminka Grgurević iz Kotora, Maja Nodari, savjetnica Ministarstva kulture Republike Hrvatske- Konzervatorski odjel u Dubrovniku, Mašo Čekić, novinar i publicista iz Tivta, osnivač tivatskog „Žučenica festa“, i Nora Mojaš. U programu učestvuje i Studentski teatar Lero sa komadom “Stupica vremena” Milana Milušića.
Zajednički edukativno-promotivni materijal- karta i brošura, obrađuju pejzaž i prirodnu i kulturnu baštinu prekograničnog područja Boke Kotorkse i Dubrovačko-neretvanske županije na način prijemčljiv jednako za nadležene institucije dviju zemalja, koliko i za građane i turiste.
“Opisi u brošuri u stvari su citati književnika, putopisaca, pjesnika,koji su posjetili ovaj kraj ili su živjeli i žive u njemu, čime su učinjeni dostupnima i promovisani kao nematerijalna baština literarni radovi inspirisani posebnošću ovog prostora. Opisima su pridružene odgovarajuće fotografije i reprodukcije radova raznih autora. Karta je rađena kao doživljaj, a izrađena tehnikom digitalnog kolaža prikazujući ukupnost svih vidova baštine.”- kazala je Antonela Stjepčević iz crnogorskog dijela tima koji je radio na ovom projektu.
