Ispituju štetne materije u školjkama – postavljeni kavezi sa mušljama

0
Mušlje
Mušlje

U luci Bar, na tri pozicije postavljeni su kavezi sa mušljama, u cilju ispitivanja eventualnog prisustva štetnih materija u tim školjkama. U januaru naredne godine kavezi će biti izvađeni iz mora, a analize o prisustvu hemijskih zagađivača u mušljama, uradiće italijanski Institut za zaštitu životne sredine i istraživanja. Postavljanje kaveza u luci Bar dio je IPA strateškog projekta BALMAS – Sistem upravljanja balastnim vodama za zaštitu Jadranskog mora.

“Kaveze sa školjkama su u luci Bar, u saradnji sa italijanskim partnerima, postavile naučnice Instituta za biologiju mora iz Kotora Dragana Drakulović i Slavica Petović. Za postavljanje kaveza sa mušljama korišćena su plovila Uprave pomorske sigurnosti, partnera u BALMAS projektu”, saopšteno je iz Instituta za bilogiju mora.

Hemijska analiza se vrši zbog procjene nivoa hemijskih supstanci čije prisustvo bi trebalo da bude povezano sa brodskim prevozom i balastnim vodama u jadranskim lukama.

Balastne vode su na jednoj strani važne za sigurnu plovidbu brodova, ali sa druge strane mogu da predstavljaju veliku opasnost za unos štetnih patogenih organizama u novi sistem.

“Balastnim vodama u tankovima brodova, iz jednog u drugi ekosistem mogu da se prenesu štetni hemijski organizmi. Tako npr. alge mogu da prežive u balastnim vodama i dođu u novi ekosistem. Školjke filtriraju vodu, a sa vodom i alge koje nijesu štetne za školjke, ali jesu za čovjeka. Mnoge od tih algi proizvode toksine, pa meso takvih školjki može da bude štetno za ljude koji ih konzumiraju”, pojašnjavaju u Institutu.

Pozicije, na kojim su postavljeni kavezi su odabrane uz pomoć indikacija ili uputa od lokalnih pomorskih vlasti u zavisnosti od specifičnosti luke Bar (pomorski saobraćaj, logistička površina, lokacije uzimanja i pražnjenja balastnih voda).

Osnovni cilj postavljanja kaveza je da se utvrdi prisustvo i količina hemijskih polutanata. Kavezi sa mušljama se ostavljaju oko tri mjeseca, nakon čega se vade i mjeri se količina akumuliranih hemijskih zagađivača.

Postavljanje kaveza u luci Bar dio je IPA strateškog projekta BALMAS, kojim je predviđeno, da se urade hemijske analize u lukama. Partner zadužen za hemijski dio istraživanja je iz Italije –ISPRA (Institute for Environmental Protection and research).

Dio istraživanja je urađen od strane vodećeg partnera uz saradnju sa predstavnicima Univerziteta Crne Gore – Instituta za biologiju mora iz Kotora koji je partner na projektu. Luke u kojima su vršena istraživanja su: dvije u Italiji (Ankona i Bari), dvije u Hrvatskoj (Rijeka i Split), jedna u Sloveniji (Koper), jedna u Crnoj Gori (Bar) i jedna u Albaniji (Drač).

Projekat BALMAS- Sistem upravljanja balastnim vodama za zaštitu Jadranskog mora, počeo da se realizuje novembra 2013, a kraj projekta je predviđen za mart 2016.

Moderna morska kraljica – „Queen Elizabeth“, institucija u svjetskom pomorstvu u Boki

Čast da zatvori njenu glavnu ovogodišnju nautičku sezonu, Luci Kotor ukazala je ni manje ni više, nego jedna kraljica. Megakruzer „Queen Elizabeth“ čuvene britanske pomorske kompanije „Cunard“, možda je i najviše odgovarajući brod da svojom veličanstvenom, gotovo kraljevskom elegancijom, u velikom stilu, „spusti zavjesu“ na sezonu tokom koje su Kotorani i Bokelji ugošćavali mnoge manje ili veće putničke brodove, od onih već pomalo starijih i klasičnih, do najmodernijih tehnoloških dostignuća svjetske brodogradnje kao što je to bio potpuno novi impresivni megakruzer „Regal Princess“.

Ambijent jedinog fjorda na Mediteranu, oplemenjen kasno-novembarskim suncem i temperaturom od gotovo ljetnjih 24 stepena Celzijusa, u ponedjeljak 24.novembra upotpunila je elegentna kraljica na moru. Decentna tamno siva boja trupa ovog 294 metra dugog broda, kombinovana sa bijelim nadgrađem i jarko crvenim antifaulingom na vodenoj liniji, te za “Cunard“ prepoznatljivom crveno-crnom tzv. cimunjerom (dimnjakom), „Queen Elizabeth“ čine odmah vizuelno povezanom sa generacijama i generacijama klasičnih transatlantika i prvih kruzera te glasovite pomorske kompanije što baštini tradiciju dugu 175 godina. „Cunard“ je jedna od najuglednijih kompanija u svijetu luksuznih putničkih brodova i ima ultrabogatu istoriju koja seže još u davnu 1839 godinu kada je njen osnivač Samuel Cunard dobio ugovor sa britanskom kraljevskom poštom da uspostavi redovan putničko-poštanski brodski servis preko Atlantika, povezujući Britaniju i SAD. Kompanija „Cunard“ je narednih više od stotinu godina bila jedna od najuticajnijih na transatlantskim rutama. U anale svjetskog pomorstva ušli su neki od njenih čuvenih transatlantika koji su se često kitili „Modrim vrpcama“ – nagradama za najbrže prelaske Atlantika , a čije je osvajanje u prvoj polovini 20.vijeka, bilo pitanje nacionalnog prestiža velikih evropskih pomorskih nacija i njihovih nacionalnih brodogradnji – Britanaca, Njemaca, Francuza, Italijana…

U toj izvanredno uzbudljivoj i skupoj međunarodnoj tehnološkoj trci, krajem tridesetih godina prošlog vijeka, na navozu čuvenog škotskog brodogradilišta „John Bown“ na obali rijeke Clyde, 1938 rođena je „baka“ i imenjakinja aktuelne „Cunardove“ kraljice – veliki transatlantik „Queen Elizabeth“ od 83.637 BRT, dugačak 314 metara sa impresivnim parnoturbinskim pogonom snage čak 160 hiljada konja. Luksuzno opremljeni brod trebao je da od svoje nešto malo manje i starije polusestre, transatlantika „Queen Mary“ preuzme primat na ruti između Evrope i SAD preko sjevernog Atlantika i okiti se “Modrom vrpcom“ kao najbrži brod na toj liniji. Sve je to spriječilo izbijanje Drugog svjetskog rata pa su obje tadašnje „Cunardove“ kraljice stavljene u vojnu službu kao brzi transportni brodovi koji su iz dalekih krajeva svijeta, na ratišta Evrope, dovozili stotine hiljada vojnika. Sa „Queen Elizabeth“ ih je prebačeno čak 750 hiljada a zbog njene velike brzine, kraljicu, iako je preplovila preko 500 hljada milja tokom rata nisu uspjele potopiti njemačke podmornice iako je Hitler obećao veliku nagradu za podmorničara koji na dno okeana pošalje ponos britanske brodogradnje i ujedno, ogroman vojno-tehnološki resurs koji je ubrzano, na njemačku štetu mijenjao odnos snaga na Zapadnom frontu. Nakon rata, „Queen Elizabeth“ je konačno zaplovila u svojoj pravoj namjeni putničkog broda-transatlantika, ali se na tome nije dugo održala zbog narastajuće konkurencije interkontinetalnog aviotransporta. Ponosni veliki brod je prodat i tužno je skončao u požaru koji je pod misterioznim okolnostima na njemu izbio 1972 godine u Hong Kongu.

QUEEN ELIZABETH pred Kotorom
„Queen Elizabeth“ – Kruzer

Moderni nasljednik imena „Queen Elizabeth 2“, u floti „Cunarda“ zaplovio je 1969, a korišten je do 2008 kada je prodat bogatim arapskim šeicima što su ga nemjeravali pretvoriti u stacionarni brod-hotel usidren kod Palm Jumeirah ostrva u Dubaiju.

Aktuelna „Queen Elizabeth“ treći je brod koji nosi to slavno ime u floti „Cunarda“ i sa njegovim prethodnicima iz 1939, odnosno 1969 godine, dijeli i činjenicu da im je svima na porinuću bila aktuelna britanska kraljica Elizabeta II. Kraljica je kumovala najnovijoj, trećoj svojoj imenjakinji na moru, aktuelnom brodu „Queen Elizabeth“, na ceremoniji održanoj 11.oktobra 2010 u Sautemptonu. Samo par dana prije toga, ovaj impoznatni brod od 91.900 tona, završen je u italijanskom brodogradilištu Fincantieri Monfalcone blizu Trsta, po cijeni od preko 560 miliona eura.

„Queen Elizabeth“ je moderni kruzer klase „Signature“ i svojevrsna je „polu- sestra“impoznatnog s kruzera „Nieuw Amsterdam“ koji je takođe čest gost luke Kotor. Brod britanskog „Cunarda“ dugačak je 294 i širok 32,3 metra, gaz mu iznosi 8 metara a ima ukupno 16 paluba. Dizel-električni pogon ukupne snage skoro 88 hiljada konja, preko dva azipoda, brodu daje impozantnu maksimalnu brzinu od skoro 24 čvora, pa, iako je ovo prvenstveno udobni kruzer maksimalnog kapaciteta 2.500 putnika, „Queen Elizabeth“ u sebi ipak ima nešto gena svojih slavnih i brzih transatlantik-predaka. Po ocjenama onih koji su na njoj putovali, „Queen Elizabeth“ se već četiri godine od svoga porinuća, konstano drži na listi od 10 najboljih kruzera svijeta. Zašto je to tako, postaje vam jasno čim stupite na palubu ovog impresivnog broda- iza moderne spoljašnjosti i više-manje kutijastih formi eksterijera karakterističnih za današnje „ploveće hotele“, krije se fascinanta unutrašnjost, napravljena da „oživi“ i oda počast pretku današnjeg broda – legendarnoj „Queen Elizabeth“ iz 1939.

Iz Grand Lobby predvorja na QE 2
„Queen Elizabeth“ – Kruzer

Naš reporter zahvaljujući menadžmentu Luke Kotor i barskog „Jadroagenta“ koji je agent „Cunarda“ u Crnoj Gori, bio je među par rijetkih sretnika što su prošle sedmice obišli „Queen Elizabeth“ i doživjeli svojevrsno vremeplov-iskustvo. Naime, jedino ulazak u mašinu za putovanje kroz vrijeme može na pravi način dočarati „sukob“ ultramoderne spoljšnjosti, pogona i opreme broda iz 21.vijeka sa „starinski“ dizajniranom, klasičnom unutrašnjošću gdje su smjeteni putnici na čak 12 njima dostupnih paluba. Preostale 4 od ukupno 16 paluba ovog broda, namijenjene su isključivo za posadu, a u toj ekipi koja broji 997 ljudi, pripadnici su čak 49 različitih nacinalnosti, među kojima su i ljudi iz naših krajeva – Crne Gore, Srbije, Makedonije, Hrvatske, odakle dolazi zamjenik kapetana, Luko Vojvoda iz Dubrovnika.

DAMA KAPETAN BRODA

Na čelu ovog izuzetno efikasnog multinacionalnog tima posade koja mora funkcionisati besprekorno poput najpreciznijeg švajcarskog sata, nije kao što bi se to očekivalo, neki iskusan, bradati stari kapetan, koji u borama na licu i vječito upaljenoj luli, nosi svjedočanstvo bezbrojnih milja što ih je „natukao“ tokom svoje višedecenijske karijere. Ne, sasvim suprotno – na čelu morske kraljice je jedna dama- kapetanica Inger Torhauge koja dolazi sa dalekih Farskih ostrva. Ova dama prva je i za sada jedina žena-kapetan na „Cunardovim“ brodovima. Na tu je dužnost tada 43-godišnja neudata kapetanica Inger Klein Olsen, stupila decembra 2010 kada je preuzela komandu nad sestrom-blizankinjom „Queen Elizabeth“, „Cunardovim“ brodom „Queen Victoria“. Stručnjaci u pomorskim krugovima tada su se čudili kako je jedno od oličenja tradicije, čak i konzervatizma u svjetskoj pomorskoj industriji,čuveni „Cunard“, učinio takav za njihove pojmove, revolucionaran korak. Svima je usta zapušio predsjednik i izvršni direktor te kompanije Peter Shanks, rekavši:

„Mi u „Cunardu“ smo takvi da za kapetana našeg broda ne bi postavili ni samog Nou što je vozio biblijsku arku, sve dok se on sam ne bi uzdigao i dokazao prolazeći sve instance u napredovanju u komandnom lancu naših brodova. Kapetanica Inger je upravo to i učinila i presrećni smo što je mođemo postaviti za prvu damu-kapetana na „Cunardovim“ brodovima.“

Kapetanica „Queen Elizabeth“ - Inger Torhauge
Kapetanica „Queen Elizabeth“ – Inger Torhauge

Kapetanica Torhauge za sobom ima 27 godina iskustva na moru – od plovidbe na teretnjacima i feribotima, preko službe na dredžerima do iskustva na kruzerima, a za „Cunard“ ona plovi od 1997 kada je kao prvi oficir služila na kruzeru „Caronia“.

„Cunard“ je vrlo tradicionalan pomorski brend, pun istorije i bogatog nasljeđa i upravo zbog činjenice da je tradicija na našim brodovima veoma važna i jaka, mi smo drugačiji od ostalih kompanija. Vidite to i na ovom brodu koji je u interijeru napravljen u art-deco stilu, odnosno nekoj vrsti tradicionalnog starog engleskog dizajna koji osim što je luksuza, mora na putnika ostaviti i nezaboravan estetski utisak i pružiti mu jedinstveno iskustvo.“- priča kapetanica Torhauge dok nas njeno ultraljubazno britansko osoblje u bijelim rukavicama, služi osvježenjem u jednom od salona broda. Za sebe ova energična dama kaže da nije „Bog i batina“ kako su na brodu stoljećima bili tradicionalni kapetani, već da vjeruje u timski rad i oslanja se na svoje oficire, ali je izuzetno metodična i pedantna, pa im ne dozvoljava ni najmanji propust. Oduševljena je Bokom iako nije imala priliku da izađe na obalu i prošeta se Kotorom, jer „nikada ne napuštam svoj brod dok sam u službi“.

„Ovo je jednostavno prelijepo.Uplovljavanje i isplovljavanje iz Boke su fantastičan doživljaj i za nas kao posadu, a kamoli za naše putnike a luka Kotor je definitivno jedna od najljepših destinacija koje posjećujemo na Mediteranu. Imao odlične reakcije naših putnika koji u knjigama utisaka pišu da je Kotor definitivno najbolji dio njihovog krstarenja Mediteranom.“- kaže kapetanica Torhauge. Ona će nakon završetka ljetnje kruzing sezone na Mediteranu, „Queen Elizabeth“ povesti na četvoromjesečno krstrenje oko svijeta, a dogodine u Luku Kotor će redovno svraćati blizankinja njenog broda – „Cunardov“ kruzer „Queen Victoria“.

OD CENTALNOG STEPENIŠTA DO NAJVEĆE BIBLIOTEKE NA MORU

Otvoreni bazen na kruzer „Queen Elizabeth“
„Queen Elizabeth“ – U Boki Kotorskoj

Interijer „Queen Elizabeth“ zapanjiće vas već na prvom koraku, kada dođete do veličanstvenog centralnog stepeništa što se pruža kroz tri palube, Sve je u masivnom, punom plemenitom drvetu, teškom mesingu, granitu, mermeru i bogato tkanim tepisima, a stepeništem dominira mozaik u drvu sa siluetom originalne „Queen Elizabeth“ iz 1939. Prema pramcu broda nastavlja se bogato opremljeni kazino čiji je lend-mark takođe maštovito stepenište sa replikom jednog od lononskih starih uličnih časovnika. Izradila ga je firma „Dent“, ista koja je napravila satni mehanizam čuvenog Big Bena. Sa svih strana unutrađnjosti, „gledaju“ vas čuveni stari brodovi „Cunarda“ na marinističkim platnima velikih formata – od „Carpathie“, preko „Mauretanie“, „Lusitanie“ i „Aqutanie“ do „Queen Mary“. Tu je i više modela „Cunardovih“ plovila od kojih je najimpresivniji svakako model njihovog trenutnog zastavnog broda- supermodernog transatlantika „Queeen Mary 2“, a tu je i originalno brodsko zvono broda „Queen Elizabeth 2“. Inspirisan londonskim trgovinskim kvartom Burlington Arcade, je i veliki brodski tržni centar nazvan „The Royal Arcade“ gdje možete kupiti mnogo štošta, ali posebna atrakcija je britanska odjeća od tvida. U predivnom pogledu na more kroz velika prozorska stakla i besprekornom posluživanju pravog britanskog popodnevnog čaja u 5, uživaćete u Garden salonu, inspirisanom čuivenim londonskim Kraljevskim vrtovima, a britanska kraljevska kuća izvor je imena i za fascinantni brodski spa i wellnes centar sa jakuzijima, bazenima zagrijane vode, saunama, salonima za masažu i termoterapiju u zagrijanim poluležajevima od keramike iz kojih kroz ogromne prozore, posmatrate more ili predio na kopnu uz koje brod plovi. Za one željne sporta, poreedd bogate i velike teretane, opet klasična britanska ponuda na otvorenoj palubi – tereni za tradicionalno britansko kuglanje, mini-golf, kriket, kvoits i tzv. paddle tennis, neku umanjenu verziju tenisa koji mi poznajemo. Iznad otvorenog bazena na gornjoj palubi središnjeg dijela broda je i velika platforma sa 64 polja i velikim šahovskim figurama, a ko želi da se opusti uz dobru literaturu, od biblioteke na „Queen Elizabeth“ neće naći ništa bolje na „sedam mora“. Najveća biblioteka koja plovi okeanima, čitaocima nudi par desetina hiljada naslova na čak sedam jezika i redovno se dopunjava. Sva u drvetu, na dva nivoa i spiralnim drvenim stepenicama u podnožju kojih je veliki starinski globus, biblioteka liči na radni prostor Sherlock Holmes-a, pa očekujete da ćete svaki čas ugledati najslavnijeg britanskog literarnog detektiva….

„Queen Elizabeth“ - Kruzer
„Queen Elizabeth“ – Kruzer

„Queen Elizabeth“ svojim putnicma nudi veliku dvoranu za pozorišne i plesne predstave, niz od nekoliko restorana, barova i engleskih pabova, a najljepši pogled možda se pruža iz „Commodore Lounge“ salona na pramcu, odmah iznad komandnog mosta broda. Posebnost ovog broda je i „Queen`s Room” – najveća balska dvorana na moru u kojoj svake večeri svira orkestar i u tematskim večerima plesa i muzike, uživaju ljubitelji plesanja. Najimpresivnije mjesto za večeru na brodu je super-elegantni „Britannia Restaurant“ na krmi, na dvije palube, dizajniran da bude omaž najluksuznijim restoranima starih transatlantika, a duh prvobitne „Queen Elizabeth“ iz 1939, najprisutniji je u elitnom „Verandah“ restoranu. Osim najfinije fracuske kuhinje po kojoj je stekao nagradu za najbolji restoran nekog putničkog broda na svijetu, „Verandah“ je karakterističan po dekoru koga čine originalne umjetnine francuskih majstora, a koje su svojevremeno skinute sa slavnog prethodnika aktulene „Queen Elizabeth“, njene imenjakinje iz daleke 1939.

Edukacija o morskom otpadu

0
Studenti na izlozbi - Morski otpad
Studenti na izlozbi

U sklopu obilježavanja evropske Nedjelje otpada, studenti Metalurško-tehnološkog fakulteta iz Podgorice posjetili su izložbu “Morski otpad”, koja je postavljena u centralnom atriju tržnog centra Delta City.

Studenti sa smjera Zaštita životne sredine imali su priliku da se upoznaju sa izazovima koje pred sve zemlje stavlja jedna posebna vrsta otpada – morski otpad.

Ovo je prvi put da se u Crnoj Gori na organizovan način skreće pažnja na kompleksan problem morskog otpada, kako bi se krenulo s radom na prevenciji njegovog stvaranja.

Studenti na izlozbi - Morski otpad
Studenti na izlozbi – morski otpad

Studenti su imali priliku da od Marije Milačić iz Ekološkog pokreta „Ozon“, koja je i njihova koleginica, dobiju informacije o samoj postavci i detaljima koji je karakterišu.Studenti su saznali da morski otpad nastaje najvećim dijelom ljudskom nebrigom, te da su najčešće nađeni predmeti na obalama opušci, plastične i staklene boce i poklopci, plastične kese, omoti od hrane, pribor za jelo, slamčice, limenke i papirne kese. Prema procjenama, nekim od ovih predmeta potrebno je i više stotina godina da se razgrade u morskoj vodi.

Izložba - Morski otpad
Izložba – Morski otpad

,,Naša želja je da omogućimo studentima što više terenskih aktivnosti i studijskih posjeta kako bi ono o čemu uče mogli da vide u praksi. Aktivnostima kao što je posjeta izložbi pokušavamo uticati i na njihovu kreativnost, koja je veoma bitna za sve, a naročito za mlade ljude koji pokušavaju unaprijediti svijest o pitanjima zaštite životne sredine. Izložba je odlična prilika da povećamo interesovanje javnosti za problematiku otpada u moru i zadovoljstvo je što ćemo u tome imati podršku onih kojima je profesija zaštita životne sredine”, rekao je Aleksandar Perović, izvršni direktor „Ozona“.

Studenti na izlozbi
Studenti na izlozbi

Izložba je dio Marlisco projekta, evropske inicijative usmjerene na podizanje svijesti o potrebi rješavanja problema morskog otpada. Do sada je u istom konceptu prikazana samo u Grčkoj, a zahvaljući kompaniji Coca-Cola Hellenic, koja je širom svijeta prepoznata po primjeni održivosti u svakom segmentu poslovanja, Crna Gora je druga evropska zemlja koja je ugostila izložbu „Morski otpad“.

Marlisco projekat u 15 mediteranskih zemalja okuplja 20 subjekata, usmjerenih na definisanje održive kolektivne vizije u vezi s morskim otpadom.

Proslava dana SFRJ u Kotoru i Tivtu

0
Kamelija proslava Dana SFRJ
Kamelija proslava Dana SFRJ

Proslava Dan Republike SFRJ, 29. novembar, i 71. godišnjice Drugog zasijedanja AVNOJ-a u Jajcu, prigodnim programom biće obilježen u Kotoru i Tivtu.

„Program će biti upriličen u Kotoru, Shopping centar Kamelija od 19 sati 29. novembra – subota.. Predviđen je izabor druga i drugarice grada Kotora, mini modna revija, recitacije, sve ono što nas podsjeća na tu prelijepu zemlju, i kako smo nekada bili srećni na taj dan“ u organizaciji NVO Generalni Konzulat SFRJ iz Tivta, kazao je za naš portal generalni konzul SFRJ, Marko Perković.

“Regent Porto Montenegro” Tivat će na zabavan i humanitaran način obilježiti 29. novembar, Dan Republike bivše SFRJ, i to u klasičnom “Library” baru uz zvuke YU – roka. Sav prihod od prodaje hrane i pića biće upućen za pokrivanje troškova liječenja naše sugrađanke Mirjane Krstičević

EX YU night
EX YU night

Podsjećamo, Mirjana je teško povrijeđena u saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila 29. septembra prošle godine, nakon čega je kontinuirano boravila na Vojno – medicinskoj akademiji u Beogradu, Kliničko bolničkom centru u Podgorici i trenutno na Institutu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju u Igalu, kaže se u saopštenju.

 

Razvoj pustolovnih – avanturističkih oblika turizma

0
Olib
Olib

U sklopu projekta „Razvoj inovativnih tehnologija u pustolovnom turizmu“, DIOD (Development of ICT for Outdoor Destinations) finansiranom kroz EU program IPA prekogranična saradnja s Crnom Gorom, u toku je studijska posjeta francuskih turoperatora crnogorskom primorju i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, do 30. novembra., u sklopu koje su u obje regije prezentirale potencijale i mogućnosti za saradnju na području pustolovnih / avanturističkih oblika turizma.

Nosioc projekta je Hrvatska gorska služba spašavanja, kojoj je partner s hrvatske strane HGK – ŽK Dubrovnik, dok su partneri s crnogorske strane UNDP CG (program Ujedinjenih naroda za razvoj), Nacionalna turistička organizacija i Gorska služba spašavanja.

Projekt je započeo u februaru 2013. i traje do februara 2015. godine.

U sklopu projekta naglasak je stavljen na formiranje prekograničnih pustolovnih programa outdoor / pustolovnog turizma, gdje su se agencije s obje strane granice povezale i rade zajedničke itinerare.

Osim itinerara formirani su klasteri pustolovnog turizma s obje strane granice. Dubrovačko-neretvanski klaster formiran je kao udruga i djeluje pod imenom Dubrovnik Outdoor, a ima 16 članova, agencija koje se bave pustolovnim turizmom.

Noć špiljskih životinja

0

„Noć špiljskih životinja“ održat će se u nedjelju 30. novembra od 16 do 21 sati u prostoru Akvarija u Tvrđavi sv. Ivana – Dubrovnik. Organizator je  Hrvatsko planinarsko društvo Dubrovnik, koji pozivaju crnogorske planinare i ljubitelje prirode, da prisustvuju interesatnmom događaju.

Svi zainteresirani moći će se upoznati s glavnim obilježjima i vrijednostima podzemnih ekosustava, važnostima zaštite i očuvanja podzemnih staništa i faune te, općenito, prirodnim vrijednostima i bioraznolikosti Hrvatske.

Na događanju će posjetioci imati priliku poslušati predavanje o špiljama i jamama i njihovoj fauni, pogledati kratke filmove o podzemnoj fauni, pod mikroskopom proučiti preparate špiljskih životinja, upoznati se s opremom speleologa i biospeleologa te tehnikama istraživanja špilja i jama.

Manifestacija je dio projekta „Život ispod Grada – najbogatiji špiljski ekosustav na svijetu“ sufinanciranog od grada Dubrovnika kojeg provodi Hrvatsko biospeleološko društvo  na području Dubrovnika u suradnji s Institutom za more i priobalje.

.

Risančić: Vi Bokelje danas bukvalno tjerate da prodaju svoju imovinu

0
Sjednica SO Tivat
Sjednica SO Tivat

Finansije su danas bile u fokusu sjednice Skupštine Opštine Tivat jer su odbornici prihvatili informaciju da se u budžet grada za devet mjeseci slilo 11,7 miliona eura što je 84,7 odsto godišnjeg plana, te da je istovremeno potrošeno 7,5 miliona što je 54,4 odsto ukupnih očekivanih godišpnjih rashoda.

Iako su odbornici opozicije upozoravali da je neprecizna i diskriminatorska prema stanovnicima nekih djelova Tivta, a gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) čak i priznao da grafički prikaz granica poreskih zona koji je priložen ne odgovara tekstualnom dijelu odluke, SO je glasovima vladajuće DPS-SDP koalicije, usvojila izmjene i dopune odluke o porezu na nepokretnosti. Novosel i vlast tvrde da se njome smanjuje iznos poreza za stanovnike nekih perifernih djelova opštine, dok opozicija smatra da je fiskalna politika lokalne uprave loša prema domicilnom stanovništvu kome su u prtoteklih par godina, višestruko uvećane obaveze po osnovu poreza na nepokretnosti.

„Ovo je smišljeno da porezima bukvalno udavite domicilno stanovništvo, posebno starosjedioce koji imaju veliku imovinu sticanu nečijim davnim radom po američkim rudnicimaili topljenjem po svjetskim morima. Vi Bokelje danas bukvalno tjerate da prodaju svoju imovinu jer nemaju od čega da plate enormne poreze na nju i opterećujete isto onoga starosjedioca ko ime desetine hiljada kvadrata zemlje i koju ne želi da proda, kao i nekog došljaka sa sjevera koji u Boki ima kuću i plac od možda 300 kvadrata, a istovremeno i desetine hektara pašnjaka i šuma u svom zavičaju na sjeveru za koje ne plaća nikakav porez. Gradonačelniče, kažite Bokeljima da ne trebaju da imaju svoju zemlju.“- pozvao je Dejan Risančić (DSS) Novosela aludirajući načinjenicu da se gradonačelnik Tivta u taj grad doselio sa Žabljaka.

„Ovo je diskriminatorska odluka jer građanima koji imaju zemlju u građevinskim zonama, a na njihovim placevima se ne može graditi zato što su predviđeni za zelene površine, propisujete isti iznos poreza kao i onima u komšiluku koji mogu graditi, Dakle, nekome uzimate prava ali mu istovremeno proporcionalno ne smanjujete obaveze. U kompleksu koji je dat Luštici Development sva zakupljena državna zemlja je pretvorena u građevinsku, dok je sva privatna ostavljena u zelenim zonama, pa će jednaki prez plaćati bogataši koji tamo kupuju nekretnine i mi domaći za svoju djedovinu.“- kazao je predstavnik NVO „Matica Boke“ Ivan Starčević koji je ukazao na loše planiranje poreskih zona i činjenicu da su porezi na imovinu u Tivtu trenutno sedam puta veći nego u Herceg Novom, a od 12 do 15 puta veći nego u Baru. Novosel je na to odgovorio da „moramo izgleda prvo napraviti političku, pa tek onda poresku kartu Tivta“, i naglasio da „porez nije socijalna kategorija“ te da razvoj grada nameće porebu nalaženja stabilnih izvora finasiranja.

„Vlada ide ka tome da porez na nepokretnosti bude najznačajniji prihod lokalnih uprava, da se koeficijent za naplatu diže sa 0,1 na 0,25 posto procijenjene vrijednosti nekretnine, što će značiti još veći porez i to je realnost koja nas čeka.“- kazao je Novosel ne komentarišući da Vlada istovremeno namjerava da sve investitore oslobodi obaveze plaćanja komunalija što želi kompenzovati ovim povećanjem poreza na nekretnine. On je dodao da lokalna uprava pokušava svjesno smanjenimporeskim osnovicama od 20 eura po metru kvadratnom zemlje i 1.095 eura po metru kvadrata stambenog prostora, relaksirati Tivćane i naveo da se dosta novca iz gradske kase troši na ekspropijaciju, pa budžet valja napuniti.

Rasprava o lokalnim komunalnim taksama bio je još jedan povod opozici za napad na DPS-SDP vlast jer je propisano veće fiskalno opterećenje Tivćana koji imaju male barke dužine do 6 metara, nego onih koji imaju skupe skutere i glisere.

Sjednica SO Tivat
Sjednica SO Tivat

„Sad mi svi domaći koji imamo barke jer je to naš način života, moramo i to i zemlju prodavati jer nas ugušiste sa porezima i taksama.Koliko ove takse naplatite od stotina jahti i glisera koji su na stalnom vezu u Porto Montenegru.“- zapitao je Risančić na što je od glavne administratorke Jovanke Laličić(DPS) dobio odgovor da Opština koja to radi lokalnom stanovništvu, ne naplaćuje komunalnu taksu za „držanje plovnih objekata“ bogatašima što svoja skupa plovila stacioniraju u Porto Montenegru jer „ zakon ne dozvoljava naplatu takse za korištenje morske obale u poslovne svrhe“.

Tivtu svane kada se Srbi i Hrvati ujedine

Nezavisni odbornik Miomir Abović zatražio je da Opština naplati preko milion eura koliko po njegovom računu, iznosi povlastica na komunalije od 80 odsto kolika je prilikom izdavanje građevinske dozvole za hotel ranga pet zvjezdica, obračunata Porto Montenegru. Umjesto klasičnog hotela, nikao je kondo-hotel „Regent Porto Montenegro“ u kome je veliki broj u međuvremenu na tržištu prodatih stanova, pa Abović sada traži da se za te stanove, naplati puni iznos komunalija.

„To je suma od preko milion eura i ako je ne naplatite, osnovano se može sumnjati da ste korumpirani.“- kazao je Abović. Odgovarajući na dobacivanje predsjednika SO Krsta Boškoviča (SDP) koji je, pominjući Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ iz Gonje Lastve i udruženje „Sloga“ iz Krtola, aludirao na iskazanu bliskost u stavovima opozicionih odbornika hrvatske i srpske nacionalnosti, Abović je u stihu poručio:

„Kad se „Napredak“ i „Sloga“ ujedine, tek će tada Tivtu da svine, jer ste vi do sada vladali na ovim podjelama!“

Crowdfunding kampanja za ˝Modri kavez˝ – Film o pomorcima

0
Modri kavez film o pomorcima
Modri kavez film o pomorcima

“Modri kavez” je prvi hrvatski dokumentarac o našim pomorcima koji su ostavili trag diljem svijeta i jedini film na ovim prostorima na temu pomoraca i njihovog života. Ovo je film o odlascima, dolascima, pustolovinama i odgovornosti. Film o ljudima čiji je život, baš kao i život njihovih obitelji, generacijama obilježilo more i pomorstvo. Ujedno je i prvi hrvatski dokumentarni film sufinanciran grupnim financiranjem putem inovativne platforme INDIEGOGO. Glazba za film bit će originalno komponirana i bit će objavljena na odvojenom soundtracku.

Distribuciju filma radi Alen Munitić, direktor Festivala mediteranskog filma u Splitu te će biti apliciran na brojne hrvatske, europske i svjetske festivale.

Ovaj nezavisni film potpomognut je sredstvima Grada Splita i Hrvatskog audiovizualnog centra, a kako bi uspjela dovršiti postprodukciju završiti redateljica filma Bruna Bajić pokrenula je crowdfunding kampanju. Na stranicama kampanje Modrikavez@Indiegogo svatko može dati svoj doprinos te na taj način aktivno sudjelovati u stvaranju filma.

Na društvenoj mreži Facebook imaju 1680 aktivnih pratitelja i za svaku suradnju se dobiva službena zahvalnica od „Modrog Kaveza“ i službena zahvala na odjavnoj špici.

Uz film paralelno izlazi i knjiga pod nazivom „Redateljski memoari: Put u Modri kavezu“ koju piše sama redateljica, a govori o detaljima o projektu, pomorstvu i općenito cijelom procesu nastanka. U njoj će biti spomenuti sponzori i ljudi koji su sudjelovali. Knjiga će biti prevedena na engleski jezik, isto kao što će i film biti titlovan kako bi bio dostupan što većem broju ljudi.

Svi detalje o projektu mogu će naći na The Blue Cage, a trailer filma i promotivni video može se pogledati na službenoj web stranici www.modrikavez.eu

Evropa za mlade – Seminar u organizaciji Zajednice Italijana CG

0

Kotor je domaćin dvodnevnog seminara Evropa za mlade 28. – 29. novembar, koji se održava u crkvi Svetog Pavla.

Otvarajući seminar predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore, Aleksandar Dender kazao je da „Mladi ljudi su budućnost Evrope, a prilika je da oni danas, u trenutku kada i Crna Gora pravi sigurne korake ka članstvu u Evropskoj uniji, saznaju više o razmjeni studenata i saradnji sa italijanskom regijom Friuli Venezija Giulia te mogućnostima zapošljavanja nakon završetka školovanja”

„Ovaj susret je prvenstveno usmjeren ka studentima, a teme o kojima ćemo govoriti se vezuju za studiranje mladih Evropljana na Univerzitetu iz regije iz koje dolazimo i za nove komunikacione sisteme” istakao je direktor Odjeljenja za inostrane poslove i manjinske jezike u regiji Friuli Venezija Giulia Lucio Pellegrini.

“Zadovoljstvo mi je da vam se u ime Opštine Kotor obratim povodom održavanja seminara čija je glavna tema upoznavanje sa perspektivama edukacije,studiranja i zapošljavanja mladih u svijetlu pristupanja Crne Gore Evropskoj Uniji” – kazao je ispred kotorske lokalne uprave Tvrtko Crepulja.

Evropa za mlade – Seminar u organizaciji  Zajednice Italijana CG
Evropa za mlade – Seminar u organizaciji Zajednice Italijana CG

Direktor kotorske Gimnazije Božo Perović posebno je istakao, da kroz saradnju sa Zajednicom Italijana Crne Gore, učenici na najbolji način promovišu italijanski jezik i kulturu i postižu najbolje rezultate na Državnom takmičenju iz italijanskog jezika.

„Posebno smo ponosni na našu učenicu Kseniju Ivanović koja je, kao jedini mladi delegat, predstavljala Crnu Goru na kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Evrope u Strazuburu, u oktobru ove godine. Učenik naše škole Đorđe Kalezić je učestvovao u projektu koji je organizovao Univerzitet Guglielmo Marconi u Rimu 2012.godine i pobijedio na svjetskom takmičenju u izradi filma o primjeni ljudskih prava kroz sliku svog grada i zemlje” – kazao je Perović.

„Zajednički smo uspješno realizovali niz zajedničkih aktivnosti. S obzirom da studenti našeg fakulteta slušaju italijanski jezik u svakom semestru, kao institucija smo veoma zainteresovani da produbimo saradnju i omogućimo našim studentima mobilnost na italijanskom govornom području, prvenstveno i zbog značaja koji ima Italija kao jedna od najatraktivnijih turističkih zemalja Mediterana“ – kazala je dekanica Fakulteta za turizam i hotelijerstvo prof.dr Đurđica Perović.

Brojne studente i goste pozdravili su predsjednik Narodnog Univerziteta u Trstu Fabricio Soma te regionalni savjetnik i potpredsjednik Regionalnog savjeta regije Friuli Venezija Giulia, Emiliano Edera.

Osim studenata seminaru su prisustvovali brojni predstavnici italijanske regije Friuli Venezija Giulia, Zajednice Italijana Crne Gore, kotorskog Fakulteta za turizam i hotelijerstvo te gimnazijalci i studenti iz Kotora, Tivta, Herceg Novog, Budve i Bara.

Koncert – „Od Kvarnera pa do lijepe Boke”

0
Od Kvarnera pa do lijepe Boke
Od Kvarnera pa do lijepe Boke

 Tradicionalni koncert „Od Kvarnera pa do lijepe Boke” biće održan sutra, subota, 29.novembra sa početkom u 20 sati u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ u Kotoru.

Nastupiće tenor i prvak Riječke opere Voljen Grbac uz klavirsku pratnju pijaniste Vladimira Babina, pjevač Zoran Dragović, klapa „Incanto” i bend „Lungo mare”.

Organizator koncerta je Hrvatsko građansko društvo Crne Gore i muzički sastav “Lungo Mare”. Koncert se tradicionalno organiziraju koncert povodom Dana opštine Kotor.