Promovisana fotomonografija Hrvatski vjerski objekti u Boki Kotorskoj

0

Fotomonografija Hrvatski vjerski objekti u Boki kotorskoj, autora Frana Ercegovića promovisana je u četvrtak, u prepunoj crkvi Sv. Ane u Kamenarima – Đurići.

Fotomografijom na 170 strana obuhvaćeni su hrvatski vjerski objekti na teritoriju Boke kotorske, a autor fotografija je Milan Dobrilović.

„Vjerska kultura jednog naroda ovom monografijom dobija na vizualnoj interpretaciji vrijednosti kroz originalni pristup prikaza crkava, zvonika, oltara, detalja, lokacija, pa i onih srušenih, zapuštenih, zaboravljenih do kojih se jedva moglo doći na teritiriji Boke Kotorske”, piše u monografiji.

“Fotomonografija Hrvatski vjerski objekti u Boki Kotorskoj, nedostajala je u kulturno povijesnom nasljeđu Hrvata, kao svetionik koji upućuje, upozorava, osvjetljava jedan identitet kroz stoljeća, a mi svi smo danas bogatiji za jedan novi vizualni doživljaj, dijalog kroz vrijeme i sadašnjost o nama samima“, kazao je predstavljajući monografiju novinar Miro Marušić.

“Ove fotografije nemaju nikakvu vezi sa komercijalizacijom, one ne žele ništa prodati, želja je bila na jednom mjestu slikovno objediniti objekte Katoličke crkve na područiju Boke Kotorske. Autor je upravo iskoristio fotografiju kao medij kojim je na neposredniji način progovorio o sakralnom graditeljstvu naših predaka “, istakao je svećenik lokalne župe don Robert Tonsati.

Promocija fotomonografija "Hrvatski vjerski objekti u Boki Kotorskoj"
Promocija fotomonografija “Hrvatski vjerski objekti u Boki Kotorskoj”

O monografiji, od ideje do realizacije, sa čime su se susretali i na kave probleme su nailazili govorili su autor Frano Ercegović i fotograf Milan Dobrilović.

Moderator večeri bio je Jakša Andrić.

Izdavač monografije je NVO „Zaliv hrvatskih svetaca“ iz Kamenara, štampano je 500 primjeraka i svi su besplatno podijeljeni.

Projekt je realizovan sredstvima Fonda za ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

Dr. Ivo Belan maratonac – „Trka mira“, u sedamdest osmoj godini

0

Tivćanin, doktor Ivo Belan, koji živi i radi u Zagrebu, poznati maratonac od 2000-te godine trči “Trku mira”, maraton od Debelog brijega – granice sa Hrvatskom, do Tivta za Dan oslobođenja grada 21. novembra.

Ovaj 78 godišnjak već sedam puta trči stazu dužine 31 kliometar koju je posvetio svom pokojnom ocu, Tripu Belanu, zatim svim Bokeljima, svim ljudima dobre volje i svima onima koji nisu zaraženi virusom mržnje.

„Trka mira“ je i zvanično ušla u program proslave Dana oslobođenja Tivta, što me izuzetno čini zadovoljnim i ponosnim“ – kaže Belan.

U razgovoru za Boka News dr. Belan podsjeća da je veliki zaljubljenik rekreativnog trčanja pa je do sada učestvovao na maratonima u Londonu, New York-u, Parizu, Rimu, Hong – Kongu, na Jamajci, Egiptu…

Jednog dana sam sebe zapitao zašto nebi otrčao do mog rodnog Tivta i tako se ideja realizirala.

Ove godine su poznatog maratonca u Lepetanima dočekali dvoje mladih atletičara iz atletskog kluba “Arsenal” i zajedno stigli do cilja na Pinama.

Boka News: U zdravom tijelu i zdrav duh. Po struci ste ljekar, preporučite našim čitateljima ?

Dr Ivo Belan: Preporučujem da iskoriste vrijeme i da izađete na otvorene prostore, da malo razdrmate svoje ukočene zglobove, mišiće i tetive, da malo izventilirate svoja pluća, da natopite svoju majicu malo znojem, osjećaćete se divno i bićete jako zadovoljni .

Boka News : Vaš doživljaj Tivta, kako se mijenja ?

Dr Ivo Belan: To je ogromna razlika od onoga Tivta kojega sam ja poznavao, vidim da se divno razvija, tu je Marina, tu su nove zgrade.Uglavnom, slažem se sa jednim naslovom iz novina da je Tivat grad u koji se mora doći….

U Igalu počelo Evropsko prvenstvo u mini nogometu

0
MiniEuro Open
MiniEuro Open

U Sportskom centru Igаlo sinoć je počelo Evropsko prvenstvo u mаlom nogometu koje će trаjаti do 30. novembrа. Mini Euro je okupio 24 nаjbolje evropske reprezentаcije i oko 600 učesnikа. Ovo prestižno tаkmičenje otvorio je predsjednik Svjetske mini fudbаl federаcije i potpredsjednik Evropske federаcije mini fudbаlа Filip Judа iz Češke.

U ime Opštine Herceg-Novi učesnike je pozdrаvio sekretаr zа društvene djelаtnosti Vlаdimir Žutković. On je izrаzio zаdovoljstvo što je Herceg-Novi domаćini ovog velikog tаkmičenjа.

„Sport je tu dа spаjа ljude dа povezuje i držаve i regione i Evropu i mi smo više nego zаdovoljni što smo glаsovimа predstаvnikа 30 držаvа dobili mogućnost dа budemo domаćini Evropskog prvenstvа u mini nogometu. Žutković je istаkаo dа će Opštinа Herceg-Novi i njeni grаđаni, kаo i mnogo putа do sаdа, biti „nаjbolji domаćini svojim gostimа“. Zаhvаlio se predstаvnicimа Evropske federаcije, Udruženju mini nogometa Crne Gore i predstаvnicimа iz Herceg-Novog koji su učestvovаli u orgаnizаciji ovog sportskog tаkmičenjа.

Direktor Sportskog centrа Igаlo Sаvo Morović je istаkаo dа je ovo nаjvećа sportskа mаnifestаcijа kojа je orgаnizovаnа u Herceg-Novom, kojа će „podići nivo nаšeg sportа, а mlаdim ljudimа pokаzаti prаvаc zdrаvog nаčinа životа i bаvljenjа sportom.“

Dobrodošlicu učesnicimа Evropskog prvenstvа u mini nogometu poželeli su i kulturni stvаrаoci iz Herceg-Novog kroz muziku, ples i dobаr ritаm. Nаstupili su mаžoretke, Mjesnа muzikа Đenovići, KUD „Ilijа Kišić“ iz Zelenike, dječijа grupа plesnog klubа„Diаno“ i Bаlkаnskа lаvinа i Drаgoljub Đuričić.

Nаkon defileа reprezentаcijа tаkmičenje je počelo utаkmicom između reprezentаcijа Crne Gore i Škotske. Reprezentаcijа Crne Gore je sаvlаdаlа reprezentаciju Škotske rezultаtom 3:2.

Oko 400 učesnikа Evropskog prvenstvа Mini Euro smješten je u Mediterаnskom zdrаvstvenom centru u Igаlu koji je tim povodom otvoren. Dio učesnikа je u hotelu “Lаjthаus“ i „Hunguest hotelu“. Sа ekipаmа koje okupljаju nаjbolje аmаtere u mаlom nogometu iz cijele Evrope stigаo je i veliki broj novinаrа. Gotovo svаkа reprezentаcijа imа u prаtnji i svoju televizijsku ekipu, а oficijelni medijski sponzor u Crnoj Gori je TV Vijesti kojа prenosi sve utаkmice.

Mаskotа Tаkmičenjа je delfin Jocа koji će kаko je istаknuto „širiti pozitivnu energiju tokom prvenstvа.“

Učenici posjetili TO Tivat

0

Turističku organizaciju Tivat juče su posjetili učenici II 4 odjeljenja OŠ “Drago Milović” sa učiteljicom Nevenkom Saveljić

Osnovna zamisao ove posjete, koja se odvija u okviru Novembarskih dana, bilo je upoznavanje sa radom TO Tivat i na koji načinn TO promoviše naš grad Tivat i sve lokalne atrakcije u njemu.

Učenici II 4 donijeli su na poklon kolaž fotografija o Tivtu za koje oni smatraju da su najatraktivnije, a TO je njima uručila balone i propagandni materijal sa nezaobilaznom mapom grada koja je kod njih izazvala najviše pažnje.

Djeca su pokazala veliko interesovanje i za način prikupljanja papira za reciklažu i dali svoj doprinos.

Ova posjeta je osim edukativnog imala i humanitarni karakter, jer su djeca od svog džeparca izdvojila dio za pomoć liječenju naše sugrađanke Mirjane Krstičević.

Tivat – Pozorišna predstava “Hormoni”

0
Hormoni predstava
Hormoni predstava

Pozorišna predstava „Hormoni” Gradskog pozorišta iz Podgorice biće izvedena u velikoj sali Centra za kulturu Tivat – Dom „Gracija Petković“ večeras 27. novembar, s početkom u 20 sati.

Predstavu je po tekstu Mile Mašović Nikolić režirala Alisa Stojanović, a igraju Katarina Krek, Dejan Đonović, Sanja Jovićević Popović, Branko Ilić, Ivana Mrvaljević, Dubravka Drakić i drugi.

„Na kotorskom dvoru”

0
Teatar 303
Teatar 303

Humoristička predstava „Na kotorskom dvoru” Teatra 303 biće odigrana u Kulturnom centru „Nikola Đurković” u Starom gradu.

Početak predstave je večeras u 20 sati – 27. novembar.

Karte će se prodavati na biletarnici Centra od 10 do 12 i od 18 do 20 sati.

Tivat – Veliki Gradski park postaje spomenik prirode

0
Detalj iz tivatskog parka
Detalj iz tivatskog parka

Veliki gradski park u Tivtu uskoro će biti zvaničpno proglašen za spomenik prirode i stavljen pod III kategoriju zaštite kao „značajno zaštićeno prirodno dobro lokalnog značaja“.

O ovoj namjeri lokalne uprave proteklih se dana u Tivtu vodila javna rasprava tokom koje su svi zainteresovani mogli dati svoje primjedbe i sugestije na nacrt Studije zaštite za Veliki gradski park, a koju je po narudžbi Opštine Tivat, izradila Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore.

Veliki gradski park u Tivtu od 1968 uživa određeni stepen zaštite kao „hortikulturni objekat“, ali se novom odlukom Opštine koja će uskoro biti predmet pažnje odbornika i na nekoj od sjednica lokalnog parlamenta, ta zaštita unapređuje i podiže na veći nivo jer se park proglašava za spomenik prirode. Ovim dokumentom precizno su utvrđene granice parka koji obuhvata ukupnu površinu od 59.180 metara kvadratnih, za njegovog upravljača određuje se Komunalno preduzeće Tivat i nameće obaveza donošenja planova i godišnjih programa upravljanja ovim zaštićenim prirodnim dobrom.

Gradski park Tivat
Gradski park Tivat

Definisan je i čitav niz mjera na zaštiti i razvoju parka, unapređenju njegove biološke raznovrsnosti, zaštiti vrtno-arhitektonskih objekata i vrijednih građevinskih objekata, prirodnih svojstava parka, uspostavljanju monitoringa sistema zaštite i održivog korišćenja ovog javnog dobra. Pored ostaloga, predviđeno je da se sa ovog prostora dislocraju svi objekti koji narušavaju estetiku i funkcionalnost parka poput objekta Kisikane bivšeg Arsenala, i tehničke baze Komunalnog preduzeća. Na lokaciju tehničke baze planira se premiještanje vrijednog starog objekta tzv. Vojnog kupatila bivšeg Arsenala sa njegove postjeće lokacije, nekoliko stotina metara sjeverno, te rekonstrukcija i uređenje tog objekta i njegove neposredne okoline u svrhe javnih sadržaja kulture i sličnih namjena.

Veliki gradski park podignut je 1892 godine na imanjima nekadašnjih plemićkih porodica Radali i Luković, sjeveroistočno od kompleksa vojnog brodogradilišta Arsenal, po naredbi tadanjeg komandanta Ratne mornarice Austro-Ugarske, admirala Maksimilijana Daublebskog fon Šterneka. Pored toga što je u izgradnju ovog hortikultunog objekta koji je originalno nazvan Mornarički park, Šternek uložio značajnu sumu novca iz vojnog budžeta, on je naredio svim komandantima austro-ugarskih ratnih brodova koji su se sa krtarenja širom svijeta vraćali u Tivat, da sa sobom donose primjerke, za zemlje koje su posjetili, karakterističnih biljnih vrsta, a koje su onda sađene u novom parku. Na taj način nastala je jedna od najvećih i najbogatijih botaničkih bašti na južnom Jadranu u kojoj uspijevaju mnoge rijetke i vrijedne vrste drveća i bilja, od kojih su neke jedinstvene u Evropi, poput ovdašnjih primjeraka čilenaske jele (araucaria araucana). U parku su Austro-Ugari podigli pješačke staze, odgovarajući mobilijar, vrlo vrijedan objekat rasadnika sa zagrijavanjem i jedno od prvih igrališta za tenis na ovim prostorima, a kasnije su ovdje napravljena i dva spomen obilježja – Spomenik ujedinjenja Jugoslavije 1.novembra 1918, i Spomenik narodnim herojima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri koji je kompletiran i sa manjom fontanom.

Orascom poslovao pozitivno – Kriza prošlost

0

Luštica OrascomLuštica Bay

Švajcarska kompanija Orascom koja na poluostrvu Luštica kod Tivta gradi turistički grad Luštica Bay, a čiji je većinski vlasnik egipatski biznismen Samih Sawiris, zabilježila je u prvih devet mjeseci neto dobit od 36,4 miliona švajcarskih franaka (CHF), dok je u istom periodu prošle godine imala gubitak od 75,8 miliona.

Luštica Development je osnovana 2008. godine. Preduzeće je joint venture švajcarskog Orascoma (90 odsto) i crnogorske Vlade (deset odsto).

Ključni pokretači takvog rezultata bili su, kako je saopšteno iz kompanije, bolji prihodi u dijelu nekretnina i građevine, uz jak oporavak hotelskog segmenta u trećem kvartalu i djelimično, kao i dobri rezultati u segmentu gradnje u Egiptu.

Prihodi u segmentu nekretnina i građevine značajno su porasli na 60,9 miliona CHF, što čini 33 odsto prihoda Grupe. Povećanje je uglavnom rezultat ubrzane predaje stambenih jedinica u Egiptu tokom prve polovine godine.

“Orascom Development postigao je značajan napredak u restrukturiranju poslovanja i smanjenju troškova. Od danas, segmenti poslovanja su počeli da daju pozitivan doprinos rezultatima Grupe. Naime, hotelski segment svjedoči o značajnom povećanju popunjenosti hotelskih kapaciteta”, navedeno je u saopštenju.

Pored toga, kako se dodaje, oblast nekretnina svjedočila je o pozitivnom impulsu prodaje sa značajnim podsticajem tokom trećeg kvartala, ne samo u Egiptu, nego i Omanu i Crnoj Gori.

Krtoljani prijete blokadom radova – Godinama trpe posljedice

0
Photo: Arhiv Boka News
Photo: Arhiv Boka News

Stanovnici Krtola odlučili su da, ukoliko se nadležni iz Opštine Tivat, preduzeća „Vodovod i kanalizacija“, „Vodacom“ i „Dahlem“ ne odazovu pozivu za naredni zbor građana te mjesne zajednice, da blokiraju izvođenje radova na izgradnji vodovodne i kanalizacione infrastrukture u tom dijelu tivatske opštine.

Takav dogovor pao je preksinoć na zboru građana Krtola kojem je je prisustvovalo pedesetak mještana, a skup je održan na inicijativu odbornika NOVE iz Krtola u SO Tivat, Sava Klakora.

Nezadovoljni mještani iznijeli su niz primjedbi na probleme sa kojima se suočavaju već treću godinu od kada je počela izgradnja nove kanalizacione i vodovodne mreže u Krtolima i koju uz mnogo teškoća i kašnjenja, obavlja njemačka firma „Ludwig Pfeiffer“ sa podizvođačima. Građani su bili posebno ogorčeni činjenicom što se niko od pozvanih iz Opštine i firmi uključenih u realizaciju ovog projekta, nije odazvao i nije došao da im pruži bilo kakvo objašnjenje, pa su stoga zaprijetili da će blokirati izvođenje radova ako se odgovorni ogluše i na poziv za naredni sastanak za deset dana. Mještani su ponovili da već godinama trpe posljedice od razrovanih puteva u koje se polažu cijevi, smrada koji se širi iz nepokrivenih kanalizacionih kanala, povremenog miniranja stijena, izlivanja blatnjave vode i otpadaka sa gradlišta u more, a primjedbe su iznijeli i na, po njihovom mišljenju loše planirane havarijske ispuste iz kanalizacionog sistema na Obali Đuraševića.

Photo: Arhiv Boka News
Photo: Arhiv Boka News

Krtoljani su zatražili ponovno asfaltiranje lokalnog puta od kotorske raskrsnice do Radovića, popravak uništenih ivičnjaka, više informacija o načinu na koji će funkcionisati buduće postrojenje za preradu otadnih voda, riješavanje imovinsko-pavnih odnosa na toj lokaciji, zaštitu izvorišta Frutak u Bjelilima, pokrivanje sada otvorenih kanalizacionih kanala na dijelu trase kroz Krtole i sanaciju podmorskog ispusta u zalivu Trašte.

Mještani su upoznati i sa problemom dotrajalog krova na zgradi OŠ „Branko Brinić“ koji prokišanjava, aodlučeno je i da se na narednom zboru izabere novi Savjet MZ, jer aktuelni već duže vrijeme ne funkcioniše.

Tivatska Muzička škola obilježila pola vijeka postojanja

0
Sa akademije Tivat
Sa akademije Tivat

Svečanim koncertom i akademijom kojoj szu prisustvovali brojni gosti iz političkog, privrednog i kulturnog života grada, Muzičlka škola Tivat obilježila je sinoć pedesetu godišnjicu rada i postojanja.

„Kolektiv Muzičke škole Tivat baštini prave ljudske vrijednosti koje se nijesu narušile ni u onim najtežim vremenima, otvorenost, saradnju i nadasve veliku ljubav prema djeci što i daje dobre rezultate u radu.Čuvajući prošlost, gledamo sa povjerenjem u budućnost.”- kazala je, obraćajući se prisutnima, direktorica ove obrazovne ustanove, profesorica Pina Bubanja.

Sa akademije  Tivat
Sa akademije Tivat

Ona je podsjetila na bogat istorijat škole i tradicije organizovane muzičke i muzičko-prosvjetne djelatnosti u Tivtu, kao i mnoge ključne ličnosti koje su sebe ugradile u rad Muzičke škole, od njenih skromnih početaka prije pola vijeka u Domu kulture “Gracija Petković” do aktuelne moderne, skoro dva miliona eura vrijene nove zgrade otvorene prije dvije godine. Škola danas obrazuje djecu koja sviraju na čak 11 instrumenata prepoznata je kao vodeći centar za obrazovanje duvača u regionu, a lani je upisala i prvu generaciju polaznika Srednje muzičke škole.

Svjevrsnu muzičku priču o istorijatu škole ispričale su numere koje su učenici izveli na svih 11 instrumenata, koji su sada zastupljeni u programu rada škole. Na početku, daleke 1964/65 počelo sa samo tri, klavir harmonika i violina, kao i tri nastavnika. Za svoj rad i rezultate Muzička škola Tivat je 1974 dobila najveće priznanje grada Tivta – Novembarsku nagradu, a ove je godine toj obrazovnoj ustanovi dodijeljenja Nagrada grada Tivta.

Sa akademije Tivat
Sa akademije Tivat

Jubilej učenicima i profesorima čestitao je Krsto Bošković, predsjednik SO Tivat, a u ime Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat koje ove godine slavi 105-tu godišnjicu postojanja, predsjednik Boris Lanceroti, direktorki škole Pini Bubanji uručio poklon, stilizovanu figuru koja simbolizuje Gradsku muziku i fotografiju osnivača private Muzičke škole 1900 godine, Antuna Žeželića, koja je radila u kući Goluba u Tripovićima.