U kotorskom kinu „Boka“ u Starom gradu u četvrtak, petak i subotu (5,6,7 februar) biće prikazan domaći film režisera Aleksandra Radovića, Dvije povratne Titograd –Podgorica.
Glumci, Božo Zuber, Julija Milačić, Mladen Nelević, Aleksandar Radulović, Danilo Čelebić, Dejan Ivanić, Žaklina, Oštir, Sejdo Alijaj, Momo Pićurić, Ljubica Barać, Dušan, Kovačević
Projekcije su u 18 i u 20 sati Prodaja ulaznica po cijeni od 3,00 eura biće na blagajni kina „Boka“ od 17 do 20 sati.
Veliko interesovanje građana i brojne primjedbe na račun Komunalne policije i načina na koji funkcioniše aktuelni sistem javnih parkirališta u Tivtu kojim već šest godina gazduje firma „Parking sistem i garaže“ iz Podgorice, obilježile su današnji centrani okrugli sto u javnoj raspravi što je Opština Tivat priređuje o nacrtu „Elaborata o načinu korišćenja javnih parkirališta u zahvatu DUP-a Tivat-centar“.
„Ovo je samo prvi korak kojim želimo da uredimo ovu oblast gdje sada imamo dosta problema. Želimo da smanjimo saobraćajni pritisak na centar grada i građane motivišemo da se umjesto sopstvenim automobilima, više koriste javnim gradskim prevozom ili sistemom za iznajmljivanje bicikala. Namjeravamo da ovakav sistem postepeno iz centra grada, širimo i na druga naselja, prvenstvo Seljanovo“- kazala je sekretar za saobraćaj i komunalno-stambene poslove u Opštini Tivat Zorica Gverović.
Prema Elaboratu, javnim parkiralištima kojih u centru grada ima 776, računajući i parkinge u dsvorištima stambenih zgrada, gazdovaće posebno novo opštinsko preduzeće ili će taj posao biti povjeren Komunalnom, odnosno dat nekom drugom kroz koncesioni ugovor. Ulice Luke Tomanovića, Njegoševa, Palih boraca, 21. novembra, Druge dalmatinske brigade i Sremsko-karlovačka čine tzv. crvenu zona u kojoj će se vozila moći zadržavati maksimum dva sata, a parking će u toj i žutoj zoni na koju otpada ostatak gradskog centra naplaćivati svakodnevno osim nedjelom i praznikom u intervalu od 7 do 21 sat zimi, odnosno do 23 sata ljeti. Parking će se po još zvanično neodređenoj cijeni, plaćati sms-porukama i kupovinom klasičnih karti, a predviđeno je i nekoliko povoljnosti za stanovnike užeg gradskog jezgra i vlasnike poslovnih prostora, odnosno firme koje tu imaju sjedište.
Građani su generalno pozdravili uvođenje reda u parkiranju na tivatskim ulicama, ali su izrazili i rezervu zbog činjenice da je Opština javnim parkinzima proglasila i parkirališta u dvorištima stambenih zgrada i njihovim stanarima obećala mjesečne parking-karte po povlašćenoj cijeni, ali ne i sigurnost da će uvijek moći da nađu slobodno parking mjesto unutar stambenih blokova.
„Ja živim u stanu u ulici Druge dalmatinske i pored njega imala sam na sebe upisano i parking mjesto u dvorištu zgrade na koje sam i godinama plaćala porez. Kako je sada to moje parking mjesto nestalo kada ga ja nisam ni prodala ni poklonila ?“- pitala je Ruža Gajić na što je Gverovićeva odgovorila da je u katastru sve to upisano kao vlasništvo Opštine Tivat i stanare stambenih blokova koji smatraju da imaju pravo na parkirališta u dvorištima tih zgrada, uputila da pokrenu sudske postupke.
Učesnici u raspravi sugerisali su Opštini da za gazdovanje parkinzima osnuje posebno lokalno preduzeće jer će ono imati siguran profit koji bi po mišljenu građana, trebalo da ostaje u Tivtu i koristi se za dalji razvoj saobraćajne infrastrukjtire, a nova firma zaposlila bi i jedan broj ljudi sa tivatskog Biroa rada.
Prije deset godina 3. februara održana je Konstitutivna sjednica Skupštine Turističke organizacije opštine Tivat.
Tim povodom zaposleni Turističke organizacije Tivat danas su simbolično zasadili lepezastu palmu visine 2.5 meta (Trachycarpus excelsa) u novoformiranom parku ispred Sportske dvorane Župa.
Turistička organizacija Tivat u petak 6. februara u 19 sati u hotelu Plama organizuje proslavu desetogodišnjice Konstitutivne sjednice.
Povijesna priča o Ninu je ponajviše vezana za blagostanje i življenje temeljeno na soli kao i na dugoj pomorskoj tradiciji te prepoznatljivim brodovima Condura Croatica. Ovi su brodovi pronađeni na ulazu u ninsku luku 1966. godine, a izvađeni dvanaest godina da bi u Zadru započela njihova desalinizacija, konzervacija i restauracija. Iz povijesnih papira može se razaznati da su plovili krajem 11. i početkom 12. stoljeća, a pretpostavlja se da je upravo njih spominjao car Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću kad je govorio o starohrvatskoj ratnoj mornarici. To je i glavni razlog da su brodovi nazvani Condura Croatica.
Postoje i određene zanimljivosti koje ga karakteriziraju, to su najmanji, ali i najubojitiji ratni brodovi u svjetskoj povijesti kojih su Hrvati – potvrđuje opis bizantinskog cara Porfirogeneta – imali osamdesetak. Bili su dugi oko 7-8 metara, uski i građeni klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. U slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se četvrtasto jedro, a koristili su se kao brzi brodovi na vesla.
Pomorstvo ovog akvatorija je vrlo zanimljivo, pa tako saznajemo da su brodovi napravljeni i vjerojatno plovili u vrijeme hrvatskih narodnih vladara Krešimira IV. i Zvonimira. Povijesni zapisi također govore da je u vrijeme kralja Krešimira IV. Hrvatska imala čak 20 tisuća veslača na kondurama. Neki izvori također ističu da je kralj Tomislav samo u Ninu imao spremno 15 000 veslača na kondurama.
Pronađena Condura Croatica danas se nalazi u Muzeju ninskih starina u posebnom paviljonu, a jedna replika izložena je u moru pokraj Donjeg gradskog mosta. No, to nije sve – u istom se muzeju može vidjeti i kopija dijela broda Serilije Liburnice iz 1. stoljeća, istog onakvog kakvi su pronađeni u antičkoj luci staroga Nina u današnjem Zatonu. Povijest pomorstva pogledajte u spomenutom muzeju, ali na poseban način ove ploveće ljepotice možete vidjeti ako pogledate na pučinu jer plitkim ninskim morem plovi stotinjak drvenih brodova, remek-djela tradicijske brodogradnje, koji se nazivaju ninskim kaićem, plazuljom ili batelom. Vidjeti ih, pa i zaploviti u njima, istinski je susret s tradicijom i užitkom u isto vrijeme. Prošlost i sadašnjost udružili su se u Ninu zbog vas… To je baš lijepo i atraktivno.
Hotel Regent Porto Montenegro pripremio je bogat februarski program zanimljivih događaja, sa stalnom porukom – “Uživajte drugačije na istoj obali”.
Lovačka večera zakazana za petak, 6. februar. Kako najavljujuje pr i marketing menadžerka, Elena Ljiljanić, to je idealan zimski gastronomski spektakl od pet gangova sa specijalitetima od divljači i uz degustaciju regionalnih vina.
Hotel Regent Porto Montenegro pripremio je posebne ponude za sve one koji žele da najromantičnijem danu u godini dodaju i petu zvjezdicu luksuza na obali. Menadžment hotela preporučuje da Dan zaljubljenih – Valentinovo, bude u znaku romantičnog bijega na more. Zima u hotelu Regent Porto Montenegro protiče u znaku džeza. Džez večeri organizuju se petkom u Library baru. Topli tonovi džeza podgoričkog sastava “MP Trio” i ušuškana atmosfera predstavljaju odličnu ideju za kraj radne nedjelje i dobru uvertiru za nastupajući vikend.
Regent Spa je otvoren za sve posjetioce koji žele da uživaju u čarima unutrašnjeg bazena, đakuzija i ostalih sadržaja magičnog spa centra. Pored bogatog portfolia tretmana za tijelo i lice, a u ponudi se mogu naći i posebni zimski spa paketi.
Bogata gastronomska ponuda tri restorana hotela jedan je od identita ovog luksuznog hotelskog brenda, a ovog mjeseca se posebno izdvaja nedjeljni ručak u restoranu Dining Room, koji uključuje hladne i tople đakonije sa švedskog stola, uz širok dijapazon bezalkoholnih i alkoholnih pića. Dok roditelji uživaju u ručku, hotel nudi uslugu čuvanja djece odnosno zabavu za mališane u dječjem klubu.
[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2015/02/Niksa_Gojkovic_02022015_thumb8811.jpg” width=”700″ height=”385″]/wp-content/uploads/video/Niksa_Gojkovic_02022015.mp4[/KGVID]
Predsjednik opštine Herceg Novi u nаredne dvije godine biće Nikolа Nikšа Gojković, kаndidаt Grupe građana „Izbor“. Tаko su, od 32 prisutnа odbornikа, sа 22 glаsа ZA, devet PROTIV i jednim UZDRŽANIM odlučili odbornici SO Herceg – Novi, na sjednici održanoj 2. februara 2015.
Zadarski alpinisti osvojili su Zlatnu planinu. Uspjeli su postići ono što u zimskim uvjetima nije pošlo za rukom nijednoj drugoj ekspediciji u posljednjih 25 godina, od raspada SSSR-a.
Peteročlani tim planinarskog kluba Sv. Bernard (Bogdan Brakus, Dražen Tomljenović, Boris Zupčić i Marino Grgurev) predvođen predsjednikom kluba Nevenom Zrilićem uspeo se na dva vrha u Kurajskim Altajima. Tijekom uspona na Kupol (3556 m) i Jubilej (3602 m) društvo su im pravili ruske kolege Vitalij Ivanov i Kostantin Botvenko.
Najveći problem u osvajanju vrhova bile su ekstremne sibirske hladnoće. Temperatura se na ovoj planini ne diže iznad -35 stupnjeva, a pri samim vrhovima često se mjeri i -60 stupnjeva. Polazišna baza u dolini Ak-tru nalazi se na visini od 1850 m, a nekad je bila korištena kao kamp sovjetske državne alpinističke reprezentacije.
Članovi ističu da ima je bila iznimna čast penjati u društvu dvojice ponajboljih ruskih alpinista (osvajali brojne svjetske vrhove, postavljali prvenstveni smjer na K2), a činjenica da je u proteklih 25 godina bilo više neuspješnih pokušaja uspona ovaj poduhvat čine jednako važnim kako za hrvatski, tako i za ruski alpinizam.
Ekspedicija planinarskog kluba Sv. Bernard pod nazivom „Zimski Altaj 2015.“ započela je 25. anuara a očekivani povratak u Hrvatsku je 11. februara. Uz ostvarivanje međunarodne sportske suradnje, cilj ove ekspedicije je snimanje dokumentarnog filma o kulturi, životu i povijesti altajskog naroda u Sibiru. U ostvarivanju tog cilja od iznimne su nam važnosti iskustvo i znanje našeg člana i dugogodišnjeg planinarskog vodiča u agenciji Hausser Bogdana Brakusa – kaže se u saopštenju iz PK Sv Bernard – Zadar.
Nacionalnu trgovačku flotu koja vije zastavu Crne Gore čini 75 plovila raznih kategorija sa ukupno 140.595 bruto-tona – pokazuju podaci iz najnovijeg „Rehistra brodova“ Uprave pomorske sigurnosti Crnme Gore. U toj publikaciji objavljeni su tehnički i podaci o vlasništvu nad svim brodovima upisanim u Registar trgovačkih brodova Crne Gore sa stanjem na dan 31. decembar 2014.
Zahvaljujući upisu dva nova teretna broda kompanije „Barska plovidbe“, nacionalna trgovačka flota prošle godine je značajno porasla. Brodovi za prevoz rasutog tereta „Bar“ i „Budva“ od po 24.351 bruto-tonu, izgrađeni su prošle godine u brodgradilištu „CSC Jinling“ u kineskom gradu Nanjingu, a sa jeseni 2014, stavljeni su u komercijalnu upotrebu i pridružili su se sličnim brodovima „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“ koje je 2012 u Šangaju izgradila kompanija „Crnogorska plovidba“ iz Kotora. Pored ova četiri tzv.handy-size bulk carrier-a, u crnogorskoj trgovačkoj floti je još samo jedan teretni brod u međunarodnoj plovidbi – mali teretnjak „Pop Reefer“ od 1.785 tona, podgoričke kompanije „Fab Live“.
U Registru brodova UPS Crne Gore upisano je i 11 remorkera sa ukupno 1.210 tona, 12 ribarskih brodova sa ukupno 855 tona, 23 putnička broda sa ukupno 2.126 tona, šest trajekata sa 1.548 tona, dva plutajuća doka Jadranskog brodogfradlišta Bijela sa 37.419 tona, te ukupno još 17 drugih plovila – plovnih dizalica, pontona, barži, klapeta i plovila državnih službi, sa ukupno 2.164 tone.
Iako su crnogorske kompanije lani kupila još nekoliko značajnih novijih polovnih plovila u inostranstvu, zanimljivo je da ona nisu upisana u domaći, već u strane registre. Tako se hidrograđevinskom plovilu „Jovan“ od 296 tona i velikoj plovnoj dizalici „Briv 2“ kompanije „Yu Briv“ iz Kotora, a koji viju zastavu Moldavije, lani pridružilo i mali remorker „Vruljica“ te dvije velike i moderne barže od kojih je jedna samopodizna, tzv. jack-up barža koja se na metalnim pilonima, kao naftna platforma, osloni na dno i podigne iz mora. Ta polovna tri plovila koja je „YU Briv“ lani kupio od kompanije „Konstruktor“ iz Splita, dobila su nova, malo izmijenjena imena, ali ih je kotorska kompanija iz poslovnih razloga, nije uoisivala u crnogorski, već ih je ostavila upisane u hrvatski registar brodova.
Inače, što se domaće flote tiče, pored dva prošlogodišnja najvažnija, teretnjaka „Barske plovidbe“, noviteti u trgovačkoj floti koja vije zastavu Crne Gore su putnički brod „Marija D“ od 136 tona, te 26 metara dugi ribarski brod „Barba“, upisan na kompaniju „Barba Fish“ iz Tivta.
Kotorska biskupija i grad Kotor danas slave svog zaštitnika Svetog Tripuna.
Rođen je u gradu Kampsadi oko 232. – 249. (Mala Azija). poštovanje ovog sveca započelo je nakon mučeničke smrti u Nicej, gdje mu je suđeno pred prefektom cijele Male Aziije, Akvilinom (za vlasti rimskog imperatora Decija).
Tada je na upit Akvilina: “Kojeg si stanja?” – Tripun priznao da je kršćanin, izjavom: “Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!”. Nakon provedenog suđenja odrubljena mu je glava. Tijelo Svetog Tripuna nakon smrti je bilo preneseno u Kampsadu, odatle u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.
Danas na Tripundan, svete mise su u 10 i u 18 sati.
U nedjelju 8. februara biće organizovana Vanjska svečanost, procesija.
U 8.30 okupljanje mornara u Domu Bokeljske mornarice Kotor, na Pjaci od kina, u 9.20 Odred podružnice Kotor sa Gradskom muzikom Kotor ispred glavnih gradskih vrata dočekaće odred mornara podružnica Tivat i Herceg Novi, kao i Gradsku muziku Tivat. U 9.40 ispred Doma Bokeljske mornarice formiraće se Glavni odred Bokeljske mornarice koji sa gradskim muzikama Kotora i Tivta prolazi ulicama grada do trga Sv. Tripuna, u 9.50 slijede raport vice admiralu Bokeljske mornarice ispred katedrale i pozdravni plotun. Na trgu ispred katedrale, Bokeljska mornarica će u 10 sati plesati kolo u čast Sv. Tripunu.
U 10.30 je svečana pontifikalna misa koju će služiti monsinjor Mate Uzinić, biskup dubrovački. Nakon svete mise biće održana procesija ulicama grada.
Kotorski biskup mons. Ilija Janjić pojasnio je da se Vanjska proslava Svetog Tripuna održava od jubilarne 2000.godine, prve nedjelje nakon 3. februrara. Osnovni razlog je da proslava nebi bila posjećena radnim danom.
„Ja se osobno zalažem da blagdan Svetog Tripuna bude i zvanično Dan grada Kotora“ – kazao je biskup Janjić.
Uoči proslave Svetog Tripuna (3.februar) zaštinika Kotorske biskupije i grada Kotora, večeras je u katedrali služena svečana Večernja misa – Kađenje moći, Svetog Tripuna po obredniku iz XVI. stoljeća.
Posebnost Večernje predstavlja kađenje svetih moći koje se obavlja za vrijeme pjevanja života sv. Tripuna iz kotorskog Legendarija. Kađenje obavljaju visećim kadionicama šest katoličkih i šest pravoslavnih vjernika, dok Bokeljska Mornarica pored relikvija čuva počasnu stražu.
„Ovaj običaj, nije poznat u svijetu da moći Sveca kade, laici, građani. To obično čine biskupi svećenici ali ne laici. Ovaj obred predstavlja ekumenizam u praksi i obnovljen je 2000. godine, te predstavlja primjer poštovanja i iskazivanja časti svecu kojeg podjednako slavi Istok i Zapad.[quote_box_right]Kađenje obavljaju visećim kadionicama šest katoličkih i šest pravoslavnih vjernika, dok Bokeljska Mornarica pored relikvija čuva počasnu stražu.[/quote_box_right]
Nekada su moći kadili samo plemići, sa razvojem građanskog društva šest plemića i šest građana da bi u devetnaestom stoljeću moći Svetog Tripuna kadili šest katolika i šest pravoslavaca” – kazao je za Boka News don Anton Belan.
Sutra na Tripundan, svete mise su u 10 i u 18 sati. Mornari – kopljanici držaće počasnu stražu pored moći.
U nedjelju 8. februara biće organizovana Vanjska svečanost, procesija. Svečana pontifikalna misa je u 10.30 služiti će je monsinjor Mate Uzinić, biskup dubrovački.
© BokaNews, 2021
