Otvoren 13. Međunarodni sajam knjiga Trg od knjige

0
Herceg - Novi Foto Boka News
Herceg – Novi Foto Boka News

13.Međunarodni sajam knjiga Trg od knjige, pod sloganom „Šta je drugo čitanje do razgovor u tišini” (V. S. Lendor), otvoren je u utorak u Herceg – Novom.

Trg od knjige otvorio je grčki pisac Dimitrisa Sotakis besjedom na temu „Književnost i čitanje u životu savremenog čovjeka”.

U programu svečanog otvaranja Trga od knjige učestvovala je glumica, prvakinja Pozorišta na Terazijama, Ljiljana Stjepanović, monodramom „Gospođa ministarka”, koju je prema motivima Nušićeve komedije napisao Gale Janković.

Sajam će biti otvoren od 21-28.jula u Herceg Novom, Trg Herceg Stjepana (Belavista)

Otvaranje
Otvaranje – 13.Međunarodni sajam knjiga Trg od knjige

Herceg Novi je grad, koji negdje duboko u svom biću i trajanju, ima autentičnu i ličnu magiju, koju su prepoznavali umjetnici svih profila, ponajviše pisci, pa je  na neki način i to profilisalo ovu  svetkovinu knjige, iza koje stoji višegodišnja tradicija.

Miraš Martinović
Miraš Martinović

Ispred domaćina – grada Herceg Novog, brojne goste i zvanice pozdravio je književnik  Miraš Martinović.

„Osjećam za potrebu da se u ovoj večeri,  sjetim pisaca koji su bili stalni ili povremeni stanovnici ovoga grada. Među njima je nobelovac Ivo Andrić, koji je čitavu jednu deceniju ovdje živio i pisao. Tu je Mihailo Lalić, čija su najznačajnija djela nastala ovdje, pa Stevan Raičković koji je  i poezijom i životom ostvio neizbrisiva obilježja u duhovnom nukleusu  grada, zatim Dušan Kostić, Zuko Dzumhur, Ahmet Hromadžić, Branko Lazarević, Branko Ćopić, Stevan Bulajić i drugi…. Do Bosiljke Pušić, čije djelo ima poseban ton i značaj, za ovaj grad. A koja je o njima i njihovom boravku u Herceg Novom napisala dragoc jenu knjigu, koja će se uskoro izaći pred čitaoce.

Bili su ovdje Matavulj i Šantić, i Car, rođeni Novljanin. Slova je učio mladi Njegoš, a boravio Marko Miljanov, koji je  naučio da piše u pedesetoj, što nije bilo kasno da  napiše jedinstveni moralni priručnik – Primjere čojstva i junaštva, taj  zreli plod crnogorske etičnosti, ubran sa stabla najviših moralnih visina.

Ova i druga imena i njihova djela, nijesam ih sigurno sve pobrojio, imaju zapaženo mjesto u istoriji grada. Mnogima se grad odužio postavljanjem spomen obilježja, nekima nije, ali se nadamo da hoće.

Prirodno je, i potrebno, da ova svetkovina, bude dijelom njihova svetkovina, i da se bavi prezentacijom njihovih djela, a sjeća njihovih imena.

Želim da ovaj prostor, bude uistinu multikultralan prostor, trg na kome će svi imati svoje mjesto, koji će miriti razlike u mišljenjima, a podsticati dijalog…. trg, sa koga se izvijaju slobodne ideje i raznovrsne poetike.  Da bude novsko –antički trg.

Samo raznovrsnost  i razlike, rađaće orginalna mišljenja i raznovrsne  poetike.

Neka ovo bude prostor za svaku knjigu, bez razlike na kom je jeziku i pismu pisana. Jedinstven i prepoznatljiv, što je uloga svakog trga, a posebno – Trga od knjige.- kazao je Miraš Martinović

13.Međunarodni sajam knjiga Trg od knjige otvorio je grčki pisac Dimitrisa Sotakis.

Dimitris Sotakis
Dimitris Sotakis

“Ne mogu riječima da opišem svoju uzbuđenost povodom moga dolaska ovdje, jer ovo moje djevičansko putovanje u vašu divnu zemlju je u vezi sa početkom jednog tako važnog književnog festivala. Moje prisustvo ovdje ne svjedoči ničem drugom sem stvaranju jednog književnog djela koje skoro pa dotiče granice metafizike.

Ja, jedan pisac iz Grčke, prije nekoliko godina počeo sam da pisem, u svojoj apsolutnoj samoći,  jedan roman i sada eto, valjda zbog moga posla,  sam ovdje sa vama, što me čini izutetno srećnim. Ko može da ospori da je ovo možda I jedan najzdraviji mogući način da se neko približi publici, i da na  kraju, čovjek kojeg ne ni poznaješ, ne znas ništa njegovom životu, o njegovim mislima, i što je najvažnije ne može da priča tvoj jezik.

Imajući u vidu veliku tradiciju književnosti  slovenskih jezika, ukazala mi se čast da ovom događaju doprinesem i svojim književnim komadom. Jer, ako bez druge misli, jedan sajam knjiga je pored svog kulturnog karaktera i jedno veliko slavlje, slavlje koje povezuje ljude koji njeguju iste vrijednosti, ljubav prema beletristici, naraciji i proširenju misli, ljudi koji su spremni da traže istinu u stranicama knjige , ljudi koji traženje sopstvenog identiteta kroz pisanje i čitanje koriste kao pokretačku snagu. Smatram da književnost kao takva ne može dati odgovor na sve novonastale egzistencijalne problema, u suprotnom ponekad je njena uloga i da rađa nova pitanja, zatvara nas u nove lavirinte kako bi mogla da formuliše i izrazi novi sumnju prema načinu vođenja naših životu. I sada, kada smo tu i govorimo o svemu ovome, pitam se na kraju zašto bi nas interesovalo da damo odgovore na sve ovo, žašto prinudno tražiti riješenje na pitanja neriješivih vijekovima, umijesto da uživamo u svakoj riječi, svakoj inspiraciji, svakoj ideji, i onda se prisjetimo riječi Konstantina Kavafiaja “Ono što mari je samo putovanje a ne odredište na koje si krenuo”. Ali eto unutar ove neponovljive problematike ne prestaje da raste velika radost, neopisivo zadovoljstvo, osjećaj euforije i sazrijevanja, kada poslije nekog imaginarnog susreta sa autorom čitalac otputuje u jednu rijetku zajednicu, na jedno sveto mjesto, gotovo na mjesto susreta od čovjeka do čovjeka.

Ali eto posmatrajući iz nekog drugog ugla, smatram da je to i naša odgovornost,  ta ista književnost je danas shvaćena kao opipljiva umjetnost, kao jedno teretno vozilo koje pruža zadovoljstvo našim čulima i srcu. Susreti poput ovog, danas u Herceg Novom, su gotovo pa susreti jedne iste “vrste”, susreti istomišljenika, onih koji filtriraju život kroz iste parametre, koji dijele strast za čitanje, kojima sekunde mogu da izazovu zadovoljstvo, u nestvarnom svijetu, nevidiljive a opipljive. Svjesan sam da sajmovi kniga poput ovog, može otkriti druge strane ljudi, može zaroniti u jedan prostor intiman a opet srećan, negdje, na kraju što se ne može razumijeti.” – kazao je između ostalog Dimitris Sotakis.

U klinču sa SDP – DPS čini sve da proda Luku Kotor

1
Luka Kotor - Foto Ivka Janković
Luka Kotor – Foto Ivka Janković

U DPS-u žele da privatizuju Luku Kotor, čemu se u SDP-u protive. Stvari će biti jasnije sutra, nakon sjednice parlamenta. Namjeru DPS-a da u Bord direktora “Luke Kotor” progura novi kadar, koji bi podržao privatizaciju, privremeno je spriječio kotorski SDP, prenose Vijesti.

Sjednica SO Kotor, na kojoj je prekjuče trebalo da bude razmatran izvještaj o radu i finansijskom poslovanju “Luke Kotor “ u prošloj godini i plan za ovu, naprasno je odložena, jer je predsjedavajući Nikola Bukilica (SDP), kako je pojašnjeno, bio spriječen da predsjedava sjednicom.

“Luka Kotor“ je u većinskom vlasništvu Opštine, a krugovi bliski Vladi namjeravaju da je privatizuju ili da nekome drugom ustupe koncesiju za korišćenje najprometnije trgovačke luke.

Kotorska Skupština do sada se zvanično protivila takvim namjerama i pozivala Vladu da produži koncesiju, koja je istekla u maju, što je država i učinila, ali privremeno, na samo 120 dana, i obavezala Ministarstvo pomorstva i saobraćaja da sprovede postupak za izbor novog koncesionara.

Mnogo jasnija situacija očekuje se sjutra, za kada je zakazana sjednica lokalnog parlamenta. Uprkos zahtjevima svojih dojučerašnjih kolega iz SDP-a da obezbijedi nastavak koncesije, ministar pomorstva Ivan Brajović, koji je nedavno napustio SDP, prošle je sedmice na Vladi glasao protiv izmjena i dopuna Zakona o lukama.

Predlozi poslanika Andrije Popovića (LP) i Draginje Vuksanović (SDP) obezbijedilo bi prioritetno produženje koncesije preduzeću “Luka Kotor“.

Dodatni potez u pravcu priprema za dodjelu u privatne ruke najvećeg preostalog privrednog resursa Kotora, povukao je prekjuče lokalni DPS, nenadano predloživši na sjednici parlamenta da članovi Borda budu promijenjeni.

“Predlozi novih članova Borda direktora su kovertirani i sa njima odbornici nisu još zvanično upoznati. Niko još, međutim, nije objasnio zašto se želi promijeniti maltene kompletno rukovodstvo preduzeća, koje na papiru, pozitivno i dobro posluje“, rekao je izvor “Vijesti“ upućen u politička “natezanja“ DPS-a, SDP-a i LP-a, koje participiraju u vođenju “Luke Kotor“.

Uskoković iz Barovićeve firme podoban za novi Bord

Prema nezvaničnim, ali pouzdanim informacijama, kotorski DPS prekjuče je u kovertama donio imena novih ljudi koji bi u Bordu zamijenili dosadašnje predstavnike te partije dr Nikolu Konjevića, Nikolu Dragomanovića, dr Editu Starović i Borislava Kašćelana. Umjesto njih, kandidovani su Jovo Bećir, Ivan Zogović, Dejan Uskoković i Stanislava Subotić.

Jedini od dosadašnjih članova koji bi zadržao mjesto u Bordu je Goran Grbović (LP), koji se, kao članovi iz DPS-a koje žele da smijene, protivi prodaji Luke.

“Bećir i Zogović su se i ranije u OO DPS Kotor zalagali za prodaju Luke, a Uskoković dolazi iz preduzeća ‘Fjord’ koji kontroliše premijeru bliski biznismen Veselin Barović, dok Subotićeva radi na istaknutoj rukovodećoj poziciji u Prvoj banci. Jasno vam je onda gdje to sve vodi“, kazao je sagovornik “Vijesti“ iz vladajuće kotorske koalicije, insistirajući na anonimnosti.

 Siniša Luković

www.vijesti.me

U završnici 32. Međunarodnog festivala „Dani muzike“ veče operskih arija

0
Dani Muzike 2015
Dani Muzike 2015

Koncertom pijaniste Borisa Kraljevića, sopranistkinje Nensi Juen iz Hong Konga, baritona Martina Nga iz Singapura i violinistkinje Jong Ju Li iz Južne Koreje sinoć je u Dvorani „Park“ završen 32. Međunarodni festival „Dani muzike“.

Bilo je to veče arija iz opera Don Paskvale i Lučija od Lamermura G. Donicetija, Travijata, Rigoleto i Aida Đ. Verdija, Figarova ženidba V.A. Mocarta, Puritanci V. Belinija, Lastavica Đ.Pučinija i druge. Pijanista Boris Kraljević je izveo Šopenov Nokturno op.27, br. 1, cis-mol.

U ime Opštine Herceg Novi i „Herceg festa“ koji je bio producent Festivala, umjetnicima, učesnicima „Dana muzike“ zahvalio se dramski pisac Stevan Koprivica na, kako je rekao, predivnim večerima u kojima su ispunili grad zvucima muzike koju nemamo priliku baš često da čujemo. Zahvalio se i maestru Borisu Kraljeviću koji je decenijama alfa i omega Festivala i koji ga na maestralan i suptilan način profilira.

– Moj zadatak je da zatvorim ovaj Festival . Prije nego što to uradim želim da kažem da ja ovu manifestaciju ne bih nazvao festivalom, jer to podrazumjeva neko takmičenje. Nije ovo ni revija seriozne muzike. Dani muzike su plemenita misija. Dani muzike ovom gradu i ovoj zemlji podaruju zrno plemenitosti koju u ovim vremenima svi traže. Ova misija traje i trajaće godinama i zbog toga ja neću da zatvorim ovaj festival jer je ovo večeras početak novog festivala, a do tada će biti samo jedna mala muzička pauza.

Dani Muzike 2015
Dani Muzike 2015

Predsjednica Savjeta Festivala Milena Lučić je ocjenila da je i ove godine Festival imao visok umjetnički nivo. – Ni tropske vrućine nisu spriječile našu divnu publiku da dođe u ovolikom broju. Vidjeli ste po njenoj reakciji i dugim aplauzima da je ovo bilo jedno izuzetno veče vrhunskih umjetnika. Svi smo uživali, kazala je Milena Lučić.

Vidno zadovoljan bio je i umjetnički direktor Festivala Boris Kraljević . I on smatra da o kvalitetu manifestacije najbolje govori publika, koja ih je s pažnjom i uživanjem pratila svih šest koncertnih večeri.

-Veoma mi je bitno da se govori o „Danima muzike“, a ovih dana sam samo čuo riječi pohvale na račun prethodnih festivalskih večeri. Svi učesnici festivala su oduševljeni ne samo ovom manifestacijom, već i gradom , morem i najboljom publikom. Svi oni pronose najbolji mogući glas i svoje impresije širom svijeta o Herceg Novom i Festivalu.  To nam je dodatni podstrek da nastavimo na ovaj način, a nadam se da će to biti podstrek i onima koji nas podržavaju .

Kraljević je izrazio nadu da će od naredne godine program Festivala obogatiti većim brojem koncerata i kamernim i simfonijskim orkestrima . Za šest festivalskih večeri, op 10. do 20. jula, nastupilo je 16 umjetnika iz Evrope i Azije.

Porto – „Svaka limenka se računa“

0
Porto Montenegro
Porto Montenegro

U cilju podizanja ekološke svijesti i društveno odgovornog djelovanja, kompanija „Adriatic Marinas“ od ovog mjeseca uključuje se u međunarodni projekat „Svaka limenka se računa“, te su u nautičkom naselju i marini Porto Montenegro postavljene kutije za reciklažu istih – saopšteno je iz Porto Montenegra.

Svaki rezidencijalni objekat u luksuznom nautičkom naselju, od sada ima svoju kutiju za reciklažu, kao i mulo 1, bazenski kompleks Lido i korporativna zgrada (nekadašnji Dom Vojske).

Program „Svaka limenka se računa“ je partnerstvo između proizvođača limenki, proizvođača pića, reciklažne industrije i organizacija za zaštitu životne sredine, koje znaju koliko je reciklaža limenki bitna i žele da ohrabre javnost da što više reciklira.Kampanja „Svaka limenka se računa“ pokrenuta je u Engleskoj, a sporovodi se i u Irskoj, Austriji, Mađarskoj, Rumuniji, Francuskoj, Škotskoj i Grčkoj, a 2013 godine prvi put realizovana i u Crnoj Gori.

 

 

Dubrovački simfonijski orkestar nastupio u Kotoru nakon 25 godina

0

U sklopu 14. Don Brankovih dana muzike, koji su dio Međunarodnog festivala KotorArt u ponedeljak je ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru održan koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod nazivom „More muzike, Muzika mora”. Pod dirigentskom palicom maestra Mladena Tarbuka, izvedena su djela Sorkočevića, Poulenca, Brankovića i Mozarta, a kao solisti nastupili su i pijanisti Marija Gracio i Aljoša Lečić.

Dubrovački simfonijski orkestar u Kotoru je nastupio nakon dvadeset pet godina.

Brojne goste i zvanice pozdravio je Tvrtko Crepulja, podpredsjednik Opštine Kotor, i direktor KotorArta pijanista Ratimir Martinović, koji je podsjetio na izreku koja kaže stavi prst u more i bit ćeš povezan sa cijelim svijetom. To uradite u Boki, i na tom zamišljenom putu oko svijeta Dubrovnik je prva luka. Ista je stvar i s muzikom, i more i muzika spajaju.

„Prije desetak godina na ovom mjestu KotorArt je organizovao je svoj prvi veliki koncert; bio je to nastup Zagrebačke filharmonije, koja je u Crnoj Gori nastupila poslije sedam decenija, a svega nekoliko godina poslije tragičnih dešavanja u našem susjedstvu. Tada je, završavajući svoj govor, don Branko, na iznenađenje mnogih, rekao da Festival neće otvoriti ni muzika ni govori, već zvona katedrale svetog Tripuna, kao poziv na pomirenje, na oproštaj i na ljubav. „Zvona, zvonite“, izgovorio je don Branko riječi koje, poput poziva ili mantre, nastavljamo da ponavljamo svake godine na ovom mjestu. Ja sam to veče zvona, iako sam ih slušao svakodnevno, zapravo čuo po prvi put. I od tada ih slušam i čujem drugačije, bilo ona sa katoličkog ili pravoslavnog hrama. Iako muzičar, ja vam razliku između ovih zvona ne znam reći“ – kazao je Ratimir Martinović.

Koncertu je prisustvovao i izaslanik predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, prof. dr Slobodan Prosperov Novak.

„Prisjetio bih se da smo ovdje 1991. u vrtu biskupove palače organizirali posljednju predstavu „Majstore, dolaze ozbiljna vremena, ugasite svijeću“. Tada su se govorili stihovi pokojnoga pjesnika Slavka Mihalića, a stihove je govorio veliki glumac Tonko Lonza. Nije bilo navečer,  jer nije moglo biti, bili su prvi dani rujna, već su se vidjele vojne kolone preko brda, bilo je vrlo zastrašujuće i počinjala je agresija na naše prostore. 25 godina je prošlo od tada i naravno da smo dirnuti ovim trenutkom koji nije samo glazbeni i ne bih se složio da je samo glazbeni, to je historijski trenutak.” – kazao je Slobodan Posperov Novak.

Tivat koncerti na četri lokacije

0
Pine - sat
Pine – sat

Turistička organizacija Tivat nastavlja sa realizacijom “Tivatskih ljetnjih fešti” koncertom pod nazivom “TIVAT U ROCK’N’ROLL-u” koji se večeras, 21.jul, utorak, održava na četiri različite lokacije.

Naime, na četri gradska trga će nastupiti četiri lokalne muzičke grupe u različitim vremenskim intervalima od 18 do 24 sata.

Tako će na gumnu na kraju gradske rive Pine 0d 18 do 20 sati svirati bend Omladinskog kluba Tivta “Goodbye Windows”, na Trgu od kulture od 19 do 21 sat nastupa grupa “Sinhro” i Jelena Kažanegra, na Trgu magnolija od 20 do 22 časa sviraće sastav “Light Under the Black Mountain”, dok će na gradskoj rivi Pine od 21 do 23 sata svirati grupa “Toć”.

 

Penelopijada-istina koju bi svi zaboravili

0
CZK Tivat
CZK Tivat

Pozorišna predstava „Penelopijada“ u koprodukciji Centra za kulturu Tivat i „April Poduction-a“ iz Toronta, biće izvedena večeras, 21. jul utorak, sa početkom u 21.30 sati na maloj kamernoj sceni u atrijumu srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu.

Po tekstu kanadske spisateljke Margaret Atvud, „Penelopijadu“ koja se temelji na motivim Homerovog epa „Odiseja“, režirala je Dragana Varagić.

U ovoj tivatsko-kanadskoj pozorišnoj predstavi- priči o borbi da se kaže istina koju bi svi najradije zaboravili – igraju Dubravka Drakić, Tanja Bošković, Kristina Stevović, Smiljana Martinović, Branka Femić, Ivana Mrvaljević, Vesna Vujošević, Jelena Simić i Karmen Bardak.

Scenografiju potpisuje Ketlin Irvin, kostime je uradila Jelisaveta Tatić Čuturilo, koreografiju Slavka Nelević, a muziku je napisao Aleksandar Gajić.

Fašinada vjekovna tradicija

0
Fašinada - Foto Zoran Nikolić
Fašinada – Foto Zoran Nikolić

Tradicionalna Fašinada koja se održava u peraškom akvatoriju, biće održana sutra, 22. jula, srijeda, pred zalazak sunca. Prvi put održana je 22.jula davne 1452. godine kada su braća Mortešić na hridi, škrpjelu, pronašli ikonu Bogorodice sa Kristom, koja se danas nalazi na oltaru. Jedan od njih je izmolio ozdravljenje po zagovoru Blažene Djevice Marije. Nakon toga Peraštani su počeli gradnju umjetnog ostrva i crkve na njemu. Oni su nasipali kamenje i potapali brodove oko škrpjela kako bi stvorili otok. Do 1603. godine potopljeno je stotinjak brodova.

Prva kapela Gospe od Škrpjela sagrađena je 1484. godine, dok današnji oblik dobija nakon velikog potresa 1667. godine.

Od tada, pa do danas svake godine, u sumraku 22.jula vezane barke idu od Perasta ka Gospinom otoku, noseći kamenje kako bi bacanjem u more ojačali otok. Ova manifestacija je dobila ime po talijanskoj riječi ”fascia”, što znači traka ili povez, a tako je nazvana jer barke međusobno povezane i napunjena kamenjem, okićene jablanovim granama, plove ka otoku Gospe od Škrpjela. U barkama su samo muškarci, dok ih žene pozdravljaju sa obale. Tokom ove svojevrsne procesije na moru, pjevaju se bugarštice.

Kad prva barka, u kojoj je župnik, nekada predsjednik Opštine Perasta, danas lokalne zajednice i predstavnik Bokeljske mornarice, stigne do Školja, crkveno zvono oglašava taj svečani trenutak. Barke zatim čine prsten oko Gospina otoka, simbolizirajući na taj način povezanost sa Nebeskom Majkom i kamenje se baca u more.

Fašinada, od 2013. ima status nematerijalnog kulturnog dobra nacionalnog značaja.

Fašinada arhivski snimak
Fašinada arhivski snimak

Fešta “Fašinada” ima tradiciju koja nikada nije prekidana i sa sobom nosi obilježje vjerskog turističkog i folklornog karaktera, običaja koji na Mediteranu nigdje ne možete vidjeti i doživiti – kazao je za Boka News, peraški župnik don Srećko Majić.

Slovenci pobjednici ˝Big game Komiža 2015.˝

0
Biggame Komiža
Biggame Komiža

Posada broda “Lolita” kapetana Saše Apostolovskog pobjednik je petog izdanja međunarodnog nadmetanja u ribolovu “Big game Komiža 2015.” Kapetan Saša i posada Mladen Čern, Andrej Čern i Andrej Brodnik su osvojili 1873,2 bodova zahvaljujući sedam ulovljenih i puštenih tuna te jednoj koju su izvadili na palubu tešku 67,2 kg.

Drugo mjesto u konkurenciji 50 posada iz deset zemalja, osvojila je splitska posada broda “Nautil” kapetana Ivice Šoše, a posada u sastavu Dragan Šošo, Igor Ilić i Srđan Ivanišević. Oni su sakupili 1470 bodova, sa šest ulovljenih i puštenih tuna.

Isti broj bodova ima i trećeplasirana ekipa iz Trsta na brodu “Jack Sparow”, kapetan Davide Serafini i ribolovci Marco Scorsato i Marco Marigo. Splićani su drugi zbog ranijeg ulova.

Foto: Mario Todorić

Svetkovina Svetog Ilije u Gornjem Stolivu – mjestu između neba i zemlje

Ako krenete u večernji obilazak Bokokotorskog zaliva, preko Perasta, Kotora, pa sve do Prčanja i Stoliva, uvijek vas prati svjetlo sa crkvice sv. Ilije u Gornjem Stolivu. Ono kao da svjedoči da se tu nekada živjelo u vjeri i podsjeća na pravi put njenog očuvanja kroz vrijeme.

Sveti Ilija, čiji se praznik svetkuje 20. jula, bio je prorok, zaštitnik od oluje, groma i vatre i trajni simbol borbe protiv bezbožnosti, pomoćnik u nevolji, uzor postojane molitve. Beskompromisno i odlučno se suprotstavio paganskim kultovima i svojim djelovanjem, molitvom i čudesnim djelima sve činio da pokaže veličinu jedinog i pravog Boga. Vjerovalo se da sam Gospod progovara na usta svog proroka čiji se glas javlja kao grom iz vedra neba. Čak i kada se osjećao usamljenim i razočaranim u svojoj misiji, buntovno dižući glas, Bog ga je uvijek krijepio i uzdizao u vjeri. Uznesen je na nebo „u ognjenim kolima s ognjenim konjima“. Ovaj svetitelj zauzima veoma važno mjesto uopšte, u hrišćanskom, jevrejskom i muslimanskom predanju.

Čini se da sveti Ilija nije slučajno zaštitnik žitelja Donjeg i Gornjeg Stoliva. On kao da ih opominje da svojim riječima, životom i djelima, svjedoče o pravim vrijednostima koje se tradicionalno baštine u ovom kraju, pa makar se ponekad osjećali usamljeni i neshvaćeni.[quote_box_right]Svako od prisutnih je uživao u prekrasnom pogledu na Perast i njegov zaliv, sa ovog mjesta koje se nalazi “negdje između neba i zemlje”, kako je to rekao don Ćorić[/quote_box_right]

Dok su se brojni vjernici, hodočasnici i prijatelji Gornjeg Stoliva penjali uređenom, kamenitom stazom kroz kestenovu šumu, oglasila su se zvona sa crkve, pozivajući na svetu misu koju je i ove godine držao don Ivo Ćorić. Raduje činjenica da su pojedini mještani počeli da obnavljaju svoje stare porodične kuće, iako se sav materijal još prevozi na magarcu. Pored zadovoljstva za osvojenu visinu, svako od prisutnih je uživao u prekrasnom pogledu na Perast i njegov zaliv, sa ovog mjesta koje se nalazi “negdje između neba i zemlje”, kako je to rekao don Ćorić.

Gornji Stoliv je staro naselje, nastalo u XIV stoljeću i nalazi se na poluostrvu koje čini planina Vrmac, na nadmorskoj visini od 240 m. U Beču je verifikovan kao zasebna opština 1767.god. i zaveden u arhivske knjige.

Gornji Stoliv - Foto Boka News
Gornji Stoliv – Foto Boka News

U vrijeme kada je Venecija vladala Bokom selo je brojalo oko 1200 stanovnika, imalo je četiri prodavnice, dva mlina za ulje i četiri pekare za kruh. Svojevremeno, svaki momak da bi stekao pravo da se oženi, morao je da zasadi stotinu maslina. Crkva Sv. Ilije dominira naseljem i nije poznato kada je sagrađena. Prema natpisu nad ulazom,dograđena je 1556. godine, dok je zvonik podignut 1833. godine. Posebnu vrijednost predstavljaju tri oltarske slike Josipa Tominca.